Osiguravanje događaja na otvorenom

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa događaja stradanja ljudi, poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili onog samuzičkog festivala u Njemačkoj, pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama

Izvor: a&s International

E-mail: editorial@www.asadria.com

Svaki dan se krećemo kroz masu ljudi. Gotovo u svim situacijama se uspješno probijamo kroz nju bez bilo kakvih povreda. Ipak, prostori s velikim brojem ljudi mogu biti opasni ili čak i smrtonosni. U noći 31. decembra 2014. na novogodišnjoj proslavi na promenadi Bund u Šangaju okupilo se oko 300.000 ljudi. Zbog prevelike gužve na stepeništu koje je vodilo do opservacijske platforme poginulo je 36 osoba, a 49 je povrijeđeno. Precizna procjena broja posjetilaca ključni je faktor za uspješnu kontrolu mase. Pogrešna procjena broja ljudi prisutnih na obilježavanju Nove godine u Šangaju bila je jedan od faktora koji su doveli do tragičnih posljedica. Policija je potcijenila broj prisutnih i poslala samo 700 policajaca (u odnosu na 6.000 iz prethodnih godina) da kontrolišu masu ljudi, čiji je broj narastao na 300.000. Slučajevi pojave stampeda dešavaju se gotovo svake godine, i to na muzičkim festivalima, sportskim događajima, religijskim festivalima i u noćnim klubovima. Među poznatijim primjerima jeste i onaj iz jula 2010. tokom održavanja muzičkog festivala u njemačkom gradu Duisburgu. Tada se oko milion posjetilaca okupilo na prostoru koji je predviđen za maksimalno 250.000 ljudi. Zbog toga je 21 osoba umrla od gušenja, a 510 je bilopovrijeđeno. Još jedan primjer datira iz januara 2006. godine, kada je u Saudijskoj Arabiji poginulo više od 300 hodočasnika zbog naguravanja na pješačkom mostu Jamarat, koji se nalazi u okviru rute za obavljanje hadža u Meki.

Šta je kontrola mase?

Iako su posljedice ovih tragičnih događaja iste, oni se dešavaju različitim okruženjima, zbog čega se razlikuju i prema potrebama za rasporedom snaga sigurnosti i po opremi koju oni koriste. „Moramo razumjeti razliku između kontrole mase koja se vrši pomoću alata za kontrolu pristupa, naprimjer u slučaju kontrole velikog broja navijača na zatvorenom fudbalskom stadionu, i kontrole mase na nekontrolisanom otvorenom prostoru poput ulice. Prvi tip kontrole mase realizira se uz pomoć konvencionalnih alata poput sigurnosnih kontrolnih punktova, rotacionih barijera, vrata i videonadzorakoji uključuje brojače bazirane navideoanalitici.

Drugi vid kontrole uže je povezan s projektima „sigurnih gradova“ i nosi više izazova i komplikacija jer nije jednostavno pokriti prostran teren s velikim brojem ljudi, bilo da je riječ o brojanju osoba ili analizi ponašanja“, objašnjava HagaiKatz, zamjenik direktora poslovnog razvoja i marketinga u kompaniji Magal Systems.

Uloga videonadzora

Videonadzorne kamere i danas predstavljaju glavni senzor za upotrebu prilikom kontrole mase i praćenja. „HD i mrežne IP kamere postale su trend. Videonadzorne kamere s 4K rezolucijom počele su pristizati na tržište, ali se još ne očekuje da u većoj mjeri utječu na videonadzorni segment tržišta. U njihovom slučaju cijena prijenosa, pohrane i obrade (videoanalitika) videa i dalje predstavlja ograničavajući faktor. Problem može predstavljati i pouzdanost“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star iz Singapura. Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging, smatra da je „za učinkovitu kontrolu mase i nadzor video visoke rezolucije od ključnog značaja za situacijsku orijentaciju, a isto važi i za mogućnost praćenja veće količine detalja u zonama od interesa. Danas to podrazumijeva megapikselne kamere savidnim poljem180 stepeni.“ Kamere kompanije ScallopImaging paralelno kombinuju izlazne podatke sa više senzora slike, čime se kreira kontinuirani panoramski prikaz, koji obuhvata veliki otvoreni prostor. „Primjetan je trend distanciranja od PTZ kamera, jer se nerijetko dešava da su one u vrijeme dešavanja incidenta pozicionirane drugdje i zbog toga onemogućavaju praćenje događaja. Drugi razlog za ovaj trend je činjenica da se motor u PTZ kamerama vremenom istroši“, dodaje on.

Prenosiva rješenja za kratkotrajne događaje

Za razliku od stalnih sadržaja, kratkotrajni događaji poput muzičkih festivala, sportskih takmičenja ili gradskih maratona predstavljaju poseban izazov za kontrolu mase na otvorenom. Potrebna infrastruktura nije uvijek dostupna i krajnji korisnici se suočavaju s pitanjem da li da ulažu velika sredstva u infrastrukturu koja će se koristiti tek nekoliko dana. Prenosiva i bežična rješenja predstavljaju jedan od načina kakoda se ova dilema otkloni. Kompanija MicroPower Technologies iz Kalifornije nudi bežični sistem na solarno napajanje, koji se po potrebi može instalirati bilo gdje. „Ključ je u fleksibilnosti. Zahvaljujući integrisanom solarnom/bežičnom videonadzornom sistemu koji je u sklopu većeg sistema iste namjene, korisnici mogu postavljati i premještati kamere u skladu sa svojim potrebama“, kaže Dave Tynan, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompanijiMicroPower Technologies.“ Svjedoci smo rasta interesa za tehnologijama koje se mogu brzo i lahko instalirati na lokacijama na kojima postoji najveća potreba za njima. Naprimjer, umjesto instaliranja fiksnih kamera na zgradi i pokušaja dolaženja do iskoristivog snimka događaja s velikim brojem učesnika na udaljenosti nekoliko blokova, korisnici se radije odlučuju na postavljanje kamera unutar rizičnih zona. To se posebno odnosi na noćne aktivnosti, kada postavljanje kamera u blizini mjesta dešavanja pomaže da se iskoristi dostupno dnevno svjetlo. Konačni rezultat je jasniji i iskoristiviji videomaterijal.“

Prednost ovog rješenja leži u mogućnosti da se kamere postave u skladu sa neposrednim potrebama korisnika, npr. na parkingu tokom održavanja velike manifestacije, nakon čega se one prebacuju na druge lokacije za potrebe sljedećeg događaja. Pri tome se izbjegava skupo i dugotrajno postavljanje kablova. Ipak, važan faktor koji treba imati na umu jeste ograničen transmisioni radijus bežičnih kamera i kvalitet slike koja ne nudi megapikselni prikaz. Ova vrsta prenosivog rješenja pogodna je za osiguravanje definisane „zone“ i nije previše korisna ako se, primjerice, osigurava dugačka ruta nekog maratona.

Prenosiva rješenja ne koriste se samo za videonadzor. Dostupne su i privremene ograde i barijere za vozila. „Za potrebe parkiranja tokom kratkotrajnih događaja poput fudbalskih utakmica, političkih susreta, matura i dana otvorenih vrata neophodno je privremeno rješenje. Mi ga nudimo u vidu prenosivih i mobilnih barijera. One se mogu postaviti brzo i učinkovito, čak i na lokacijama na kojima se ne mogu iskopati stalni temelji“, kaže Greg Hamm, zamjenik direktora prodaje i marketinga u kompaniji Delta Scientific. „Ove mobilne barijere mogu se prebaciti do željene lokacije običnim kamionetom srednjih dimenzija. Može ih se postaviti za 15 minuta, dok se zaštitom upravlja lokalno ili na daljinu. Postavljanje, preuzimanje i upravljanje se u potpunosti vrši pomoću hidraulike. Barijere mogu zaustaviti i onesposobiti vozilo težine do 6.803 kg, koje se kreće brzinom 48 km na sat. Nakon postavljanja mobilne barijere se odvajaju od transportera i spuštaju na željenu lokaciju pomoću hidrauličkog sistema, a isti se koristi i za njihovo podizanje i spuštanje tokom obavljanja standardnih ili vanrednih aktivnosti.“

Videonadzorne alternative: bespilotne letjelice i mobilni telefoni

Tradicionalne kamere koje se postavljaju na stubove i danas su najprisutniji vid videonadzora. Ipak, u dolazećim godinama tu ulogu mogu preuzeti i druge platforme. „Zračni videonadzor pomoću kamera na bespilotnim letjelicama trenutno je u usponu u kombinaciji sa unapređivanjem mogućnosti komercijalnih letjelica i padom njihove cijene“, kaže Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research (I2R) Agencije A*Star.“Izazov leži u segmentu prijenosa videa od letjelice do tla. Posredstvom LTE-a bi bio skup, a preko Wi-Fi tehnologije nepouzdan. Rješenje je videoanalitika pomoću rubnih uređaja na samoj letjelici. Međutim, videoanalitika za video koji pravi letjelica predstavlja još veći izazov. Za nju je potrebna stabilizacija i detekcija videa primjenom drugačijeg pristupa u odnosu na videoanalitiku koja se vrši na tlu“, objašnjava on. Još jedna od potencijalno iskoristivih kamera nalazi se gotovo u svačijem džepu, odnosno na mobitelima korisnika. „Mobilni telefoni, teoretski, nude dovoljno visoku rezoluciju koja može biti od koristi u okruženju velikog broja ljudi. Ovi mobilni uređaji mogu imati veću ulogu u kontekstu videonadzora nakon što dodatne usluge u oblaku postanu dostupne, a na mobilnim uređajima se počnu koristiti sistemi za upravljanje videom“, kaže Steve Gorski, direktor prodaje u kompaniji ScallopImaging.

Prijenos informacija

Dodatni izazov u slučaju događaja na otvorenom predstavlja pouzdano i ekonomično prenošenje videostreaminga visokog kvaliteta do udaljenog sigurnosnog centra radi obrade, pohrane i pregledanja. Postoji još nekoliko mogućnosti, uključujući prijenos informacija putem kabla i namjenskih bežičnih ili 3G/LTE mreža.

„U slučaju potonjih konfiguracija kamere će se za propusnost nadmetati s civilnim mobitelima koji koriste istu mrežu“, kaže Leman. „Rješenje je u smanjenju potrebe za kontinuiranim prijenosom videa. To se može postići pomoću rubnog uređaja koji bi bio zadužen za videoanalitiku. On bi pohranjivao video lokalno i vršio streaming tek nakon aktiviranja alarma za videoanalitiku.“ Bežično umrežavanje za potrebe nadzora otklanja potrebu za kablovima, koji nisu uvijek dostupni ili jednostavni za instalaciju (bilo zbog karakteristika terena ili cijene, ako je riječ o kratkotrajnom događaju). Ipak, ovaj tip umrežavanja nešto je složeniji u odnosu na onaj putem kablova. Potrebno je savladati poteškoće koje se tiču ograničenog radijusa, prepreka (npr. kuće, drveće) i složenih konfiguracija koje uključuju veliki broj kamera.

„Kada je nedavno održan Njujorški maraton, kompanija Network Video Technologies (NVT) je osigurala koaksijalno uvezane prijenosne uređaje koji su morali ponuditi punu operativnost i na udaljenosti914 metara kako bi se osigurala adekvatna situacijska orijentacija za osiguranje ovog velikog događaja“, kaže Guy Apple, zamjenik direktora marketinga i prodaje u kompaniji Network Video Technologies. Transmisiona tehnologija ove kompanije omogućava instaliranje i PoE napajanje kamera, monitora i drugih IP senzornih uređaja na velikim udaljenostima, a pomoću pristupačnih koaksijalnih kablova.

Sprečavanje budućih tragedija

Fizičari pokušavaju razumjeti dinamiku kretanja mase. Njihova analiza videozapisa sa događaja poput stampeda iz 2006. godine u Saudijskoj Arabiji ili muzičkogfestivala u Njemačkoj pomogla je u identifikaciji fenomena nazvanog „turbulencija mase“. Kada se na nekoj lokaciji okupi više ljudi nego što je predviđeno, većina ih se počinje gurati u pokušaju da krene naprijed. Ukupni pritisak mase se širi među ljudima i uzrokuje padove, često i sa fatalnim posljedicama. Za nadati se da će napredak na planu videonadzora i videoanalitikeponuditi kvalitetnije načine brojanja ljudi i identifikacije kritičnih tačaka, na kojimamasovna okupljanja mogu postati još smrtonosnija.

Uloga videoanalitike

„Klasična“ videoanalitika, poput detekcije neopravdanog zadržavanja i napuštenog prtljaga nije adekvatna za prostore na kojima se nalazi veliki broj ljudi. Masa koja se kreće i stoji na jednoj lokaciji, npr. u blizini trkaće staze, kao i veliki broj torbi izazivaju aktiviranje prevelikog broja alarma da bi ova rješenja bila praktično upotrebljiva. Drugi vidovi analitike, poput praćenja i identifikacije lica, također su nepraktična za događaje na otvorenom na kojima je nemoguće kontrolisati okruženje, a i kamere ne mogu adekvatno uočavati lica. Ipak, neke videoanalitičke tehnologije mogu poslužiti za detekciju pojave gužve i agresivnog ponašanja, poput tuče u masi ljudi. Događaji ovog tipa mogu eskalirati i uzrokovati stampedo.

„U nekim situacijama ste svjesni da postoji velika vjerovatnoća da će se na i oko fudbalskog stadiona tokom utakmice javiti gužva. Isto tako, nekada će doći i do neočekivane gužve, npr. tokom demonstracija ili problema u radu aerodroma. Zbog toga je važno imati plan za obje situacije“, kaže Jamie Wilson, voditelj marketinga u oblasti sigurnosti za EMEA regiju u kompaniji NICE Systems. „Videoanalitika je važan segment ovog procesa jer nudi ranu detekciju i obavještavanje o pojavi nepredviđenih gužvi. Mogućnost da operater uživo prati događaje, kao i da pregleda i analizira zabilježeni materijal radi utvrđivanja uzroka incidenta, predstavlja ključni vid podrške za stavljanje situacije pod kontrolu“, dodaje on.

Karianto Leman, voditelj programa za prostornu videoanalitiku u Institutu Infocomm Research, kaže da njihova„nova videoanalitika sada nudi pouzdanu detekciju i praćenje u uvjetima urbanih okruženja s velikim brojem ljudi. Sistem može vršiti procjenu broja ljudi u stvarnom vremenu. Tu je i mogućnost identifikacije dominantnih obrazaca i statističkih podataka koji se tiču mase, kao i praćenja sumnjivih lica i drugih manje uočljivih informacija“. Osim videoanalitke za praćenje velikog broja ljudi, nove tehnologije u ovoj oblasti danas nude pouzdanu identifikaciju sumnjivog ponašanja, poput nasilja, fizičkih napada, provala itd. „Sistem za detekciju agresivnog ponašanja Instituta I2R ostvario je pouzdanost više od 90% prilikom neposrednog testiranja u okviru projekta sigurnog grada u Singapuru“, kaže Leman. Uprkos ostvarenom napretku, videoanalitika i dalje ima ograničenu upotrebljivost u situacijama koje uključuju veliki broj ljudi. Ove situacije po svojoj prirodi uključuju veliki broj detalja, što utječe na pouzdanost videoanalitike. Prema Lemanu, stepen pouzdanosti detekcije oko 70% predstavlja realističnu procjenu u ovakvim kontekstima.