2 Maja, 2026
image
Home Kategorija Uredi / Korporacije (Page 3)

Uredi / Korporacije

Novi showroom kompanije Dimal Security

Uređaji za kontrolu pristupa, alarmni, protivpožarni i videonadzorni sistemi nekoliko svjetskih brendova predstavljeni su u novootvorenom izložbenom salonu kompanije Dimal Security, koji je svečano otvoren 21. maja u Skoplju

Piše: Igor Ilievski; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanija Dimal Security ovlašteni je zastupnik više renomiranih proizvođača, među kojima posebno mjesto zauzima belgijski brend XPR, a odnedavno posluje i u novim, moderno opremljenim prostorijama u Skoplju, gdje je smješten i njihov novoizgrađeni izložbeni salon.

Prvi put na tržištu

“Pored belgijske kompnaije XPR, čiji smo zastupnici već nekoliko godina, u našem showroomu posjetioci imaju priliku da vide nekoliko brendova koji se prvi put pojavljuju na tržištu Sjeverne Makedonije, kao što su italijanski VIDEX, poznat po svojim rješenjima za video i interfonske sisteme, te njemački Sudmetall, koji nudi napredna rješenja za hotelski sektor. Također, nudimo kompletan asortiman renomiranog poljskog proizvođača SATEL, koji razvija alarmne sisteme i pametna rješenja za kućnu automatizaciju. U segmentu videonadzora zastupljeni su vodeći kineski brendovi Dahua i Uniview”, ističe Angel Andevski, izvršni direktor kompanije Dimal Security. Inače, Dimal Security, koji je osnovan 1995. godine, specijaliziran je za projektovanje sistema tehničke zaštite, ne samo na makedonskom tržištu već i u Jadranskoj regiji. Kompanija je zastupnik niza svjetski priznatih proizvođača opreme za kontrolu pristupa, alarmne i protivpožarne sisteme te videonadzor.

XPRO i Xsmart čitači

“Kao najnaprednije proizvode u našem izložbenom prostoru izdvojio bih serije čitača XPRO i XSmart brenda XPR, koji zahvaljujući multitehnološkim rješenjima omogućavaju jednostavnu integraciju u postojeće sisteme kontrole pristupa. Posebno se ističu sigurnosne pametne brave njemačkog proizvođača Sudmetall, koje se napajaju putem baterija ili induktivno, te koriste bežične tehnologije za pristup, potvrđujući još jednom zašto je ovaj brend lider u svojoj oblasti. Želim istaći i VIDEX 4G interfonski sistem za stambene objekte – izuzetno pristupačno rješenje koje eliminiše potrebu za kablovskim instalacijama, što omogućava značajne uštede investitorima”, dodaje Andevski.

Andevski, koji je ujedno i regionalni menadžer prodaje XPR Grupe za Jugoistočnu Evropu, naglašava da je tehnologija tog belgijskog proizvođača daleko ispred konkurencije. “XPR nudi sveobuhvatan asortiman rješenja za kontrolu pristupa, a ono što ga čini posebnim jeste činjenica da samostalno razvija i proizvodi sve uređaje – od hardvera do softvera. Uređaji su napravljeni od visokokvalitetnih materijala, što garantuje dug vijek trajanja, dok je softver fleksibilan i prilagodljiv specifičnim potrebama korisnika iz različitih sektora”, kaže Andevski.

DACTA

Kompanija ponosno ističe vlastitu web aplikaciju DACTA za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa, koja se također razvija i nadograđuje u skladu s potrebama klijenata. DACTA funkcioniše s uređajima više brendova i dostupna je na više jezika. Već je prisutna i na evropskom tržištu, a u toku je razvoj mobilne verzije, posebno prilagođene hotelima, apartmanima i kompanijama koje žele savremenu kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena putem mobilnog telefona.

Delta video-zidovi: Vrhunska rešenja za komandne centre i kontrolne sobe

Delta Electronics, renomirana globalna tehnološka grupacija, predstavila je napredna Delta rešenja u oblasti video-zidova namenjena komandnim centrima i kontrolnim sobama koje nadgledaju kritične procese u energetici, saobraćaju, bezbednosti, telekomunikacijama i broadcast industriji

Piše: Aleksandar D. Damnjanović, izvršni direktor, DVS; E-mail: solutions@dvs.rs

Sa višedecenijskim iskustvom u vizuelnim tehnologijama i sistemskoj integraciji, kompanija Delta nudi širok spektar rešenja – od najsavremenijih LED sistema do proverenih DLP tehnologija. Uređaje karakterišu pouzdanost, dug vek trajanja i neprekidan rad 24 sata dnevno, svih sedam dana u nedelji, tokom cele godine.

DLP ili LCD

Delta video-zidovi osmišljeni su tako da zadovolje različite tehničke i prostorne zahteve korisnika. DLP (Digital Light Processing) sistemi poznati su po pouzdanosti i preciznosti prikaza, što ih čini pogodnim za primenu u okruženjima koja zahtevaju neprekidan nadzor i tačne informacije. Opremljeni LED izvorima svetlosti, ovi sistemi nude dug radni vek uz minimalne troškove održavanja. LCD varijante pružaju visoku svetlinu i izuzetnu jasnoću slike, sa skoro neprimetnim okvirima između panela, zbog čega su idealan izbor za kontrolne sobe, sale za sastanke i prezentacione prostore gde se od sistema očekuje i estetska uloga. LED video-zidovi nove generacije, bez vidljivih spojeva između panela, omogućavaju ultravisoku rezoluciju i fleksibilnost u dizajnu, što ih čini pogodnim za dinamična okruženja poput centara za nadzor, izložbenih prostora ili studija.

Takođe, Delta video-zidovi projektovani su za rad u uslovima visoke operativne zahtevnosti. Oni obezbeđuju stabilan cjelodnevni rad, jasnu sliku čak i pri jakom ambijentalnom osvetljenju i upravljanje sadržajem putem naprednih softverskih platformi, uključujući ICON Pro. Modularna struktura omogućava jednostavnu instalaciju, lako održavanje, pristup sa prednje strane sistema i zamenu modula bez prekida rada. Pored tehničkih prednosti, kompanija se ističe i posvećenošću energijskoj efikasnosti – koriste se tehnologije koje smanjuju potrošnju električne energije i produžavaju životni vek sistema.

Najviši međunarodni standardi

S više od 60.000 instalacija širom sveta, Delta Displays je prisutan u nekim od najznačajnijih i najzahtevnijih kontrolnih centara. Rešenja se razvijaju u skladu s najvišim međunarodnim standardima bezbednosti i kvaliteta, dok korisnicima pružaju sveobuhvatnu podršku – od projektovanja sistema, preko instalacije i puštanja u rad do obuke i redovnog servisiranja. Pored video-zidova, Delta je globalno prepoznata i kao lider u oblastima data centara, sigurnosnih sistema i neprekidnog napajanja, a poznata je i po svojim brendovima VIVOTEK i VIVITEK.

Ekskluzivni predstavnik Delta Electronicsa za region Balkana je kompanija DVS Beograd, lider u projektovanju i implementaciji AV/IT rešenja za komandne centre i kontrolne sobe. S više od dvadeset godina iskustva, DVS je realizovao projekte u oblastima elektroenergetike, hidroelektrana, saobraćaja, vodoprivrede, telekomunikacija i bezbednosti. Rešenja ove kompanije bazirana su na potpunoj kompatibilnosti sa Deltinim tehnologijama, ali i sa sistemima drugih vodećih svetskih proizvođača, kao što su Mitsubishi Electric, Jupiter, Datapath, Adder, Qsys, Crestron, Roomdimension i drugi.

Schneider Electric Bugarska: Prvi industrijski geotermalni sistem u fabrici u Plovdivu

Geotermalni sistem u pametnoj fabrici kompanije Schneider Electric u Plovdivu poboljšat će energijsku efikasnost objekta i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena kroz obnovljive izvore energije integrisane s digitalnim rješenjima

Piše: Angelina Tuka, Odjel za marketing i komunikacije, Schneider Electric; E-mail: angelina.tuka@se.com

Inovativan geotermalni sistem razvijen je kao odgovor na globalne ciljeve održivosti kompanije Schneider Electric. On se oslanja na suhe zatvorene bušotine u kojima cirkuliše tekućina zagrijavana prirodnom temperaturom zemlje. Toplotne pumpe koriste tu toplu vodu za grijanje i domaću upotrebu, čime se osigurava preko 70% ušteda na električnoj energiji za grijanje i hlađenje pogona. Sistem ne koristi resurse podzemnih voda i doprinosi realizaciji ciljeva za postizanje ugljične neutralnosti kompanije.

“Zadovoljstvo nam je i velika odgovornost što smo postali pioniri u oblasti ugljične neutralnosti. Kroz geotermalni sistem koji danas otvaramo, ponovo ćemo čvrsto stati iza obaveza Schneider Electrica u oblasti dekarbonizacije na globalnom nivou. Upravljanje energijom, zajedno s održivim razvojem, suština je našeg poslovanja”, kaže Martin Yordanov, direktor za pametne fabrike Schneider Electrica u Plovdivu.

Podizanje općih standarda

“Dekarbonizacija nije cilj za jedan dan. Za Schneider Electric, to je avantura u koju investiramo vrijeme i energiju kako bismo pratili našu potrošnju, analizirali procese, pravilno upravljali resursima i eliminisali otpad”, kazao je Martin Gančevski, projektni menadžer za instalaciju geotermalnog sistema. Ceremoniji otvaranja prisustvovali su brojni predstavnici državnih i lokalnih vlasti. Angelina Boneva, zamjenica ministra regionalnog razvoja i javnih radova, opisala je Schneider Electric kao pionira u dvostrukoj tranziciji, naglašavajući važnost njihovih ambicija u kreiranju održivih rješenja kroz saradnju s univerzitetima i primjenu najnovijih tehnologija. “Schneider Electric Bugarska je velika kompanija koja razvija svoj ekosistem i podiže opće standarde. Drago mi je što su se naše ambicije ostvarile ovdje u gradu Plovdivu i lokalnoj zajednici jer su ova mjesta prepoznata kao najbolja za investiranje u Bugarskoj”, rekla je Boneva.

Energijska efikasnost

Ivan Stojanov, zamjenik gradonačelnika u odjelu za ekologiju i zdravlje grada Plovdiva, izrazio je zadovoljstvo zbog prisustvovanja događaju koji promovira ekologiju. “Sretan sam što lokalne firme generalno pomažu općinama i administraciji da zajedno uvode uspješne modele. Imamo šta naučiti od vas i pomoći ćemo vam koliko god možemo. U općini Plovdiv imate partnera i prijatelja”, rekao je on. Geotermalni sistem u pametnoj fabrici u Plovdivu poboljšat će energijsku efikasnost objekta i pomoći u borbi protiv klimatskih promjena kroz obnovljive izvore energije integrisane s digitalnim rješenjima. Ovim inovativnim pristupom Schneider Electric naglašava posvećenost cilju postizanja ugljično neutralnog poslovanja do 2025, ugljično neutralnog otiska do 2040. i uvođenja dobavljača s nultim neto ugljičnim emisijama do 2050. godine. Ovaj projekat značajan je iskorak prema energijskoj nezavisnosti pametne fabrike u Plovdivu, a Schneider Electric ponovo demonstrira posvećenost ugljičnoj neutralnosti i održivosti.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

Sector Security: 25 godina liderstva u sektoru bezbjednosti

Sector Security je iz male kancelarije sa svega četiri zaposlena izrastao u jednu od vodećih bezbjednosnih kompanija u Bosni i Hercegovini, sa 1.400 zaposlenih i više od 5.500 zadovoljnih klijenata širom države

Piše: Zoran Branković, zamjenik generalnog direktora, Sector Security; E-mail: zoran.brankovic@sectorsecurity.org

Kompanija Sector Security osnovana je 2000. godine u Banjoj Luci, s vizijom da unaprijedi sektor privatne bezbjednosti u Bosni i Hercegovini. Njen osnivač, gospodin Slaviša Krunić, donio je tada na naše prostore novi koncept – agenciju za privatnu zaštitu, i to u vremenu kada tržište nije bilo upoznato s ovakvim uslugama, a zakonska regulativa gotovo da nije postojala. Uprkos izazovima, vizija je bila jasna: graditi pouzdanu i profesionalnu sigurnosnu službu koja će postati stub sigurnosti u zemlji.

Kroz 25 godina predanog rada, Sector Security je iz male kancelarije sa svega četiri zaposlena izrastao u jednu od vodećih bezbjednosnih kompanija u Bosni i Hercegovini, sa 1.400 zaposlenih i više od 5.500 zadovoljnih klijenata širom države.

Rast zasnovan na kvalitetu i ljudima

U temelju svakog uspjeha kompanije Sector Security nalaze se njeni zaposleni, posvećeni stručnjaci koji svakodnevno doprinose njenom rastu i razvoju. Kompanija zaposlene prepoznaje kao svoj najvredniji resurs, te kontinuirano ulaže u njihovo obrazovanje, stručno usavršavanje i profesionalni razvoj. Kroz sistemsku edukaciju i osposobljavanje, izgrađen je tim visokokvalifikovanih stručnjaka, spremnih da se nose i s najsloženijim bezbjednosnim zadacima.

Od početaka do danas, kompanija je prerasla iz lokalne zaštitarske službe u stručan i moćan tim eksperata, koji nudi širok spektar bezbjednosnih usluga – od fizičke i tehničke zaštite do integrisanih sistema sigurnosti i savremenih rješenja koja prate globalne trendove u industriji.

Širok spektar usluga i tehnološka rješenja

Pored osnovnih usluga fizičkog obezbjeđenja, transporta novca i vrijednosnih pošiljki, interventne službe i operativnog centra, Sector Security svojim klijentima pruža sveobuhvatnu podršku u oblasti bezbjednosti. To uključuje bezbjednosni konsalting, isporuku i instalaciju bankarske opreme, kao i elektroinstalacione radove – od projektovanja do izvođenja tehničkih sistema zaštite.

U segmentu slabe struje, nudi rješenja poput videonadzora, sistema za dojavu požara, alarmnih sistema za zaštitu od provale i prepada, kao i naprednih integrisanih sistema sigurnosti. Poseban fokus stavljen je na perimetarsku zaštitu uz primjenu vještačke inteligencije, evakuacijsko i ambijentalno ozvučenje, zaštitu bankomata od eksplozivnih napada gasom, kao i tehničke preglede uređaja za igre na sreću.

U oblasti jake struje, Sector Security realizuje projekte koji obuhvataju isporuku i montažu LED rasvjete, polaganje napojnih kablova, ugradnju gromobranske i uzemljivačke instalacije, kao i postavljanje električne galanterije. Kompanija posjeduje sopstvenu proizvodnju elektro-ormara svih dimenzija i nudi rješenja za besprekidna napajanja, uključujući UPS sisteme i agregate. Takođe, s ponosom ističu uvođenje Smart Home sistema u domove svojih klijenata, koji, pored visoke sigurnosti, donose i dodatnu udobnost i savremeni životni komfor.

Partnerstva i međunarodni standardi

Prevencija rizika takođe predstavlja osnovu pristupa kompanije Sector Security. Njihovi licencirani eksperti izrađuju bezbjednosne analize i procjene rizika te provjeru nivoa bezbjednosne kulture, kako u klasičnom tako i u digitalnom (cyber) okruženju. Nadalje, Sector Security sarađuje s renomiranim svjetskim proizvođačima kao što su: DSC, Paradox, Protege, AVS Electonic, Tecnoalarm, INIM Electronic, Peridect, Jantar, Primion, Hikvision, Dahua, Geovision, Milestone, Notifier, Morlay, Apollo, Labor Strauss, Giesecke & Devrient, Oblo Living, Aling Conel, Legrand, ETI, Schneider Electric, Schrack, Obo Bettermann, Philips, Disano, Tehnolink, SDMO i mnogi drugi.

Kvalitet njihovog rada potvrđuju brojne licence i međunarodni certifikati koji obuhvataju sisteme upravljanja kvalitetom, informacijama, zaštitom okoline, zdravljem i bezbjednošću na radu, energijskom efikasnošću i korisničkim iskustvom poput: ISO 9001 (upravljanje kvalitetom), ISO/IEC 27001 (informacijska sigurnost), ISO 14001 (zaštita životne sredine), ISO 45001 (zdravlje i bezbjednost na radu), ISO 50001 (energijska efikasnost) i ISO 18295-1 (korisničko iskustvo). Osim toga, kompanija je dobitnik certifikata bonitetne izvrsnosti za 2021. godinu, što je potvrda stabilnosti, pouzdanosti i dugogodišnjeg sistemskog rada koji je  svrstava u sam vrh domaće privrede.

Pogled u budućnost

Kada se osvrnu na proteklih dvadeset pet godina, iz kompanije s ponosom ističu sve što je tim postigao – od pionirskih koraka u industriji do pozicije lidera u oblasti bezbjednosti. Ipak, najveći fokus ostaje na budućnosti. S istom strašću kojom su započeli svoj put, danas s još više iskustva, vizije i entuzijazma gledaju unaprijed, uvjereni da će ime Sector Security i u godinama koje dolaze ostati sinonim za sigurnost, pouzdanost i inovaciju. To uvjerenje dodatno osnažuju riječi generalne direktorice Dragane Kosić, koja poručuje: “Biti prvi, biti najbolji je standard od kojeg ne odustajemo. Kada ste najveća domaća kompanija iz oblasti fizičko-tehničke zaštite i sigurnosti u državi, tu odgovornost morate pravdati svaki dan, svake nedjelje, mjeseca, godine. Iako je bezbjednost stalni izazov savremenog doba, Sector Security nastavlja, i u trećoj deceniji, svoj rad kao lider u industriji bezbjednosti.”

Panduit MCP: Povezivanje, zaštita i upravljanje podacima na industrijskom nivou

Mikro centar podataka je kompaktno, svestrano rješenje koje integriše hardver, softver i kabliranje, služeći kao sveobuhvatan mrežni centar. Slično telekomunikacijskim ili mrežnim prostorijama, ali na manjem nivou, ključna prednost MCP-a je to što konsolidira cijelu infrastrukturu centra podataka u jedno kućište, uključujući uređaje, patch panele, uzemljenje, napajanje i bakrene/fiber optičke kablove, čime ispunjava zahtjeve proizvodnih okruženja

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Mikro centar podataka (MCP) sljedeća je faza u evoluciji od velikih tower kućišta ka serverskim ormarima u proizvodnim okruženjima. Podržava različite poslovne primjene, kao što su: nadzor procesa i događaja, prikupljanje i pohrana podataka u vremenskim serijama iz različitih izvora unutar procesa proizvodnje, monitoring proizvodnje i izvještavanje o ukupnoj efikasnosti opreme (OEE); zatim upravljanje kontrolnom mrežom, kontrola vanjske petlje i recipe downloads – proces preuzimanja unaprijed definisanih postavki ili konfiguracija (poznatih kao “recepti”) u sistemu, obično iz baze podataka ili fajl sistema; kontrola kvaliteta, rukovanje materijalom, održavanje, praćenje serije i upravljanje imovinom; kao i integracija ERP-a, npr. planiranje, izvještavanje, potrošnja materijala.

Samostalan sistem i mrežna tačka

Osim što služi kao samostalan sistem za ove primjene, mikro centar podataka (MCP) može funkcionisati i kao mrežni centar koji povezuje kablove i switcheve. U velikim proizvodnim kompleksima ili na udaljenim lokacijama može djelovati kao mrežna tačka za prikupljanje podataka koji prenosi proizvodne podatke prema preduzeću (npr. “Store and Forward”). MCP-ovi također mogu hostovati sisteme virtuelnih mašina (VM), čime se povećava pouzdanost i optimizira iskoristivost servera.

S logičke arhitektonske perspektive, mikro centar podataka se nalazi između proizvodnog pogona i centra podataka kompanije, često odvojen demilitariziranom zonom (DMZ) i firewallom kako bi se spriječio direktan saobraćaj između mreža kompanije i fabrike. Ova odvojenost štiti od virusa i neželjenih upada, istovremeno osiguravajući maksimalnu širinu propusnog opsega za proizvodne procese. Dodatno, svaka mreža funkcioniše nezavisno, tako da smetnje u jednoj mreži ne utječu na drugu.

Robustan dizajn

Mikro centar podataka s NEMA 12 ocjenom štiti industrijske automatizacijske i kontrolne sisteme (IACS) sprečavanjem ulaska čvrstih objekata i vode. Robustan dizajn omogućava postavljanje MCP-a direktno na pod proizvodne hale, eliminirajući potrebu za posebnom kontrolnom sobom ili telekomunikacijskim ormarom. Postavljanjem MCP-a u blizini proizvodne opreme potreban je manji broj veza, kraći su kablovi, a pristup opremi u slučaju servisa lakši, čime se poboljšava pouzdanost i performanse mreže. Također, minimiziraju se potencijalne tačke kvara, smanjuje zagušenje mreže i pojednostavljuje rješavanje problema i dijagnostika.

Fizički se mikro centar podataka obično postavlja u siguran prostor, kao što je kontrolna soba, proizvodni ured ili telekomunikacijski ormar, koji se nalazi u blizini mašina, ali je odvojen od njega kako bi se zaštitila oprema od prašine, vlage, vibracija i korozije. Ovom se postavkom skraćuje dužina kablova, poboljšavaju performanse mreže i olakšava servisiranje.

Panduitovi MCP-ovi su pametan izbor jer kombinuju industrijsku izdržljivost, brzo postavljanje, integrisano upravljanje kablovima i usklađenost sa ključnim standardima, što ih čini pouzdanim, isplativim i fleksibilnim rješenjem u poređenju s mnogim konkurentskim proizvodima.

Sector Security: 25 godina povjerenja i stručnosti u sektoru bezbjednosti

Kompanija Sector Security d.o.o. Banja Luka, zajedno s timom stručnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine, pruža sveobuhvatne usluge u oblasti bezbjednosti. S više od dvije i po decenije iskustva i preko 5.500 zadovoljnih klijenata, lider je u implementaciji integrisanih sistema bezbjednosti i energetske infrastrukture

Piše: Zoran Branković, zamjenik generalnog direktora, Sector Security; E-mail: zoran.brankovic@sectorsecurity.org

Sector Security je tokom dvadeset pet godina razvoja prerastao iz lokalne bezbjednosne agencije u vodeću organizaciju koja raspolaže mrežom stručnjaka na prostoru cijele Bosne i Hercegovine. Njihov portfolio usluga i ponuda kontinuirano se širio, od osnovnih oblika fizičkog i tehničkog obezbjeđenja do najsavremenijih integrisanih sistema bezbjednosti, o čemu najbolje svjedoči i više od 5.500 zadovoljnih klijenata, koji svakodnevno ukazuju povjerenje toj kompaniji.

Sveobuhvatna ponuda usluga

Osim osnovnih usluga fizičkog obezbjeđenja, transporta novca i vrijednosnih pošiljki, interventne službe i dežurnog operativnog centra, Sector Security pruža i sveobuhvatnu podršku u oblasti bezbjednosti, konsaltinga, bankarske opreme, elektroinstalacija te projektovanja i izvođenja radova na ugradnji tehničkih sistema zaštite (slaba struja), kao i sistema iz oblasti energetike (jaka struja).

U oblasti slabe struje, pored standardnih sistema poput videonadzora, vatrodojave i alarmnih sistema protivprovale i protivprepada, kompanija posebno ističe svoje integrisane sisteme bezbjednosti, zaštitu sigurnosnih zona te sofisticiranu perimetarsku zaštitu uz primjenu vještačke inteligencije. Tu su i napredni sistemi evakuacijskog i ambijentalnog ozvučenja, zaštita bankomata od napada eksplozivnim sredstvima (gasom) i tehnički pregledi uređaja za priređivanje igara na sreću.

U oblasti jake struje, Sector Security se specijalizovao za isporuku i montažu LED rasvjete, polaganje napojnih kablova, montažu gromobranskih i sistema uzemljenja, kao i pružanje kompletne usluge u vezi s elektrogalanterijom. Osim toga, posjeduju i vlastitu proizvodnju elektroormara svih dimenzija, koje i ugrađuju, kao i sisteme za nesmetano napajanje, uključujući UPS uređaje i agregate.

Projekat nove bolnice u Doboju

Sector Security izuzetno je ponosan na projekte u oblasti zdravstvenih usluga. Posljednji je impresivni projekat nove bolnice “Sveti apostol Luka” u Doboju, koja će se prostirati na čak 28.000 m², a ukupna vrijednost investicije iznosi 50 miliona eura (100 miliona KM). U okviru ovog projekta, sarađivali su u konzorcijumu s renomiranim kompanijama China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group iz Kine, kao nosilac konzorcijuma i glavni izvođač, dok je naručilac Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Nova bolnica, projektovana da dugoročno opslužuje oko 330.000 stanovnika, posjedovaće 468 kreveta i obuhvatiće širok spektar medicinskih specijalističkih usluga, uključujući operacione sale, urgentni centar, dijagnostički centar, dnevnu kliniku, onkološku kliniku i druge ključne sadržaje. Sector Security je bio angažovan na izradi glavnog projekta elektroinstalacija sistema slabe struje, kao i na izvođenju svih projektovanih sistema.

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Aikom: Ključ za bolju brigu o pacijentima u Klinici Dragaš

Stomatološka ordinacija Dragaš Dental Design, dio Adria Dental grupe, nedavno je uvela novo komunikacijsko rješenje uz pomoć WAVE PTX-a iz Motorola Solutionsa, a u saradnji s Aikom Internationalom i njihovim partnerom, firmom Radio Moto

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Stomatološka ordinacija Dragaš Dental Design nedavno se preselila u veći prostor, što je otežalo komunikaciju i lociranje osoblja i opreme, jer klinika ima više prostorija za tretmane i osoblje je često u pokretu. Recepcioneri često moraju prenositi poruke svim članovima osoblja. Ranije je klinika koristila poslovne mobilne i stolne telefone za internu komunikaciju. To je, međutim, dovodilo do gubljenja vremena na ponavljanje poruka i traženje članova osoblja, naročito ako su mobilni telefoni bili isključeni ili na tihom režimu. Također, budući da stomatolozi nose rukavice, korištenje mobitela nije bilo praktično ni higijenski. Stoga je Dragaš Dental Design tražio sistem koji može ponuditi diskretnu, trenutnu, hands-free grupnu komunikaciju s naprednim funkcijama kako bi se poboljšala efikasnost klinike uz očuvanje privatnosti pacijenata.

Trenutna i diskretna komunikacija

Dragaš Dental Design obratio se Radio Motou, dugogodišnjem partneru Motorola Solutionsa i njihovog distributera Aikom Internationala, kako bi organizirali demonstraciju uživo u klinici, pružajući uvid u uređaje, licence i tehničku podršku. Ova probna primjena omogućila je Dragaš Dentalu da vidi vrijednost WAVE PTX tehnologije, što je dovelo i do odluke o njenom usvajanju. Zahvaljujući Aikomovoj tehničkoj podršci i opskrbi uređajima i licencama, Radio Moto je uspješno implementirao integrirani Push-to-Talk (PTT) komunikacijski sistem koristeći brzu internetsku mrežu klinike. Rješenje uključuje petogodišnju WAVE PTX PTT pretplatu, WAVE PTX TLK 110 dvosmjerne radiouređaje, WAVE PTX Dispatch softver za upravljanje i pribor koji uključuje više stolnih punjača i slušalica s integriranim mikrofonima.

Brojne koristi

Uvođenje WAVE PTX sistema donijelo je brojne koristi stomatološkoj klinici Dragaš Dental Design. Prvo i najvažnije, operativna efikasnost je znatno veća. Trenutna i grupna komunikacija optimizirala je radne procese, znatno smanjujući vrijeme čekanja pacijenata i poboljšavajući saradnju među osobljem. Procjena je da je uz ovu tehnologiju, u standardnim procedurama, ušteđeno 10-15% vremena. Još jedna ključna prednost je diskretna komunikacija. Korištenje PTT slušalica omogućilo je tihu i povjerljivu komunikaciju, što je ključno za očuvanje privatnosti pacijenata i osiguravanje mirnog okruženja unutar klinike.

Konačno, pouzdanost i čvrstina TLK 110 radiouređaja pokazali su se ključnim elementima. Ovi uređaji, koji se odlikuju izuzetnim trajanjem baterije, omogućili su neprekidnu komunikaciju tokom cijelog radnog dana. Njihova izdržljivost omogućila je osoblju da ih intenzivno koriste bez brige o kvarovima ili prekidima u radu.

“Radio Moto je izuzetno zadovoljan saradnjom i podrškom Aikom Internationala tokom implementacije WAVE PTX komunikacijskog rješenja u stomatološkoj klinici Dragaš. Njihova tehnička stručnost, pravovremena opremljenost uređajima i licencama te stalna podrška bili su ključni za uspješnu primjenu ovog inovativnog sistema”, rekao je Ivan Šašlin iz firme Radio Moto.

Konica Minolta: Revolucija u kontroli kvalitete i vizualnoj inspekciji

U današnjem ubrzanom industrijskom okruženju, očuvanje visoke kvalitete proizvoda postaje sve izazovnije. Sve više tvrtki okreće se rješenjima baziranim na umjetnoj inteligenciji (AI) kako bi poboljšale proizvodne procese. Jedno od takvih je i Forxai, rješenje za videoanalitiku Konica Minolte

Piše: Zdravko Crnjak, specijalista za marketing, Konica Minolta Hrvatska – poslovna rješenja; E-mail: zdravko.crnjak@konicaminolta.hr

Forxai je napredna “imaging IoT” platforma koju je razvila Konica Minolta. Ona kombinira vrhunsku tehnologiju obrade slika s najnovijim IoT i AI tehnologijama kako bi omogućila digitalnu transformaciju poslovanja. Forxai unapređuje industrijske procese, osiguravajući sigurnije i efikasnije radne uvjete u raznim sektorima. Platforma podržava i omogućava brze adaptacije na promjenjive uvjete poslovanja, čime smanjuje operativne troškove i povećava sigurnost.

 Napredne tehnologije u vizualnoj inspekciji

Videorješenja za vizualnu inspekciju koja koriste napredne AI tehnologije kao što je Forxai nadmašuju tradicionalna rješenja jer su daleko svestranija i mogu se nositi s dinamičnim proizvodnim okruženjima, uključujući varijacije u osvjetljenju, kutovima i izgledu proizvoda.

Forxai AI je idealan za detekciju grešaka, odnosno defektnih ili neispravnih proizvoda tijekom neprekidnog rada vaše proizvodne linije, budući da omogućuje nadljudsku brzinu i preciznost u prepoznavanju oštećenih proizvoda. Podržan je i pregled kvalitete montažnog procesa kroz pravovremeno prepoznavanje, npr., neispravno postavljenog vijka, matice i ostalih dijelova u montažnom procesu već u ranoj fazi proizvodnje. Ovo dovodi do znatnih ušteda, smanjujući potrebu za popravkama i povratima proizvoda. Rješenje je idealno i za detekciju, klasifikaciju i brojanje objekata. Forxai AI omogućuje detekciju objekata koji prolaze kroz proizvodnu liniju, analizu različitih proizvoda i njihovo brojanje, čime se prikupljaju ključni podaci za buduće odluke. AI sustavi kontinuirano skeniraju površine radi otkrivanja pukotina, naznaka dotrajalosti ili drugih nepravilnosti.

FORXAI Mirror

Uz spomenute napredne tehnologije za proizvodne linije, FORXAI Mirror iz Konica Minolte donosi inovativno rješenje za provjeru kvalitete i sigurnosti zaposlenika u osjetljivim industrijskim okruženjima. Ovaj pametni sustav koristi umjetnu inteligenciju za provjeru ispravnosti zaštitne opreme zaposlenika u realnom vremenu. Sastoji se od pametne kamere spojene na ekran veličine čovjeka koji se aktivira putem RFID kartice i pokreta ruke. Rezultati pregleda prikazuju se na zaslonu u stvarnom vremenu putem piktograma, kao da se zaposlenici gledaju u ogledalo, dok se automatski generiraju izvještaji.

 Zašto odabrati Forxai AI?

U usporedbi s tradicionalnim rješenjima, koja su često fiksna i nemaju sposobnost učenja, Forxai AI sustav iz Konica Minolte nudi modernu, adaptivnu i inteligentnu tehnologiju. Tradicionalna rješenja mogu raditi samo u vrlo specifičnim situacijama, dok Forxai tehnologija može biti primijenjena u gotovo bilo kojem okruženju. U zaključku, AI videoanalitika nije samo tehnološka inovacija; ona predstavlja ključnu prednost u modernizaciji proizvodnih procesa, poboljšanju kvalitete proizvoda i smanjenju operativnih troškova. Tvrtke sada mogu unaprijediti proizvodne linije i osigurati visoke standarde kvalitete u svakom koraku proizvodnje.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.