Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Softveri (Page 6)

Softveri

AziGuard: Nadzorni centri koji ne gube profit

Ako upravljate videonadzornim centrom, već dobro znate s kakvim se izazovima suočavate. Troškovi rada rastu, efikasnost opada, a vaši operateri su preopterećeni lažnim uzbunama. Na kraju, vaša profitna marža jedva da opstaje. Vrijeme je za promjene

Piše: Ovidiu Hriscu, voditelj prodaje, AziTrend; E-mail: ovidiu.hriscu@azitrend.ro

Današnji sigurnosni izazovi zahtijevaju savremen pristup – transformaciju dispečerskog centra u inteligentni nadzorni hub, prilagođen dobu vještačke inteligencije. No, postavlja se pitanje: kako do toga doći? Odgovor leži u AziGuardovom novom rješenju, koje unosi naprednu videoanalitiku direktno u sigurnosnu infrastrukturu. Zamislite jednog operatera koji samouvjereno upravlja sa čak hiljadu kamera, bez zastoja i zamora. Sistem omogućava daljinsko aktiviranje i deaktiviranje sigurnosnih sistema, upotrebu zvučnika na perimetru objekta za intervenciju glasom u stvarnom vremenu, kao i automatski pristup vozilima putem prepoznavanja registarskih tablica.

Guard Events Flow

Ako već upravljate nadzornim centrom, vjerovatno osjećate pritisak tri ključna problema koja kontinuirano ograničavaju njegov rast. Prvi izazov je preopterećenost događajima, koja paralizira tim, a posljedica toga su preopterećeni operateri i haotičan odgovor na stvarne prijetnje. GEF to rješava korištenjem vještačke inteligencije koja automatski filtrira i grupiše višestruke, redundantne događaje, a zatim i obaveznom videoverifikacijom prije zatvaranja svakog slučaja. Sistem dodatno reaguje pametnim upozorenjima kada broj događaja premaši uobičajeni prag. Na taj način, vrijeme izgubljeno na nebitne alarme smanjuje se za više od 60%.

Drugi izazov je nemogućnost mjerenja i kontrole vremena reakcije. Bez savremenih alata, brzina odgovora ostaje nepoznata varijabla, što dovodi do kašnjenja i nezadovoljnih klijenata. GEF omogućava potpunu vidljivost u stvarnom vremenu, uključujući prosječna vremena reakcije po operateru, lokaciji i vrsti alarma, kao i analizu najopterećenijih sati, dana i mjeseci. Također omogućava praćenje učinka pojedinačnih operatera i daje detaljan uvid u zdravstveno stanje opreme. Sve informacije prikazane su kroz intuitivne kontrolne panele koji se lako mogu eksportovati i kao PDF izvještaji za klijente.

Treći izazov je niska profitabilnost, uprkos velikom angažmanu. GEF ovo mijenja automatizacijom odgovora i izvještavanja, omogućujući korisnicima da svojim klijentima ponude inteligentni nadzor s integrisanom revizijom. Tako nastaju fleksibilni paketi pretplate zasnovani na stvarnom broju događaja, što omogućava prelazak s fiksnog troškovnog modela na skalabilnu i profitabilniju poslovnu strukturu.

Šta GEF čini tehnički jedinstvenim?

GEF pruža sveobuhvatan nadzor zdravstvenog stanja sistema. Sistem uključuje i unaprijed podešene opcije koje se automatski prilagođavaju određenim modelima kamera ili servera. Osim toga, nudi pametne preporuke za podešavanje kamera na osnovu saobraćajnog intenziteta, rezolucije i obrazaca alarma. Svi sistemski zapisi i evidencije automatski se arhiviraju, što je ključno za interne i eksterne revizije, usklađenost s GDPR regulativom i moguće pravne postupke. GEF Operations pruža potpunu operativnu kontrolu, efikasnost i brzinu, dok GEF Audit omogućava tehničku dijagnostiku i trenutni uvid u stanje sistema. AziTrend poziva partnere da iskoriste besplatnu probnu verziju ovog sistema – do dva mjeseca potpunog pristupa bez ikakvih obaveza.

Axis: Efikasan način upravljanja nadzorom na više lokacija

Centralizirani sistemi dijele jednu ključnu zajedničku osobinu – donošenje odluka, nadgledanje, izvještavanje, upravljanje alarmima i korisnicima odvija se na jednom mjestu. Operater sada može imati pristup svim lokacijama i podacima, pokrivajući ih daljinski i putem zajedničkog korisničkog interfejsa, što uveliko pojednostavljuje njegov svakodnevni rad

Piše: Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, Axis Communications; E-mail: Stjepan.Surmanovic@axis.com

Danas su mrežni videonadzorni sistemi sve prisutniji, obimniji i, u mnogim slučajevima, složeniji. Sasvim je jasno da bi prosječan menadžer prodavnice, naprimjer, rado prepustio upravljanje nadzornim sistemom nekom drugom, što u suštini i jeste glavna ideja sistema nadzora na više lokacija. Centralizirani pristup omogućava jednostavnije upravljanje, bolju kontrolu i brže donošenje odluka, bez obzira na to gdje se objekti nalaze, a takvi sistemi ne samo da povećavaju efikasnost već istovremeno omogućavaju i uštede.

Različiti oblici nadzora

Mrežni nadzorni sistemi koji pokrivaju više lokacija dolaze u različitim oblicima i razmjerama. Neki su manji i jednostavniji, raspoređeni na svega nekoliko lokacija, dok su drugi veliki, napredni sistemi koji obuhvataju hiljade objekata u više zemalja, uz integraciju IP videonadzora, kontrole pristupa, zvučnika za obavještenja i drugih funkcionalnosti. Ipak, svi ovi sistemi dijele jednu ključnu zajedničku osobinu – donošenje odluka, nadgledanje, izvještavanje, upravljanje alarmima i korisnicima su centralizirani. Iako lokalni sistem često može biti moćniji i funkcionalno bogatiji, centralizirani sistem donosi brojne konkretne prednosti. Operater sada može imati pristup svim lokacijama i podacima, pokrivajući ih daljinski i putem zajedničkog korisničkog interfejsa, što uveliko pojednostavljuje njegov svakodnevni rad.

Među prednostima su i nadgledanje uživo, efikasnije upravljanje alarmima, naprednija reprodukcija snimaka i lakša forenzička analiza zahvaljujući jednostavnijem izvozu videozapisa. Korištenjem sistema nadzora na više lokacija, lokalni menadžer više ne mora zapošljavati dodatnog operatera niti prebacivati obaveze nadzora na drugog člana osoblja. “Kada centralizirate stručne vještine, svi se onda mogu posvetiti onome što najbolje rade. Sigurnost postaje efikasnija, a vi štedite novac kako na opremi i obuci tako i na samom operativnom radu. Osim toga, dobijate stručnjaka za nadzorni sistem, a ne osobu koja ga koristi povremeno i usput”, kaže Per Sten, direktor za cjelovita rješenja u kompaniji Axis.

Vrhunska skalabilnost

Ovisno o ulozi unutar centralne organizacije, prednosti nadzora na više lokacija mogu varirati. Upravljanje informacijskim tehnologijama (IT) za poslovne operacije te operativnim tehnologijama (OT) za industrijske sisteme postaje znatno efikasnije kada pokriva više objekata. Prednosti uključuju praćenje stanja sistema, nadogradnje firmvera, upravljanje uređajima, evidenciju inventara i unaprijeđenu kontrolu pristupa. Višelokacijski IP sistem nadzora nudi i vrhunsku skalabilnost, objašnjava Per. “Lako je dodavati nove kamere ili portafonske stanice na lokalnom nivou, pa čak i potpuno nove lokacije, kako se potrebe budu mijenjale. Lokalni sistemi rade nezavisno, bez potrebe za sinhroniziranim ažuriranjima softvera između lokacija i centralnog sistema”, kaže on.

Sve na jednom mjestu

Axis sarađuje s brojnim vodećim dobavljačima softvera za upravljanje videozapisima (VMS), isporučujući kamere za napredne federativne sisteme. Ipak, ako želimo postaviti višelokacijski IP sistem nadzora, ali nam nije potrebna kompleksna funkcionalnost federativnog sistema, Axisovo cjelovito rješenje (E2E) može biti idealan izbor. Na taj način dobijamo kompletan sistem od jednog dobavljača.

“Čak i sistemi srednjeg obima, kada pokrivaju više lokacija, mogu postati složeni. Što više dobavljača opreme uključite, veći je rizik od grešaka. Kada sve komponente dolaze iz jednog izvora, možete biti sigurni da će sistem funkcionisati u skladu s vašim zahtjevima”, kaže Per. Pokretanje sistema je jednostavnije, a sve njegove funkcionalnosti mogu se u potpunosti iskoristiti zahvaljujući tome što je Axis prethodno temeljno testirao sve komponente i preuzeo punu odgovornost za rješavanje eventualnih problema.

Softver prilagođen različitim potrebama

Axis nudi i provjerene VMS platforme za upravljanje sistemima: AXIS Camera Station Edge i AXIS Camera Station Pro. AXIS Camera Station Edge odgovara potrebama jednostavnijih sistema na više lokacija, primjerice za lance manjih prodavnica koje imaju osnovne zahtjeve za nadzorom i korisnike koji sistem koriste povremeno. AXIS Camera Station Pro je naprednije rješenje koje omogućava operateru da kombinira prikaze s više kamera i upravlja događajima s različitih lokacija. Iako nije potpuno federativan sistem, ovo rješenje pokriva većinu potreba nadzora na više lokacija dok god broj objekata nije prevelik. Naravno, sve zavisi od konfiguracije samog sistema.

Kontinuiran razvoj kao ključ uspjeha

Axis je isporučivao AXIS Camera Station sisteme za razne korisnike, uključujući trgovačke lance sa prodavnicama koje imaju specifične potrebe i odgovornu osobu za sigurnost te obrazovne ustanove s više objekata. Kompanija kontinuirano unapređuje AXIS Camera Station Edge i Pro verzije kako bi podržavale sve naprednije funkcionalnosti nadzora na više lokacija. Jedan od primjera takvog razvoja je Axis Cloud Connect centralizirana platforma koja omogućava nadzor i upravljanje sistemima s bilo koje lokacije, u bilo kojem trenutku, a putem portala Axis.com.

“Važno nam je da stalno pratimo šta se dešava na tržištu. Na taj način možemo pravovremeno unaprijediti naše sisteme i prilagoditi ih novim i promjenjivim zahtjevima korisnika”, kaže Per.

Pametni sustavi za upravljanje parkingom

Pametni sustavi za upravljanje parkingom izrastaju u rješenje koje transformira način na koji gradovi organiziraju i koriste svoje parkirne kapacitete. Ovi sustavi omogućuju optimizaciju iskorištenja prostora, poboljšanje korisničkog iskustva i značajno smanjenje negativnih ekoloških posljedica urbanog prometa

Pripremili: Andrej Češek, pretprodajni inženjer; Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

U današnjim urbanim sredinama, parking je postao jedan od najizraženijih izazova s kojima se suočavaju gradovi, poduzeća i građani. Porast broja vozila, ograničenost javnog prostora i sve veća potreba za održivim prometnim rješenjima doveli su do situacije u kojoj tradicionalni načini upravljanja parkiralištima više ne mogu odgovoriti na potrebe suvremenog društva. Vozači svakodnevno gube dragocjeno vrijeme u potrazi za slobodnim mjestom, prometne gužve dodatno opterećuju infrastrukturu, a emisije štetnih plinova negativno utječu na okoliš i kvalitetu života.

Upravo zbog tih razloga, pametni sustavi za upravljanje parkingom izrastaju u revolucionarno rješenje koje transformira način na koji gradovi organiziraju i koriste svoje parkirne kapacitete. Ovi sustavi, temeljeni na najnovijim tehnološkim dostignućima, omogućuju optimizaciju iskorištenja prostora, poboljšanje korisničkog iskustva i značajno smanjenje negativnih ekoloških posljedica urbanog prometa.

Kako funkcioniraju pametni parking sustavi?

Suvremeni pametni parking sustavi temelje se na integraciji tri ključna elementa: senzora, komunikacijske infrastrukture i napredne softverske platforme. Senzori, koji se mogu ugraditi u samo parkirno mjesto (npr. induktivni senzori ugrađeni u asfalt), postaviti iznad mjesta (ultrazvučni ili infracrveni senzori) ili integrirati u kamere s umjetnom inteligencijom, omogućuju precizno detektiranje prisutnosti vozila u stvarnom vremenu.

Korištenjem naprednih kamera s računalnim vidom sustavi mogu automatski prepoznati registarske oznake vozila (ANPR), identificirati tip vozila, pa čak i razlikovati korisničke kategorije (npr. stanari, posjetitelji, dostavna vozila). Ovi podaci se zatim putem pouzdane komunikacijske infrastrukture – bežičnih mreža poput 5G-a – šalju u centraliziranu softversku platformu.

Softverska platforma srce je sustava. Ona u realnom vremenu obrađuje podatke sa senzora ili kamera, prikazuje dostupnost parkirnih mjesta na digitalnim panelima ili mobilnim aplikacijama, omogućuje korisnicima rezervaciju i naplatu parkinga bez fizičke interakcije te operatorima pruža naprednu analitiku za optimizaciju poslovanja. Sustav može automatski prilagođavati cijene ovisno o potražnji, detektirati neovlaštena vozila, pa čak i predviđati buduće potrebe na temelju povijesnih podataka.

Prednosti

Implementacija pametnih sustava za upravljanje parkingom donosi višestruke koristi svim dionicima urbanog ekosustava. Prva i najvidljivija prednost je smanjenje prometnih gužvi. Statistike pokazuju da u velikim gradovima vozači provedu i do 30% ukupnog vremena vožnje tražeći slobodno parkirno mjesto. Pametni sustavi omogućuju vozačima da unaprijed saznaju gdje su slobodna mjesta, što izravno smanjuje nepotrebno kruženje, prometne zastoje i emisije štetnih plinova.

Druga ključna prednost je povećanje prihoda i iskorištenosti parking prostora. Kroz dinamičko upravljanje cijenama, sustav može potaknuti ravnomjerniju raspodjelu vozila tijekom dana, smanjiti broj neplaćenih parkiranja i maksimizirati prihod operatora.

Treća prednost odnosi se na poboljšanu sigurnost. Integracija pametnih parking sustava s videonadzorom i analitikom omogućuje brzu detekciju sumnjivih aktivnosti, automatsko prepoznavanje neovlaštenih vozila i smanjenje rizika od krađa ili vandalizma. Sustavi mogu automatski alarmirati zaštitarsku službu ili policiju u slučaju incidenata.

Četvrta, ali ne manje važna prednost, jest doprinos održivosti i zaštiti okoliša. Smanjenjem nepotrebne vožnje i optimizacijom korištenja prostora, pametni parking sustavi izravno doprinose smanjenju potrošnje goriva i emisija CO₂, što je od iznimne važnosti za gradove koji teže klimatskoj neutralnosti.

Zašto su tradicionalni sustavi nedostatni?

Tradicionalni načini upravljanja parkingom, koji se oslanjaju na ručne parkomate, fizičke rampe i povremeni nadzor, imaju brojne nedostatke. Prije svega, oni ne omogućuju uvid u stvarno stanje zauzetosti u realnom vremenu, što otežava planiranje i optimizaciju. Ručna naplata i kontrola podložni su greškama, zloupotrebama i visokim operativnim troškovima. Nedostatak integracije s drugim prometnim sustavima onemogućuje gradovima da učinkovito upravljaju prometnim tokovima i smanje zagušenja.

Pametni sustavi, s druge strane, omogućuju potpunu automatizaciju, transparentnost i fleksibilnost. Korištenjem naprednih senzora i analitike, operatori mogu brzo identificirati probleme, prilagoditi strategije i ostvariti značajne uštede.

Tehnološki trendovi i budućnost pametnog parkinga

Tehnologija na području pametnog parkiranja ubrzano napreduje. Umjetna inteligencija postaje ključni alat za predviđanje potražnje, optimizaciju cijena i automatsko upravljanje resursima. IoT (Internet of Things) omogućuje povezivanje tisuća senzora, kamera i uređaja u jedinstvenu mrežu, dok 5G mreže osiguravaju brzu i pouzdanu razmjenu podataka u stvarnom vremenu.

Jedan od najzanimljivijih trendova je razvoj autonomnih vozila i njihova integracija s pametnim parking sustavima. U bliskoj budućnosti, vozila će sama moći pronaći, rezervirati i koristiti parkirno mjesto bez potrebe za ljudskom intervencijom. Također, sve veći broj parkirališta opremljen je punionicama za električna vozila, koje se integriraju u pametne sustave kako bi se optimiziralo korištenje energije i infrastrukture.

Pametni parking sustavi postaju i važan element pametnoga grada, gdje se podaci o parkiranju koriste za šire planiranje urbanog prometa, javnog prijevoza i infrastrukture. Analitika velikih podataka (Big Data) omogućuje gradovima da bolje razumiju navike građana, predviđaju potrebe i unaprijede kvalitetu života.

Inovacija Hikvisiona u službi pametnog parkiranja

Među vodećim svjetskim proizvođačima pametnih parking rješenja ističe se Hikvision, globalni lider u području sigurnosnih i analitičkih sustava. Hikvision nudi cjelovit ekosustav za pametno upravljanje parkingom, koji uključuje najmodernije kamere s automatskim prepoznavanjem registarskih oznaka (ANPR), senzorske sustave i napredne softverske platforme za upravljanje podacima.

Hikvisionove ANPR kamere odlikuju se iznimnom preciznošću (preko 99%) i pouzdanošću u različitim vremenskim i svjetlosnim uvjetima. Zahvaljujući naprednim algoritmima umjetne inteligencije, ove kamere mogu automatski detektirati ulazak i izlazak vozila i identificirati neovlaštena vozila. Integracija s centralnom platformom omogućuje operatorima praćenje zauzetosti u realnom vremenu, analizu trendova i optimizaciju poslovanja.

Hikvision nudi rješenja za brzo vođenje vozača do slobodnog mjesta, s proizvodima koji se mogu lako kombinirati i integrirati za različite scenarije, uključujući ulaze i izlaze, parkiranje izvan ulice kao garažne kuće, parkiranje na ulici, parkiranje na otvorenom i analizu podataka o parkiranju. Pojednostavljenje parkiranja, kako na ulazima i izlazima tako i kroz parkiralište, čini operacije mnogo učinkovitijima, ubrzavajući proces i potencijalno brže oslobađajući mjesta za daljnje korištenje.

Hikvision nudi neprekidno iskustvo ulaska i izlaska s ovlaštenim registarskim oznakama kako bi se povećala učinkovitost pristupa. Također, podržava konfiguraciju personaliziranih pravila plaćanja za fleksibilniji rad. Za scenarij bez kabine za osoblje, rampa se može upravljati daljinski iz centra za upravljanje radi učinkovitosti.

Hikvision za parkiranje na ulici i na otvorenom

Hikvision nudi ključnu pomoć za parkiranje na ulici s dvije inteligentne kamere, detektirajući status i prikupljajući informacije o parkiranju automobila. Ove kamere mogu snimiti cijeli proces parkiranja s lancem dokaza za izbjegavanje cestarina kako bi se poboljšala učinkovitost i naplata naknada.

Za parkiranje na otvorenom, Hikvision vozačima pruža nesmetano iskustvo parkiranja s detekcijom slobodnih parkirnih mjesta i zauzetosti parkirnih mjesta u stvarnom vremenu. Automatskim izračunavanjem vremena parkiranja i prikazom informacija o slobodnom parkiranju u stvarnom vremenu, operateri mogu uživati u mnogo učinkovitijem upravljanju s niskom marginom pogreške.

Posebnu pažnju u razvoju pametnih parking rješenja zaslužuju zatvoreni parkirni objekti – višekatne garaže, trgovački centri i podzemni kompleksi. Upravo u tim prostorima, gdje je orijentacija često izazovna, a broj mjesta velik, indoor parking guidance sustavi postaju nezamjenjiv alat za optimizaciju prometa i korisničkog iskustva.

Ovi sustavi koriste sofisticiranu mrežu senzora i kamera, postavljenih iznad svakog parkirnog mjesta, kako bi u stvarnom vremenu detektirali zauzetost i vodili vozače do najbližeg slobodnog mjesta. Senzori, bilo da je riječ o ultrazvučnim detektorima ili kamerama s umjetnom inteligencijom, šalju podatke u centralizirani sustav koji putem LED indikatora iznad svakog mjesta jasno označava je li mjesto slobodno, zauzeto, rezervirano za osobe s invaliditetom ili električna vozila.

Vozači, ulaskom u garažu, na velikim digitalnim panelima odmah dobivaju informaciju o broju slobodnih mjesta po etažama i zonama, a dinamička navigacija vodi ih najkraćim putem do odredišta. Ovakva rješenja značajno smanjuju vrijeme traženja parkirnog mjesta – istraživanja pokazuju da se prosječno vrijeme pronalaska mjesta u zatvorenim garažama može smanjiti i do 70%. Time se ne samo povećava zadovoljstvo korisnika već i smanjuje zagušenje na uskim prometnicama unutar garaže.

Indoor parking guidance

Napredni indoor parking guidance sustavi, poput onih koje razvija Hikvision, omogućuju i dodatne funkcionalnosti. Sustav može automatski prepoznati registarske oznake, rezervirati mjesta za određene korisnike ili vozila (npr. dostavna, VIP, električna), a integracija s naplatnim i sigurnosnim sustavima omogućuje potpunu automatizaciju i kontrolu. Korištenjem pametnog osvjetljenja, koje se aktivira samo kada je vozilo u blizini, ostvaruju se značajne uštede energije – što dodatno doprinosi održivosti objekta.

Primjeri iz prakse pokazuju da su ovakva rješenja već implementirana u brojnim europskim gradovima, gdje su korisnici istaknuli ne samo bržu i jednostavniju orijentaciju već i osjećaj veće sigurnosti zahvaljujući integriranim nadzornim kamerama i automatskoj detekciji sumnjivih aktivnosti.

Posebna prednost Hikvisionovih rješenja je mogućnost jednostavne integracije s drugim gradskim sustavima – prometnim signalizacijama, javnim prijevozom, električnim punionicama i sigurnosnim sustavima. Time se stvara jedinstvena platforma koja podržava sve aspekte urbane mobilnosti i sigurnosti.

Sigurnost, privatnost i održivost

Uvođenje pametnih parking sustava otvara i pitanja sigurnosti podataka i zaštite privatnosti korisnika. Hikvision i drugi vodeći proizvođači primjenjuju najviše standarde enkripcije i zaštite podataka, u skladu s europskim i svjetskim regulativama (GDPR). Pristup podacima strogo je kontroliran, a svi osjetljivi podaci anonimizirani su i zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Osim toga, pametni parking sustavi doprinose održivosti urbanih sredina. Smanjenjem nepotrebne vožnje i optimizacijom korištenja prostora, smanjuje se potrošnja goriva i emisija štetnih plinova. Integracija s električnim punionicama potiče korištenje ekološki prihvatljivih vozila i doprinosi ostvarivanju klimatskih ciljeva gradova.

Izazovi implementacije i preporuke

Iako su prednosti pametnih parking sustava očite, njihova implementacija zahtijeva pažljivo planiranje i suradnju između gradskih vlasti, operatora i tehnoloških partnera. Ključni izazovi uključuju početna ulaganja, integraciju s postojećom infrastrukturom, edukaciju korisnika i osiguranje dugoročne održivosti.

Preporučuje se da gradovi i poduzeća odaberu provjerene i pouzdane partnere s iskustvom u implementaciji velikih sustava, kao što je Hikvision. Kroz pažljivu analizu potreba, prilagodbu rješenja i kontinuiranu podršku, moguće je ostvariti maksimalne koristi i osigurati uspjeh projekta.

Pametni parking kao temelj pametnog grada

Pametni sustavi za upravljanje parkingom ključna su komponenta modernih gradova i poduzeća. Kroz integraciju senzora, komunikacijskih tehnologija i napredne analitike, oni omogućuju efikasnije korištenje parking prostora, smanjenje prometnih gužvi, povećanje prihoda i poboljšanje kvalitete života građana. Primjeri iz prakse pokazuju da ulaganje u pametne sustave donosi mjerljive koristi na svim razinama. S rješenjima poput onih koja nudi Hikvision, gradovi i poduzeća mogu transformirati svoju parking infrastrukturu, unaprijediti sigurnost i pripremiti se za izazove budućnosti. Pametni parking više nije samo tehnološka inovacija – on je temelj održive, sigurne i učinkovite urbane mobilnosti.

Za detaljnije informacije o mogućnostima implementacije pametnih parking rješenja, savjetovanje i podršku u digitalnoj transformaciji parking infrastrukture, možete se obratiti stručnjacima iz Hikvisiona, globalnog lidera u inovacijama za pametne gradove.

Nova era nosivih kamera: Od nijemih svjedoka do pametnih alata

U vremenu kada pametni telefoni čine stvarnost trenutno djeljivom i dostupnom uživo u svakom trenutku, i nosive su kamere morale evoluirati da ispune ova očekivanja. Ovi uređaji prošli su put od jednostavnih alata za provjeru odgovornosti do važnog resursa u sigurnosti kojem sada pomaže i vještačka inteligencija. Danas ove kamere ne samo da prikupljaju informacije o incidentima, obrađuju ih i reaguju na njih, već se sve više šire koriste u raznim oblastima izvan domene sigurnosti

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Nosive kamere više nisu nijemi svjedoci, nego inteligentni, umreženi i za sigurnost esencijalni uređaji. Uz naprednu optiku, enkriptirani prijenos uživo i integracije koje podržavaju analitiku s vještačkom inteligencijom, savremene nosive kamere postaju neizostavni alati u svakodnevnim sigurnosnim operacijama na prvoj liniji. U maloprodaji, naprimjer, one detektuju sumnjivo ponašanje i generišu gotove dokaze za istražne postupke. Za interventne službe, uvode red u haos jer vide i u zadimljenom prostoru te u stvarnom vremenu isporučuju uvide na osnovu kojih se donose životno važne operativne odluke.

Iz ugla fudbalskog sudije

I to nije sve, jer je evolucija nosivih kamera ove uređaje odvela daleko izvan sfere javne sigurnosti i komercijalnih primjena. Dobar primjer za to je FIFA-ino Svjetsko klupsko prvenstvo 2025. godine na kojem su minijaturne nosive kamere postavljene na slušalice sudija i bilježe dešavanja na utakmicama iz dosad neviđenih uglova. Ovi uređaji će prvi put ponuditi jedinstvene poglede na golove i ključne trenutke utakmica, pri čemu će režiseri prijenosa u stvarnom vremenu odlučivati koji će snimci biti prikazani. Poruka je jasna – tehnologija nosivih kamera nadrasla je svoje skromne policijske početke i ušla u domenu zdravstva, zabave, sporta, transporta i bezbroj drugih sektora.

Naravno, ovo nije tehnologija nosivih kamera od prije pet ili deset godina. Ono što se u početku koristilo kao jednostavan uređaj za snimanje s ciljem kontrole rada policije u međuvremenu se razvilo u sofisticiran ekosistem koji spaja naprednu optiku, obradu podataka na rubu mreže i upravljanje dokazima u oblaku. Savremene nosive kamere zato traže temeljnu promjenu u organizacijskom pristupu sigurnosti, zaštiti i operativnoj transparentnosti, što odražava njihovu transformaciju iz pasivnih alata za dokumentovanje u aktivne platforme za sigurnosnu i poslovnu inteligenciju.

 Evolucija u sjeni ekspanzije tržišta i inovacija

I cifre s terena potvrđuju brzu ekspanziju nosivih kamera. Spherical Insights predviđa da će vrijednost globalnog tržišta ovih uređaja porasti sa 7,48 milijardi američkih dolara u 2023. na 27,65 milijardi dolara do 2033. godine, uz visoku godišnju stopu rasta od 13,97%. Ovaj rast ne odražava samo šire primjene u tradicionalnim sigurnosnim ulogama već i njihovu naglu diverzifikaciju unutar novih sektora.

“Više od 18.000 agencija za provedbu zakona u najmanje stotinu zemalja koristi Axonove proizvode i tehnologiju”, navodi Anas Hammouri, direktor za Bliski Istok, Tursku i Afriku u kompaniji Axon. Ovaj nivo globalne prisutnosti pokazuje u kojoj mjeri su nosive kamere postale neizostavni alati savremene sigurnosti.

Sličnog mišljenja je i Martin Ekman, direktor za razvoj poslovanja u segmentu nosivih rješenja u Axis Communicationsu. “Zadovoljstvo nam je što se naše rješenje prodaje u pedesetak zemalja širom svijeta, pri čemu se značajan broj njih nalazi u EMEA regiji”, kaže Ekman, koji ističe i velike projekte. “Jedna od naših najvećih instalacija u agencijama za provedbu zakona uključuje više od 17.000 nosivih kamera, a zabilježili smo i značajne uspjehe u zatvorima, gdje smo postavili više od 6.000 kamera”, kaže i napominje da “nosive kamere ubrzano postaju standardna oprema, a na mnogim mjestima čak i obavezna”, što samo naglašava njihov rastući značaj.

Iza ovih projekcija stoji prava tehnološka revolucija. Savremene nosive kamere spajaju snimanje u visokoj rezoluciji, napredno bilježenje zvuka, analitiku u stvarnom vremenu i cjelovito enkriptirane radne tokove u platformama koje bi prije deset godina izgledale kao naučna fantastika. Ova evolucija predstavlja više od pukog tehnološkog napretka jer je donijela i temeljnu transformaciju u načinu na koji organizacije osiguravaju odgovornost, unapređuju operacije i upravljaju kritičnim incidentima u sve složenijem sigurnosnom okruženju.

Transformacija javne sigurnosti na krilima nosivih kamera

Osim operativnih poboljšanja, nosive kamere danas su dovoljno zrela tehnologija koja može ponuditi i mjerljive finansijske prednosti. Leslie Li, zamjenik generalnog direktora sektora za nosive kamere u kompaniji Hytera, navodi da su smanjenje stope kriminala i manji broj žalbi doveli do značajnih ušteda u rasponu od više desetaka hiljada dolara. To je postignuto smanjenjem troškova skupih istraga i sudskih procesa. Prepoznavanje osumnjičenih dodatno je unaprijeđeno zahvaljujući tehnologijama prepoznavanja lica integrisanim u savremene nosive kamere. “Ove tehnologije uspješno pomažu policajcima na terenu da identifikuju više potencijalnih osumnjičenih”, kaže Li. On dodaje da je jedno odjeljenje javne sigurnosti u neimenovanoj zemlji zabilježilo smanjenje stope kriminala za 18,7% u roku od šest mjeseci od uvođenja nosivih kamera.

Sličan trend primjetan je i van tradicionalne policijske primjene. Od maja 2024. godine, slovačka željeznička kompanija ZSSK opremila je svoje mašinovođe sa 419 Axisovih nosivih kamera, što je rezultiralo smanjenjem ukupnih incidenata za 5% i smanjenjem instanci agresivnog ponašanja prema osoblju i putnicima za 21%. Osim odvraćanja, kamere su pomogle i u rješavanju pedesetak slučajeva, pri čemu je policija više puta pohvalila visoku vrijednost nosivih kamera u pružanju dokaza u istragama.
Hammouri iz Axona opisuje sličan trend u Španiji, gdje je Policía Foral de Navarra zahvaljujući nosivim kamerama zabilježila pad broja nasilnih incidenata i nedoličnog ponašanja prema policajcima za 50% tokom održavanja festivala San Fermín. Policajci opremljeni Axon Body 3 kamerama primijetili su da samo vidno istaknuta kamera mijenja ponašanje posjetilaca. Tačnije, sama svijest da policija snima lica i događaje ima efekat odvraćanja od agresije u složenim situacijama.

Veća transparentnost

Osim toga, snimci s nosivih kamera doprinijeli su većoj transparentnosti u interakciji između policijskih službenika i građana i tako ojačali opredijeljenost lokalnih snaga reda da bolje odgovore na očekivanja zajednice. Uspostavljanjem ravnoteže između efikasnog provođenja zakona i prava građana na privatnost, nosive kamere su znatno doprinijele jačanju sigurnosti i tokom održavanja godišnjeg Festivala trčanja s bikovima, uz podizanje općeg nivoa odgovornosti u radu policije. Prema Hammouriju, policija u italijanskom gradu Ravenni također je zabilježila smanjenje učestalosti incidenata za 50%. Sličan pristup primijenila je i policija u Manchesteru, koja je iskoristila Axon nosive kamere s funkcijom prijenosa uživo tokom održavanja festivala Parklife. To je policijskim službenicima na terenu omogućilo da u stvarnom vremenu dobijaju uvide i tako poboljšaju koordinaciju i komunikaciju s organizatorima događaja i interventnim službama. Konačan rezultat bilo je podizanje nivoa sigurnosti policijskih službenika i javnosti kroz brže donošenje odluka na bazi pouzdanih informacija.

Još jedan faktor transformacije javne sigurnosti u ovim scenarijima primjene je i analiza snimaka nosivih kamera nakon održavanja masovnih događaja. Ona je omogućila timovima da zajedno prođu kroz specifične incidente, poboljšaju taktike, podrže istražne aktivnosti i općenito unaprijede policijsko djelovanje tokom odvijanja festivala i sličnih većih okupljanja. Policijski službenici su, pri tome, primijetili i da samo nošenje kamera ima mjerljiv smirujući efekat na ponašanje ljudi u masi, što pomaže u odvraćanju od antisocijalnog ponašanja na licu mjesta, a istovremeno osigurava pouzdan dokazni materijal po potrebi.

Nadzor komercijalnih i javnih prostora

Kao što smo spomenuli, ubrzano se širi primjena nosivih kamera van sfere tradicionalnih policijskih struktura. Takve kamere sada transformiraju radne procese u sektorima kao što su interventne službe, zdravstvo, obrazovanje, maloprodaja i transport, što govori o svestranosti i utjecaju ove tehnologije u rješavanju širokog spektra izazova u domeni vođenja sigurnosnih, ali i drugih procesa.

Tačnije, njihov učinak na deeskalaciju incidentnih situacija sada se proteže van policijskog rada i prelazi u druga okruženja visokog rizika u kojima su sigurnost i upravljanje konfliktima od ključnog značaja. Naprimjer, kompanija Axon je 2024. godine predstavila posebno dizajniranu Axon Body Workforce nosivu kameru namijenjenu suzbijanju nasilja na radnom mjestu, posebno agresije usmjerene na radnike u maloprodaji i zdravstvenim ustanovama.

Istovremeno, i Axis Communications je demonstrirao efikasnost svojih kamera u alternativnim okruženjima. Erik Frännlid, direktor inicijativa za nova rješenja i proizvode u toj kompaniji, opisuje situaciju do koje je došlo nakon instalacije Axisovih kamera na velikom aerodromu u Velikoj Britaniji. “Faktor deeskalacije je ključan. Atmosfera u mnogim situacijama koje su na ivici eskalacije odmah se stiša čim akteri primijete kameru. Ne moram je ni uključiti”, izjavila je jedna od stjuardesa. Ovi primjeri pokazuju kako nosive kamere postaju ključni alati za unapređenje sigurnosti i smanjenje konflikta u raznim sektorima.

U skladu s tim, veliki trgovinski lanci poput Tescа, Colesa i TJ Maxxa planiraju standardizirati korištenje nosivih kamera u prevenciji krađa, pri čemu ankete pokazuju da više od polovine maloprodajnih lanaca planira ulaganja u tehnologiju nosivih kamera. I transportna preduzeća i institucije sve više usvajaju ovu tehnologiju. Primjer su britanska Nacionalna uprava za autoputeve i Željeznice Švedske, koje već uvode integrisana rješenja s nosivim kamerama.

S druge strane, neki korisnici su već u stadiju kada mogu izvještavati o postignutim rezultatima. Jedan američki maloprodajni lanac već je u probnom programu uvođenja nosivih kamera zabilježio smanjenje incidenata za 53%, dok je drugi prijavio 47% manje aktivnih incidenata. Takve situacije efikasno deeskaliraju odmah nakon aktivacije snimanja, navodi Hammouri.

U sektoru obrazovanja, nastavno osoblje sve više koristi nosive kamere za obuku i utjecaj na ponašanje učenika i studenata, uz oslanjanje na snimke s ciljem podrške profesionalnom usavršavanju. Ove šire primjene potvrđuju efikasnost nosivih kamera u različitim operativnim kontekstima, od deeskalacije incidenata u maloprodaji i transportu do pružanja dragocjenih uvida tokom obuke u obrazovanju.

Od sigurnosti do izvrsnosti u zdravstvu

Možda najbolji primjer iskoristivosti nosivih kamera izvan sektora sigurnosti dolazi iz zdravstva. Iskustvo američke zdravstvene ustanove CoxHealth s Axisovim nosivim kamerama pokazuje kako ovi uređaji, pored sigurnosti, mogu poslužiti i za podizanje kvaliteta njege i profesionalnog razvoja osoblja, kao i jačanja operativne učinkovitosti.

Menadžeri i medicinsko osoblje redovno pregledaju snimke nosivih kamera ne samo radi disciplinskih mjera već radi usavršavanja edukacije i vještina zaposlenika. Sami snimci nude objektivnu perspektivu koja zdravstvenim radnicima omogućava da se s vremenske distance osvrnu na stresne situacije i analiziraju svoje reakcije na jasan i racionalan način. Ovakav pristup kontinuiranom učenju doprinosi većem zadovoljstvu pacijenata i sigurnijem zdravstvenom okruženju za sve aktere.

Nosive kamere u zdravstvenim ustanovama služe i kao neprocjenjiv alat za dokumentiranje incidenata jer nude tačne i vremenski označene videozapise koji su izvor podrške inicijativama za unapređenje kvaliteta rada i usluga. Detaljni audio i video snimci nude uvide u nijanse koje pisani izvještaji ne mogu uvijek adekvatno prenijeti, uključujući ton glasa, govor tijela i faktore okruženja.

Iako ove primjene ne spadaju striktno u domen sigurnosti, nosive kamere osiguravaju i dragocjenu pravnu zaštitu za medicinske ustanove i njihovo osoblje. Snimcima potkrijepljena dokumentacija može zaštititi ustanove od lažnih optužbi i ponuditi tačne podatke za pravne postupke. Primjene u zdravstvu pokazuju da su nosive kamere danas nadrasle svoju prvobitnu sigurnosnu funkciju i postale sveobuhvatan alat za unapređenje tamošnjih organizacijskih procesa, u rasponu od pružanja obuke i zaštite od prevara, preko dokumentovanja i komunikacije do unapređenja ukupnog kvaliteta njege.

Inovacije u dizajnu i izdržljivosti nosivih kamera

Kako bi odgovorile na potrebe šireg spektra primjena, savremene nosive kamere morale su ponuditi i tehnološki iskorak u odnosu na ranije generacije. Danas su ovi uređaji dizajnirani kao pametni i izdržljivi alati za složena okruženja izložena negativnim vanjskim faktorima. Axonova kamera Body 4, naprimjer, nudi rezoluciju od 5 megapiksela, široki ugao vidnog polja od 160° te 4:3 format prikaza, koji poboljšava vertikalnu vidljivost za gotovo 40%. Baterija kapaciteta 3.400 mAh omogućava rad čak i pri korištenju naprednih funkcija, dok IP68 certifikat osigurava otpornost na prašinu i vodu u teškim uslovima na terenu.

I Axis Communications naglašava potrebu za robusnom konstrukcijom nosivih kamera, uz otvorenu arhitekturu koja može ponuditi visokokvalitetni video i audio. Uređaji ove kompanije ovjenčani su i priznanjima, uključujući Red Dot nagradu za ergonomski dizajn. Ove nosive kamere nude široki dinamički raspon (WDR) i elektronsku stabilizaciju slike. Istovremeno, Axis Zipstream tehnologija kompresije smanjuje veličinu datoteka bez narušavanja kvaliteta slike, a kamere ispunjavaju IPX5/IPX8 standarde otpornosti na vodu i podržavaju pouzdanu primjenu u raznim terenskim uslovima.

Zepcam u svom pristupu dizajnu stavlja karte na fleksibilnost i prilagodljivost, nudeći modularna rješenja koja omogućavaju prilagođavanje softvera, tipova kamera i načina nošenja kako za javne tako i za komercijalne korisnike. Njihovi sistemi podržavaju korištenje oblaka ili lokalnog servera, nude infracrvene opcije za rad u uslovima slabog osvjetljenja i uključuju konfiguracije za montiranje na kacige ili uniforme. Tu je i tehnologija pametnih senzora i napredne obrade zvuka koja poboljšava rad u situacijama s mnogo kretanja.

I u Hyteri imaju svoj pristup dizajnu nosivih kamera koji se kod njih fokusira na sigurnost na prvoj liniji, uključujući jedinstvene sisteme za uzbunjivanje koji dodatno štite korisnike. “Naše kamere podržavaju komunikaciju s uskopojasnim radiouređajima, čime se povećava fleksibilnost i pouzdanost komunikacije. Ako korisnik padne, dođe do blokade objektiva ili neko pokuša manipulisati uređajem, oprema automatski šalje upozorenje komandnom centru”, objašnjava Li. Ove sigurnosne funkcije kombinuju se s redukcijom šuma pomoću vještačke inteligencije, stabilizacijom slike, ultraširokim lećama, noćnim vidom uz pomoć Starlight tehnologije, kao i infracrvenim snimanjem za pouzdan rad u zahtjevnim uslovima.

Napredna povezivost za dinamičnu situacijsku svijest

Proizvođači nosivih kamera danas stavljaju akcenat i na robusnu povezivost koja tim uređajima omogućava da funkcionišu kao integrisani komunikacijski čvorovi unutar šire mreže, a ne samo kao samostalni sistemi za snimanje. Axon Body 4 je primjer ovog pristupa – ova kamera omogućava dijeljenje GPS lokacije, dvosmjernu komunikaciju i prijenos uživo. “Svaki povezani Axon Body 4 je aktivni čvor u većoj, pametnijoj mreži”, objašnjava Hammkouri i dodaje da to omogućava koordinaciju u stvarnom vremenu i trenutno dijeljenje podataka.

Još jedna kompanija koja unapređuje funkcije povezivanja svojih kamera je Zepcam. Njihove nosive kamere uključuju naprednu obradu senzora i zvuka, uz infracrveno osvjetljenje za poboljšano snimanje u uslovima slabog svjetla. Interno razvijena Secure Link tehnologija dinamički upravlja bežičnim prijenosom videa i podataka, uz optimizaciju performansi u promjenjivim mrežnim uslovima kao što su 4G i Wi-Fi. Uređaji su opremljeni specijalnom antenom za bolju povezanost i stabilnost signala u zahtjevnim radnim zonama sa slabijom pokrivenošću 4G mrežom.

I Hytera naglašava potrebu za inteligentnom povezivošću savremenih nosivih kamera. Prema Liju, njihovi terminali podržavaju hibridnu komunikaciju i pozicioniranje u realnom vremenu, što omogućava sveobuhvatnu koordinaciju upravljanja situacijom na terenu, za razliku od pukog dokumentiranja događaja iz prošlosti. Ova infrastruktura za povezivanje osigurava visok operativni kapacitet prijenosa podataka čak i pod pritiskom, čime se omogućavaju trenutni odgovori i koordinacija s komandnim centrima. Prema Liju, Hyterine nosive kamere “podržavaju sinhronizaciju tragova i dokaza” tako što automatski povezuju dokaze s njihovim geografskim lokacijama. Ova funkcija omogućava simultani prikaz na istom ekranu, što korisnicima garantuje višedimenzionalni prikaz stanja na terenu i preciznu informativnu podršku.

Tehnologija koju oblikuju korisnici

Nosive kamere sve više oblikuju oni koji ih svakodnevno koriste. Za mnoge proizvođače, direktan doprinos policajaca, zaštitara, radnika u transportu i pripadnika interventnih službi postao je ključan u razvoju ovih rješenja. Axis Communications, naprimjer, blisko je sarađivao s policijskim timovima širom Evrope i SAD-a već od rane faze razvoja svojih nosivih kamera. Kako navodi njihov direktor za nove razvojne inicijative Erik Frännlid, policajci su posebno isticali važnost kvalitetne slike u složenim svjetlosnim uslovima i minimalna zamućenja prilikom kretanja. Oni su tražili i kamere koje su lagane za nošenje i jednostavne za upotrebu u stresnim situacijama. Ovi zahtjevi direktno su utjecali na dizajn uređaja i sve do danas usmjeravaju planove za nadogradnju softvera kroz Axisov operativni sistem.

Hytera također aktivno prikuplja povratne informacije od krajnjih korisnika putem posebnog istraživačkog tima, navodi Leslie Li, zamjenik generalnog direktora sektora za nosive kamere. Korisnici su ukazali i na potrebu za dužim trajanjem baterije, većom jasnoćom zvuka i otpornošću na teške uslove rada. Kao odgovor, Hytera je poboljšala trajanje baterije, ugradila sistem poništavanja buke i snažnije zvučnike te dodatno ojačala konstrukciju uređaja.

Pored fizičkih performansi, Axon je dodao i novu dimenziju komunikacije s korisnicima na terenu uvođenjem etičkih razmatranja u filozofiju dizajna. Prema riječima Anasa Hammourija, direktora za Bliski Istok, Tursku i Afriku, povratne informacije korisnika oblikovale su postavke privatnosti, korisničke kontrole i funkcije zaštite podataka. Razvojni pristup ove kompanije kombinuje mišljenja korisnika s uputama stručnjaka za etiku kako bi se osiguralo odgovorno uvođenje inovacija u nosive kamere.

 Uspon inteligentne analitike i vještačke inteligencije

Funkcije potpomognute vještačkom inteligencijom iz temelja mijenjaju ulogu nosivih kamera, koje su do danas uspješno prešle put od reaktivnih alata do proaktivnih platformi za inteligentnu zaštitu. Axon je, naprimjer, nedavno predstavio Draft One, asistenta za pisanje izvještaja zasnovanog na AI-ju, koji smanjuje vrijeme utrošeno na papirologiju za više od 40%.

Ova je kompanija predstavila i Axon Assistant kao glasom aktivirani AI sistem koji omogućava prevođenje u stvarnom vremenu (sa podrškom za više od 50 jezika), konverzaciju o propisima uz navođenje izvora, opće informativne odgovore i situacijsku podršku direktno preko opreme policijskih službenika. Hammouri navodi da ovaj alat “trenutno uklanja jezičke barijere” i da se na njemu kontinuirano radi kako bi uključio i nove mogućnosti poput prepoznavanja registarskih tablica i slanja izvještaja o vremenu. Nove funkcije Axon Assistanta, uključujući glasovno pretraživanje registarskih tablica i vremensku prognozu, bit će, prema planu, predstavljene do kraja godine u okviru plana “AI Era” s fiksnim troškovima.

Podršku uvođenju AI funkcija daju i rezultati posljednjih istraživanja, uključujući i studiju slučaja iz aprila 2025. koja je uključila policiju iz Rochestera. Prema njoj, AI nosive kamere imaju veliki potencijal za detekciju obrazaca ponašanja u stvarnom vremenu, uključujući i planiranje deeskalacije kroz analizu kombinovanih video i audio podataka te prirodnog jezika. Ove analitičke mogućnosti obećavaju podršku komandnim centrima kako u naknadnoj analizi događaja tako i u nadzoru u stvarnom vremenu.

Konkurentska kompanija Axis fokusira se na strategiju otvorene arhitekture koja omogućava jednostavnu integraciju s eksternim analitičkim platformama. Partneri mogu pristupiti prijenosima sadržaja uživo i nadograditi ih vlastitom inteligencijom u stvarnom vremenu za naprednu procjenu situacije na terenu. Na kraju, tu je i Zepcam, koji korisnicima nudi funkcije snimanja i prijenosa koje se aktiviraju na daljinu. To uključuje daljinsko uključivanje/isključivanje i aktivaciju putem dugmeta za paniku, uz izuzetno nisku latenciju prilikom prijenosa uživo.

 Ekspanzija u EMEA regiji

Nosive kamere pronalaze sve raznovrsnije primjene širom EMEA regije, odnosno Evrope, Bliskog Istoka i Afrike, potvrđuju naši sagovornici iz sve četiri kompanije koje smo intervjuirali. Ovo prate i ubrzani trendovi njihovog usvajanja.

Primjena nosivih kamera u policijskim i sigurnosnim strukturama je u ekspanziji u više zemalja, s više velikih projekata planiranih za 2025. godinu. Luksemburg se, naprimjer, priprema da od 1. jula 2025. opremi svoje policajce ovim kamerama. I Škotska je pokrenula ambicioznu nacionalnu distribuciju nosivih kamera za policiju u martu 2025. godine, sa 10.500 kamera koje će se distribuirati policajcima na terenu tokom perioda od osamnaest mjeseci.

U zemljama Zaljeva, nosive kamere se sve više koriste u policijskim i sigurnosnim operacijama, iako nivo primjene varira među samim državama. Ujedinjeni Arapski Emirati su, pri tome, regionalni predvodnik u primjeni ove tehnologije. Tamo se s istraživanjima primjene nosivih kamera počelo još 2015. godine, kada je policija u Dubaiju pokrenula šestomjesečni probni projekat sa 80 policajaca. Na temelju ovog zamaha, Li iz Hytere potvrđuje da se njihove nosive kamere već koriste u Saudijskoj Arabiji, UAE-u, Velikoj Britaniji i širom Istočne Evrope, gdje novi propisi zahtijevaju da policijski službenici nose ove uređaje na dužnosti.

Robert Van Dijk, menadžer prodaje iz Zepcama, primjećuje da kupci sve više traže “sigurno evropsko rješenje” i da projekti u kojima oni učestvuju sada pokrivaju “više desetaka zemalja u EMEA regiji”. On dodaje da povećana potražnja za integracijom sistema i fleksibilnim implementacijama, uključujući i komercijalne primjene, oblikuju razvojni plan kompanije Zepcam.

Svi ovi primjeri potvrđuju zapažanja tržišnih stručnjaka o brzom rastu komercijalnog interesa za nosivim kamerama, posebno u sektorima kao što su maloprodaja, privatna sigurnost i transport. To, pri tome, ima veze sa praktičnom primjenom, ali i sa potrebom za usklađivanjem s dolazećom regulativom. Istovremeno, regionalne varijacije naglašavaju promjenjivi regulatorni ambijent i različite brzine usvajanja nosovih kamera između javnog i komercijalnog sektora.

Zaštita privatnosti i cyber sigurnost ključne prepreke?

Iako su prednosti nosivih kamera evidentne, sigurnosni stručnjaci moraju uzeti u obzir i neizbježne izazove vezane za njihovu implementaciju. Oni u prvom redu uključuju brigu o zaštiti privatnosti, ukupne troškove vlasništva, probleme interoperabilnosti i ranjivost na cyber napade. Sigurnost digitalnih dokaza zbog ovoga je postala najvažnija karika u savremenim projektima uvođenja nosivih kamera. “Mi upravljamo sigurnošću duž cijelog lanca, od snimanja na uređaju do pregleda snimka”, kaže Van Dijk.

Primjena nosivih kamera, a naročito onih s eksperimentalnim AI funkcijama kao što je prepoznavanje lica uživo, izaziva veliku zabrinutost u pogledu zaštite privatnosti. Britanska policija je 2024. skenirala gotovo pet miliona lica koristeći slične tehnologije, što je navelo organizacije za građanske slobode kao što je Institut Ada Lovelace da pozovu na strožiju kontrolu ili čak i zabranu biometrijskog nadzora u realnom vremenu.

Proizvođači na ove primjedbe odgovaraju novim sigurnosnim arhitekturama i principima privatnosti koji su ugrađeni u sam dizajn nosivih kamera. “Videopodaci se čuvaju na hardverskom dijelu koji se ne može ukloniti. Neovlašteni pristup preko USB-a nije moguć”, ističe Van Dijk, naglašavajući kako proizvođači otklanjaju potencijalne ranjivosti na nivou uređaja.

Tu su i tehnologije napredne enkripcije i protokoli autentifikacije koji pružaju zaštitu tokom cijelog životnog ciklusa podataka. Axis Communications, naprimjer, koristi AES-256 enkripciju, sigurno pokretanje i potpisani firmver u skladu s ISO/IEC 27001:2022 i ETSI EN 303 645 standardima. Zaštićena videotehnologija ove kompanije treba smanjiti rastuću zabrinutost u vezi s izazovima digitalnog doba. “U vremenima AI manipulacije, sve je važnije da možemo potvrditi da video nije izmijenjen i da je autentičan”, kaže Frännlid.

Hytera, pak, provodi cjelovitu zaštitu od kamere do oblaka, s AES256 enkripcijom na nivou frejmova i provjerom potpisa. Na temelju potrebe za naprednom zaštitom podataka nosivih kamera, Axonova platforma u oblaku, Axon Evidence, osigurava nepromjenjivost podataka uz zapise o reviziji i vodene žigove za zaštitu tragova i forenzičkog integriteta. Kao dio sistema zaštite lanca čuvanja dokaza, serijski broj se utiskuje u vodeni žig u trenutku snimanja, i to kao nepromjenjiv marker koji ne mogu mijenjati ni korisnici ni administratori. Originalna datoteka i metapodaci ostaju netaknuti, a svaka dodjela nosive kamere ili njeno prosljeđivanje evidentiraju se kao revizijski trag na nivou uređaja. Na taj način se identitet operatera kamere uvijek može potvrditi u svakom trenutku snimanja. Ove funkcije ne samo da pomažu u pregledanju dokaza već mogu slati i podatke o lokaciji u stvarnom vremenu tokom aktivnog snimanja.

Ipak, uprkos sveobuhvatnim sigurnosnim mjerama, kontinuiran dijalog i snažni regulatorni okviri igrat će važnu ulogu u balansiranju sigurnosnih potreba i prava na privatnost pojedinaca.

Interoperabilnost i troškovi implementacije

Besprijekorna integracija nosivih kamera s postojećim dispečerskim platformama, sistemima za upravljanje digitalnim dokazima (DEMS) i softverima za upravljanje videozapisima (VMS) i dalje je značajan izazov za korisnike koji uvode ove tehnologije. Iako proizvođači kao što su Zepcam, Hytera, Axis i Axon ističu ulogu otvorenih API-ja i širih mogućnosti integracije, postizanje stvarne interoperabilnosti unutar ekosistema različitih proizvođača može biti složen proces. Korisnici, pri tome, moraju pažljivo procijeniti da li predložena rješenja za nosive kamere mogu efikasno komunicirati s njihovom postojećom infrastrukturom, a da ne dođe do stvaranja izolovanih silosa podataka ili prekida u radnim tokovima.

Osim tehničke integracije, implementacija programa nosivih kamera zahtijeva značajna finansijska ulaganja koja daleko nadilaze samu cijenu hardvera. Ukupni trošak vlasništva uključuje: pohranu podataka, često u oblaku, softver za upravljanje dokazima, nužne nadogradnje mrežne infrastrukture za prijenos uživo, redovno održavanje uređaja te obuku osoblja. Iako se pokazatelji povrata na ulaganje (ROI) razlikuju od projekta do projekta, korisnici moraju uraditi detaljnu analizu troškova i koristi kako bi uzeli u obzir sve dugoročne operativne izdatke, uključujući i povećano opterećenje IT resursa. Naprimjer, ulaganje Policije Škotske u visini od 33 miliona funti u sistem za digitalne dokaze ukazuje na razmjere finansijskih izdvajanja potrebnih za potpunu implementaciju nosivih kamera.

Velika ulaganja ovog tipa naglašavaju činjenicu da primjena nosivih kamera ne podrazumijeva samo nabavku uređaja već i razvoj neophodne digitalne infrastrukture za sigurno pohranjivanje podataka, kao i za upravljanje i korištenje velike količine dokaza u videoformatu koje kamere generišu. Svi ovi faktori zajedno potcrtavaju potrebu za pažljivim planiranjem i raspodjelom resursa kako bi programi uvođenja nosivih kamera donijeli operativnu vrijednost bez ugrožavanja finansijske održivosti, sigurnosti ili efikasnosti.

Sve je u povjerenju

Nosive kamere su evoluirale iz jednostavnih uređaja za snimanje u inteligentne platforme s vještačkom inteligencijom i, kao takve, one danas mijenjaju sigurnost, zaštitu i transparentnost u različitim sektorima. Njihove sve bogatije funkcije danas su ključne u maloprodaji, zdravstvu, transportu i interventnim službama, daleko izvan skromnih početaka u policijskim agencijama.

Međutim, ovaj brzi napredak nosi više složenih izazova. Zabrinutosti u vezi sa zaštitom privatnosti, ranjivost na kibernetičke napade i troškovi implementacije zahtijevaju pažljivo planiranje, pri čemu i različiti regionalni propisi dodatno komplikuju strategije primjene. Uspjeh tehnologije nosivih kamera uveliko će zavisiti od toga koliko efikasno je organizacije mogu integrisati, a da sačuvaju etičke standarde i zaštite individualna prava. Ko izbalansira inovacije koje nude savremene nosive kamere s društvenom odgovornošću, otključat će puni potencijal ove tehnologije u službi javne sigurnosti, transparentnog poslovanja i izgradnje povjerenja.

Prepoznavanje osoba i vozila povezanih s kriminalom

I Turska je prihvatila tehnologiju nosivih kamera kao dio šireg projekta unapređenja kapaciteta svojih policijskih snaga. Od juna 2025. godine, Policijska uprava i Komanda Žandarmerije počele su ubrzano uvođenje nosivih kamera među terenskim osobljem. Ministar unutrašnjih poslova Ali Yerlikaya najavio je planove da se do kraja godine svi policajci i žandarmi opreme nosivim kamerama s integrisanom tehnologijom prepoznavanja lica. Ove kamere bi trebala razviti korporacija ASELSAN, koja će ih opremiti naprednim funkcijama, uključujući nadzor u realnom vremenu i tehnologiju prepoznavanja koja može trenutno identifikovati tražene osobe i vozila povezana s kriminalnim aktivnostima.

Šta donose izmjene Evropske direktive o radijskoj opremi?

U digitalnom dobu, gdje sve veći broj uređaja komunicira bežično i razmjenjuje osjetljive podatke, kibernetička sigurnost više nije opcija – ona postaje neizostavan dio svakog tehnološkog proizvoda. Evropska unija prepoznala je ovu potrebu i kroz nadogradnju postojećeg zakonodavnog okvira, Direktive o radijskoj opremi (RED), uvodi obavezu integrisanja mjera cyber sigurnosti u svu radioopremu koja se stavlja na tržište

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Radio Equipment Directive 2014/53/EU, skraćeno RED direktiva, pravni je okvir koji reguliše uslove pod kojima se radiooprema može plasirati na tržište Evropske unije kako bi se osigurala njena sigurnost, efikasnost i tehnička kompatibilnost. Iako je prvobitno bila fokusirana na tehničke aspekte, poput usklađenosti s radiofrekvencijskim spektrom, izmjene koje stupaju na snagu 1. augusta 2025. znatno proširuju njen domet budući da sada uključuju i kibernetičku sigurnost kao obavezni dio usklađivanja s regulatornim zahtjevima.

Trogodišnji rok istekao

Od navedenog datuma, svi proizvođači određene radioopreme morat će dokazati da njihovi proizvodi posjeduju odgovarajuću zaštitu od neovlaštenog pristupa, krađe podataka i zloupotrebe, bez obzira na to da li im je bežična komunikacija glavna funkcija. To se odnosi na širok spektar uređaja: od pametnih telefona, satova i kućanskih aparata s Wi-Fi ili Bluetooth povezivošću do industrijskih senzora i drugih povezanih sistema. RED direktiva sada podrazumijeva obaveznu procjenu rizika, implementaciju sigurnosnih mjera, ažuriranja softvera te odgovarajuću tehničku dokumentaciju. Ova promjena ima dalekosežan značaj. Ona ne samo da podiže nivo zaštite korisnika i kompanija unutar EU-a već postavlja i nove standarde koji bi mogli oblikovati praksu i izvan granica Unije. Važno je naglasiti: 1. august 2025. nije puki administrativni rok – to je ključni trenutak kada kibernetička sigurnost postaje uslov za pristup evropskom tržištu.

Izmjene RED direktive koje se odnose na cyber sigurnost – konkretno članovi 3(3)(d), (e) i (f) – formalno su usvojene 29. oktobra 2021. kroz Delegiranu uredbu (EU) 2022/30 Evropske komisije. Ova uredba propisuje dodatne sigurnosne zahtjeve za određene kategorije radioopreme, uz prijelazni period koji ističe 1. augusta 2025, čime su proizvođači dobili skoro tri godine za prilagođavanje proizvoda, dokumentacije i procesa.

Viđenje stručnjaka

Pitanje kibernetičke sigurnosti u kontekstu nove regulative Evropske unije izazvalo je značajnu pažnju među proizvođačima i regulatorima širom svijeta. Joakim Mark, stručnjak iz oblasti kibernetičke sigurnosti i menadžer Common Criteria laboratorije pri kanadskoj kompaniji Intertek, dao je na portalu www.intertek.com svoje stručno viđenje ključnih izazova i promjena koje donose nadolazeće izmjene RED direktive, koje stupaju na snagu 1. augusta 2025. godine. Mark je u analizi istakao da su nova pravila važan iskorak u oblasti sigurnosti radioopreme, ali i dodatno opterećenje za proizvođače koji će svoje proizvode morati uskladiti s tehničkim i sigurnosnim zahtjevima daleko većeg obima nego ranije.

“Usklađenost sa standardima kibernetičke sigurnosti je neupitna. RED direktiva u 2025. godini više nije samo vezana za radijske talase, ona postaje ključni dokument kibernetičke sigurnosti. Ovo predstavlja veliku obavezu za proizvođače IoT uređaja, uključujući nosive tehnologije i industrijske senzore. Međutim, mnogi i dalje potcjenjuju obim ove direktive, iako se rok opasno približava”, kaže Mark.

Treba znati da se kibernetički zahtjevi iz člana 3.3 (d)-(f) RED direktive primjenjuju na proizvode s radijskom funkcionalnošću, čak i kada radijska funkcija nije njihova osnovna namjena. U pravilu, zahtjevi obuhvataju svu radijsku opremu koja je direktno ili indirektno povezana na internet, a pod određenim okolnostima, oni se mogu odnositi i na uređaje koji nisu povezani na internet. Proizvođači pametnih termostata, kućanske elektronike, industrijskih mašina pa čak i pametnih kućanskih aparata moraju također ispoštovati zahtjeve nove regulative. “Česta je zabluda da se usklađenost s regulativom odnosi samo na uređaje koji su primarno namijenjeni komunikaciji – no čak i ugrađeni komunikacijski interfejsi poput mobilne mreže, Wi-Fi-ja ili Bluetootha mogu aktivirati primjenu kibernetičkih zahtjeva iz direktive”, napominje Mark.

U pravilu, zahtjevi obuhvataju svu radijsku opremu koja je direktno ili indirektno povezana na internet, a pod određenim okolnostima, mogu se odnositi i na uređaje koji nisu povezani na internet

Kibernetička sigurnost

RED direktiva propisuje niz mjera koje se odnose na zaštitu mreže, sigurnost podataka i prevenciju prevara. To znači da uređaji moraju spriječiti neovlašten pristup i biti otporni na smetnje i ometanja u radu. “Osim toga, podaci korisnika moraju biti šifrirani i zaštićeni od kompromitacije, dok sigurnosni protokoli trebaju biti koncipirani tako da onemoguće lažno predstavljanje identiteta, izvršavanje neovlaštenih transakcija ili manipulaciju podacima”, ističe i upozorava da nepoštivanje ovih zahtjeva ne predstavlja samo regulatorni rizik – već može dovesti i do zabrane prodaje, povlačenja proizvoda s tržišta i ozbiljnih šteta po ugled kompanije.

RED direktiva postavlja presedan za kibernetičke standarde izvan granica EU-a i baš kao što je GDPR utjecao na globalne regulative o zaštiti podataka, tako i RED pokreće globalni pomak ka strožijim standardima sigurnosti u IoT sektoru. Proizvođači koji izvoze na međunarodna tržišta trebaju očekivati slične zahtjeve i u SAD-u, Azijsko-pacifičkoj regiji i drugim dijelovima svijeta.

Preporučeni koraci

Na pitanje koje poteze proizvođači opreme trebaju povući, Mark kaže da je prvi korak priprema revizije portfolija proizvoda kako bi se identificirali svi uređaji koji sadrže radijske komponente. “Nakon ovoga, preporučuje se korištenje harmonizovanog EU standarda EN 18031 serije, koji može poslužiti kao osnova za usklađivanje. Time se izbjegavaju skupe izmjene dizajna u kasnijoj fazi. Isto tako, potrebno je pripremiti i kompletnu tehničku dokumentaciju, uključujući procjenu rizika, identifikaciju sigurnosnih sredstava, logiku odlučivanja te verifikacijsko testiranje”, kaže stručnjak kompanije Intertek. Važno je napomenuti da ovaj standard sadrži i određena ograničenja koja treba pažljivo razmotriti. Procjena kibernetičkog rizika nije formalnost, to je temelj čitavog procesa. Prema RED direktivi, proizvođači su dužni identificirati ranjivosti već u ranoj fazi dizajna kako bi spriječili ozbiljne sigurnosne probleme prije nego što nastanu.

“Za proizvođače koji se odluče na samodeklaraciju, korištenje standarda EN 18031 serije je obavezno. Proces počinje identifikacijom sigurnosnih sredstava, što podrazumijeva mapiranje svih hardverskih i softverskih komponenti te tokova podataka unutar proizvoda, uz jasno razumijevanje šta tačno treba zaštititi. Slijedi modeliranje prijetnji, pri čemu se preporučuje korištenje metodologije STRIDE za analizu mogućih vektora napada, uključujući neovlašteni pristup uređaju (spoofing), fizičku ili digitalnu manipulaciju (tampering), izostanak traga audita kod transakcija (repudiation), curenje ili neovlašteni pristup podacima (information disclosure), zasićivanje uređaja saobraćajem (DoS) te neovlašteno stjecanje višeg nivoa pristupa (elevation of privilege)”, objašnjava Mark. Nakon toga slijedi izrada liste rizika i njihovo rangiranje prema vjerovatnoći nastanka i potencijalnom utjecaju.

Mogući scenarij iz prakse

Jedan proizvođač pametnih brava je tokom testiranja otkrio da nešifrirana Bluetooth komunikacija omogućava hakerima da zaobiđu mehanizam autentifikacije. Da je ova ranjivost otkrivena ranije, kompanija bi mogla izbjeći gubitke od nekoliko stotina hiljada eura kroz skupe opozive proizvoda i zaštitila bi svoj brend od štete po vlastitu reputaciju. Za kvalitetnu metodologiju procjene rizika preporučuje se standard ETSI TR 103935. Osim toga, redovno testiranje otpornosti na napade (penetration testing) pomaže u ranom otkrivanju ranjivosti, dok platforme kao što su MITRE ATT&CK omogućavaju praćenje najnovijih obrazaca napada i prijetnji.

Važnost standarda EN 18031

Standard EN 18031 nije samo još jedan tehnički dokument budući da i on predstavlja promjenu paradigme u načinu na koji se proizvodi razvijaju. Umjesto da se sigurnost tretira kao dodatak na kraju procesa, proizvođači sada moraju integrisati kibernetičku sigurnost u svaku fazu životnog ciklusa proizvoda, počevši od prvobitne ideje pa sve do povlačenja proizvoda s tržišta. “Jedan od osnovnih principa standarda EN 18031 je zaštita mreže”, napominje Mark i dodaje: ”Uređaji moraju biti projektovani tako da budu otporni na napade koji bi mogli ugroziti njihovu funkcionalnost. To podrazumijeva uvođenje sigurnosnih mjera kao što su šifrirani komunikacijski kanali i sistemi za detekciju anomalija, koji omogućavaju identifikaciju i neutralizaciju prijetnji prije nego što dovedu do incidenta.”

Drugi ključni stub jeste privatnost po defaultu jer korisnički podaci moraju biti zaštićeni od samog trenutka kada se uređaj aktivira. To uključuje obaveznu enkripciju podataka, stroge kontrole pristupa i mehanizme za jasno izražavanje pristanka korisnika, čime se eliminiše oslanjanje na fabričke postavke koje hakeri lako mogu iskoristiti.

“Uređaji koji obrađuju osjetljive finansijske transakcije moraju implementirati mehanizme za prevenciju prevara, među kojima je višefaktorska autentifikacija (MFA) neizostavna. Ovo je posebno važno u sektorima kao što su pametna plaćanja, gdje čak i manji sigurnosni propust može izazvati ozbiljne finansijske gubitke i regulatorne sankcije”, kaže Mark i ističe da sigurnost tokom čitavog životnog ciklusa uređaja predstavlja ključnu komponentu, zbog čega EN 18031 insistira na dugoročnoj podršci, uključujući redovno objavljivanje sigurnosnih zakrpa, ažuriranja firmvera i kontinuirano praćenje ranjivosti.

Umjesto da se sigurnost tretira kao dodatak na kraju procesa, proizvođači sada moraju integrisati cyber sigurnost u svaku fazu životnog ciklusa proizvoda, počevši od prvobitne ideje pa sve do povlačenja proizvoda s tržišta

Tehnička dokumentacija kao temelj

Tehnička dokumentacija nije samo administrativni zahtjev. Ona je, također, osnovni dokaz o usklađenosti proizvoda sa zahtjevima zaštite od kibernetičkih napada. U okviru RED direktive, proizvođači su sada obavezni dostaviti sveobuhvatnu dokumentaciju kojom potvrđuju da su njihovi uređaji razvijeni u skladu sa sigurnosnim standardima, i to prije objave Izjave o usklađenosti i prije postavljanja CE oznake. Bez te dokumentacije, proces samodeklaracije ili certifikacije od ovlaštenog tijela može biti odgođen sedmicama, pa čak i mjesecima, uz moguće kazne ili zabranu prodaje.

“Regulatorna tijela traže jasan dokaz da je proizvod projektovan, testiran i održavan u skladu sa zahtjevima RED direktive za kibernetičku sigurnost. Dokumentacija služi kao pravna zaštita, jer pruža transparentnost i mogućnost praćenja svake faze razvoja. Ukoliko se sigurnosni incident dogodi nakon stavljanja proizvoda na tržište, uredno vođena dokumentacija može dokazati da je proizvođač postupio s dužnom pažnjom i tako izbjeći odgovornost”, pojašnjava Mark. Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači tretiraju dokumentaciju kao nešto što dolazi na kraju procesa, a to dovodi do nedostatka izvještaja o testiranju, nepotpunih procjena rizika i izostanka mehanizama za ažuriranje zastarjelih uređaja – što može znatno usporiti ili onemogućiti odobrenje za usklađenost.

Šta bi dokumentacija trebala sadržavati

Kompletna tehnička dokumentacija mora obuhvatiti detaljne izvještaje o procjeni rizika, u kojima su jasno navedene identificirane ranjivosti i mjere za njihovo ublažavanje. “Također, trebala bi sadržavati sažetke testiranja koji dokazuju da su provedeni odgovarajući sigurnosni testovi i procjene usklađenosti sa važećim standardima. Neophodne su i formalne izjave o usklađenosti, koje potvrđuju pridržavanje EN 18031 standarda i svih drugih relevantnih normi, a za samodeklaraciju, primjena EN 18031-serije je obavezna”, kaže on. Kako bi se proces dokumentacije pojednostavio i smanjili rizici neusklađenosti, preporučuje se uvođenje sistema za praćenje usklađenosti sa regulatornim zahtjevima, kojim se osigurava da su svi dokumenti ažurirani. Čak i uz snažnu strategiju, mogu se pojaviti rupe. Bilo da su rezultat promjenjivih prijetnji, previđenih ranjivosti ili pogrešnog tumačenja standarda, proizvođači moraju biti spremni da proaktivno prepoznaju i otklone slabosti u svojim sistemima sigurnosti.

Održavanje usklađenosti nakon lansiranja proizvoda

Proces usklađenosti s regulativom ne završava onog trenutka kada proizvod dospije na tržište. “Stvarnost je takva da se cyber prijetnje neprestano razvijaju, a s njima i regulatorni zahtjevi. Proizvođači moraju imati strategiju kojom će osigurati da njihovi proizvodi ostanu usklađeni s regulativama i sigurni i nakon lansiranja. U protivnom, rizikuju pojavu ozbiljnih ranjivosti, pravne posljedice i gubitak povjerenja korisnika”, kaže Mark najavljujući da će ovakav pristup uskoro postati zakonski obavezan kroz novu uredbu Evropske unije poznatu kao Akt o kibernetičkoj otpornosti (Cyber Resilience Act). Prema njoj, proizvođači su obavezni kontinuirano pratiti sigurnosne prijetnje, otklanjati ranjivosti i osigurati da njihovi proizvodi ostanu sigurni tokom čitavog životnog ciklusa. “Primjera radi, proizvođač IoT uređaja koji je 2024. lansirao pametni kućni hub u skladu s RED standardima može se, već do augusta 2025, suočiti s novom Bluetooth ranjivošću koju su otkrili istraživači kibernetičke sigurnosti, a koja omogućava neovlašteni pristup”, napominje Mark. Ukoliko kompanija nema strukturiran proces za nadogradnju i ako ne može dovoljno brzo prilagoditi postojeći proizvod, rizikuje povlačenje certifikata za nove serije tog modela, kao i negativne reakcije tržišta.

“Posljednjih nekoliko sedmica pred početak primjene RED direktive mogu odlučiti o uspješnom lansiranju proizvoda ili, pak, zaustaviti prodaju već postojećih uređaja koji se i dalje plasiraju na tržište EU”, zaključuje Mark.

Kibernetička sigurnost nije jednokratna obaveza, već stalna odgovornost. Samo proaktivan pristup nakon plasiranja proizvoda može osigurati dugoročnu sigurnost, očuvanje reputacije i potpunu usklađenost s regulativama.

Završno odbrojavanje je počelo

Dakle, uskoro počinje zvanična primjena RED regulative (Radio Equipment Directive), a to znači da proizvođači ulaze u ključnu fazu svojih priprema. Ovaj period je presudan. Sada je trenutak da se zatvore sve otvorene stavke, kompletira dokumentacija i riješe svi preostali sigurnosni izazovi. I najmanji propust, poput nedostajućeg dokumenta ili neuspjelog sigurnosnog testa, može dovesti do ozbiljnih kašnjenja i dodatnih troškova.

U ovoj završnoj fazi, od posebne je važnosti provjeriti da su sva testiranja i certifikacije dovršene, posebno kada je riječ o funkcionalnoj sigurnosti uređaja. Ako vaš proizvod još nije testirala nezavisna laboratorija, krajnje je vrijeme da angažujete stručnjake, poput IoT sigurnosnih laboratorija ili sličnih ovlaštenih tijela kako biste osigurali nepristrasnu provjeru usklađenosti.

Zapamtite da tehnička dokumentacija mora biti potpuna i spremna za dostavljanje najkasnije do 1. augusta ove godine, bilo da se odlučite za samoprocjenu ili idete putem certifikacije ovlaštenog regulatornog tijela. Uobičajeni razlozi za odbijanje certifikata uključuju nedostatak izvještaja nezavisnih laboratorija ili izjave o usklađenosti koje nisu propisno potpisane. Stoga je važno pažljivo provjeriti da svi potpisi, dozvole i odobrenja budu uključeni i validni.

Važno je imati na umu da se odgovornost za usklađenost ne završava samim dobijanjem certifikata. Ključan je i korak edukacije. Osoblje zaduženo za korisničku podršku mora biti obučeno kako bi znalo objasniti korisnicima način ažuriranja sigurnosnih funkcija i korištenja opcija zaštite. Samo tako krajnji korisnici mogu ispravno primijeniti preporučene sigurnosne mjere.

Proizvođači, oprez

Mnogi proizvođači u ovom trenutku prave kritične greške. Često se dešava da procjene rizika ostanu nepotpune, jer se zanemare ranjivosti u lancu nabavke. Također, rezultati testiranja koji su stariji od šest mjeseci mogu postati nevažeći u očima regulatornih tijela, pa se preporučuje njihovo ažuriranje. Osim toga, manjak koordinacije unutar tima, posebno između inžinjera, menadžera proizvoda i stručnjaka za usklađenost s regulativama, može dovesti do toga da određeni zahtjevi ostanu neispunjeni. Zbog toga bi svi uključeni trebali održati završni sastanak i zajednički provjeriti da je sve pripremljeno kako bi se izbjegla iznenađenja u posljednjem trenutku.

Na kraju, valja istaći da ovi posljednji dani mogu odlučiti sudbinu ne samo novog proizvoda na tržištu već i dalju prodaju postojećih uređaja koji se još proizvode i plasiraju unutar Evropske unije. Dobro organizovan i sveobuhvatan pregled usklađenosti u završnoj fazi može značiti razliku između uspješnog ulaska na tržište i ozbiljnih poslovnih posljedica.

Milestone: Vještačka inteligencija, sigurnost i budućnost videonadzora

Milestone Systems predviđa ključne pravce u kojima se sigurnosna industrija razvija pod utjecajem vještačke inteligencije. Njihova vizija za 2025. godinu otkriva kako AI redefiniše ulogu videonadzora, od reaktivnog nadzora do autonomnog odlučivanja

Piše: Svetoslava Tsvetkova, voditeljica marketinga za Istočnu Evropu, Zajednicu nezavisnih država i Izrael, Milestone Systems; E-mail: svet@milestone.dk

Kako se tehnologije vještačke inteligencije i videonadzora ubrzano razvijaju, integratori i prodavači širom svijeta suočavaju se s novim izazovima – ali i novim prilikama. Prema riječima Rahula Yadava, tehničkog direktora Milestone Systemsa, 2025. godina predstavlja prekretnicu u razvoju inteligentnih sigurnosnih sistema. Govoreći iz perspektive višegodišnjeg iskustva na raskršću između AI-ja i videonadzora, Yadav izdvaja pet ključnih trendova koji oblikuju budućnost ove industrije.

Era agentike

Prema Yadavu, najznačajnija promjena u industriji trenutno je uspon tzv. agentike – koncepta koji opisuje autonomne AI sisteme sposobne za kontekstualno odlučivanje i učenje iz okruženja. Za razliku od tradicionalne automatizacije zasnovane na pravilima, ovi AI agenti su mnogo napredniji od običnih chatbotova. Koriste generativne, modelirane pristupe kako bi obavljali složene sigurnosne zadatke poput identifikacije prijetnji ili aktiviranja protokola odgovora, a bez potrebe za ljudskim vođenjem u svakom koraku. Takvi agenti mogu čekati određene uslove, reagirati na podražaje ili samoinicijativno djelovati kada prepoznaju relevantne situacije. Najvažnije je što uče iz vlastitih postupaka i prilagođavaju se novim scenarijima, slično kao i ljudski operateri.

Za prodavače to znači prelazak ka rješenjima koja proaktivno upravljaju prijetnjama, ubrzavaju reakcije i istovremeno smanjuju opterećenje operatera. AI agenti su već prisutni u naprednim sistemima za videoanalitiku i automatizirani nadzor, a Yadav vjeruje da će do kraja godine postati neizostavan dio svakog modernog sigurnosnog sistema.

Uspon inteligencije djelovanja

Ljudske sposobnosti tradicionalno su se procjenjivale putem IQ-a ili koeficijenta inteligencije, a kasnije i EQ-a, odnosno emocionalne inteligencije. Danas ulazimo u eru gdje AQ – Action Quotient ili koeficijent djelovanja – dobija jednaku važnost. AQ mjeri sposobnost AI sistema da preuzmu autonomne radnje u ime čovjeka. Primjer za to je Teslina tehnologija autonomne vožnje, koja ne samo da tumači okruženje već i donosi vozačke odluke u realnom vremenu bez intervencije čovjeka.

Ova promjena posebno je relevantna za sigurnosne operacije. Tradicionalni nadzorni sistemi zahtijevali su od ljudi da reaguju na upozorenja. Suprotno tome, sistemi s visokim AQ-em mogu procijeniti situaciju, inicirati odgovarajuće reakcije i prilagođavati ih u skladu s promjenjivim okolnostima. Za integratore, ovo označava potrebu da osmisle sisteme koji nisu samo reaktivni već proaktivni, kao i sisteme koji integriraju inteligenciju djelovanja kako bi koordinirali kontrolu pristupa, videonadzor i protokole u vanrednim situacijama.

Ljudski faktor ostaje važan

Iako automatizacija smanjuje potrebu za rutinskim zadacima, Yadav naglašava da je ljudska stručnost i dalje nezamjenjiva. No, priroda uloge stručnjaka će se promijeniti. Kako je jednom izjavio izvršni direktor Microsofta: “Neće vas zamijeniti AI, već neko ko zna raditi s AI-jem.” Za integratore i prodavače ovo je prilika da se pozicioniraju kao ključni akteri u uvođenju vještačke inteligencije, pomažući klijentima da pređu sa zastarjelih sistema na inteligentne platforme.

Evolucija AI modela

Yadav ukazuje na pojavu tri specijalizirana tipa AI modela koji obilježavaju novu fazu razvoja: mali jezički modeli (SLM) – prilagođeni za konkretne zadatke, videojezički modeli (VLM) – fokusirani na obradu videosadržaja, i veliki multimodalni modeli (LMM) – sposobni za istovremenu interpretaciju više tipova podataka. Ovaj razvoj predstavlja prelazak s klasične analitike ka naprednim modelima zasnovanim na učenju, koji su efikasniji, snažniji i sve pristupačniji. Napredak AI modela također podstiče promjenu u infrastrukturi, od klasičnih CPU sistema ka arhitekturama zasnovanim na GPU procesorima, što mijenja način na koji se sigurnosni sistemi dizajniraju i razvijaju. Dok velike tehnološke kompanije ulažu stotine miliona u treniranje osnovnih modela, sigurnosne firme mogu iskoristiti te modele za izgradnju prilagođenih AI rješenja uz znatno manja ulaganja.

Danas čak i srednje velike sigurnosne firme mogu implementirati učinkovite AI funkcionalnosti uz samo djelić troškova iz prethodnih godina. Ova demokratizacija AI-ja omogućava integratorima i preprodavačima da napredna rješenja ponude manjim klijentima, koristeći unaprijed trenirane modele prilagođene lokalnim potrebama.

Inovacije s odgovornošću

Kako sigurnosna rješenja postaju sve inteligentnija, povjerenje i transparentnost postaju ključni faktori pri odabiru dobavljača. Yadav upozorava da inovacije bez etičkih temelja predstavljaju rizik i za proizvođače i za integratore. Za evropske integratore koji rade s lokalnim vlastima, kritičnom infrastrukturom ili velikim poslovnim sistemima, partnerstvo s dobavljačima koji naglašavaju odgovorno korištenje AI-ja, poput Milestonea, može biti značajna prednost. Jasni okviri upravljanja AI-jem i edukacija klijenata o etičkoj primjeni tehnologije postat će važni razlikovni faktori na tržištu. Baš kao što potrošači biraju brendove u koje imaju povjerenje tako će i organizacije sve više birati sigurnosne tehnologije na osnovu njihove usklađenosti s principima odgovorne inovacije.

Budućnost videonadzora

Na kraju, Yadav ističe da se sistemi za upravljanje videosadržajem (VMS) razvijaju iz pasivnih alata za snimanje u inteligentne platforme koje nude analizu u stvarnom vremenu i automatizirane reakcije. Ova transformacija mijenja način na koji funkcionišu sigurnosne operacije – od velikih timova za nadzor ka AI-podržanom okruženju u kojem se ljudi fokusiraju na strateške procjene i složene odluke. Rutinske zadatke, poput detekcije incidenata, sve više će preuzimati AI sistemi. Yadav naglašava da ovo nije potpuna automatizacija već partnerstvo čovjeka i vještačke inteligencije, a da će uspjeh zavisiti od sposobnosti da se inovacije usklade s odgovornošću, tako da tehnologija unaprijedi – a ne zamijeni – ljudski prosudbu i empatiju.

Delta video-zidovi: Vrhunska rešenja za komandne centre i kontrolne sobe

Delta Electronics, renomirana globalna tehnološka grupacija, predstavila je napredna Delta rešenja u oblasti video-zidova namenjena komandnim centrima i kontrolnim sobama koje nadgledaju kritične procese u energetici, saobraćaju, bezbednosti, telekomunikacijama i broadcast industriji

Piše: Aleksandar D. Damnjanović, izvršni direktor, DVS; E-mail: solutions@dvs.rs

Sa višedecenijskim iskustvom u vizuelnim tehnologijama i sistemskoj integraciji, kompanija Delta nudi širok spektar rešenja – od najsavremenijih LED sistema do proverenih DLP tehnologija. Uređaje karakterišu pouzdanost, dug vek trajanja i neprekidan rad 24 sata dnevno, svih sedam dana u nedelji, tokom cele godine.

DLP ili LCD

Delta video-zidovi osmišljeni su tako da zadovolje različite tehničke i prostorne zahteve korisnika. DLP (Digital Light Processing) sistemi poznati su po pouzdanosti i preciznosti prikaza, što ih čini pogodnim za primenu u okruženjima koja zahtevaju neprekidan nadzor i tačne informacije. Opremljeni LED izvorima svetlosti, ovi sistemi nude dug radni vek uz minimalne troškove održavanja. LCD varijante pružaju visoku svetlinu i izuzetnu jasnoću slike, sa skoro neprimetnim okvirima između panela, zbog čega su idealan izbor za kontrolne sobe, sale za sastanke i prezentacione prostore gde se od sistema očekuje i estetska uloga. LED video-zidovi nove generacije, bez vidljivih spojeva između panela, omogućavaju ultravisoku rezoluciju i fleksibilnost u dizajnu, što ih čini pogodnim za dinamična okruženja poput centara za nadzor, izložbenih prostora ili studija.

Takođe, Delta video-zidovi projektovani su za rad u uslovima visoke operativne zahtevnosti. Oni obezbeđuju stabilan cjelodnevni rad, jasnu sliku čak i pri jakom ambijentalnom osvetljenju i upravljanje sadržajem putem naprednih softverskih platformi, uključujući ICON Pro. Modularna struktura omogućava jednostavnu instalaciju, lako održavanje, pristup sa prednje strane sistema i zamenu modula bez prekida rada. Pored tehničkih prednosti, kompanija se ističe i posvećenošću energijskoj efikasnosti – koriste se tehnologije koje smanjuju potrošnju električne energije i produžavaju životni vek sistema.

Najviši međunarodni standardi

S više od 60.000 instalacija širom sveta, Delta Displays je prisutan u nekim od najznačajnijih i najzahtevnijih kontrolnih centara. Rešenja se razvijaju u skladu s najvišim međunarodnim standardima bezbednosti i kvaliteta, dok korisnicima pružaju sveobuhvatnu podršku – od projektovanja sistema, preko instalacije i puštanja u rad do obuke i redovnog servisiranja. Pored video-zidova, Delta je globalno prepoznata i kao lider u oblastima data centara, sigurnosnih sistema i neprekidnog napajanja, a poznata je i po svojim brendovima VIVOTEK i VIVITEK.

Ekskluzivni predstavnik Delta Electronicsa za region Balkana je kompanija DVS Beograd, lider u projektovanju i implementaciji AV/IT rešenja za komandne centre i kontrolne sobe. S više od dvadeset godina iskustva, DVS je realizovao projekte u oblastima elektroenergetike, hidroelektrana, saobraćaja, vodoprivrede, telekomunikacija i bezbednosti. Rešenja ove kompanije bazirana su na potpunoj kompatibilnosti sa Deltinim tehnologijama, ali i sa sistemima drugih vodećih svetskih proizvođača, kao što su Mitsubishi Electric, Jupiter, Datapath, Adder, Qsys, Crestron, Roomdimension i drugi.

Aurel: Kontroler plinova DGC-06

Ugradnjom digitalnog kontrolera gasova DGC-06 farmaceutske kompanije ostvaruju značajan napredak na planu sigurnosti i efikasnosti. Sistem ne samo da štiti zaposlenike i opremu već i optimizira proizvodne procese. Neočekivani kvarovi i smetnje mogu se svesti na minimum, dok se troškovi rada dugoročno smanjuju

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Istraživanje i razvoj novih aktivnih supstanci i oblika doziranja od suštinskog su značaja u farmaceutskoj industriji. Jednako je važno da proizvodnja lijekova dobije aktivne supstance iz mikroorganizama ili ćelija sisara u velikim fermentatorima. Dodavanjem bakterija, gljivica ili enzima nastaju organske supstance koje se dalje obrađuju kroz različite faze poput mljevenja, granulacije, oblaganja i proizvodnje tableta.

Zamislite farmaceutski pogon koji tokom procesa fermentacije ispušta toksičan gas poput ugljik-dioksida (CO₂) ili zapaljiv gas poput metana (CH₄). Bez pouzdanog nadzora plinova, ovaj gas bi mogao neprimijećeno iscuriti u okolinu, što bi moglo izazvati katastrofalne posljedice. Prepoznavanje takvih opasnosti u ranoj fazi praktično je nemoguće bez adekvatnog nadzora.

Prekretnica u nadzoru plinova

MSR-Electronic razvio je revolucionarno rješenje u vidu digitalnog kontrolera plinova DGC-06, koji uspješno savladava izazove nadzora gasova i istovremeno povećava sigurnost proizvodnje. Ovaj savremeni sistem za mjerenje, upozoravanje i upravljanje kontinuirano nadzire i analizira do 128 plinskih senzora. Fleksibilni, slobodno podesivi pragovi alarma omogućavaju trenutno prepoznavanje opasnih koncentracija gasova. Nakon toga se automatski pokreću odgovarajuće protivmjere.

Pouzdanost i višestruka primjena
Jedna od ključnih prednosti DGC-06 kontrolera je visoka pouzdanost i dostupnost. Sistem je opremljen funkcijom samonadzora i može se opcionalno povezati s neprekidnim napajanjem (UPS). Također je pogodan za mjerenje više od pedeset vrsta plinova i može se fleksibilno koristiti u raznim oblastima tehnologije za mjerenje gasova.

Jednostavno rukovanje i integracija
Upravljanje i konfiguracija DGC-06 sistema izuzetno su jednostavni. Intuitivno kretanje kroz meni i mogućnost postavljanja parametara putem PCE06 softvera omogućavaju brzo i jednostavno puštanje u rad, bez potrebe za posebnim programerskim znanjem. Kontroler se može besprijekorno integrisati u postojeće upravljačke sisteme. Zahvaljujući raznim interfejsima i protokolima, omogućeno je centralizirano praćenje i upravljanje, što dodatno povećava efikasnost proizvodnih procesa.

Razlika koju donosi DGC-06
DGC-06 je razvijen za velike sisteme, tunele, pa čak i za složene umrežene objekte. Moguća je široka primjena: od složenih garaža do upravljanja pristupom koje pokreće alarm u slučaju detekcije plinova. Serija DGC-06 kontrolera može nadzirati i analizirati do 128 plinskih senzora, uključujući 96 digitalnih i/ili 32 analogna senzora (4–20 mA). Svaki može imati do četiri slobodno podesiva praga alarma. Za alarmne signale, sistem kontrolera raspolaže sa do 128 releja s besnaponskim prekidnim kontaktom i do 16 analognih izlaza sa signalom od 4–20 mA.

DGC-06 kontrolere plinova možete naći u ponudi MSR-ovog partnera, zagrebačke firme Aurel d.o.o.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

LED, IP i automatizacija preuzimaju dominaciju

Segment vizualizacije sigurnosnih i komandnih centara znatno se razvijao proteklih nekoliko godina. Ono što je počelo kao prosti skup LCD panela evoluiralo je u sofisticirane LED zaslone, podržane IP mrežama, centraliziranim upravljanjem i automatiziranim mehanizmima za donošenje odluka
Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Nedavno održani webinar “Videozidovi u 2025 – novi horizonti” je, uz prikladan i aktuelan naslov, ponudio detaljan uvid u industrijske tokove koji proteklih godina oblikuju ovaj sektor. Učesnici su tehnološke trendove u svijetu komandnih centara analizirali na primjeru Datapathove platforme, čije su funkcije poslužile kao ogledalo načina na koji industrija odgovara na rastuće zahtjeve u pogledu funkcionalnosti i sigurnosti videozidova.

Te zahtjeve danas uveliko oblikuje pojačana cirkulacija podataka koji su dostupni u sve većim količinama na bazi  rasta broja izvora videozapisa visoke rezolucije. Pored njih, tu su i SCADA komandne table, mrežni feedovi i drugi sadržaji zbog kojih operateri sve češće traže pristup 4K videu u stvarnom vremenu, kako na svojim radnim stanicama tako i na velikim videozidovima. Tu tradicionalni sistemi za distribuciju videa ponešto gube dah u mogućnosti praćenja ovakvog tehnološkog tempa. Zato je za videozidove ključno da im savremene tehnologije otklone sve izazove u segmentu distribucije, obrade i prikaza sadržaja putem IP mreža i osiguraju da svaki piksel stigne na željenu destinaciju uz minimalnu latenciju i maksimalnu sigurnost.

Važnost LED tehnologije i gustina piksela
“Radna stanica operatera danas je sama po sebi mini videozid s obzirom na broj piksela koje sadrži”, kaže Matthew Tibbitt, viši menadžer proizvoda u Datapathu. Ova transformacija na nivou operatera odražava šire promjene u komandnim centrima u kojima se ubrzano prelazi na LED videozidove. LED moduli, koji su nekad bili rezervisani za sajamske atrakcije, danas dominiraju prostorijama i nude veću svjetlinu, ujednačenost i gustinu piksela u odnosu na svoje LCD prethodnike.

Prema Tibbittu, “veliki LED sistemi postaju sve impresivniji s rastom količine piksela”, što tjera projektante i dizajnere da biraju veličinu piksela u skladu s udaljenošću gledanja i vrstom sadržaja, bilo da je riječ o IPTV feedovima ili SCADA izlazima. Ova promjena omogućava smanjenje ukupnih dimenzija videozida bez žrtvovanja jasnoće, što je značajna prednost u objektima s ograničenim prostorom.

Inteligentna automatizacija i radni tokovi pokrenuti događajima

Još jedan važan aktuelni trend u tehnologiji videozidova jest integracija automatizacije pokrenute događajima. Savremeni sistemi danas “slušaju” različite okidače u vidu SNMP obavijesti, MQTT poruka, API poziva ili čak gubitaka videosignala i odmah reaguju na njih. Naprimjer, pri otkrivanju kvara na kameri, platforme se automatski prebacuju na rezervni izvor podataka. U slučaju vanredne situacije, one mogu izvoditi operacije poput prigušivanja svjetla, aktiviranja upozoravajućih indikatora u hodnicima i prikazivanja snimaka incidenata na ekranima za brifinge, a sve bez potrebe za intervencijom operatera. Ovaj nivo automatizacije ne samo da ubrzava vrijeme reakcije nego oslobađa operatere da se fokusiraju na donošenje ključnih odluka.

Rastuća glad za podacima

U savremenim komandnim centrima, rast količine videosadržaja visoke rezolucije kreirao je nikada jači pritisak na audio-vizuelnu (AV) infrastrukturu. Operateri danas prate više desetaka UHD streamova istovremeno, bilo da je riječ o videonadzoru, IPTV-u, snimcima s nosivih kamera ili komandnim pločama na webu. Istovremeno, oni očekuju da prikaz svake slike bude kristalno jasan.

Ova realnost pretvorena je u formulu “više podataka = više piksela” prema kojoj operateri stalno traže mrežnu arhitekturu i kontrolere za videozidove koji su sposobni za prijenos terabajta podataka u sekundi, bez kompromisa u latenciji ili kvalitetu slike. Količina podataka i dalje brzo raste, što otežava tržišni opstanak rješenjima koja ne mogu odgovoriti na rastuću potražnju za prikaz u visokim rezolucijama uz punu vjernost slike.

Radne stanice kao minijaturni videozidovi

No, vratimo se tezi da su radne stanice već postale minijaturni videozidovi. Pored uspona LED-a, za ovaj trend je zaslužan i višegodišnje brzo povećanje rezolucije prikaza. Zapravo, operateri u savremenim komandnim centrima zamijenili su nekada standardne postavke s jednim ekranom brojnim 4K monitorima i tako praktično kreirali vlastite videozidove na svakoj radnoj stanici. Veći broj piksela na radnoj stanici operatera omogućava prikaz veće količine informacija lokalno, što poboljšava situacijsku svijest i smanjuje ovisnost o velikim, centraliziranim videozidovima.

Posljednji faktor u ovoj jednadžbi je dizajn samog komandnog centra, u čemu videozidovi imaju važnu ulogu. Drugim riječima, loše isplaniran prostor može biti bukvalno opasan u ovim okruženjima. “Mi smo centralno čvorište vizualizacijskih podataka. Ako je nešto teško ili nezgrapno za rukovanje ili stvari nisu tamo gdje to očekujete, to će vas učiniti znatno manje efikasnim operaterom”, kaže Tibbitt.

Pametniji prostori za učenje

Iako su ovi sistemi primarno dizajnirani za cjelodnevne kritične operacije, principi rada videozidova primjenjivi su na različita okruženja, od maloprodaje do obrazovnih kampusa. Fleksibilnost AV-a preko IP-a i centralizirano upravljanje omogućavaju prenamjenu postojeće infrastrukture s ciljem isporuke prilagođenih sadržaja u sale za sastanke, učionice i amfiteatre uz minimalnu rekonfiguraciju.

U modernim kabinetima, naprimjer, ekran postaje još jedna tačka za prikaz na IP mreži kampusa. Uz pravilnu autentifikaciju korisnika, instruktori mogu streamovati prezentacije visoke rezolucije, udaljene demonstracije i multimedijalne resurse direktno na ekrane u bilo kojoj prostoriji, uz povlačenje sadržaja iz centralnih repozitorija ili laptopa. Ovaj IP pristup eliminiše potrebu za namjenskim računarima, smanjuje kompleksnost kabliranja i omogućava IT osoblju da centralizirano upravlja ažuriranjima i sigurnošću i tako lakše transformira prostorije u interaktivna i skalabilna okruženja za učenje.

 Centralizirano upravljanje i IP mreže

Jezgru postavki savremenih videozidova čini konvergencija AV-a i IP mreža. Integrisane platforme razdvajaju izvore od tačke prikaza, što omogućava da se bilo koji ulazni sadržaj sigurno distribuira unutar cijelog objekta, bilo da je to snimak uživo s kamere, serverski feed ili video s laptopa. Prema Tibbitu, Datapath se iz ovih razloga fokusirao na razvoj tehnologije u skladu s maksimom “bilo šta i bilo gdje”, pri čemu bi svaki stream bio isporučen uz minimalnu latenciju i enkripciju na nivou organizacija. Ovaj pristup fokusiran na konsolidaciju treba zamijeniti postojeće labirinte računara ispod stolova i starih videokontrolera, a administratorima ponuditi jedinstveni interfejs za konfiguraciju videozidova, radnih stanica i pomoćnih prostorija.

Da bi se odgovorilo na nove zahtjeve, komandni centri napuštaju zatvorenu matričnu videoinfrastrukturu u korist AV-a preko IP mreža. Standardizirane IP mreže nude fleksibilnost za usmjeravanje svakog izvora AV podataka na bilo koju tačku prikaza, npr. na desktop monitor, videozid ili ekran u sobi za brifinge. Ovaj pristup ne samo da pojednostavljuje kabliranje i instalaciju nego omogućava i praktično neograničenu skalabilnost, bez limita u pogledu broja ulaza i izlaza.

Smanjenje latencije i šanse za greške je ključno

U okruženjima u kojima su integritet podataka i kontrola pristupa ključni, enkripcija nije puka opcija, nego nužnost. Moderna AV-IP rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima, što osigurava zaštitu videa, zvuka i kontrolnih signala. Osim toga, integrisana KVM funkcionalnost operaterima omogućava prebacivanje s jednog izvora na drugi unutar jednog ili dva frejma, čime se eliminišu kašnjenja i smanjuje kognitivno opterećenje u stresnim situacijama. Konzistentni korisnički interfejsi na više tačaka prikaza dodatno reduciraju potrebu za obukom i rizik od pojave grešaka ljudskog faktora.

Osim toga, savremeni komandni centri danas upravljaju izuzetno osjetljivim podacima kao što su snimci uživo, izvještaji o incidentima i kritične komandne table. Prenošenje ovih podataka preko IP mreža izlaže ih potencijalnim kibernetičkim prijetnjama u odsustvu implementacije robusnih mjera enkripcije. Napredna rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima kako bi sadržaj ostao nečitljiv čak i u slučaju presretanja. Na planu latencije, širenje 10 GbE mreža i usvajanje tehnika vizuelne kompresije bez gubitaka omogućili su prijenos nekompresovanog ili minimalno kompresovanog videa uz kašnjenje od manje od milisekunde. Ovo može biti presudno u kontrolnim scenarijima u kojim svaka milisekunda na terenu doslovno može činiti razliku između života i smrti.

Evolucija uloge AV tehnologija

Osim tradicionalnih sektora primjene kao što su hitne službe i komunalne usluge, IP komandni centri danas opslužuju i sektore poput cyber sigurnosti, pametnih gradova i obrazovanja. Centralizirano praćenje mrežne sigurnosti postalo je neophodno kako organizacije sve češće upravljaju disperziranom radnom snagom. Paralelno s tim, lokalne gradske agencije danas koriste komandne centre za upravljanje saobraćajem, senzorima okoline i energetskim mrežama, što zahtijeva besprijekornu integraciju videozidova s IoT uređajima, sistemima za upravljanje zgradama i platformama za objedinjenu komunikaciju.

AV uređaji, uključujući videozidove, s vremenom su se transformisali iz izolovanih kontrolera prikaza u snažne integrisane alate za vizualizaciju podataka. Rješenja poput VuWallovog Application Servera, naprimjer, mogu streamovati i dijeliti dashboarde, web-aplikacije i videosadržaj preko mreže, što eliminiše potrebu za posebnim računarima po aplikaciji.

Istovremeno, KVM preko IP-a dobija na značaju ne samo za udaljeni pristup nego i za jačanje sigurnosti. Tačnije, premještanjem kritičnih servera i radnih stanica na sigurne centralne lokacije organizacije smanjuju unutrašnje prijetnje i poboljšavaju kontrolu okruženja, dok se operaterima omogućuje besprijekoran pristup desktop stanicama preko šifrovanih KVM streamova.

Integracija AI i AV tehnologija na videozidu

I vještačka inteligencija će igrati sve važniju ulogu u radu komandnih centara. Dok AI analitika već podržava videonadzor i sisteme za otkrivanje kvarova, čvršća integracija s AV platformama obećava automatizaciju situacijskih radnih tokova.

Dovoljno je zamisliti scenarij u kojem AI prepoznaje alarm za nasilni upad putem senzora kontrole pristupa, automatski poveže podatke s analitikom na videonadzoru i odmah šalje relevantne snimke na glavni videozid i u udaljene centre za dispečerske intervencije. Kako AI postaje sofisticiraniji, on će u maniru dirigenta koordinirati višesektorske odgovore, poput aktivnosti policije, vatrogasaca i hitne pomoći, tako što će objedinjavati glasovne, video i podatkovne tokove u sinhronizirane i automatizirane brifinge.

Traže se “sve u jednom” proizvodi

Kao primjer tehnološkog razvoja pod pritiskom aktuelnih korisničkih zahtjeva kada su u pitanju videozidovi webinar je posvetio pažnju i platformi Aetria, koju Datapath opisuje kao rješenje za dizajn, upravljanje i operacije komandnih centara. Kao primjer konvergencije hardvera i softvera, Aetria objedinjuje capture kartice za snimanje videa, AV distribuciju preko IP-a i vizualizaciju unutar jednog interfejsa. To administratorima omogućava centralizirano upravljanje izvorima podataka i pratećim predlošcima.

Engine za prepoznavanje događaja podržava skriptiranje kompleksnih scenarija, poput okidača u vidu svjetlosnih upozorenja i kontrole pristupa putem standardnih protokola kao što su API pozivi, SNMP signali ili upozorenja o gubitku signala. U tom slučaju dolazi do automatskog prebacivanja na rezervne izvore podataka. Pritom se hitni sadržaji naglašavaju trepćućim okvirima ili aktivacijom vanjskih sistema, poput prigušivanja svjetla ili uključivanja svjetlosnih indikatora. Iako vlasnički karakter ovog proizvoda može suziti njegovo polje primjene, Aetria se može promatrati i kao skup želja korisnika koji pod jednim krovom traže upravljanje pikselima, sigurnost, automatizaciju i ergonomiju za operatere.

Pametniji, brži i sigurniji u budućnosti?

Videozidovi u 2025. godini više nisu pasivne površine za prikazivanje, već inteligentni i umreženi sistemi koji sintetiziraju podatke, sigurnost i automatizaciju. Od LED ekrana do personaliziranih videozidova na radnim stanicama, današnje platforme moraju isporučiti prave informacije pravim osobama u pravom trenutku.

Tehnologija videozidova danas je definisana sposobnošću da adekvatno apsorbuje sve veće količine videa visoke rezolucije, zaštiti te podatke preko IP mreža i isporuči ih uz nisku latenciju gdje god su potrebni. Vlasničke platforme poput Datapathove Aetriae ilustriraju trend prelaska na integrisana “AV preko IP-a” rješenja, iako i pristupi fokusirani na otvoreni razvoj privlače pažnju zbog svoje interoperabilnosti i fleksibilnosti.

Kako gustina piksela nastavlja rasti, a radni tokovi vođeni događajima sazrijevaju kao praksa, sve organizacije mogu imati koristi od unaprijeđene situacijske svijesti i optimiziranih operacija koje karakteriziraju videozidove nove generacije. Istovremeno, komandni centri se razvijaju u kolaborativna IT čvorišta za upravljanje cyber prijetnjama, pametnim gradovima i tu će fuzija AV-a, IP-a i vještačke inteligencije na videozidovima biti ključna za operativnu izvrsnost i brze reakcije.