Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Softveri (Page 29)

Softveri

Napredak tehnologije i očekivanja guraju videoanalitiku naprijed

Očekivanja od nove i uzbudljive tehnologije često prevazilaze realnost. Ovo se desilo i u slučaju analize videosadržaja (VCR), poznate i kao videoanalitika, u vrijeme kada se ona prvi put javila na sigurnosnom tržištu. Očekivanja na nivou SF filmova po kojima će VCR na planu videonadzora ponuditi prava čuda negativno su utjecala na prihvaćenost i popularnost ove tehnologije. No, učimo dok smo živi, kaže izreka. Iako će uvijek postojati neke mane, prednosti videoanalitike uveliko nadmašuju njene nedostatke

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Proizvođači rješenja za videoanalitiku priznaju da ova tehnologija nikada neće biti 100% pouzdana, ali je i u životu rijetko šta zagarantirano. Prihvatanje nedostataka, privikavanje na rad s njima i razumijevanje istih predstavlja najbolji način da se istinski iskoriste prednosti koje nudi videoanalitika. Ako ovo imamo na umu, jasno je zašto je VCA tehnologija prihvaćena u okviru sigurnosne industrije. VCA tehnologija je u početku bila fokusirana na sigurnost perimetra. Dok se neke kompanije poput SightLogixa i dalje fokusiraju na sigurnost vanjskog perimetra, što je i bila prvobitna namjena VCA tehnologije, primjena videoanaltike danas se može naći u brojnim različitim aplikacijama. Danas VCA utječe na skoro svaki aspekt videonadzora. Ipak, kako bi se to postiglo, neophodne su promjene i poboljšanja ne samo tehnologije nego i pratećih faktora.

 

Promjene idu naprijed 

Kompjuterska obrada podataka ima značajan utjecaj na videoanalitiku, kao što utječe i na rad samih kompjutera. Slabiji kapacitet za obradu podataka znači manje mogućnosti za procesiranje algoritama. Zato je jača procesorska snaga dovela do promjene u svijetu videoanalitike. „Lokomotiva koja vuče voz promjene u svijetu VCA tehnologije je, po nama, bio sveprisutan rast procesorske snage, što je omogućilo da se sve sofisticiraniji algoritmi koriste za konkretne probleme“, kaže Eric Olson, zamjenik direktora marketinga u kompaniji PureTech Systems. “Napredak na planu procesorske snage, uključujući i računarstvo u oblaku, omogućio je analizu ogromne količine videosadržaja pomoću kvalitetnijih algoritama i uz veliku brzinu u stvarnom vremenu.“ Napredna procesorska moć i dostupnost boljih procesora omogućila je preciznije računarstvo, tvrdi Steve Viegas, direktor prodaje OEM proizvoda u kompaniji IntelliVision Technology. Pored toga, povećanje procesorske snage omogućilo je obradu velikih podataka, ističe Shiliang Pu, direktor sektora istraživanja i razvoja u kompaniji Hikvision Digital Technology, koja je izvršila „prelazak videonadzora iz sfere tradicionalnog, pasivnog nadzora u inteligentni i proaktivni videonadzor. Ovo je omogućilo značajne uštede u pogledu radne snage, troškova i uloženog vremena, kao i ojačalo sigurnost i vrijednosti koje i nisu povezane s njom“.

Masovnije korištenje IP mreža i poboljšana visina rezolucije prikaza također su doveli do promjena u segmentu VCA tržišta. „Materijal slike, njen kvalitet i rezolucija su značajno unaprijeđeni u posljednjih nekoliko godina. Zbog masovnije primjene IP mreža, postajalo je sve lakše pristupati bilo kojem slikovnom sadržaju, i to, podrazumijeva se, u digitalnom formatu“, kaže Frank Brandtner, direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Geutebruck. Još jedna kompanija u kojoj poboljšanje kvaliteta slike navode kao ključni faktor unapređenja VCA tehnologije jeste i Aralia Systems. „Kako kamere kvalitetnih specifikacija počinju popunjavati tržište, krajnji korisnici žele iskoristiti njihov puni potencijal i imati sofisticiraniju videoanalitiku“, kaže Eleanor Wright, menadžer proizvodnog razvoja ove kompanije. Nastavak rasta i sazrijevanje videonadzornog tržišta također se navodi kao jedan od ključnih faktora promjene VCA tržišta. IHS Technology prognozira da će globalno tržište videonadzorne opreme samo u 2014. zabilježiti rast od 12 posto. Ovaj dvocifreni rast osigurava postojanje velikog tržišta za potrebe razvoja trenda korištenja analitike na rubnim uređajima. IHS predviđa da će tržište videonadzornih rješenja sa VCA mogućnostima u 2014. zabilježiti rast, posebno kada su u pitanju aplikacije kod kojih je korisnicima potrebna napredna i pouzdana analitika.

Kvalitet ispred kvantiteta

Realno govoreći, u svijetu videoanalitike se već neko vrijeme ne pojavljuju nove i inovativne tehnologije. Umjesto većeg broja inovacija, na VCA tržištu se javljaju brojna poboljšanja postojeće tehnologije, što je dovelo do unapređenja njena kvaliteta, što ju je učinilo znatno pouzdanijom. Uprkos manjku „novih“ inovacija, ipak postoje određeni pravci u kojima proizvođači VCA rješenja danas djeluju. Iskorištavanje metapodataka, odnosno podataka o podacima, postaje sve popularnije kod proizvođača VCA rješenja. „Korištenje metapodataka danas omogućava primjenu novih analitičkih pravila na snimljenom videomaterijalu kako bismo, naprimjer, pronašli plavo vozilo koje je jedne večeri napustilo parking između sedam i devet sati prošle sedmice“, kaže Shahar Ze’evi, viši voditelj proizvoda u kompaniji Tyco Security Products. U slučaju korištenja metapodataka, tvrdi Olson, jedina granica je vaša mašta. „Kada shvatimo ideju videosadržaja, razne aplikacije se mogu izraditi s ciljem manipulacije podacima na različite načine i u različite svrhe, kao i njihovog pretvaranja u korisne informacije“, kaže Olson. Uvođenje 3D videoanalitike također je u fokusu interesa. Korištenjem stereokamere, odnosno kamere sa dva ili više objektiva s odvojenim senzorima, mogu se sinhronizirati oba senzora za sliku. Na taj način je moguće „doći do podataka o udaljenosti i visini, na temelju kojih se mogu prepoznati ljudi različite visine, kao i utvrditi da li se objekti približavaju kameri ili se odmiču od nje“, objašnjava Jamie Wu, voditelj marketinga u kompaniji HuperLaboratories. Ovim se postiže veća preciznost, jer na nju sada slabije utječu sjenke i promjene nivoa osvjetljenja, što ova rješenja čini posebno pogodnim za primjenu na otvorenom.

Nije sve tako sjajno

Iako je preciznost videoanalitike generalno unaprijeđena, još uvijek su prisutni problemi koji predstavljaju izazove. Prepoznavanje spola, uzrasta, težine i rase i dalje predstavlja prepreku za algoritme videoanalitike. “VCA tehnologija neće u skorije vrijeme zamijeniti ljudsko oko“, kaže Viegas i dodaje: „Ako je ljudima teško raspoznati rasu ili težinu nekog lica, to će biti jednako teško i za kompjuter.“ Achim Hauschke, direktor kompanije Riva (ViDiCore), na to dodaje da „filteri poput onih za spol i utvrđivanje starosti i dalje predstavljaju problem, ali da će uskoro sigurno postati mnogo pouzdaniji, pri čemu će se više koristiti za marketing nego za sigurnost“. Analiza ponašanja je još jedna funkcija videoanalitike koja nije dovoljno razvijena. Ona se obično traži za sportske događaje i velike stadione i zahtijevat će uvođenje značajnih poboljšanja prije nego što je se počne koristiti u skladu sa standardima koje postavljaju korisnici. Tehnologija koja bi omogućila da razlikujemo da li je neko skočio od sreće jer je njegov tim postigao pogodak ili neko nekoga napada još uvijek nije dostupna. Praćenje među kamerama je još jedna od funkcija za koju tržište mora pronaći adekvatno rješenje. Mogućnost praćenja određenog lica među nizom kamera ima očite prednosti. Ova jako atraktivna funkcija je bila tema tehničke radionice koju je u ljeto 2013. organizirao Nacionalni institut za standarde i tehnologiju, no niko do sada nije bio u mogućnosti da je pretvori u upotrebljivi standard, tvrdi Olson. Iako je ova funkcija poželjna, prateća tehnologija je još uvijek u povojima i daleko od dana kada će biti spremna za korištenje.

Jedan od izazova koji je u manjoj mjeri povezan s tehnologijom jesu varijable okruženja. Promjenjivo osvjetljenje, prometne zone i prepreke mogu utjecati na preciznost i učinkovitost videoanalitike. Zbog toga je potrebno znati gdje i kada se VCA može koristiti kako bi se postigli najbolji i najprecizniji rezultati. Naprimjer, funkcija detekcije ostavljenog objekta može se koristiti u ne previše prometnim okruženjima, dok će u onim u kojima preovlađuju gužve i brzo kretanje, poput željezničkih stanica i aerodroma, postizanje preciznosti biti gotovo nemoguće. U ovim slučajevima je važno da korisnici budu svjesni da su takvi zahtjevi neosnovani, ali je jednako bitno i da proizvođači znaju kada im trebaju reći „ne“, umjesto da obećavaju neostvarive rezultate.

Još jedna od prepreka koja nema veze s tehnologijom jeste cijena infrastrukture, posebno one za korištenje na otvorenom, što je u prošlosti kočilo i videonadzorno tržište. Zbog toga proizvođači u sferi napajanja uvode određene inovacije kako bi solarnu energiju i bežičnu komunikaciju učinili održivim opcijama. Jačanjem kapaciteta za obradu videa, uz paralelno smanjenje potreba za napajanjem na rubnim uređajima, proizvođači mogu ponuditi precizne VCA sisteme za detekciju koji koriste solarno i bežično napajanje. Na taj način se otklanja potreba za većinom građevinskih radova, čime se otvara pristup ogromnom tržištu za videonadzor na otvorenom.

Kvalitetnija prihvaćenost uz prilagodbu očekivanjaEXPLORATION

Jedna od glavnih prepreka široj prihvaćenosti VCA tehnologije bila su idealizirana očekivanja od tehnologije koja nije mogla postići nemoguće. Pored ovakvih očekivanja, i proizvođači su prodali mnoštvo proizvoda uz nerealna obećanja, što je dovelo do razočarenja među kupcima. Lažni alarmi i uzbune kreirali su više problema nego što su rješavali, no proizvođači VCA rješenja su od toga vremena uložili velike napore na poboljšanju algoritama za sprečavanje pojave lažnih alarma i kvalitetnijoj edukaciji tržišta. „Na nivou industrije su uočeni problemi i ažurno je rađeno na unapređenju analitičkih senzora i algoritama“, kaže Steve Gorski, direktor za američko tržište u kompaniji Mobotix. „Danas postoje rješenja kod kojih je detaljnim pregledom videosadržaja moguće utvrditi u kojem se smjeru ljudi i objekti kreću, a da se pri tome izostave suvišni ili ponavljajući pokreti i izmjene unutar promatrane zone. Na taj način se drastično smanjuje broj lažnih alarma kod aplikacija za videodetekciju kretanja.“ Edukacija korisnika je također imala ulogu u širenju popularnosti ove tehnologije. Iako će uvijek postojati kompanije koje daju nerealna obećanja, i krajnji korisnici su danas obzirniji i svjesniji u pogledu toga gdje, na koji način i kada mogu i trebaju koristiti videoanalitiku. „Primjetan je jasan trend u pogledu kvalitetnijeg razumijevanja ograničenja i prednosti VCA tehnologije u odnosu na period prije samo godinu dana, između ostalog i zbog rastućeg broja publikacija na temu videoanalitike“, tvrdi Hauschke. „Mi u kompaniji ViDICore svaku ili drugu treću kameru prodajemo uz VCA licencu, uz uočljiv trend rasta. Čini se da će ova tehnologija postati standard u periodu 2014–2015. godine“, kaže on.

Bolje razumijevanje VCA tehnologije također pomaže krajnjim korisnicima da lakše odaberu način njene primjene i korištenja. „Iza nas su dani kada je VCA tehnologija korištena isključivo kao sistem za detekciju neovlaštenih upada“, kaže Charlie Erickson, zamjenik direktora proizvodnje u kompaniji 3xLogic. „Integratori su zajedno s organizacijama i kompanijama u kojima rade počeli razumijevati da se videoresursi na koje se oslanjaju za sprečavanje gubitka robe i sigurnost mogu iskoristiti i kao resurs od kojeg korist ima cijela kompanija.“ Primjenom ove tehnologije, odjeli za sprečavanje gubitka robe i sigurnost imaju kvalitetan uvid u samu organizaciju koja može optimizirati svoju operativnu učinkovitost i profitabilnost.

Tržišni segmenti postaju intuitivniji

Prihvaćenost među korisnicima omogućila je videoanalitici da se proširi na različite tržišne segmente. Videoanalitika je u početku uglavnom korištena za zaštitu perimetra na otvorenom, ali su u posljednje vrijeme veliki entuzijazam u vezi s njom pokazali sektori poput transporta, videonadzora gradova, ključne infrastrukture, a posebno maloprodaje. „Videoanalitika omogućava kompanijama da podignu nivo sigurnosti javnih i privatnih prostora tako što omogućava ne samo detekciju upada u objekte nego i napuštenih predmeta i neuobičajenih aktivnosti na brz i konzistentan način“, kaže Ely Maspero, voditelj proizvoda u kompaniji MarchNetworks, koja posluje u sklopu Infinove. „VCA tehnologija omogućava otkrivanje neovlaštenog rukovanja kamerom u stvarnom vremenu i promovira proaktivnije održavanje sistema tako što obavještava osoblje o ometanju rada kamere ili promjenama njene lokacije, koje inače mogu ostati neprimijećene.“

Maloprodajni sektor koristi prednosti analitike

Posljednjih godina je zabilježen značajan rast aplikacija za poslovnu analitiku, posebno u sektoru maloprodaje. „Ovaj vid analitike omogućava da se troškovi posjedovanja videonadzornog sistema rasporede u različitim odjelima unutar maloprodajnog poslovnog subjekta, jer sada i odjeli za marketing i ljudske resurse mogu iskoristiti prednosti videa“, objašnjava Gorski. Videoanalitika u maloprodaji pomaže u identifikaciji problematike usluživanja kupaca i nudi uvid u učinkovitost pozicioniranja robe na temelju obrazaca kretanja kupaca putem toplinskog mapiranja. Ona se može iskoristiti i za brzu i učinkovitu identifikaciju neuobičajenih aktivnosti, poput nepotrebnog zadržavanja, neovlaštenog pristupa zaštićenim prostorima, blokade vrata i protivpožarnih izlaza, kao i padova. Povrat investicija je važan faktor za sve koji ulažu u novu tehnologiju. VCA kompanijama u maloprodaji nudi blagovremeni povrat investicija. Naprimjer, „praćenje i brojanje ljudi u supermarketima nudi detaljne informacije (o broju ljudi, kao i vremenu, mjestu i trajanju kretanja) i predstavlja jako uspješnu analizu, uz direktan povrat uloženog“.

Nijedan tržišni segment nije zanemaren

Pored maloprodaje, videoanalitika se počela koristiti i u brojnim drugim tržišnim segmentima, poput transporta, ključne infrastrukture i videonadzora gradova. VCA tehnologija više ne predstavlja nepoznanicu u ovim sektorima, koji ostvaruju konkretnu prednost od nje. Sigurnost perimetra je segment u kojem je VCA najprije zaživjela i, uprkos činjenici da se ova tehnologija danas razgranala, ona i dalje igra ključnu ulogu u njemu. Kompanije poput SightLogixa, koje se bave isključivo zaštitom perimetra na otvorenom, nastavile su promovirati korištenje videoanalitike kao alata u kombinaciji sa hardverom kakav su termalne kamere. Na taj način se omogućuje kvalitetnija detekcija. Zbog prednosti na planu detekcije „VCA tehnologija se često smatra zadovoljavajućim primarnim metodom detekcije za sigurnost perimetra, koja je važna u kontekstu naftne, gasne i ključne državne infrastrukture i zona visoke sigurnosti“, kaže David Aindow, direktor proizvodnje i tehnologija u kompaniji Synectics. Bankarski sektor je još jedan tržišni segment koji može iskoristiti videoanalitiku, smatra Maspero. „Banke mogu smanjiti gubitke od prevara i drugih kriminalnih aktivnosti tako što će pomoću videoanalitike vršiti praćenje korisničkih usluga i efekata reklama, kao i poboljšati sigurnost bankomata, sigurnosnih ormarića, parkinga, trezora i prostorija za brojanje novca.“

Sektor ugostiteljstva također može iskoristiti prednosti VCA tehnologije radi povećanja operativne učinkovitosti, odnosno kako bi ponudio kvalitetnije iskustvo u rangu „pet zvjezdica“. Primjenom videoanalitike u kontekstu kontrole redova ili prepoznavanja registarskih tablica prilikom dolaska VIP osoba, ugostiteljski sektor gostima u svojim objektima može ponuditi vrhunsko iskustvo.

Budućnost

Videoanalitika je ostvarila veliki napredak ne planu same tehnologije i prihvaćenosti od strane korisnika, no i dalje su prisutni izazovi u vezi s određenim funkcijama. Ipak, odgovor na pitanje hoće li industrija biti u stanju da riješi spomenute izazove na zadovoljstvo krajnjih korisnika može ponuditi samo vrijeme. Proizvođači VCA rješenja ipak vjeruju da će prednosti videoanalitike prevladati nerealna očekivanja na tom planu. Sve dok korisnici dovoljno dobro znaju šta žele od videoanalitike i imaju razumna očekivanja, VCA tehnologiju ništa ne može zaustaviti na putu da u bližoj budućnosti postane standard unutar sigurnosne industrije.

Osam najznačajnijih tehnologija u 2018. godini

Tehnološke industrije su proteklih 50 godina ne samo omogućile nego i same koristile prednosti digitalizacije. Iako ideja digitalizacije nije nova, ono što sada vidimo je novi talas transformativnih tehnologija koje imaju potencijal da značajno utječu na svijet oko nas

Izvor: IHS Markit

E-mail: redakcija@www.asadria.com

IHS Markit je identifikovao osam transformativnih tehnologija na koje treba obratiti pažnju u 2018. godini: vještačku inteligenciju, IoT, cloud, povezivost, blockchain, računarsku viziju, sveprisutni video te robote i dronove. Iako AI, IoT, računarski vid, robotika i cloud nisu nove tehnologije, one se sada spajaju na nove načine koji iz korijena mijenjaju poslovanje, pokreću inovacije, mijenjaju industrije te stvaraju i prijetnje i prilike za sve na tržištu. Otvoreni ekosistemski pristup razvoju i implementiranju ovih tehnologija može pomoći u prevazilaženju jazova između različitih vertikala.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

Brz razvoj i bolja optimizacija AI-ja doveli su do njegovog povećanog korištenja u nekoliko industrija, uključujući pametne telefone, zdravstvenu zaštitu i automobilsku industriju. Trenutno se vještačka inteligencija razvija na dva načina, od kojih svaki ima svoje prednosti i mane: na nivou uređaja i na nivou clouda. Cloud AI ima na raspolaganju veću računarsku snagu, ali zato postoje potencijalni problemi u vezi s privatnošću, latencijom i stabilnošću. AI na uređajima može donekle riješiti ove probleme. Naprimjer, korisnici vještačke inteligencije ugrađene u pametne telefone mogu svoje podatke lokalno pohraniti i tako zaštititi svoju privatnost.

U septembru prošle godine Huawei je predstavio prvi svjetski sistem na čipu s namjenskim AI hardverom – Kirin 970. Nedugo poslije i Apple je predstavio iPhone X, čiji A11 procesor ima neuralni engine i AI mogućnosti zadužene za novi Face ID. Osim njih, Google također razvija MobileNets, koji pomaže uređajima da bolje detektuju objekte i prepoznaju lica. AI na ovakvim pametnim telefonima može raditi bez potrebe za mrežnom konekcijom, bez obzira na povećanu potrošnju energije, do koje dolazi zbog naprednijih algoritama. S druge strane, kineski IT giganti poput Alibabe, Baidua i Tencenta fokusirani su na cloud AI i rješenja poput računarskog vida, prepoznavanja govora i procesiranja prirodnog govora. Automobilska industrija također planira uvesti AI, s tim da je trenutni fokus djelomično na infotainmentu i naprednoj asistenciji vozačima (ADAS), dok se dugoročno očekuje da će na upotrebu AI-ja najviše utjecati autonomna i poluautonomna vozila. Za sada se AI u vozilima uglavnom odnosi na prepoznavanje govora, ali se predviđa da će se do 2025. godine drastično povećati broj i raznolikost ugrađenih AI sistema u njima.

Hardver potreban za masovno ugrađivanje vještačke inteligencije i dubokog učenja u automobilskoj industriji trenutno nije prihvatljivo rješenje zbog velikih troškova i veličine računara potrebnih za napredno procesiranje. Uprkos tome, pojedini AI elementi već su dostupni u današnjim vozilima. Riječ je o prepoznavanju prirodnog govora (BMW i7) i infotainment sistemima, kao i sistemima za virtuelnu asistenciju zasnovanu na AI algoritmima (Daimler i Audi).

INTERNET STVARI

Prema IHS Markitu, IoT prolazi kroz četiri faze implementacije: povezivanje, prikupljanje i pohranu podataka, njihovo procesiranje i analizu te na kraju monetiziranje kroz jedinstvena rješenja. Put kroz te faze će tokom ove godine biti ubrzan spajanjem povezivosti poboljšane 5G-om i bežičnim pristupom male snage (LPWA) s terenskim računarstvom i cloud analitikom. Štaviše, tehnologije blisko povezane s IoT-om postat će sofisticiranije: roboti i dronovi će omogućiti prikupljanje podataka u novim okruženjima; mašinski i sveprisutni video će pokretati nove vrste videoanalitike; AI, cloud i virtualizacija će pomoći u kreiranju korisnih uvida iz podataka koje prikupljaju terenski uređaji i mreže. Primjena AI-ja na podatke pomoći će u monetizaciji kroz uštede, veću efikasnost i tranziciju poslovnih modela s proizvoda na servis.

Spajanje IoT-a s drugim transformativnim tehnologijama stvorit će nove prilike na tržištu, i to najprije u oblasti energetike, automatizacije objekata te u logistici i transportu. Vrijednost i budućnost IoT platformi leži u analitici velikih podataka i vizualiziranju podataka. Međutim, taj segment tržišta trenutno je prezasićen s više od 200 IoT platformi, tako da će njihovi proizvođači morati uvesti napredne analitičke alate kako bi se razlikovali od ostalih. Također, doći će do povećane upotrebe terenskog računarstva, pri čemu se senzorski podaci procesiraju lokalno, kao i do spajanja i razmjene podataka s različitih izvora (npr., s autoputeva, senzora iz okruženja i kamiona za čišćenje puteva u cilju razumijevanja odnosa kvaliteta puteva, saobraćaja i zagađenja), što će potaknuti rast vertikala.

CLOUD I VIRTUALIZACIJA

Resursi koje pruža cloud mogu biti javni (dijeljeni) ili privatni (nedijeljeni) te se obično naplaćuju nakon upotrebe. Cloud servisi će kompanijama koje su nedovoljno tehnološki opremljene omogućiti korištenje mašinskog učenja i AI-ja, drastično mijenjajući njihovo korištenje i razumijevanje podataka.

Pružaoci cloud usluga stalno su u potrazi za inovacijama u svojim uslugama kroz integrisanje mašinskog učenja i AI-ja, a proizvođači hardvera su to i prepoznali. Tako su tokom 2017. neki proizvođači hardvera predstavili svoje AI proizvode, uključujući procesor za duboko učenje iz Fujitsua i samoučeći neuromorfni procesor iz Intela po imenu Loihi. Kada je u pitanju softver, postala je dostupna Googleova biblioteka otvorenog koda za treniranje modela dubokog učenja Tensor2Tensor. Proizvođači su generalno odlučili da se ne takmiče s pružaocima cloud usluga, već da uđu u partnerstva s njima kako bi se na taj način brze softverske inovacije spojile s velikom bazom korporativnih korisnika. Jedan od primjera ovoga je najavljeni plan IBM-a i VMwarea da prošire svoje partnerstvo tako što će kompanijama omogućiti proširivanje VMware okruženja na javni cloud.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…  

Videoanalitika za zaštitu perimetra

Kompanije koje se bave videoanalitikom kontinuirano se fokusiraju na unapređivanje mogućnosti na planu detekcije objekata i njihove klasifikacije s ciljem pronalaska odgovora na izazove zaštite perimetra. Nekoliko ponuđača rješenja iz ove oblasti objašnjava šta se realno može očekivati od analitike videosadržaja (VCA) te koji od njihovih proizvoda mogu poboljšati preciznost detekcije i smanjiti broj lažnih alarma

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Analitika videosadržaja (VCA) i njene mogućnosti automatske detekcije događaja i uzbunjivanja sigurnosnog osoblja donijele su veliki napredak na planu sigurnosti. Postoje objektivna ograničenja u pogledu dužine intervala u kojem ljudi mogu pratiti videosadržaje, a da pri tome ne izgube fokus. Videoanalitika, s druge strane, predstavlja uvijek budno oko. Jedna od popularnijih vidova njene primjene je sigurnost perimetra. Ipak, korištenje videoanalitike u takvu svrhu i danas predstavlja izazov.

Nerazumijevanje iskrivljuje stvarnost

Uprkos velikom napretku ostvarenom u svijetu VCA algoritama tokom posljednjih godina, ova tehnologija se ni danas ne može smatrati savršenom. „Najčešći vid nerazumijevanja u pogledu VCA i zaštite perimetra tiče se činjenice da većina VCA rješenja ugrađenih u IP kamere jednostavno nije dovoljno precizna za potrebe realnih aplikacija zaštite perimetra“, kaže Zvika Ashani, tehnički direktor kompanije Agent Video Intelligence (Agent Vi). „Postoji vrlo širok spektar mogućnosti i nivoa pouzdanosti koji su dostupni u okviru videoanalitike. Osnovne mogućnosti koje su danas dostupne u brojnim IP kamerama omogućavaju kalibriranje VCA i detekciju, ali one donose i visoke stope lažnih alarma te nisku vjerovatnoću detekcije. Rješenja visoke klase nude kvalitetnije performanse u oba ova segmenta“, kaže on.

Ron Grinfeld, direktor globalnog vertikalnog marketinga u kompaniji DVTel, dodaje da se s videoanalitikom često povezuju određena nerazumijevanja i nerealna očekivanja. „Klijenti vjeruju da rješenja za sigurnost perimetra nude 100% vjerovatnoću detekcije i nepostojeće lažne alarme, da se više pojedinačnih objekata može uvijek pratiti putem različitih kamera, čak i kada se preklapaju ili kreću u grupama, te da je vizuelna identifikacija facijalnih karakteristika, brojeva tablica i manjih objekata zagarantirana unutar svih udaljenosti za detekciju. Još jedna od zabluda je da VCA za sigurnost perimetra može ponuditi detekciju specifičnih scenarija, npr. situacija kada neka osoba reže ogradu ili nosi oružje, kada dođe do sukoba itd.“, kaže on. Jürgen Konetschnig, direktor proizvodnje u austrijskoj kompaniji Cogvis, smatra da je razlikovanje vozila po veličini jednostavnije ako ona presijeku vidno polje kamere u odnosu na situaciju kada se kreću prema kameri. Ipak, razlikovanje modela vozila, proizvođača ili osoba koje nose oružje u stvarnom vremenu pomoću klasičnih postavki za perimetre i danas je moguće jedino u holivudskim filmovima.

Nerealna poređenja

Nerealna očekivanja su posljedica jednako nerealnog poređenja VCA s ljudskim okom, smatra Mike Jamieson, programer za tehnologiju računarskog vida u kompaniji Aimetis. „Ljudi često potcjenjuju složenost zadataka koje vizuelni sistem obavlja tokom obrade scene. Ljudsko oko to radi bez posebnog napora, ali za to koristi veliki dio mozga“, kaže on. „VCA sisteme ponekad mogu ometati promjene na sceni koje ljudi jednostavno podsvjesno ignorišu. U vezi s tim, dodatni faktor koji otežava rad je činjenica da na pouzdanost analitike utječe veliki broj stvari. Mi bismo voljeli reći da će se, ako je neki objekat visok određeni broj „x“ piksela, njega moći uvijek pratiti. U konkretnoj instalaciji, ipak, na pouzdanost utječu kontrast, osvjetljenje, vremenski uvjeti, kvalitet slike, geometrija i kretanje objekta. Jedna sasvim mala promjena u postavkama može predstavljati razliku između pouzdane i nepouzdane instalacije. S vremenom poboljšanja u oblasti senzora i algoritama dovela su do povećanja broja situacija u kojima se može očekivati da stvari idu svojim tokom, ali se pojavila i jedna nesretna situacija u kojoj iste stvari u jednom kontekstu daju rezultate, a u drugom ne, bez obzira na to što su oni slični. Osim nerealnih očekivanja, dodatni problem je nedovoljna fokusiranost korisnika na ispunjavanje preporuka i zahtjeva koji se tiču instalacije i ambijenta.

„Naša iskustva su pokazala da je zaštita perimetra jedan od modula u okviru kojeg korisnici dođu do najkvalitetnijih saznanja u pogledu onog šta mogu očekivati od ovog konkretnog VCA modula. To znači da se nerazumijevanje javlja samo u situacijama kada korisnici žele uštedjeti na broju kamera potrebnih za pokrivanje određene zone. VCA nije sistem koji može razmišljati i/ili nagađati. On radi u skladu s jasnim uputama i ne može improvizirati, zbog čega su mu potrebni precizni podaci. To je i razlog zbog kojeg se moraju detaljno pratiti sve preporuke u pogledu uvjeta osvjetljenja, ugla kamere u odnosu na objekte i drugi detalji“, kaže Aleksandr Jesikov, voditelj kupaca u kompaniji Luxriot Europe.

Mašinska klasifikacija objekata 

Mašinsko učenje igra važnu ulogu kao dio videoanalitičkih rješenja jer ono pomoću algoritama uči o okruženju, vrši klasifikaciju objekata i smanjuje broj lažnih alarma. Tradicionalno, prepoznavanje objekata se temelji na eksplicitnim pravilima koja utvrđuje programer algoritama, a ona se tiču veličine i oblika objekata, te obrazaca njihovog kretanja. „Ne postoje ograničenja u pogledu složenosti pravila koja se mogu manuelno dizajnirati i, u zavisnosti od ugla gledanja, većina njih nije relevantna, npr., za osobu koja puže. Nešto kvalitetniji klasifikacijski pristupi utemeljeni na mašinskom učenju predstavljeni su u akademskoj zajednici i oni polahko postaju dio VCA sistema. Ovi klasifikatori nove generacije mogu pouzdano razlikovati puzanje ili kotrljanje na temelju bogatijeg seta algoritama za kretanje na upotrebljivim udaljenostima. Ipak, mašinsko učenje ne možemo tretirati kao univerzalno rješenje. Objekti koji se raspoznaju u okviru scenarija perimetra mogu se sastojati od veoma malog broja piksela ili ih se prati u vrlo zahtjevnim uvjetima. Najbolje što algoritam može postići jeste da isključi greške iz tipičnih situacija i rezerviše ih samo za ekstremne scenarije“, kaže Jamieson.

Za zaštitu perimetra danas su tipični scenariji koji uključuju ograde koje se prostiru duž širokih pojasa, a preko kojih se može postići uspješno razlikovanje osobe od životinje. Ipak, svako perimetarsko okruženje ima i vlastite izazove i previše stroga klasifikacija može dovesti do smanjenja stope detekcije. „Kako bi otklonili ove probleme, ponudili smo opciju posebne faze učenja, koja nakon poluautomatske klasifikacije incidenata kreira inteligentni filter za odlučivanje, koji je optimiziran za konkretnu scenu. Naravno, korisnik ima opciju da odabere unaprijed podešene filtere ili dozvoli sistemu da sam uči za konkretnu situaciju“, kaže Konetschnig. Današnja VCA tehnologija vrši klasifikaciju objekata prema makroklasama, poput automobila, kamiona, ljudi, velikih kamiona, malih i velikih plovila i sl. „Zahvaljujući aplikaciji i dostupnim senzorima, tehnologija se postepeno kreće u pravcu ‘identifikacije’, odnosno dodatne razrade makroklasa u podklase: npr., crveni auto, plavi kamion itd. Kako tehnologija nastavlja evoluirati, ona će se kretati u pravcu mogućnosti identifikacije konkretne osobe ili vozila“, tvrdi Eric Olson, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Puretech Systems.

Praćenje objekata

Nakon detekcije i klasifikacije objekata njihovo praćenje je sljedeći cilj za proizvođače VCA rješenja. „U idućoj fazi VCA tehnologija se fokusira na identitet objekata pomoću njihovih dodatnih karakteristika (boje, kretanja, držanja) i primjenu praćenja korištenjem više kamera. Cilj je da se brzo i na automatski način utvrdi pravac kretanja pojedinca ili pojedinaca tako što će se njihovo kretanje identificirati pomoću više nepovezanih kamera“, kaže Olson. Ove mogućnosti su još u ranoj fazi razvoja, ali korisnici mogu očekivati da će uskoro dobiti korisne informacije i unaprijediti svoju produktivnost. Uprkos problemima sa stopom detekcije i lažnim alarmima, VCA je i dalje kvalitetno rješenje za kontinuirani nadzor pomoću više desetaka, pa i stotina kamera u kontekstu scenarija zaštite perimetra. U kombinaciji s ostalim tehnologijama za detekciju i fokus na zahtjeve koji se tiču videoanalitike, krajnji korisnici mogu postići vrhunske rezultate.

Termalne kamere

Prema Olsonu, termalne kamere mogu reducirati većinu smetnji za koje su odgovorni ambijentalni uvjeti, posebno na otvorenom. Na taj način se VCA algoritmima omogućava da lakše detektiraju i prate ciljne objekte, a da pri tome smanje broj lažnih alarma. „Uobičajena zabluda u vezi s VCA jeste da je detekcija objekata zahtjevna. Zapravo, teži zadatak je detekcija nečeg što nije od interesa za korisnika, poput promjene osvjetljenja, kiše, snijega, pomjeranja vegetacije, refleksija, sjenki itd.“, kaže on. John Romanowich, predsjednik i izvršni direktor kompanije SightLogix, smatra da optimalno rješenje predstavlja videoanalitika u kombinaciji s termalnim kamerama. „Termalne kamere su savršene za detekciju ljudi. One uočavaju objekte na velikim udaljenostima koje su tipične za perimetarske aplikacije. Osim toga, one ignorišu probleme s osvjetljenjem koji kod kamera kreiraju lažne uzbune. Kako je došlo do značajnog pada cijena termalnih kamera, paralelno s jačanjem njihovih performansi, ovi proizvodi upareni s videoanalitikom postali su odlično rješenje za sigurnost perimetra.“

Uvođenje termalnih kamera visoke rezolucije imalo je veliki ekonomski odjek. Ove kamere nude kvalitet na način da značajno smanjuju troškove zaštite velikih perimetara. „Ipak, iako je mnogo toga postignuto na planu kvalitetnog prikaza crno-bijele slike s vizuelnim detaljima u uvjetima dana/noći, termalne kamere ne mogu ponuditi jednak nivo detalja kao i HD kamere. Zato je najbolji pristup kombinacija termalnih kamera za detekciju, a regularnih za procjenu alarma“, dodaje Romanowich. Boghos Boghossian, tehnički direktor u britanskoj kompaniji Ipsotek, skreće pažnju na rizike koji su povezani s termalnim kamerama. „Termalne kamere su odlične, ali nisu savršene. Termalni senzori nude informacije koje u određenim situacijama nije lahko interpretirati. Britansko Ministarstvo unutrašnjih poslova radilo je eksperimente u okviru kojih je dokazano da uljezi mogu ostati neprimjetni ako se prekriju termoizolacijskim i odsjajnim materijalom koji je slične temperature kao i okruženje. Na taj način se pomoću vanjske temperature uljez može sakriti od detekcije. Također, u vodi plivač može obući ronilačko odijelo i staviti masku i na taj način emitovati vrlo malo toplote, što sprečava detekciju pomoću termalnih kamera.“ Ipsotek ova pitanja rješava korištenjem tehnologije tzv. regionalne senzitivnosti. „U osnovi, mi pratimo kretanje u različitim segmentima scene i u visokoj rezoluciji zumiramo one rejone u kojima detektiramo aktivnosti, slično kao kod ljudskog oka. Na taj način podižemo nivo pouzdanosti i pratimo manje ali koherentne promjene u termalnom tragu objekta jer možemo identificirati obrasce kretanja.“

Još jedan od problema na koji upozorava Boghossian tiče se drmanja kamere tokom detekcije na daljinu. „Što je udaljenost veća, adekvatno postavljanje kamere igra veću ulogu. Scenariji koji uključuju perimetre, npr. u pograničnim zonama, predstavljaju veoma zahtjevne i složene aplikacije. Svaka instanca u kojoj dolazi do drmanja kamere može uzrokovati probleme za VCA. Zbog toga je vrlo važno da se instaliraju adekvatni sistemi za stabilizaciju, kako mehanički tako i optički.“ Ipak, sigurnosni sistemi predstavljaju tek jednu stranu novčića. S druge strane se nalaze uljezi koji će učiniti sve da izbjegnu detekciju. Uljezi iskorištavaju prednosti tame i lošeg vremena kako bi probili perimetar. Termalne kamere mogu u značajnoj mjeri ublažiti ove probleme i u kombinaciji s VCA podići nivo detekcije i ponuditi vrhunske i pouzdane rezultate.

Edukacija o VCA i dalje je potrebna

Kako dolazi do postepene komodifikacije kamera, njihova uloga ključnog faktora u okviru sigurnosnih projekata gubi na važnosti. Videoanalitika ima potencijal da preuzme ovu ulogu od njih, kako za proizvođače tako i za sistem-integratore, i njeno uključivanje u buduće projekte zasigurno će biti izraženije. Uprkos tehnološkom napretku, naprednim algoritmima i kvalitetnim kamerama, korisnici i danas često imaju nerealna očekivanja u odnosu na svoje analitičke sisteme. Ona mogu dovesti do razočarenja, napuštanja rješenja i narušavanja ugleda videoanalitike. Proizvođači i integratori stoga moraju jasno predstaviti njene mogućnosti, uz paralelno kreiranje realistične slike o tome šta analitika može, a šta ne može uraditi.

Bosch Building Integration sistem (BIS)

Bosch Building Integration System (BIS) softver verzije 4.2 sada nudi laku integraciju s Bosch Praesideo digitalnim sustavom javnoga obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, kao i poboljšanu cyber sigurnost

Piše: Erika George, marketing, Bosch Security Systems

E-mail: erika.george@de.bosch.com

Bosch BIS 4.2, robusno rješenje za sistemski softver za vatrodojavu, protuprovalu, kontrolu pristupa i upravljanje videom sada se može lako integrirati s Bosch Praesideo sustavom, visokopouzdanim i podesivim sustavom javnog obraćanja, glasovnog alarma i obavijesnim sustavom, koji se koristi u više od 15.000 postrojenja širom svijeta. Pomoću Bosch BIS sučelja sa sveobuhvatnim zaslonom sigurnosni operateri na stadionima, industrijskim postrojenjima, aerodromima i drugdje mogu istovremeno puštati zasebne poruke ili pozadinsku muziku za odabrane zvučne zone. Unaprijed snimljene poruke mogu se također puštati automatski, a aktivira ih alarm ili neki događaj. U slučaju opasnosti, operateri mogu nadzirati povratne videoinformacije uživo, i istovremeno koristiti mikrofon i zvučnike kako bi pomogli ljudima da sigurno izađu iz objekta. Jedinstveni zaslon povećava učinkovitost operatera i omogućuje brže odgovore u slučaju opasnosti.

Olakšan posao upraviteljima

Povezivanje višestrukih Bosch Praesideo podsustava ili sustava javnog obraćanja drugih proizvođača u većim postrojenjima znatno je lakše i ekonomičnije ako se koristi OMNEO IP sučelje, a zahvaljujući visokokvalitetnom zvuku, minimalnoj odgodi i daljinskom upravljanju uređajima putem višestrukih kanala, uz upravljanje preko Bosch BIS 4.2 korisničkog sučelja, upravitelji sigurnosti će sada lakše obavljati posao. Sustav je posebno prikladan za izaslanstva ili poslovne primjene kao, npr., u vladinim uredima ili tvrtkama koje upravljaju podacima ili kritičnom infrastrukturom. BIS 4.2 također ide iznad sigurnosnih standarda kako bi poboljšao cyber zaštitu u sustavima kontrole pristupa i upravljanja alarmima. Novi OSDP (Open Supervised Device Protocol) v2 Secure Channel enkripcija za čitače i regulatore sada je spojena s enkripcijom klijentskih poslužitelja i čitača kartica kako bi se kreirala neprestana sigurnost podataka na svakom koraku procesa kontrole pristupa. Poboljšana kontrola korisničkih računa sprečava neovlašteni pristup, poboljšava zaštitu ne samo od vanjskih hakera već i protiv izrabljivanja prekršitelja koji djeluju iznutra.

OMNEO IP tehnologija

Korištenjem industrijskih i otvorenih javnih standarda OMNEO pruža buduću tehnologiju s najvišom razinom interoperabilnosti, fleksibilnosti, pouzdanosti i otpornosti. On se bazira na dvije ključne tehnologije – komponenti za prijenos medija Dante (od tvrtke Audinate) i OCA komponenti za kontrolu sustava (Open Control Architecture). OMNEO omogućuje sigurno postavljanje i kompetitivno niske troškove sustava zahvaljujući korištenju IT komponenti zajedno s nižim troškovima instalacije i održavanja.

Osiguravanje događaja na otvorenom

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa događaja stradanja ljudi, poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili onog samuzičkog festivala u Njemačkoj, pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Svaki dan se krećemo kroz masu ljudi. Gotovo u svim situacijama se uspješno probijamo kroz nju bez bilo kakvih povreda. Ipak, prostori s velikim brojem ljudi mogu biti opasni ili čak i smrtonosni. U noći 31. decembra 2014. na novogodišnjoj proslavi na promenadi Bund u Šangaju okupilo se oko 300.000 ljudi. Zbog prevelike gužve na stepeništu koje je vodilo do opservacijske platforme poginulo je 36 osoba, a 49 je povrijeđeno. Precizna procjena broja posjetilaca ključni je faktor za uspješnu kontrolu mase. Pogrešna procjena broja ljudi prisutnih na obilježavanju Nove godine u Šangaju bila je jedan od faktora koji su doveli do tragičnih posljedica. Policija je potcijenila broj prisutnih i poslala samo 700 policajaca (u odnosu na 6.000 iz prethodnih godina) da kontrolišu masu ljudi, čiji je broj narastao na 300.000. Slučajevi pojave stampeda dešavaju se gotovo svake godine, i to na muzičkim festivalima, sportskim događajima, religijskim festivalima i u noćnim klubovima. Među poznatijim primjerima jeste i onaj iz jula 2010. tokom održavanja muzičkog festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Tada se oko milion posjetilaca okupilo na prostoru koji je predviđen za maksimalno 250.000 ljudi. Zbog toga je 21 osoba umrla od gušenja, a 510 je bilopovrijeđeno. Još jedan primjer datira iz januara 2006. godine, kada je u Saudijskoj Arabiji poginulo više od 300 hodočasnika zbog naguravanja na pješačkom mostu Jamarat, koji se nalazi u okviru rute za obavljanje hadža u Meki.

Šta je kontrola mase?

Iako su posljedice ovih tragičnih događaja iste, oni se dešavaju različitim okruženjima, zbog čega se razlikuju i prema potrebama za rasporedom snaga sigurnosti i po opremi koju oni koriste. „Moramo razumjeti razliku između kontrole mase koja se vrši pomoću alata za kontrolu pristupa, naprimjer u slučaju kontrole velikog broja navijača na zatvorenom fudbalskom stadionu, i kontrole mase na nekontrolisanom otvorenom prostoru poput ulice. Prvi tip kontrole mase realizira se uz pomoć konvencionalnih alata poput sigurnosnih kontrolnih punktova, rotacionih barijera, vrata i videonadzorakoji uključuje brojače bazirane navideoanalitici.

Drugi vid kontrole uže je povezan s projektima „sigurnih gradova“ i nosi više izazova i komplikacija jer nije jednostavno pokriti prostran teren s velikim brojem ljudi, bilo da je riječ o brojanju osoba ili analizi ponašanja“, objašnjava HagaiKatz, zamjenik direktora poslovnog razvoja i marketinga u kompaniji Magal Systems.

Uloga videonadzora

Videonadzorne kamere i danas predstavljaju glavni senzor za upotrebu prilikom kontrole mase i praćenja. „HD i mrežne IP kamere postale su trend. Videonadzorne kamere s 4K rezolucijom počele su pristizati na tržište, ali se još ne očekuje da u većoj mjeri utječu na videonadzorni segment tržišta. U njihovom slučaju cijena prijenosa, pohrane i obrade (videoanalitika) videa i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Problem može predstavljati i pouzdanost“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star iz Singapura. Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging, smatra da je „za učinkovitu kontrolu mase i nadzor video visoke rezolucije od ključnog značaja za situacijsku orijentaciju, a isto važi i za mogućnost praćenja veće količine detalja u zonama od interesa. Danas to podrazumijeva megapikselne kamere savidnim poljem180 stepeni.“ Kamere kompanije ScallopImaging paralelno kombinuju izlazne podatke sa više senzora slike, čime se kreira kontinuirani panoramski prikaz, koji obuhvata veliki otvoreni prostor. „Primjetan je trend distanciranja od PTZ kamera, jer se nerijetko dešava da su one u vrijeme dešavanja incidenta pozicionirane drugdje i zbog toga onemogućavaju praćenje događaja. Drugi razlog za ovaj trend je činjenica da se motor u PTZ kamerama vremenom istroši“, dodaje on.

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Za razliku od stalnih sadržaja, kratkotrajni događaji poput muzičkih festivala, sportskih takmičenja ili gradskih maratona predstavljaju poseban izazov za kontrolu mase na otvorenom. Potrebna infrastruktura nije uvijek dostupna i krajnji korisnici se suočavaju s pitanjem da li da ulažu velika sredstva u infrastrukturu koja će se koristiti tek nekoliko dana. Prenosiva i bežična rješenja predstavljaju jedan od načina kakoda se ova dilema otkloni. Kompanija MicroPower Technologies iz Kalifornije nudi bežični sistem na solarno napajanje, koji se po potrebi može instalirati bilo gdje. „Ključ je u fleksibilnosti. Zahvaljujući integrisanom solarnom/bežičnom videonadzornom sistemu koji je u sklopu većeg sistema iste namjene, korisnici mogu postavljati i premještati kamere u skladu sa svojim potrebama“, kaže Dave Tynan, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompanijiMicroPower Technologies.“ Svjedoci smo rasta interesa za tehnologijama koje se mogu brzo i lahko instalirati na lokacijama na kojima postoji najveća potreba za njima. Naprimjer, umjesto instaliranja fiksnih kamera na zgradi i pokušaja dolaženja do iskoristivog snimka događaja s velikim brojem učesnika na udaljenosti nekoliko blokova, korisnici se radije odlučuju na postavljanje kamera unutar rizičnih zona. To se posebno odnosi na noćne aktivnosti, kada postavljanje kamera u blizini mjesta dešavanja pomaže da se iskoristi dostupno dnevno svjetlo. Konačni rezultat je jasniji i iskoristiviji videomaterijal.“

Prednost ovog rješenja leži u mogućnosti da se kamere postave u skladu sa neposrednim potrebama korisnika, npr. na parkingu tokom održavanja velike manifestacije, nakon čega se one prebacuju na druge lokacije za potrebe sljedećeg događaja. Pri tome se izbjegava skupo i dugotrajno postavljanje kablova. Ipak, važan faktor koji treba imati na umu jeste ograničen transmisioni radijus bežičnih kamera i kvalitet slike koja ne nudi megapikselni prikaz. Ova vrsta prenosivog rješenja pogodna je za osiguravanje definisane „zone“ i nije previše korisna ako se, primjerice, osigurava dugačka ruta nekog maratona.

Prenosiva rješenja ne koriste se samo za videonadzor. Dostupne su i privremene ograde i barijere za vozila. „Za potrebe parkiranja tokom kratkotrajnih događaja poput fudbalskih utakmica, političkih susreta, matura i dana otvorenih vrata neophodno je privremeno rješenje. Mi ga nudimo u vidu prenosivih i mobilnih barijera. One se mogu postaviti brzo i učinkovito, čak i na lokacijama na kojima se ne mogu iskopati stalni temelji“, kaže Greg Hamm, zamjenik direktora prodaje i marketinga u kompaniji Delta Scientific. „Ove mobilne barijere mogu se prebaciti do željene lokacije običnim kamionetom srednjih dimenzija. Može ih se postaviti za 15 minuta, dok se zaštitom upravlja lokalno ili na daljinu. Postavljanje, preuzimanje i upravljanje se u potpunosti vrši pomoću hidraulike. Barijere mogu zaustaviti i onesposobiti vozilo težine do 6.803 kg, koje se kreće brzinom 48 km na sat. Nakon postavljanja mobilne barijere se odvajaju od transportera i spuštaju na željenu lokaciju pomoću hidrauličkog sistema, a isti se koristi i za njihovo podizanje i spuštanje tokom obavljanja standardnih ili vanrednih aktivnosti.“

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Tradicionalne kamere koje se postavljaju na stubove i danas su najprisutniji vid videonadzora. Ipak, u dolazećim godinama tu ulogu mogu preuzeti i druge platforme. „Zračni videonadzor pomoću kamera na bespilotnim letjelicama trenutno je u usponu u kombinaciji sa unapređivanjem mogućnosti komercijalnih letjelica i padom njihove cijene“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star.“Izazov leži u segmentu prijenosa videa od letjelice do tla. Posredstvom LTE-a bi bio skup, a preko Wi-Fi tehnologije nepouzdan. Rješenje je videoanalitika pomoću rubnih uređaja na samoj letjelici. Međutim, videoanalitika za video koji pravi letjelica predstavlja još veći izazov. Za nju je potrebna stabilizacija i detekcija videa primjenom drugačijeg pristupa u odnosu na videoanalitiku koja se vrši na tlu“, objašnjava on. Još jedna od potencijalno iskoristivih kamera nalazi se gotovo u svačijem džepu, odnosno na mobitelima korisnika. „Mobilni telefoni, teoretski, nude dovoljno visoku rezoluciju koja može biti od koristi u okruženju velikog broja ljudi. Ovi mobilni uređaji mogu imati veću ulogu u kontekstu videonadzora nakon što dodatne usluge u oblaku postanu dostupne, a na mobilnim uređajima se počnu koristiti sistemi za upravljanje videom“, kaže Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging.

Prijenos informacija

Dodatni izazov u slučaju događaja na otvorenom predstavlja pouzdano i ekonomično prenošenje videostreaminga visokog kvaliteta do udaljenog sigurnosnog centra radi obrade, pohrane i pregledanja. Postoji još nekoliko mogućnosti, uključujući prijenos informacija putem kabla i namjenskih bežičnih ili 3G/LTE mreža.

„U slučaju potonjih konfiguracija kamere će se za propusnost nadmetati s civilnim mobitelima koji koriste istu mrežu“, kaže Leman. „Rješenje je u smanjenju potrebe za kontinuiranim prijenosom videa. To se može postići pomoću rubnog uređaja koji bi bio zadužen za videoanalitiku. On bi pohranjivao video lokalno i vršio streaming tek nakon aktiviranja alarma za videoanalitiku.“ Bežično umrežavanje za potrebe nadzora otklanja potrebu za kablovima, koji nisu uvijek dostupni ili jednostavni za instalaciju (bilo zbog karakteristika terena ili cijene, ako je riječ o kratkotrajnom događaju). Ipak, ovaj tip umrežavanja nešto je složeniji u odnosu na onaj putem kablova. Potrebno je savladati poteškoće koje se tiču ograničenog radijusa, prepreka (npr. kuće, drveće) i složenih konfiguracija koje uključuju veliki broj kamera.

„Kada je nedavno održan Njujorški maraton, kompanija Network Video Technologies (NVT) je osigurala koaksijalno uvezane prijenosne uređaje koji su morali ponuditi punu operativnost i na udaljenosti914 metara kako bi se osigurala adekvatna situacijska orijentacija za osiguranje ovog velikog događaja“, kaže Guy Apple, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompaniji Network Video Technologies. Transmisiona tehnologija ove kompanije omogućava instaliranje i PoE napajanje kamera, monitora i drugih IP senzornih uređaja na velikim udaljenostima, a pomoću pristupačnih koaksijalnih kablova.

Sprečavanje budućih tragedija

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa sa događaja poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili muzičkogfestivala u Njemačkoj pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama. Za nadati se da će napredak na planu videonadzora i videoanalitikeponuditi kvalitetnije načine brojanja ljudi i identifikacije kritičnih tačaka, na kojimamasovna okupljanja mogu postati još smrtonosnija.

Uloga videoanalitike

„Klasična“ videoanalitika, poput detekcije neopravdanog zadržavanja i napuštenog prtljaga nije adekvatna za prostore na kojima se nalazi veliki broj ljudi. Masa koja se kreće i stoji na jednoj lokaciji, npr. u blizini trkaće staze, kao i veliki broj torbi izazivaju aktiviranje prevelikog broja alarma da bi ova rješenja bila praktično upotrebljiva. Drugi vidovi analitike, poput praćenja i identifikacije lica, također su nepraktična za događaje na otvorenom na kojima je nemoguće kontrolisati okruženje, a i kamere ne mogu adekvatno uočavati lica. Ipak, neke videoanalitičke tehnologije mogu poslužiti za detekciju pojave gužve i agresivnog ponašanja, poput tuče u masi ljudi. Događaji ovog tipa mogu eskalirati i uzrokovati stampedo.

„U nekim situacijama ste svjesni da postoji velika vjerovatnoća da će se na i oko fudbalskog stadiona tokom utakmice javiti gužva. Isto tako, nekada će doći i do neočekivane gužve, npr. tokom demonstracija ili problema u radu aerodroma. Zbog toga je važno imati plan za obje situacije“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga u oblasti sigurnosti za EMEA regiju u kompaniji NICE Systems. „Videoanalitika je važan segment ovog procesa jer nudi ranu detekciju i obavještavanje o pojavi nepredviđenih gužvi. Mogućnost da operater uživo prati događaje, kao i da pregleda i analizira zabilježeni materijal radi utvrđivanja uzroka incidenta, predstavlja ključni vid podrške za stavljanje situacije pod kontrolu“, dodaje on.

Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research, kaže da njihova„nova videoanalitika sada nudi pouzdanu detekciju i praćenje u uvjetima urbanih okruženja s velikim brojem ljudi. Sistem može vršiti procjenu broja ljudi u stvarnom vremenu. Tu je i mogućnost identifikacije dominantnih obrazaca i statističkih podataka koji se tiču mase, kao i praćenja sumnjivih lica i drugih manje uočljivih informacija“. Osim videoanalitke za praćenje velikog broja ljudi, nove tehnologije u ovoj oblasti danas nude pouzdanu identifikaciju sumnjivog ponašanja, poput nasilja, fizičkih napada, provala itd. „Sistem za detekciju agresivnog ponašanja Instituta I2R ostvario je pouzdanost više od 90% prilikom neposrednog testiranja u okviru projekta sigurnog grada u Singapuru“, kaže Leman. Uprkos ostvarenom napretku, videoanalitika i dalje ima ograničenu upotrebljivost u situacijama koje uključuju veliki broj ljudi. Ove situacije po svojoj prirodi uključuju veliki broj detalja, što utječe na pouzdanost videoanalitike. Prema Lemanu, stepen pouzdanosti detekcije oko 70% predstavlja realističnu procjenu u ovakvim kontekstima.

Nove tehnologije za zaštitu stadiona

Stadioni su domaćini različitih manifestacija, od sportskih takmičenja i koncerata do skupova kojima je potreban visok nivo zaštite. Korištenje novih tehnologija i praćenje savremenih trendova pomažu operaterima da sigurnost stadiona podignu na maksimalni nivo

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Internet stvari (IoT) je katalizator novih tehnologija. Sve veća raširenost ove tehnologije jedan je od glavnih faktora razvoja tzv. pametnih stadiona na globalnom nivou. Prema izvještaju kompanije MarketsandMarkets, vrijednost globalnog tržišta pametnih stadiona će sa 4,6 milijardi dolara u 2016. skočiti na 17,3 milijarde dolara u 2021. Za ovaj period se predviđa godišnja stopa rasta od 30,2%. Kada je u pitanju regionalna distribucija tržišnog udjela, Evropa je predvodnik u segmentu pametnih stadiona. Rast tog tržišta pripisuje se različitim faktorima, a jedan od njih je sve veći fokus na zadovoljstvo posjetitelja i ponudu nezaboravnog iskustva za njih, navodi se u izvještaju. Ipak, za postizanje takvih ciljeva potrebna vam je pametna tehnologija. Međutim, zaštita stadiona danas predstavlja važan izazov. Uprkos prednostima čak i najboljih tradicionalnih sigurnosnih tehnologija, one u današnjem svijetu jednostavno nisu dovoljne. Iako nijedna tehnologija ne može predvidjeti ili spriječiti napade izvana, stadioni danas uz postojeće mogu koristiti i nove tehnologije kako bi postigli maksimalnu efikasnost prilikom pripreme odgovora na incidente.

Maksimalno iskorištavanje tehnologije

Za rješavanje sigurnosnih problema od tehnologije je važnija implementacija procesa koji moraju što brže udovoljiti složenim tehničkim zahtjevima i stadionima ponuditi željene rezultate. Pri tome se moraju uzeti u obzir i zahtjevi koji se tiču sigurnosti, kaže Hank Monaco, zamjenik direktora marketinga za tehnologije i rješenja za zgrade u kompaniji Johnson Controls. „Izgradnja pametnog stadiona koji zadovoljava energetske, tehnološke, sigurnosne i operativne zahtjeve zavisi od blagovremene uspostave saradnje između vlasnika objekta i projektnih i građevinskih timova. To se mora odvijati uz razmjenu informacija o informisanim odlukama o umrežavanju, sigurnosti i interoperabilnosti, koje se donose na temelju dostupnih podataka. Ako se tokom projektne faze ovome na vrijeme posveti dovoljno stručne pažnje, možete izbjeći zamke i udovoljiti sigurnosnim potrebama stadiona. Zbog toga vlasnici stadiona i njihovo osoblje sve češće već na početku procesa imenuju jednu stranu koju zadužuju da se bavi tehnologijom“, objašnjava Monaco. Proces ugovaranja korištenja tehnologije koji primjenjuje Johnson Controls podrazumijeva preliminarno imenovanje glavnog subjekta koji će na nivou projekta biti odgovoran za različite oblasti. To su upravljanje planiranjem, projektovanjem, instalacijom, integracijom, puštanjem u rad i servisiranjem tehnoloških sistema, poslovnih aplikacija i infrastrukture za podršku. „Zaključivanje ugovora o tehnologiji može uštedjeti vrijeme i smanjiti rizik i troškove izgradnje i vođenja operative. Istovremeno, tako se može osigurati da će tehnologija biti instalirana i integrisana na pravi način i s ciljem postizanja željenih ishoda“, kaže Monaco.

Prepoznavanje lica u masi

Kada na jednom mjestu imate 100.000 ljudi, korištenje efikasne tehnologije za upravljanje velikim skupovima može biti ključno za identifikaciju nepoželjnih osoba. U izvještaju kompanije KBV Research navodi se da će globalno tržište analitičkih rješenja namijenjenih velikim skupovima rasti uz godišnju stopu od 25,9% između 2016. i 2022. godine. Ovo tržište će do 2022. dostići vrijednost 1,5 milijardi dolara.„Ova tehnologija informiše korisnike o tome kako bi publika mogla reagovati u slučaju incidenta koji zahtijeva hitnu evakuaciju ili pružanje pomoći“, objašnjava Jeffery Miller, zamjenik direktora u kompaniji MSA Security. „Ove informacije mogu značajno pomoći organizatorima događaja i sigurnosnom osoblju da bolje planiraju raspoređivanje ljudskih resursa i vođenje efikasne komunikacije u hitnim situcijama“, kaže on.

Softver za praćenje masovnih okupljanja Herta Securityja može detektirati više lica u realnom vremenu. To čini pomoću više videonadzornih kamera i može se nositi s promjenama intenziteta rasvjete, praćenjem osoba u pokretu i zaklanjanjem lica, što su bitni faktori koji se javljaju prilikom masovnih okupljanja na stadionima. Laura Blanc, direktorica međunarodnog marketinga u toj kompaniji, navodi da je ovaj softver optimiziran za GPU arhitekturu i da radi dosta brže u odnosu na tradicionalne sisteme (i do 600 fps). Istovremeno, on radi s IP kamerama visoke rezolucije i protokom video podataka. Tehnologija je u potpunosti automatizirana i neinvazivna i može se nositi s promjenama izraza lica i nivoa osvjetljenja, kao i „smetnjama“ poput brade, naočala, šalova i kapa.

„Svaki put kada sistem otkrije podudarnost, to znači da je prepoznata osoba koja je prethodno registrovana u bazi podataka. Naš softver može automatski aktivirati alarme na tabletima i pametnim telefonima, a u potpunosti je skalabilan u pogledu broja kamera, veličine baze podataka i broja lokacija i instalacija“, objašnjava Blanc.

Softver koji nudi Herta koristi kamere koje su integrisane sa sistemima kontrole pristupa instaliranim na glavom ulazu u stadion. On na taj način može identificirati konkretne osobe i onemogućiti im pristup ako ih prepozna na osnovu baze podataka.

Blanc napominje kako je prepoznavanje lica savršen dodatak postojećem sistemu videonadzora jer podjednako nudi sigurnost i kvalitetnije korisničko iskustvo u realnom vremenu. „Prepoznavanje lica se također može koristiti za forenzičku pretragu snimljenih podataka. To znači da ne morate nužno imati podatke koje dobijate „uživo“. Naše rješenje za prepoznavanje lica integrisano je sa sistemima za kontrolu pristupa i nudi potpuno pouzdanu automatizaciju pristupa ulazu. Praćenje videa uživo sa sigurnosnih kamera uz provjeru podataka sa spiskova ili listi sumnjivih pojedinaca omogućava našem rješenju da ubrza sigurnosne procedure i unaprijedi sistem automatskog upozoravanja“, kaže ona. Procjenjuje se da će vrijednost tržišta za prepoznavanje lica porasti sa 3,4 milijarde dolara u 2016. na 6,8 milijardi dolara u 2021. godini. Njega će pratiti godišnja stopa rasta od 15,3% u navedenom vremenskom intervalu, navodi se u izvještaju MarketsandMarketsa.

Kako zaštititi stadione od dronova

Nekoliko incidenata s dronovima na stadionima doveli su do rasta interesovanja za mjere borbe protiv ove pojave i kvalitetniju zračnu zaštitu. Dronovi su na stadionima postali izvor neprijatnosti, čak i sigurnosni rizik. U maju ove godine jedan dron se srušio na teren tokom utakmice bejzbola na stadionu Petco Park u San Diegu. Iako niko nije povrijeđen, ovaj incident je skrenuo pažnju na potencijalne rizike koje dronovi nose. Jedan od načina za ublažavanje ovih prijetnji je korištenje softvera za detekciju dronova. „Stadioni i danas imaju odličnu zaštitu od prijetnji na tlu, ali su vrlo malo ili nikako zaštićeni od napada iz zraka, npr. pomoću dronova. Tehnologija dronova se brzo razvija. Lokacije masovnih okupljanja predstavljaju odličnu priliku za teroriste, ali i konkurentske ekipe koje potajno snimaju pripreme sportskih timova i navijače koji snimaju utakmice i tako krše prava prijenosa TV mreža. To predstavlja ugrožavanje sigurnosti igrača i javnosti“, kaže Oleg Vornik, generalni direktor DroneShield. Ta kompanija nudi hardverski i softverski sistem DroneSentinel, koji može detektovati prisutne dronove koristeći kombinaciju radara, radiofrekvencija, akustike, termalnih i optičkih kamera. On je sposoban i za ometanje s ciljem neutralizacije dronova, ako to sigurnosna politika stadiona dozvoljava. Sistem nudi rano upozoravanje uz detekciju i lociranje ilegalno prisutnog drona, što omogućava i blagovremenu intervenciju nadležnih organa.

Praćenje društvenih medija

Servisi za praćenje društvenih mreža našli su se na udaru u jesen 2016. godine, kada su Facebook, Instagram i Twitter onemogućili pristup svojim sadržajima kompaniji Geofeedia, koja se bavi praćenjem društvenih mreža. U to vrijeme američka organizacija ACLU je prokazala ovaj servis kao alat koji državni organi koriste za praćenje protesta u realnom vremenu. Ipak, Miller naglašava da „analitika društvenih medija postaje sve popularnija kao efikasan alat za kvalitetnije razumijevanje potencijalnih prijetnji po objekte, igrače, izvođače ili fanove“. CCICADA je skraćenica za Centar za upravljanje, kontrolu i interoperabilnost napredne analize podataka. Ta organizacija je pripremila vodič za najbolje prakse za borbu protiv terorizma na sportskim i zabavnim manifestacijama. U njemu se navodi da je „korištenje društvenih medija za potrebe zaštite stadiona u usponu i da se novi pristupi kontinuirano razvijaju. Društveni mediji mogu predstavljati efikasan način slanja obavještenja posjetiteljima neke manifestacije i prije nego što se ona održi. Nakon njenog održavanja društveni mediji mogu poslužiti kao efikasna platforma za prikupljanje podataka o nivou zadovoljstva i ocjeni iskustva posjetitelja.“ Isto tako, u ovoj organizaciji smatraju da je korištenje informacija sa društvenih medija koristan alat za vođenje istraga i procjene sigurnosnih rizika. „Praćenje posjetitelja preko društvenih medija je način da dođete do teže dostupnih informacija i uvida u stanje na terenu“, navodi CCICADA. Osim sigurnosti, korištenje analitike društvenih medija je odličan način i da se posjetitelji manifestacija iskoriste kao važan alat za promociju brendova. Stadioni će u budućnosti biti sve pametniji jer napredne tehnologije sve više pokazuju svoje mogućnosti. Osim toga, vještačka inteligencija i mašinsko učenje su sve važniji i za sigurnosno tržište i kao takvi će sigurno naći svoje mjesto u zaštiti stadiona.

Sigurnost podiže rejting luksuznih hotela

Sektori turizma i ugostiteljstva su nerazdvojivo povezani, jedan ne može funkcionirati bez drugog. Ovaj odnos je još jasniji kada analiziramo tržište. Kako se globalna ekonomija nastavlja oporavljati, isto važi i za sektor ugostiteljstva. Broj međunarodnih turističkih posjeta porastao je za pet posto u 2013., navodi se u Svjetskom turističkom barometru za januar 2014., koji je izradila Svjetska turistička organizacija (UNWTO)

Izvor: a&s International

Predvodnik ovog pozitivnog trenda je Azijsko-pacifička regija sa 14 miliona turista, što ugrubo odgovara rastu od šest posto. Jugoistočna Azija kao regija ostvarila je najbolje rezultate, s rastom broja turista od oko deset posto. Drugorangirana je Afrika, sa oko tri miliona turista, a slijede je Evropa i Sjeverna i Južna Amerika. Za 2014. godinu UNWTO predviđa rast broja posjeta stranih turista za 4 do 4,5 posto. No, ovdje se ne radi samo o rastu broja putnika nego i o većem broju lica koje tokom putovanja troše novac, čime se povećava potražnja za skupim i luksuznim aranžmanima, navodi se u izvještaju nazvanom „Globalno ugostiteljstvo: trendovi u 2014.“, koji je izradila kompanija EY. Najnoviji podaci kompanije STR Global pokazuju da je u martu 2014. godine 2.312 hotela u Azijsko-pacifičkoj regiji bilo u fazi izgradnje ili projektovanja. Na području Bliskog istoka i Afrike radi se na 573 hotela, od čega će samo u 2015. biti otvoreno 25 luksuznih hotela.

Luksuzni hoteli nude mnogo toga. Ipak, odluka da se odsjedne u luksuznom hotelu predstavlja više od želje za prvoklasnom uslugom i smještajem. Ona se tiče i želje da se gost želi osjećati sigurno kako bi se mogao opustiti i odmoriti. Za hotelijere sigurnost je od ključne važnosti. Zahvaljujući iskorištavanju novih sigurnosnih tehnologija poput softvera za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) i analizi videosadržaja (VCA), hotelijeri mogu ne samo zaštititi svoje objekte i goste nego i podići nivo upravljačke i operativne učinkovitosti.

Nadogradnja i nabavka

Način na koji lanci luksuznih hotela nabavljaju sigurnosnu opremu za sebe razlikuje se od onog koji primjenjuju standardni lanci hotela. Predstavnici sigurnosne branše procjenjuju da luksuzni lanci hotela u prosjeku planiraju sveobuhvatne nadogradnje sistema otprilike svakih sedam godina. Razlozi za nadogradnju su različiti: od izmjena lokalne regulative, preko otkazivanja sistema do incidenata koji razotkrivaju slabosti u domeni sigurnosti. Bez obzira na to, u ovom periodu sigurnosni menadžeri luksuznih hotela koriste priliku da detaljnije analiziraju načine na koji se sigurnosna tehnologija mijenja i kako oni mogu profitirati od njih, smatra Brian Lane, direktor proizvodnje u kompaniji 3VR. „Ovo je vrijeme kada se počinje s prelaskom s jedne tehnologije na drugu“, kaže on. Kada su u pitanju nabavke, Ilya Umanskiy, pomoćnik direktora za upravljanje sigurnosnim rizicima u kompaniji Kroll (Hong Kong), naglašava konkurentsku orijentiranost tendera za nabavke za potrebe luksuznih hotela. Za određivanje glavnog dobavljača koriste se autentični indikatori procesa/mjera. Nadalje se utvrđuje fiksno cjenovno razdoblje koje se obnavlja svake dvije do pet godina. Lane dodaje da „hoteli obično ne uvezuju svoje sigurnosne sisteme kao jedinstveni projekat. Zato određeni hotel u sklopu lanca može odabrati vlastiti sigurnosni sistem, nezavisno od drugih hotela u lancu, čak i luksuznih hotela“. To je zato što hotelijer ili sigurnosni menadžer može uspostaviti saradnju s lokalnim integratorom, zbog čega nisu uvijek spremni da kupe jedinstveno rješenje od jednog dobavljača, dodaje Lane i ističe kako hoteli mogu posjedovati različite komponente nekoliko dobavljača, ali će često koristiti usluge samo jednog integratora.

Veća učinkovitost uz PSIM 

Physical Security Information Management (PSIM) softver se unutar sigurnosne industrije promovira kao rješenje za centralizaciju različitih sistema. Ipak, zbog visokih troškova, njegova upotreba je za sada ograničena, osim za investicije u javnom i sektoru ključne infrastrukture. Uprkos tome, sve više poslovnih subjekata prepoznaje prednosti korištenja PSIM softvera za lakše upravljanje objektima. Prema izvještaju koji je u januaru ove godine predstavio Transparency Market Research, procjenjuje se da će PSIM segment tržišta od 2013. do 2019. imati godišnju stopu rasta od 25,8 posto. Sve veća prisutnost PSIM softvera se pripisuje padu njegovih cijena, razvoju sofisticiranih mogućnosti, kao i dizanju nivoa svijesti među krajnjim korisnicima.

Lanci luksuznih hotela nalaze se među tržišnim subjektima koji prepoznaju prednosti PSIM-a. „PSIM je dobar ako imate različite sisteme koji su instalirani tokom prethodnih godina i pomoću njega možete prikupiti signalne informacije na jedno korisničko sučelje, što pomaže kod centralizacije upravljanja“, kaže Umanskiy. Ova mogućnost centraliziranja različitih sistema PSIM čini atraktivnim alatom za lance luksuznih hotela. Ipak, potražnja za PSIM softverom varira od regiona do regiona. „Potražnja postoji. Važan faktor je svjetska regija u kojoj lanac posluje, kao i da li je u pitanju globalni ili regionalni lanac hotela ili je, pak, u pitanju privatna operacija ili skup nekoliko objekata u konkretnoj zemlji ili regiji“, objašnjava Umanskiy. Naprimjer, hotelski lanci u zapadnim zemljama češće koriste PSIM softver jer posjeduju više tehničkog znanja o njegovom načinu rada i prednostima. S druge strane, u Aziji je rasprostranjenost PSIM-a dosta niža zbog manjka tržišne edukacije i visokih troškova. „U Aziji, konkretno, PSIM nije bio predmet posebne pažnje vlasnika luksuznih hotela. Oni se još uvijek ili oslanjaju na platforme za kontrolu pristupa za praćenje različitih podsistema, ili te podsisteme koriste potpuno samostalno, tako da oni rade preko različitih sučelja“, ističe i dodaje kako je jedan od razloga za ovo zasigurno i činjenica da je u Aziji tržište za implementaciju rješenja za luksuzne hotele u vlasništvu integratora. „Pošto oni preferiraju da se povuku nakon obavljenog posla, manje je vjerovatno da će uložiti vrijeme u edukaciju korisnika o tehnologiji koju dobivaju“, smatra Umanskiy.

Luksuzni hoteli postaju „sve pametniji“

Videoanalitika (VCA) je aktuelna tema u sigurnosnoj industriji već nekoliko godina. Prelazak na „pametne“ sisteme korisnicima nudi uštedu vremena i bolju operativnu učinkovitost. Zbog toga sve veći interes za nju pokazuju i operateri luksuznih hotela.  Pored korištenja PSIM softvera za centralizaciju i upravljanje sistemima, brojni lanci luksuznih hotela jednostavno integriraju podsisteme, poput kontrole pristupa, i sisteme za upravljanje videom (VMS), što je ekonomičnije rješenje. VMS sistem sa softverom za videoanalitiku koji je integriran sa platformom za kontrolu pristupa omogućava primjenu videoanalitike i njeno uvezivanje sa bazom podataka o kontroli pristupa. Videoanalitika u hotelima ima različite vidove primjene. Kada je u pitanju sigurnost, videoanalitička tehnologija može biti od koristi u hotelima u kojima postoje problemi sa zabavama u hotelskim sobama. Videoanalitički sistem može poslati obavještenje sigurnosnom osoblju u slučaju da tri ili više osoba uđe na stražnji ulaz koristeći isti ključ za kontrolu pristupa. „Analitika može pomoći i kod podizanja operativne učinkovitosti“, kaže Lane i objašnjava: “Kada je u pitanju vođenje hotela, analitika može pomoći u određivanju dužine redova i obavještavanju menadžera da je potrebno dodatno osoblje na recepciji u slučaju da dužina reda pređe određeni prag. Istovremeno, identifikacija lica može poslužiti za prepoznavanje VIP gostiju, a lica zadužena za brojanje ljudi mogu pomoći menadžerima da utvrde obrasce kretanja i tako osiguraju maksimalnu iskorištenost osoblja tokom perioda veće i smanjene aktivnosti.“

Iako korištenje videoanalitike kao proaktivnog alata za upravljanje i nadzor sa sobom nosi jasne prednosti, Umanskiy ističe da ona ipak ima i određena ograničenja. Zaštita gostiju hotela podrazumijeva i da sigurnosne mjere ne budu previše nametljive. Zbog toga hotelijeri ne mogu baš svuda postaviti kamere, jer je potrebno zadržati određeni nivo privatnosti. Pošto analitika mora posjedovati videosadržaje koje će podvrći analizi, nije izvedivo da se sistemi za videonadzor postavljaju na svakom mjestu u objektu. Zbog toga je jako važno unaprijed ispravno razumjeti vrijednost videoanalitičkih aplikacija na temelju individualnih metodologija instalacije videonadzora.

Kvalitetnije usluge

Hotelske usluge su puno više od sobne posluge. Kada je u pitanju sigurnost, one se odnose na održavanje sistema i proširene usluge koje mogu biti ugovorene ili ne. Kao i u slučaju korištenja PSIM softvera, korištenje mjesečnih/godišnjih ugovora o pružanju usluga je češća pojava na zapadnom tržištu luksuznog hotelskog smještaja. Umanskiy to pripisuje činjenici da većina lanaca luksuznih hotela ima sjedište u zapadnim zemljama. Zbog toga rast i razvoj ovih lanaca podrazumijeva i potrebu za centralizacijom njihovih modela i fokusiranjem na najbolju industrijsku praksu. U zapadnjačkim lancima hotela postoji svijest da sklapanje ugovora o pružanju usluga ovog tipa, često i u sklopu prvobitne ponude, nudi veću vrijednost. Zbog toga se ovi lanci odlučuju na potpisivanje ugovora koji uključuju usluge održavanja, baždarenja i buduće nadogradnje. „U većini slučajeva, upravitelji hotela radije biraju predvidivost plana održavanja u odnosu na plaćanje za popravku kvarova kada do njih dođe“, objašnjava Bill Glover, voditelj kupaca u kompaniji Tyco Integrated Security. “Posjedovanje plana olakšava utvrđivanje budžeta i omogućava izbjegavanje troškova usljed skupih popravki tehnoloških kvarova koji se javljaju tokom godine. Oni su i kvalitetnije strukturirani i omogućavaju upravi hotela da na učinkovitiji način rješava probleme u hodu“, kaže on.

Ipak, azijski lanci hotela se rjeđe odlučuju za produžene ugovore o pružanju usluga servisiranja ili održavanja. Umanskiy smatra da azijski hotelijeri popravke organiziraju u skladu s dostupnim vremenom i materijalima. Jedan od razloga za ovo je nepostojanje formaliziranog odnosa sa integratorom, dok je ono što se percipira kao mjera uštede mogućnost da hotelijeri dobiju usluge integratora na poziv, ali se ugovori o održavanju i uslugama rijetko potpisuju. Štaviše, sve veći broj hotela širom svijeta prati najbolju globalnu praksu, što bi trebalo dovesti do sklapanja formalnih ugovora sa pružateljima sigurnosnih usluga.

Sigurnost, personalizacija i udovoljavanje prohtjevima

Kada odsjedaju u luksuznom hotelu, gosti imaju određena očekivanja. Personalizacija boravka i vrhunska sigurnost su neka od njih. Boravak uz što manje smetnji goste čini sretnijim, što znači da bi se mogli vratiti i u budućnosti. Operateri su pronašli nekoliko načina pomoću kojih mogu podići nivo sigurnosti na manje intruzivan način, što pomaže ne samo zaštiti gostiju nego i personalizaciji njihovog boravka u hotelu. Jedan od načina na koji hotelijeri udovoljavaju potrebama svojih gostiju jeste korištenje analitike za identifikaciju lica, o čemu Lane tvrdi: „Pohrana informacija o licu korisnika u sistem omogućava tom istom sistemu da obavijesti recepciju u slučaju dolaska VIP gosta.“ Osim toga, kombiniranje kartičnog pristupa sa ovim tipom analitike omogućava dodatnu personalizaciju boravka gostiju prilikom njihovog ulaska u hotelski bazen ili drugi prostor za pružanje usluga. Kombiniranjem ove dvije tehnologije, osoblje može identificirati goste koji dolaze i osloviti ih imenom. Koordinacija između sigurnosnih i ugostiteljskih odjela omogućava lakše udovoljavanje potrebama i očekivanjima gostiju.

Je li vam bilo lijepo? 

Ispunjavanje očekivanja gostiju u pogledu pružanja vrhunskog iskustva podrazumijeva i kvalitetnu sigurnost, koja ide u kombinaciji s ostalim uslugama od pet zvjezdica koje ljudi obično očekuju od hotela ove vrste. Kako se svjetska ekonomija oporavlja, očekuje se i paralelni rast turističkog i ugostiteljskog sektora. Sve veći broj gostiju znači da će luksuzni hoteli morati podići sigurnosne mjere na novi nivo. Kako cijena PSIM softvera nastavlja padati, a preciznost videoanalitike raste, nema razloga da se ove tehnologije u budućnosti ne počnu koristiti u sve većoj mjeri.

Bolnice udružujuresurse i sigurnosne sisteme

Sektor zdravstva se odnedavno počeo mijenjati usljed sve većeg broja spajanja i akvizicija. Sve više zdravstvenih ustanova udružuje svoje snage kako bi se u konačnici smanjili troškovi. Potreba za integracijom posebnih sigurnosnih sistema samo je dodatni izazov za osiguravanje ovih institucija. PSIM rješenja mogu predstavljati kvalitetan izbor za upravljanje sigurnošću na više lokacija

E-mail: redakcija@www.asadria.com

Bolnice su na usluzi pacijentima i njihovim porodicama. Njihov cilj je da bolesnicima ponude medicinsku njegu, udobnost i mir. Tradicionalni sigurnosni sistemi u zdravstvu koriste se za kontrolu pristupa i nude forenzički video i obavještavanje osoblja u slučaju izbijanja nasilja. Oni služe i za praćenje rizičnih populacija poput novorođenčadi ili pacijenata oboljelih od demencije, kao i za zaštitu od otmice i nepotrebnog lutanja pacijenata.

„Zadatak upravljanja sigurnošću u zdravstvu je da doprinese zaštiti i sigurnosti svih lica koja pružaju zdravstvene usluge, kao i da javnu i privatnu imovinu zaštiti od gubitaka, krađe, prevare, oštećenja i ometanja rada, koji mogu biti pogubni po njegu pacijenata i izložiti ih riziku. Pacijenti, uposlenici i posjetioci misle da su bolnice imune na lokalni kriminal i društvene probleme jer se brinu za zajednicu“, kaže Nick van der Bijl, počasni predsjednik Nacionalne asocijacije za sigurnost u zdravstvu u Velikoj Britaniji i bivši menadžer sigurnosti u oblasti zdravstva.

Sigurnosni standardi

Ipak, bolnice su same po sebi lokacije obilježene nasiljem, koje može biti kliničke prirode. Tu spadaju razne postoperativne traume, ozbiljni duševni poremećaji i bol. Prisutni su i slučajevi kada je nasilje kriminalne prirode, poput onoga usmjerenog protiv drugih lica. Bolnički sigurnosni timovi neprimjetno rade svoj posao i suočavaju se sa izazovima zaštite uposlenika, pacijenata, posjetilaca i povjerljivih ličnih informacija. Osim toga, oni su zaduženi i za čuvanje opasnih i farmaceutskih materijala. Upad u neke od zaštićenih zona može prouzrokovati finansijsku i pravnu štetu, kao i narušavanje reputacije ustanove.

Pored toga, bolnice rade u strogo regulisanom ambijentu, pri čemu moraju zadovoljiti brojne standarde. Oni najvažniji se tiču zaštite informacija o zdravstvenom stanju pacijenta. Ostali propisi uređuju svakodnevne aktivnosti unutar bolnica: od finansijske regulative (koja određuje da li bolnice, naprimjer, prihvataju plaćanje kreditnim karticama) do uredbi koje se tiču pohrane opasnih i radioaktivnih materijala. Potreba za poštivanjem standarda predstavlja značajan faktor u poslovanju zdravstvenih ustanova. „Zdravstvo je po svojoj prirodi izrazito otvoreno, tako da svaki instalirani sigurnosni sistem mora funkcionisati u jednom takvom okruženju i ponuditi siguran ambijent za pacijente, uposlenike, imovinu i medicinske podatke, a da pri tome ne utječe na kretanje pacijenata, posjetilaca i osoblja“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži  Mayo Clinic Health System.Uza svoje brojne odjele, ulaze, liftove, parkinge i kontinuirani protok ljudi, „bolnice su izrazito prometne lokacije“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. „Praćenje ovih scenarija mogu olakšati sveobuhvatni videonadzor i kontrola pristupa, koji se danas uveliko traže kao unificirano rješenje za postizanje bolje učinkovitosti.“

Učestala spajanja i akvizicije jačaju potražnju

Nedavne promjene poslovnog okruženja u zdravstvu SAD-a dovele su do serije spajanja i akvizicija među ponuđačima zdravstvenih usluga. Do njih je došlo izmjenom regulative i strateških inicijativa. Bolnice se objedinjuju kako bi ostvarile uštede i izašle na kraj sa finansijskim rezovima ili ostvarile povoljniju stratešku poziciju na tržištu, kao i radi kupovine malih, manje profitabilnih bolnica koje se ne mogu finansijski nositi sa troškovima poštivanja standarda.

Prema izvještaju Hammond Hanlon Campa, konsultantske kompanije za bankarske investicije, u 2012. u SAD-uje kroz spajanja i akvizicije ostvaren promet od 143,3 milijarde dolara, što je jedna od najviših vrijednosti u posljednjih deset godina. SAD je globalni lider u segmentu spajanja i akvizicija u zdravstvu, no ovaj trend nije ograničen samo na ovu zemlju.Počeo se javljati u Evropi (uglavnom u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Francuskoj) i zemljama Azijsko-pacifičke regije (Tajland, Kina, Indija i Australija). Iz sigurnosne perspektive, ovakav razvoj događaja ima za posljedicu dvije pojave. Prva se tiče prevazilaženja izazova prilikomupravljanja većim brojem lokacija sa nerijetko različitim sistemima koji moraju raditi zajedno. Druga posljedica odnosi se na sve izraženiju potrebu za sigurnosnim sistemima koji će donijeti povrat investicija i opravdati svoju cijenu.

„Sigurnosni sektor danas se orijentiše na perspektivu povrata investicija, odnosno sigurnosni menadžeri moraju dokazati svoju vrijednost i ponuditi finansijski doprinos, naprimjer kroz prevenciju pojave gubitaka“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga u kompaniji AonGlobal Risk Consulting SecurityPractice. Jedan od načina za ostvarivanje prevencije gubitaka jeste i borba protiv krađa. Osim toga, korisni su i podaci koje prikupljaju sigurnosni sistemi. Naprimjer, sistemi za kontrolu pristupa mogu ponuditi informacije o tome koliko je ljudi prošlo kroz određena vrata. Ovi podaci su također korisni: u slučaju da kroz određena vrata prođe više ljudi nego što je planirano, bolnička uprava može izvršiti održavanje ili revidirati planove za evakuaciju u slučaju opasnosti. Na taj način bolnice mogu izbjeći potencijalna uska grla u slučaju da preveliki broj ljudi koristi jedna vrata.

Interoperabilnost

Najveći izazov u upravljanju sigurnošću na više lokacija jeste pitanje interoperabilnosti kao posljedice spajanja i akvizicija koje podrazumijevaju uvezivanje više objekata. „Svaka od ovih bolnica posjeduje različite sisteme i izazov leži u načinu njihova uspješna kombiniranja. Ovo sa sobom povlači brojne probleme, od brze i učinkovite registracije svih uposlenika unutar sistema do rješavanja pitanja prevencije korištenja više kartica. Još jedno važno pitanje je neblagovremeno isključivanje uposlenika ili izvođača iz sistema. Ja sam, naprimjer, u jednoj bolnici u sistemu imao 3.000 aktivnih kartica za samo 700 uposlenika“, kaže Ahrens.

Uloga videoanalitike u zdravstvu

U otvorenim i prometnim okruženjima kakva su većina zdravstvenih ustanova, tradicionalna analitika poput detekcije prelaska preko linije ili prepoznavanja brojeva na registarskim tablicama do sada je demonstrirala ograničenu upotrebljivost. „Analitička rješenja i dalje imaju cijenu koja za zdravstvene ustanove nije opravdana“, kaže Drew Neckar, direktor sigurnosnih službi u mreži Mayo Clinic Health System. „Ipak, nova generacija ‘pametne’ videoanalitike se u manjoj mjeri oslanja na unaprijed programirana pravila, a više na uzbunjivanje u situacijama koje odstupaju od uobičajenog i, kao takva, obećava više.“Robusni videonadzorni sistem u kombinaciji sa kvalitetnom videoanalitikom može obavještavati sigurnosno osoblje o incidentima i prije nego što se oni dese tako što će pratiti anomalije u pogledu kretanja i ponašanja. „Određeni tipovi ponašanja mogu upućivati na pripremu vršenja krivičnog djela ili na incident. Inteligentna videonadzorna rješenja mogu prepoznati ove obrasce i o tome obavijestiti sigurnosno osoblje, koje na taj način ima više vremenada reaguje na incident, umjesto da samo prati ekrane“, kaže Daniel Wan, voditelj marketinga za područje Velike Britanije u kompaniji Honeywell Security. Osim toga, integrisani sistemi za kontrolu pristupa mogu obavještavati timove o tome koja lica ulaze u objekat i, što je važnije, koje osobe ga napuštaju i s čime.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da se u bolnicama često ne razmišlja o samome prostoru. Ne postoji posebno predviđen prostor za kontrolnu sobu i to negativno utječe na učinkovitost izvođenja sigurnosnih operacija. „U postojećem ambijentu akvizicija, reorganizacije i nesigurnog finansiranja, sigurnosni eksperti rijetko imaju priliku da odaberu jedan novi sigurnosni sistem kao rješenje i instalaciju za potrebe više lokacija. Češće se dešava da oni dobiju zadatak da osiguraju resurse za integraciju postojećih, često zastarjelih sistema za potrebe njihovog paralelnog rada, a da pri tome ponude i besprijekorno korisničko iskustvo“, kaže Neckar.

Fokusiranje na obuku

Kao i u drugim segmentima tržišta, adekvatno korištenje sigurnosnih sistema i realizacija njihovog punog potencijala predstavlja svojevrsni izazov. Korisnici često ne razumiju mogućnosti sistema i ne iskorištavaju njegove kapacitete u potpunosti. „Važan problem koji se tiče sigurnosnih sistema jeste to što ne znamo šta kupujemo. Mi ih instaliramo, ali i ne iskorištavamo njihov puni potencijal. To je nerijetko tekformalna stavka“, kaže Ahrens.

Pored tehničkih izazova, važan faktor je i onaj ljudski. „Prilikom integracije bolnica i drugih zdravstvenih ustanova tehnologija ponekad ne predstavlja toliki problem koliko psihologija ljudi i njihovi različiti pristupi sigurnosti“, objašnjava Van der Bijl. Naprimjer, uposlenici ustanova za duševno oboljele posjeduju razvijeniju sigurnosnu svijest u odnosu na obične domove zdravlja, u kojima je ova svijest na nešto nižem nivou. U ovakvim slučajevima, integracija dvije ustanove predstavlja složeniji proces od pukog objedinjavanja sigurnosnih sistema.

Vander Bijl preporučuje da se pitanjem sigurnosti pozabavi cjelokupno bolničko osoblje, a ne samo sigurnosni menadžeri. „Jedna od uloga sigurnosnih struktura je da sigurnost učine vidljivom i da je promovišu među uposlenicima. Prijavljivanje sigurnosnih incidenata ne treba se vršiti u okviru samostalnog sistema, nego ga treba učiniti dijelom sistema za obavještavanje na nivou bolnice“, kaže Van der Bijl. Konačno, mnogo toga zavisi i od sposobnosti samih sigurnosnih menadžera. „Inteligentni menadžeri su od velike važnosti jer predstavljaju lice sigurnosti i, stoga, moraju proći adekvatnu obuku o ponašanju u bolnicama“, zaključuje on. Odabir adekvatnog sigurnosnog sistema čini se kao najveći izazov, no strukture u zdravstvu također trebaju staviti akcenat i na ulogu edukacije i obuke za adekvatno korištenje sistema.

Popularizacija mobilnih tehnologija

„Mobilni klijent je izrazito popularna opcija za ustanove poput bolnica i škola koje preko njega mogu dijeliti videosadržaje s lokalnom policijom i dati joj pristup i ovlasti za praćenje videa preko njihovih mobilnih uređaja“, kaže Courtney Dillon Pedersen, voditelj poslovne komunikacije u kompaniji Milestone Systems. Na taj način se preko naprednih telefona omogućavaslanje videozapisa operaterima centralnih sigurnosnih centara, gdje ihse može pregledati i arhivirati, a time i povećati broj potencijalnih senzora u određenoj zoni. Istu tehnologiju mogu koristiti i pripadnici interventnih službi na terenu, koji mogu slati dragocjene snimke sa lica mjesta ili iz kola hitne pomoći i tako omogućiti osoblju hitne službe da se bolje pripremi za prihvat pacijenata.

Uloga PSIM-a u bolnicama

Rješenja bazirana na sistemu za upravljanje informacijama o fizičkoj sigurnosti (PSIM) mogu otkloniti prepreke koje sa sobom nose odvojeni sistemi kontrole pristupa i omogućiti integraciju više različitih sigurnosnih sistema. Osim toga, ona mogu poslužiti i za dodavanje više podsistema u kombinaciji sa softverom za upravljanje videom (VMS) i sistemima za kontrolu pristupa. Tu spadaju razglasi, sistemi za praćenje pacijenata i opreme, dugmad za uzbunjivanje, IT sistemi i sistemi za upravljanje zgradama. „Prednosti PSIM-a leže u činjenici da on nudi odgovor na potrebu za standardizacijom, no i pored toga, treba detaljno razmotriti sve argumente za i protiv“, kaže Sean Ahrens, menadžer za usluge sigurnosnog konsaltinga, Aon Global Risk Consulting Security Practice. PSIM može osigurati i provođenje adekvatnih procedura. „Naprimjer, ako se oprema prati pomoću RFID senzora i nije adekvatno sterilizirana, PSIM sistem može upozoriti na taj propust i omogućiti njegovo korigovanje, a time i poštedjeti bolnicu plaćanja kazni. To je jedan od načina na koji PSIM može donijeti kvalitetan povrat uloženih sredstava na nivou zdravstvenih ustanova“, objašnjava Ellen Howe, zamjenik direktora marketinga u kompaniji Vidsys. Iako je potencijal koji PSIM nudi ispravno prepoznat, on još uvijek nije dovoljno zastupljen u bolnicama. „Mnoge bolnice odgađaju donošenje odluka zbog zabrinutosti u vezi sa cijenom, ali povrat uloženih sredstava je jako visok u poređenju sa korištenjem različitih sistema, kao što je to slučaj u oblasti praćenja i analize pristupnih podataka ili alarma“, kaže Ahrens. Naprimjer, prilikom oglašavanja alarma u vezi s otmicom djeteta, sigurnosno osoblje može odmah utvrditi izgled otmičara i preduzeti adekvatne mjere, umjesto da pretražuje videomaterijale po različitim sistemima.

Bojan Borovčanin,rukovodilac Sektora opštih poslova, Klinički centar Srbije

Sigurnost ustanove direktno ovisi o materijalnim ulaganjima

Sigurnost i praćenje trendova u navedenoj oblasti u uskoj je korelaciji sa materijalnim i finansijskim mogućnostima ustanove.Potrebno je odgovoriti na pitanje šta ulaganje u bezbednost donosi sa aspekta rizika i dobiti i koji je prihvatljiv rizik za organizaciju, koji neće ugroziti potrebe bezbednosti, uz minimalne gubitke organizacije.Od uspešnosti u procesu proaktivnog delovanja, odnosno prevencije, zavisi i stepen angažovanosti resursa u reaktivnoj fazi delovanja, odnosno u fazi koja nastupa od momenta kada nastupe negativne posledice. Da bi preventivno delovanje bilo efikasno, neophodno je sagledati sve potencijalne opasnosti koje prete organizaciji, po mestu, vremenu i načinu delovanja, a to su: opasnost od ugrožavanja života i lične bezbednosti zaposlenih i drugih lica koja borave u krugu i u objektima koji se obezbeđuju, opasnost od ugrožavanja imovine, zaštita od zdravstvenih rizika karakterističnih za ustanovu,zaštita od požara i eksplozija,zaštita intelektualne svojine,zaštita poslovanja,ekološka zaštita,sprečavanje remećenja kućnog reda u krugu i objektima,sprečavanje vršenja krivičnih dela isprečavanje neovlašćenog pristupa pojedinim objektima i prostorijama.Problem bezbednosti štićenih vrednosti ne može se svoditi na fizičko-tehničku komponentu, odnosno zaštitu od nasilničkih akata.To bi ujedno značilo i da se bezbednost kao poslovna funkcija ostvaruje na svim nivoima organizacije,primenom bezbednosno-zaštitnih procedura od strane svih zaposlenih kojima se propisuje nečije ponašanje,bez obzira na mesto, vreme i karakter ugrožene vrednosti.

Alojz Cestnik,vođa Službe za odbranu i sigurnost, UKC Ljubljana

Šteta je po pravilu uvijek veća od “troška” sigurnosti

Univerzitetski klinični centar Ljubljana je najveća i vodeća zdravstvena institucija na području Slovenije i studijska je baza Medicinskog fakulteta. Centar opslužuje 8.000 radnika, od čega je oko 1.300 liječnika. UKCL ima otprilike 2.400 bolesničkih kreveta, a na godišnjem nivou imamo oko 80.000 hospitalizacija i skoro 900.000 ambulantnih pregleda. Kompleks UKCL-aobuhvata 20 različitih zgrada, što posebno utječe na samu sigurnost i otežava adekvatnu zaštitu. Pošto smo dosta “otvorena” institucija,kao takvi smo i “dobra prilika” za kriminalce. U praksi se susrećemo najviše sa pojavom manjeg kriminala, sitnim  krađama novca, GSM aparata i bicikala. Uglavnom su izvršioci tih krivičnih djela ovisnici o drogama. Ipak,ocjenjujemo da je trenutno naš najveći sigurnosni rizik terorizam i krađa djece i novorođenih. UKCL posjeduje certifikat DNV – DIAS standarda, koji u elementima fizičke okoline posebno naglašava ovu problematiku. Pošto radnici sigurnosti nemaju neke posebne povlastice pri odlučivanju, od najvećevažnosti nam je preventivni rad, prije svega na jačanju svijesti da je sigurnost dobro svih nas. UKCL ima propis o postupku u slučaju odstupanja, kojim je regulisan način prijave, percepcije, analize i zaključak. Prvenstveno je obavezan rad na podizanju svijesti ljudi, primjernom ponašanju, prijavljivanju svakog odstupanja i sistematskom i analitičkom pristupu rješavanju problema.Uz to idu i predavanja na temu sigurnosti. Drugi dio preventivnog rada je uvođenje tehničke zaštite, prije svega videonadzora i kontrole pristupa. Kada je tehnička zaštita u pitanju, u UKCL-u se danas najviše koristi kontrola pristupa (card-key) i videonadzor, a u prostorima u kojima van radnog vremena nema ljudi djeluju i protuprovalni sistemi. Naravno, UKCL posjeduje i fizičkoosiguranje. Kada je u pitanju odnos sa upravom, mogu reći da nisam iznenađen što nekada menadžment u Sloveniji općenito prepoznaje sigurnost samo kao trošak za instituciju, ane uviđa koliki trošak proizlazi iz same štete, ili koliko je trošak smanjentime što je šteta preventivno otklonjena. Obično je šteta, kada se ona dogodi, po pravilu gotovo uvijek veća od troška sigurnosti.

Velimir Ostojić, menadžer sigurnosti, Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba

Sigurnost se mora kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva

Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba (NZHMGZ) registrirana je ustanova za provođenje hitne medicine na području Grada Zagreba. U djelokrug rada pripada organizacija i provođenje sanitetskog prijevoza zdravstvenih osiguranika sa spomenutog područja. Osim toga, na zahtjev nastavnih zavoda hitne medicine drugih županija u HrvatskojNZHMGZ je obvezan pružiti ispomoć na njihovim područjima.NZHMGZ dnevno primi 1.200 poziva, godišnje obavi preko 85.000 liječničkih intervencija i 121.000 sanitetskih prijevoza. Osim glavnog objekta, koji se nalazi u Heinzelovoj 88, u organizaciji rada koristi i šest manjih građevinskih objekata.Organizacija sigurnosti predstavlja široku organizacijsku lepezu mjera sigurnosti. Kada je sigurnost NZHMGZ-a u pitanju, mogli bismo izvršiti podjelu na organizaciju sigurnosti radnika, zaštitu objekata od požara, te fizičku i tehničku zaštitu materijalnih dobara i objekata od ostalih ugroza.Sigurnost radnika na radu najvažniji je i najzahtjevniji aspekt u području osiguranja, te mu menadžeri sigurnostise pridaje najveća pažnja. Ugroze sigurnosti radnika su mnogobrojne, na većinu njih ne može se direktno utjecati, jer se radne zadaće obavljaju daleko od objekata poslodavca. Neke od sigurnosnih ugroza na koje je teško utjecati su: ugroze u prometu, ugroze od agresivnih pacijenata, ubodnih incidenata itd.Možemo se složiti sa vama da je najveći problem to što visoki menadžment koji odlučuje o financiranju i provođenju preventivnih i drugih mjera u sigurnosti ne doživljava područje sigurnosti pozitivno i financijski isplativo, nego isključivo kao trošak i nametnute zakonske obveze, dok se za njih neželjeni događaji događaju „uvijek nekom drugom“, što je daleko od istine. Provođenje sigurnosnih mjera trebalo bi se kvalitetnije organizirati u svim segmentima društva.

 

Eldin Skalonjić,šef Unutrašnje službe zaštite imovine i lica,UKC Sarajevo

Za efikasniji rad potrebno je nadziranje veće površine

Klinički centar Univerziteta Sarajevo je vodećazdravstveno-nastavna i naučna ustanova u BiH,koja u svim uslovima osigurava sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu A i B nivoa za potrebe građana, kao i naučno-istraživački rad u oblasti medicinskih nauka, a predstavlja i nastavnu bazu za medicinske fakultete, više i visoke medicinske škole.Sa svojim medicinskim i pratećim nemedicinskim objektima pokriva površinu 125.379 m2, gdje su na jednom mjestu koncentrirani značajni hospitalni kapaciteti u ukupno 30 različitih objekata. Klinički centar dnevnoposjeti oko 5.000 pacijenata, koji traže određenu medicinsku pomoć.Iz svega navedenog može se konstatovati da Klinički centar ima, zbog svoje specifične vrste djelatnosti, vrlo veliku važnost, pa je neophodno da se osiguraju njegovi vitalni i značajni segmenti od otuđenja i uništenja imovine, kao i zaštite lica. U sklopu UKCS-a je i Unutrašnja služba zaštite imovine i lica sa svojih 113 uposlenika.

Kao menadžer sigurnosti susrećem se sa svim problemima sigurnosti od sprečavanja izvršenja krivičnih djela, reagovanja na iste,do edukacije svojih uposlenih usmjerenih na prevenciju i reagovanje u incidentnim situacijama. UKCS ima razumijevanja za rad i funkcionisanje Unutrašnje službe zaštite imovine i lica jer shvata da je zaštita ljudi i imovine jedan od bitnih faktora funkcionisanja i same firme. Naš rad je potpomogla i Američka agencija za nuklearnu sigurnost, koja nam je donirala značajna sredstva za implementaciju tehničkih sredstava zaštite, koju smo uspješno realizovali u cilju zaštite radioaktivnih izvora zračenja. Moje preporuke za efikasnije funkcionisanje sigurnosnog sektora leže u tome da kompletnu površinu UKCS-a treba pokriti videonadzorom i kontrolom pristupa, što smo mi djelimično instalirali. Također, poseban akcenat bi stavio na sisteme zaštite od požara, nove vatrodojavne centrale, kao i stalne edukacije osoblja u slučaju evakuacije i sprečavanja do dolaska vatrogasnih timova.

Kruno Lovrenčić, rukovoditelj Sektora integralne sigurnosti,KBC Zagreb 

Uvođenje displeja, akreditiranja i poboljšanje vertikalna signalizacija

Klinički bolnički centar Zagreb kao najveća bolnička ustanova u R. Hrvatskoj ima potpuno razvijen sustav upravljanja sigurnošću, čiji su zaposlenici rad uskladili prema načelima standarda kvalitete za akreditaciju bolnica. Funkcioniranje službi u okviru sektora integralne sigurnosti je interdisciplinarno, odnosno svaki uočeni nedostatak ili problem rješava se timski. Visoka radna učinkovitost i suradnja između službi, potpomognuta zavidnom razinom znanja po pojedinim područjima, postiže zadovoljenje potreba cjelokupnog sustava upravljanja sigurnošću. Zaposlenici službi na dnevnoj razini obavljaju monitoring lokacija u smislu sigurnosti na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite osoba i imovine, a ujedno se, prema potrebi, kontaktiraju odgovorne osobe po klinikama ili zavodima. Na taj način sektor integralne sigurnosti nastoji osigurati sigurnije radno okružje zaposlenicima, a pacijentima ugodniji i bezbrižniji boravak u bolnici. Sektor integralne sigurnosti sadrži službe zaštite na radu, zaštite od požara, zaštite osoba i imovine, zaštite okoliša i DDD mjera, te službu za zaštitu od ionizirajućeg zračenjai, naravno, rukovoditelja sektora.Naši izazovi su: zaštita i ozljede na radu, ispitivanje ispravnosti uređaja koji se koriste u medicinske svrhe, liječnički pregledi, osposobljavanje za rad na siguran način, osposobljavanje za zaštitu od požara sa praktičnom obukom itd. KBC Zagreb kao nacionalni sveučilišni centar visoku razinu percepcije polaže na sustav upravljanja sigurnošću, stoga uprava putem rukovoditelja sektora ili službi dobiva informacije o najnovijim tehnološkim dostignućima vezanim za sigurnost te prema prijedlogu dogovara moguću implementaciju, ukoliko se ukaže i potreba, odnosno neophodnost. Neke od preporuka za poboljšanje sigurnosti su uvođenje informacijskih panela/displeja, horizontalne i vertikalne signalizacije, uniformisanje čuvara, uvođenje multifunkcionalnih identifikacijskih kartica za zaposlenike tevideonadzor u domeni čuvarske službe.

Videoanalitika, kontrola pristupa i integracija za sigurnije obrazovanje

Sve češći oružani napadi na studentskim kampusima u svijetu, ali i ostali vidovi nasilja i kriminala u fokus su doveli pitanje sigurnosti obrazovnih institucija. Jedno je sigurno – ova vertikala se suočava s jedinstvenim problemima

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Samo u prošloj godini u svijetu je zabilježeno 45 slučajeva oružanog napada na studentskim kampusima, pa nije nikakvo iznenađenje što je sigurnost na fakultetima i univerzitetima postala vrlo važna tema. Sektor obrazovanja je uvijek bio veliko tržište za sigurnosnu industriju, ali za razliku od osnovnih i srednjih škola, univerzitetski kampusi su uvijek kasnili sa savremenim sistemima zaštite. “Nažalost, najveći pokretači za unapređenje sigurnosti u školama i fakultetima su incidenti s naoružanim napadačima poput onih u školama Columbine, Sandy Hook, Blacksburg, te nedavno u Roseburgu, državi Oregon”, kaže Charles Volschenk, direktor kompanije Geutebruck USA. Ovi incidenti su naglasili teškoće osiguranja obrazovnih institucija u slučaju oružanog napada, pri čemu se mora sačuvati sloboda kretanja studenata i profesora. Sve to je dovelo do značajnog povećanja planiranja i potrošnje na sigurnost i zaštitu. Zaštita fakulteta i univerziteta donosi niz jedinstvenih izazova, koji proizlaze iz jedinstvenog načina njihovog funkcionisanja. Međutim, kompanije iz sektora sigurnosti smatraju da se ovi problemi mogu zaobići pomoću dodatnih optimizacija.

Savladavanje izazova otvorenih kampusa

Fakulteti i univerziteti obično se rasprostiru na velikim prostorima koji uključuju različite tipove infrastrukture, od učionica do laboratorija sa skupom opremom, a tu su i otvoreni prostori poput sportskih terena. Bilo koje sigurnosno rješenje koje pokušava osigurati čitav kampus mora uzeti u obzir različitosti njihovog funkcionisanja. Ono što čitavu situaciju značajno komplikuje je to što ovakve institucije insistiraju na otvorenosti prema javnosti te stavljaju prioritet na otvorenu okolinu. Ovo ograničava perimetarsku sigurnost, što je uvijek predstavljalo poseban izazov za proizvođače opreme i rješenja.

Prema Jeffu Whitneyu, potpredsjedniku za marketing kompanije Arecont Vision, otvorena okolina otežava shvatanje da nedovoljna sigurnost pretvara kampuse u lahke mete. “Održavanje otvorene i pozitivne okoline je cilj mnogih fakulteta i univerziteta. Ipak, vremena u kojima živimo prisiljavaju nas da se odreknemo bar dijela ove otvorenosti zbog bolje sigurnosti. Ustanova bez adekvatne zaštite čini fakultet ili univerzitet lahkom metom”, kaže Whitney.

Međutim, čak i kada institucija izabere da zadrži svoje otvorene kampuse, postoje moderna rješenja koja se mogu iskoristiti kako bi se povećala sigurnost. David Jones, potpredsjednik za marketing kompanije IntelliVision, koja proizvodi rješenja za inteligentnu videoanalizu i automatizirano nadgledanje, navodi nekoliko primjera. “Jedno od rješenja je kreiranje zona”, kaže Jones. “Možda ne postoje fizičke ograde, ali je moguće kreirati virtuelne zone. Kada pogledate video, možete vidjeti postavljene zone na njemu”, objašnjava on. Drugi stručnjaci predlažu korištenje šire palete proizvoda. Prema Tristanu Haageu iz kompanije Mobotix, inteligentno LED osvjetljenje, stanice za hitne videopozive, napredna videoanalitika te termalne kamere samo su neka od rješenja koja mogu povećati sigurnost otvorenih kampusa.

Haage dalje naglašava da osim otvorenog prostora veliki izazov predstavlja i prevencija. Nemoguće je predvidjeti svaki događaj na prostorima kao što su kampusi, ali se mogu preduzeti određeni koraci da bi se minimizirale neželjene situacije. Kako bi ovo bilo moguće, kampusi trebaju analizirati kretanje ljudi i njihov broj, koristiti određene scenarije za predviđanje i sl. da bi potpuno iskoristili prednosti koje sistemi za upravljanje videom (VMS) i analitika pružaju.

Upravljanje videom radi preduzimanja hitnih akcija

Eksperti se slažu da VMS, PSIM i analitika imaju ključnu ulogu u kreiranju sigurnijih kampusa. Moderna VMS i PSIM rješenja mogu povlačiti ulazne informacije iz različitih izvora i tako kreirati kompletnu sliku o stanju na terenu, na osnovu koje se mogu preduzeti odgovarajuće akcije.

Prema Jonesu iz kompanije IntelliVision, videoanalitički softver može detektovati i razlikovati objekte snimljene kamerama. Što je još važnije, moguće je otkrivati anomalije kao što je razlika u broju ljudi koji izlaze i ulaze, pa je na osnovu toga moguće preduzeti odgovarajuće mjere. Upotreba rješenja s inteligentnim softverom nije ograničena samo na podatke koje dostavlja sigurnosna oprema. Chris Berry, predsjednik kompanije Initsys, kaže da njihovo softversko rješenje ima konekciju sa društvenim mrežama i prepoznavanje ključnih riječi i fraza koje mogu poslužiti za rana otkrivanja različitih prijetnji.

Ipak, većina proizvođača opreme naglašava da takve mjere mogu uroditi plodom samo u kombinaciji sa drugim sistemima kako bi identifikovali pojedince i kontrolisali pristup određenim dijelovima kampusa. U svakom trenutku bi trebalo biti moguće znati zašto je određena osoba u nekom prostoru kampusa.

Važnost upravljanja identitetima i kontrola pristupa

Moderni sistemi za kontrolu pristupa uglavnom su već instalirani na većim fakultetima i univerzitetima, ali efikasnija raspodjela komponenti bi omogućila i veći stepen kontrole. “Upravljanje identitetima i ispravna kontrola ulazaka i izlazaka u određene dijelove kampusa su veoma važni”, ističe Kevin Buret, direktor kompanije Sukema Integrated Solution. “Jednom kada je osoba ispravno identifikovana i utvrđen razlog njene posjete kampusu, moguća je i bolja kontrola te uspostavljanje odgovornosti u slučaju nepredviđenih situacija.” Volschenk iz kompanije Geutebruck USA se slaže s ovom tvrdnjom i kaže da se otvoreni prostori najbolje kontrolišu kamerama visoke rezolucije i velikog dometa, te analitikom, dok bi kontrola ulaza u zgrade trebala biti strožija. “Ovo se može postići samo ispravno podešenim sistemom za kontrolu pristupa (i dobrim procedurama) te rendgenskim skenerima za otkrivanje oružja”, dodaje Volschenk. Ovakva rješenja nisu efikasna kao pojedinačna rješenja, osim u slučaju kada su međusobno dobro integrisana. Zapravo, baš kao i u ostalim vertikalama, tako i edukacijski sektor sve više prihvata sigurnosna rješenja koja su međusobno povezana kako bi bolje iskoristili njihove pojedinačne prednosti.

Integrisana rješenja višeg nivoa

David Ella, potpredsjednik za marketing kompanije AMAG Technology, ističe da je najbolji onaj sistem koji spaja različite elemente te dozvoljava kompletno zaključavanje kada je to potrebno, ali istovremeno dozvoljava komunikaciju između različitih odjela. Ovo posljednje je posebno važno jer omogućava brže i lakše donošenje odluke o evakuaciji. “Integrisani sistem koji kombinuje javni pristup, zaključavanje, kontrolu pristupa i videonadzor danas je sasvim moguć”, dodaje Ella.

Buret iz kompanije Sukema Integrated Solution ovo detaljno objašnjava. Prema njemu, prvi korak je integracija operativnog upravljačkog sistema i ERP (Enterprise Resource Planning) sistema kako bi se izbjegla duplikacija i održavanje dvije različite baze podataka. Podsistemi i tehnologije koje se tiču ljudi dobivaju informacije iz ERP sistema, koji je glavni izvor informacija. Sigurnosne police određuju šta osoblje, studenti i posjetioci mogu uraditi.

“U idealnom svijetu bi informacije o kriminalcima, njihov način rada, identitet i kretanje bili dijeljeni između univerziteta. Ovo bi omogućilo bolju analizu trenutnog stanja i bolja predviđanja, što bi doprinijelo boljem sprečavanju kriminalnih aktivnosti”, kaže Buret. Whitney također dijeli svoj pogled na optimizaciju integracije u kampusima. Osim korištenja analitike za nadgledanje osoba, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) integrisano u sistem zajedno s kamerama visoke rezolucije može pružiti vrlo korisne informacije, kako u stvarnom vremenu tako i prilikom forenzičke analize nakon incidenta. “Pametni ključevi i privjesci se često koriste za kontrolu pristupa u određenim prostorima kao što su laboratorije ili svlačionice. Povezivanje kontrole pristupa i upravljanja identitetima pomoću fotografija visoke kvalitete danas je sasvim uobičajeno u korporativnom svijetu, a sve više i na fakultetima i univerzitetima”, dodaje Whitney.

Ovakvi koncepti integracije nisu limitirani samo na kombinovanje sigurnosnih sistema. Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product, kaže da fakulteti i univerziteti koji investiraju u otvorene i integrisane sisteme imaju prednost zbog lakšeg upravljanja i analize. Neki od najrobusnijih sistema otvorene platforme nude mogućnost integracije sa drugim sistemima i procesima koji se često nalaze na kampusima, kao što su automati koji ne koriste novac, parkirališta ili štampanje dokumenata.

“Postoji nekoliko otvorenih standarda koji su na raspolaganju i koji se sve više koriste. To su ONVIF, PSIA i OSDP, i oni nude put ka jednostavnijoj integraciji. Većina vodećih proizvođača danas nudi otvorene SDK i partnerske programe kako bi ohrabrili integraciju i tako ostvarili dodatnu vrijednost koja ne postoji kod samostalnih sistema”, kaže DeSousa.

Kada je riječ o trenutnoj potražnji, ova vertikala bilježi povećanje zahtjeva za upravljanje mobilnim uređajima i mrežnom propusnošću kod videosistema, navodi Haage. U slučaju naoružanih napadača, vrlo je važno da sigurnosno osoblje može otključati i zaključati vrata učionica sa udaljene lokacije, te da mogu izvršiti evakuaciju kako se približavaju mjestu napada.

Treba imati na umu da ovakva kompleksna sigurnosna rješenja zahtijevaju napredne procesne sisteme i ogroman prostor za pohranu podataka zbog velikog prostora koji kampusi obično zauzimaju. James Somerville-Smith, šef marketinga za EMEA regiju kompanije Honeywell Security and Fire, predlaže korištenje pohrane podataka u cloudu za ovakve slučajeve. Integracija različitih sigurnosnih aplikacija može se izvesti kroz cloud, čime je moguće olakšati posao sigurnosnom osoblju koje čitav sistem može nadgledati sa jedne lokacije.

Potreba za većim investicijama

Tradicionalno, fakulteti i univerziteti obično implementiraju tzv. “code blue” sistem za signalizaciju, osiguranje od krađe i kontrolu pristupa za osiguranje kampusa. Međutim, Patrick Wood, vlasnik i glavni konsultant kompanije Security Options and Solutions, ističe da su posljednji slučajevi oružanih napada pokazali da je potrebno preuzeti direktniji pristup u ovakvim scenarijima. Mnogi fakulteti i univerziteti su ubrzano proširili svoje kampuse, ali njihovi sigurnosni sistemi nisu bili u mogućnosti pratiti taj rast. Prema mišljenju Somerville-Smitha, sigurnosni sistemi u ovoj vertikali su rasli bez određenog plana. Berry dodaje da mnogi sigurnosni sistemi u obrazovnim institucijama nemaju adekvatno upravljanje i da ne koriste prednosti koje donosi analitika. S pozitivnije strane, upravni organi obrazovnih institucija shvataju da su im potrebni bolji sigurnosni sistemi.

Šta pokreće sigurnost u obrazovnom sektoru?

Globalno sigurnosno tržište obrazovnog sektora, koje uključuje škole i univerzitete, rast će u narednom periodu. Rast pokreće kombinacija veće brige za sigurnost i investicija u novu infrastrukturu. Prema izvještaju kompanije TechNavio, tržište će rasti godišnjom stopom od 14,3 procenta, dostižući 1,1 milijardu američkih dolara do 2018. godine.

Proizvođači opreme predviđaju sličan rast i na regionalnom nivou. Prema Charlesu Volschenku, direktoru kompanije Geutebruck USA, potrošnja na sigurnosne sisteme obrazovnog tržišta je iznosila prosječno 750 miliona američkih dolara u 2014. godini, te se očekuje da će rasti između 8 i 10 procenata godišnje.

Na fakultetima i univerzitetima najvažniji faktori su nasilje, krađe i zaštita intelektualne svojine, smatra Tristan Haage, CSO kompanije Mobotix. “Kako rastu cijene školarine tako raste i potrošnja na sigurnosnu opremu i sisteme”, kaže Haage dodavši da univerziteti obično posjeduju hiljade kamera koje aktivno koriste. Također, usvajanje modernih tehnologija je sve brže. “Tradicionalno, sigurnost na kampusima se bazirala na kontroli pristupa i bilježenju prisustva”, kaže Jammy DeSousa, menadžer kompanije Tyco Security Product. “Međutim, danas sigurnost studenata i osoblja postaje primarni cilj.”

Tehnologija prepoznavanja lica na rubnim uređajima

Prepoznavanje lica je popularnije nego ikada. Može se koristiti za sigurnosne, ali i druge namjene. Tehnologija se sve više seli na rubne uređaje, jer pametne kamere s integrisanim funkcijama prepoznavanja lica i dubokim učenjem mogu pomoći korisnicima da ostvare različite ciljeve

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Tehnologiju prepoznavanju lica krajnji korisnici sve više koriste zbog efikasnosti pri identifikaciji pojedinaca. „To je na neki način osnovna funkcija, koja može biti korisna u više vertikalnih tržišta. Automatski sistem za prepoznavanje osobe u bilo kojem dijelu svijeta i njeno povezivanje sa svakom instancom gdje se pojavljuje predstavlja moćan alat“, kaže Michael Jamieson, stručnjak za kompjuterski vid u kompaniji Senstar.

Prepoznavanje lica i dalje se primarno upotrebljava za zaštitu ljudi i imovine od kriminalaca, terorista ili drugih neželjenih pojedinaca. „Često se koristi u tzv. sigurnim i pametnim gradovima i aerodromima i za identifikaciju osoba s tzv. crne liste“, kaže Sadi Vural, direktor kompanije Ayonix. „Softver za prepoznavanje lica sisteme videonadzora čini izrazito efikasnim u pogledu minimiziranja prijetnje povezane s kriminalnim aktivnostima. Može se koristiti za slanje upozorenja prilikom ulaska lica s liste nepoželjnih osoba u određenu zgradu. Upravo to se desilo u tržnom centru Donau-Einkaufszentrum, stotinjak kilometara sjeverno od Minhena. Do toga je došlo nakon pljačke objekta izvan radnog vremena, prilikom čega je otuđen novac. Dvije sedmice kasnije sigurnosni tim u centru dobio je upozorenje da je kamera na ulazu prepoznala osumnjičenog pljačkaša, koji je nakon toga uhvaćen“, kaže Karen Sangha, menadžerica marketinga za sigurnosna rješenja u kompaniji Panasonic.

Sprečavanje kriminala

Jedan od glavnih faktora širenja tehnologije za prepoznavanje lica je sprečavanje kriminala. Njena vrijednost će s prošlogodišnje četiri milijarde dolara skočiti na 7,8 milijardi u 2022. godini, uz godišnju stopu rasta od 13,9 posto, prognoziraju u kompaniji MarketsandMarkets. „Izraženija potreba za naprednijim nadzorom i praćenjem na javnim mjestima, kao i povećana upotreba tehnologija za prepoznavanje lica u državnom sektoru, očekivano će dovesti do rasta tržišta ovih tehnologija. Tehnologija prepoznavanja lica se koristi da bi se ublažile prijetnje povezane s terorizmom i kontrolom granice. Očekuje se da će rastuća potreba za nadzorom na javnim mjestima biti jedan od glavnih faktora rasta tog tržišta“, navodi se u izvještaju.

Međutim, pored sigurnosti, prepoznavanje lica se koristi i za mnoge druge namjene, npr. pomaganje krajnjem korisniku da dođe do kvalitetnije poslovne inteligencije. „Današnji napredak softvera za prepoznavanje lica ne samo da se fokusira na potrebu za boljom sigurnošću već i pruža nikada kvalitetniji uvid u tipove korisnika i njihovo ponašanje. Korištenje ovih analitičkih sposobnosti oblikuje i mijenja način na koji kompanije pristupaju poslovanju i percipiraju njihovu korist. Najraširenija upotreba je u sektoru maloprodaje, gdje se tehnologija prepoznavanja lica može koristiti za marketinške analize, kao što su one o starosnoj dobi i spolu korisnika“, kaže Sangha.

Prelazak na rubne uređaje

Softver za prepoznavanje lica obično se zbog potrebne količine procesorske snage koristi na serveru. Ipak, ovaj proces može biti izrazito dugotrajan i skup, a ponekad teško udovoljava širokom spektru potreba za prepoznavanjem lica na samom tržištu. Kao rezultat toga, proizvođači su predstavili kamere s mogućnošću prepoznavanja lica. Jedan od primjera za to je čip koji je Qualcomm razvio 2017. godine, a koji je proizvođačima kamera omogućio da svojim modelima dodaju mogućnost detekcije ljudi, prepoznavanja lica ili praćenja pokreta. Većina stručnjaka slaže se da je napredak tehnologije samih kamera omogućio prebacivanje funkcije prepoznavanja lica na rubne uređaje. „Da, ovaj trend je lahko uočljiv. Važno je razlikovati detekciju lica od prepoznavanja lica. Kamera, npr., prvenstveno detektuje lica i prepoznaje ključne karakteristike, a samo prepoznavanje se izvodi na serveru kako bi se snimljeno lice usporedilo s onim u evidenciji. Međutim, moguće je da će se obrada podataka o licu u sve većoj mjeri vršiti i na samoj kameri“, kaže Walter Lee, menadžer za odnose s javnošću u kompaniji NEC. „Iako postoje mnogi pristupi za kreiranje brže i kompaktnije mreže, za očekivati je da se ova tehnologija neće moći koristiti na starijim kamerama bez žrtvovanja preciznosti ili brzine prikaza. S druge strane, kamere sa specijaliziranim hardverom, kao što je Nvidia Jetson modul, mogu lahko upravljati snažnom mrežom“, kaže Jamieson. „Maksimalno deset kamera obično može biti povezano na jedan Xeon server. Ako se koristi 1.000 kamera, to znači da vam za to treba 100 servera. To je preskupo i podrazumijeva zahtjevno održavanje i podršku. Integratori tu moraju biti jako pažljivi. Integrisane kamere u velikoj mjeri otklanjaju ovaj problem. Nedavno smo integrisali softver za 3D prepoznavanje lica na Axis P1367 kameru, koja vrši prepoznavanje lica, praćenje i 3D analizu lica. Ona nudi informacije o spolu, starosti i izrazu lica neke osobe te generiše šablon za lica. Šablon se nakon toga šalje na Milestone XProtect server. Jedan server može upravljati sa 10.000 kamera preko jedne serverske mašine“, kaže Vural.

Glavna prednost kamera za prepoznavanje lica je ta što se proces prepoznavanja može izvršiti na samom uređaju. „Ovo se može primjenjivati za provjeru identiteta, kontrolu uključivanja i skidanja s crne liste, analizu sličnosti lica, uočavanje ključnih karakteristika i analizu ljudskog kretanja. Time se korisnicima štede troškovi u vezi sa sveobuhvatnim postavljanjem inteligentnog sistema. Na osnovu mogućnosti prepoznavanja lica, kamera se može dubinski integrisati s poslovanjem klijenata, npr. za prijavljivanje na konferencije, vođenje evidencije o upisima u vrtiće i slanje upozorenja o posjetiocima kako bi se klijentima ponudila napredna usluga u postojećim kompanijama“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology.

Kontrola rizičnih infrastruktura

Mogućnosti i funkcije koje nude kamere za prepoznavanje lica čine ih pogodnim za projekte sigurnih gradova. Međutim, postoje i slučajevi korištenja u drugim aplikacijama. „Na aerodromima, stadionima i drugim velikim javnim površinama kojima je potrebna zaštita kamere se mogu postaviti na ulazima. Nakon detekcije sumnjivog pojedinca kamera može usporediti njegovo lice s onim na crnoj listi i aktivirati alarm ukoliko se otkrije podudarnost“, kaže Jerry Hong, menadžer IP proizvoda u kompaniji Hikvision Digital Technology. „Osim praćenja u gradovima, kamere za prepoznavanje lica mogu se intenzivno koristiti i na aerodromima i stanicama, u zgradama, finansijskim institucijama i maloprodajnim objektima, kao i drugdje. Naprimjer, na aerodromima i stanicama kamere za prepoznavanje lica mogu se koristiti za distribuciju i kontrolu osoblja za praćenje lica s crne liste, blagovremeno hapšenje kriminalaca i identifikaciju osoba s krivičnim dosjeima kako bi se spriječile neželjene situacije. Kod inteligentnih rješenja za zgrade možete postaviti kamere za prepoznavanje lica na ulazima i izlazima kako biste provjerili identitet korisnika. Time se kompanijama koje su vlasnici imovine omogućava da unaprijed podignu zaštitne barijere i tako unaprijede svoje upravljačko iskustvo. Kod rješenja za finansijski i maloprodajni sektor, možete unaprijed verificirati identitet kupaca kako biste utvrdili je li riječ o određenom članstvu itd.“, kaže Hu.

Na šta treba obratiti pažnju prilikom nabavke

Pri izboru kamera za prepoznavanje lica potrebno je obratiti pažnju na nekoliko stvari kako bismo dobili pravi proizvod po odgovarajućoj cijeni. „Općenito govoreći, što je veća rezolucija, možete vidjeti na većoj udaljenosti. Što je kamera osjetljivija na svjetlost, možete vidjeti više u uvjetima slabog osvjetljenja“, kaže Lee. „Sistem-integratori moraju posvetiti više pažnje preciznosti prepoznavanja, kapacitetu galerije za evidenciju lica, maksimalnom podržanom broju lica na jednom ekranu, instalacijskim zahtjevima i prilagodljivosti složenim projektnim okruženjima“, kaže Stanley Hu, direktor razvoja proizvoda u kompaniji Dahua Technology. „Korisnici više pažnje trebaju posvetiti performansama proizvoda, što uključuje stopu lažnog prepoznavanja i evidentiranja lica. Osim toga, integratori moraju provjeriti je li neki proizvod usklađen s propisima i odgovara li navedeno rješenje poslovnim potrebama korisnika, uz kvalitetan omjer troškova i performansi“, kaže Hong.

I način postavljanja kamera igra važnu ulogu. Sistem-integratori bi trebali instalirati kamere na osnovu njihovih stvarnih parametara, vrste kamere i konkretnih potreba klijenata. „Obično treba izbjegavati neadekvatna okruženja, kao što su ona s jakim pozadinskim osvjetljenjem, kosim uglovima, neosvijetljenim dijelovima, velikim rastojanjem, nestabilnom bazom instalacije i nekvalitetnim napajanjem. Prioritetne lokacije trebaju biti one uz važne ceste, a u skladu s pravcem kretanja ljudi. Naprimjer, Dahua nudi sistem za pametno snimanje koji je pogodan za postavljanje na ulaze parkova i tržnih centara, s predloženom visinom instalacije od oko pet metara. On omogućava evidentiranje više lica na udaljenosti do 50 metara“, kaže Hu.

Više o ovoj temi čitajte u printanom izdanju…