19 Septembra, 2026
image
Home Kategorija Uredi / Korporacije

Uredi / Korporacije

KONČAR u zaštiti kritične infrastrukture

Niz globalnih kriza iz korijena je promijenio percepciju energetskih sustava. Postalo je jasno da pouzdana elektroenergetska infrastruktura nije samo preduvjet sigurne opskrbe, već i temelj nacionalne sigurnosti, otpornosti i konkurentnosti

Piše: Marin Mitrović, viši stručni suradnik za korporativne komunikacije, KONČAR; E-mail: marin.mitrovic@koncar.hr

 U tom kontekstu sve snažnije dolaze do izražaja rješenja i kompetencije Grupe KONČAR, hrvatskog tehnološkog lidera sa stoljetnom tradicijom i globalnim ugledom izgrađenim na domenskom znanju i tehnološkoj izvrsnosti.

Vrhunska inženjerska ekspertiza

U vremenu ubrzane digitalne transformacije tvrtka intenzivno jača ICT segment, u kojem razvija napredna rješenja za nadzor i zaštitu kritične infrastrukture, mikromreže, podatkovne centre i pametne gradove. “Takva rješenja danas nam donose jasnu diferencijaciju, osobito s obzirom na rastuće sigurnosne i kibernetičke rizike. Usmjereni smo na industrije u kojima se očekuju najveća ulaganja do kraja desetljeća, poput energetike i transporta, ali i na segment obrane kroz razvoj dual-use tehnologija. Kapitalni projekti i sve veća međunarodna prisutnost potvrđuju da smo na pravom putu da postanemo jedan od vodećih IT i digitalnih sustavnih integratora u regiji”, ističe dr. sc. Stjepan Sučić, predsjednik Uprave KONČAR – Digitala.

 Postavljanje globalnih standarda

Podatkovne mreže i digitalni sustavi sve su dublje integrirani u pametne gradove, automatiziranu industriju i kritičnu infrastrukturu, zbog čega kibernetička sigurnost više nije samo tehnološki trend, već strateška odrednica svih dionika u industriji. Hrvatska se u tom segmentu može pohvaliti rješenjima KONČARA, čiji je KONČAR – Digital 2023. postao prva tvrtka na svijetu certificirana prema međunarodnom standardu IEC 62351 za kibernetičku sigurnost. Certifikat njemačke kuće TÜV NORD jedno je od najviših priznanja za usklađenost sa standardima zaštite i upravljanja kritičnom infrastrukturom.

Prvo digitalno rješenje na svijetu koje je dobilo ovaj certifikat jest KONČAREV PROZA Station, SCADA sustav nove generacije za automatizirani nadzor, upravljanje i prikupljanje podataka u transformatorskim stanicama, solarnim i drugim elektranama, podatkovnim centrima i drugim složenim infrastrukturnim sustavima. Rezultat je više od 40 godina iskustva KONČARA u razvoju industrijskog softvera, a koristi se u elektroenergetici, e-mobilnosti, prometu i vodoopskrbi.

 Zaštita civilne i obrambene infrastrukture

Među najnovijim strateškim iskoracima ističe se i okvirni sporazum s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske za razvoj i proizvodnju sustava protudronske zaštite, kojim KONČAR potvrđuje sposobnost razvoja i integracije tehnologija za zaštitu civilne i vojne kritične infrastrukture.

“Želimo ostvariti snažnu poziciju u području protudronskih sustava i kibernetičke sigurnosti koristeći sinergiju domaćeg znanja, modernih tehnologija i međunarodnih standarda. Plan nam je razvijena rješenja nuditi i tržištima ostalih članica NATO-a i EU, kao i prilagođene sustave za zaštitu različitih kritičnih infrastruktura. Vjerujemo da je ovo tek početak našeg snažnijeg ulaska u dual-use razvoj i da ćemo se dodatno pozicionirati kao tvrtka koja aktivno sudjeluje u definiranju novih standarda sigurnosti i otpornosti energetske i obrambene infrastrukture”, dodaje Sučić.

Elektro Log: Inženjering sigurnih prostora

Iskustvo ne znači samo poznavanje opreme. Ono podrazumijeva razumijevanje propisa, prepoznavanje specifičnosti svakog objekta te sposobnost da se za svaku situaciju odabere rješenje koje će dugoročno opravdati povjerenje investitora i projektanata. Tehnologija je pritom sredstvo, a ne cilj

Piše: Đani Vranić, direktor, ELEKTRO-LOG; E-mail: djani@elektro-log.hr

Postoje odluke čiju ispravnost možemo provjeriti gotovo odmah. Rezultat je vidljiv, pogreške se uoče, a ispravci su uglavnom mogući. Postoje, međutim, i odluke čiju ćemo vrijednost možda upoznati tek u izvanrednim okolnostima. Upravo zato moraju biti donesene promišljeno, odgovorno i bez kompromisa. Takve se odluke svakodnevno donose pri projektiranju sustava zaštite od požara, odvođenja dima i topline te detekcije opasnih plinova.

Od odluke do pouzdanog sustava

Njihova je zadaća jednostavna samo na prvi pogled – prepoznati opasnost na vrijeme, pokrenuti odgovarajuće sigurnosne funkcije i ljudima omogućiti dovoljno vremena za sigurnu evakuaciju. Kada sustav jednom bude stavljen na kušnju, za naknadne ispravke više neće biti prostora. Zbog toga pouzdanost ne proizlazi iz jednog proizvoda niti iz jedne tehničke karakteristike. Ona nastaje kao rezultat niza pravilnih odluka – od odabira tehnologije i projektiranja, preko izvedbe i programiranja, pa sve do puštanja sustava u rad i njegova redovitog održavanja. Svaka od tih faza jednako je važna jer samo zajedno čine cjelinu kojoj se može vjerovati. Razvoj tehnologije posljednjih je godina značajno unaprijedio mogućnosti sustava zaštite. Inteligentni adresabilni sustavi, napredna rješenja za odvođenje dima i topline te suvremeni sustavi detekcije plinova danas omogućuju razinu sigurnosti koja je prije samo nekoliko desetljeća bila teško zamisliva. Iza takvog napretka stoje proizvođači koji kontinuirano ulažu u razvoj i podižu tehničke standarde, ali jednako važnu ulogu ima i stručna zajednica koja ta rješenja svakodnevno primjenjuje u stvarnim objektima.

Znanje i iskustvo iza svakog rješenja

Upravo zato iskustvo ne znači samo poznavanje opreme. Ono podrazumijeva razumijevanje propisa, prepoznavanje specifičnosti svakog objekta te sposobnost da se za svaku situaciju odabere rješenje koje će dugoročno opravdati povjerenje investitora i projektanata. Tehnologija je pritom sredstvo, a ne cilj.

Takvim se načelima vodi i ELEKTRO-LOG. Iz Karlovca kompanija sudjeluje u projektima diljem Hrvatske, projektirajući i implementirajući sustave dojave požara, odvođenja dima i topline te detekcije plinova. U svom radu koristi rješenja proizvođača kao što su Detnov, WindowMaster, WAGNER, Evikon, Thermocable i SETEC, pri čemu naglasak nije na odabiru pojedinog proizvoda, već na odgovornosti da svako primijenjeno rješenje bude tehnički opravdano i prilagođeno stvarnim potrebama objekta. Pouzdan sustav ne nastaje slučajno, već je rezultat znanja, iskustva i odgovornosti uloženih u svaku odluku koja prethodi njegovoj realizaciji.

Aikom na Adria Security Summitu

Aikom International će još jednom učestvovati na Adria Security Summitu, najvećem sajmu sigurnosnih tehnologija u Jadranskoj regiji, koji se održava 7. i 8. oktobra 2026. na Zagrebačkom velesajmu

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Aikom International će na štandu 92 na Adria Security Summitu predstaviti integrisani tehnološki ekosistem osmišljen kao odgovor na savremene sigurnosne izazove, povezujući kritične komunikacije, videosigurnost u oblaku, kontrolu pristupa, inteligentnu detekciju, bežično umrežavanje i infrastrukturna rješenja.

Ovu viziju kompanija će predstaviti kroz portfolio koji objedinjuje rješenja Motorola Solutions, Avigilon Alta, HALO Smart Sensors, Cambium Networks i Townet, pružajući sistem-integratorima i sigurnosnim stručnjacima tehnologije za izgradnju pametnije i sigurnije infrastrukture.

Jedan ekosistem

Centralni dio izložbe činit će tehnološki ekosistem Motorole Solutions. Među istaknutim tehnologijama bit će WAVE PTX, platforma za širokopojasni Push-to-Talk, koja omogućava trenutnu i sigurnu komunikaciju putem radiostanica, pametnih telefona i drugih uređaja. WAVE PTX će za vrijeme Adria Security Summita podržavati komunikaciju sigurnosnog osoblja događaja, pružajući praktičan primjer kako širokopojasni Push-to-Talk može unaprijediti koordinaciju, operativnu efikasnost i uvid u stanje na terenu u zahtjevnim okruženjima.

Posjetioci će se moći upoznati i s Avigilon Altom, cloud platformom kompanije Motorola Solutions za inteligentni videonadzor i kontrolu pristupa. Objedinjujući videoanalitiku zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, upravljanje u oblaku i savremene mogućnosti kontrole pristupa, Alta pojednostavljuje sigurnosne operacije te povećava skalabilnost, fleksibilnost i efikasnost upravljanja sistemom. Ekosistem dodatno proširuju HALO pametni senzori, koji omogućavaju inteligentno praćenje okruženja i veću svijest o dešavanjima u okruženju u realnom vremenu.

Motorolin ekosistem zaokružuju DMR radio-stanice iz serije MOTOTRBO R i nosive kamere, integrisane u širu platformu kako bi omogućile povezan pristup komunikaciji, odgovoru na incidente i upravljanju dokazima.

AI mreža

Inovaciju u umrežavanju predstavit će Cambium Networks i njegova One Network vizija, koja spaja bežično povezivanje, switching, mrežnu sigurnost i upravljanje u oblaku u jednu inteligentnu arhitekturu. Posebna pažnja bit će posvećena portfoliju Network Service Edge, koji koristi naprednu vještačku inteligenciju i mašinsko učenje za automatizaciju rješavanja problema, jačanje cyber sigurnosti, pojednostavljenje implementacije mreže i optimizaciju upravljanja infrastrukturom.

Inteligentna infrastruktura

Još jedan vrhunac na štandu Aikoma bit će Townet SmartBox, inovativno rješenje dizajnirano za brzu implementaciju komunikacijske i sigurnosne infrastrukture na lokacijama gdje konvencionalno napajanje i mrežna povezanost nisu dostupni. Posjetioci će imati priliku da vide SmartBox integrisan unutar stvarnog scenarija primjene, prikazujući operativne prednosti koje nudi za implementaciju videonadzora, komunikacijskih i mrežnih tehnologija u udaljenim ili izazovnim okruženjima.

Metra Smart Locker System

Ormarići su nekada bili jednostavni: ključ, brava, kutija, samo za lično odlaganje. To više nije slučaj. Modernim kancelarijama i industrijskim objektima potrebno je prostorno rješenje za pohranu usmjereno na korisnika koje je sigurno, fleksibilno i jednostavno za upravljanje. Ali, to je samo jedan dio priče

Piše: Gregor Jenčič, menadžer marketinga, Metra Smart Locker System; E-mail: Gregor.Jencic@metra.si

Pametno odlaganje danas podrazumijeva mnogo više od sigurnog čuvanja stvari – ono može optimizirati radne procese, unaprijediti korisničko iskustvo te služiti kao čvorište za saradnju i razmjenu dokumenata i drugih predmeta. Metra Smart Locker System upravo te mogućnosti donosi uobičajenim ormarićima na radnom mjestu.

MyMetraLockers softver

Metra Smart sistem omogućava korisnicima pristup ormarićima pomoću zaposleničkih kartica, aplikacija, Apple ili Google novčanika, prepoznavanja lica ili drugih metoda. Ali, ono što ormariće čini uistinu pametnim, za razliku od ormarića sa baterijskim ili PIN bravama koje zahtijevaju pojedinačno podešavanje i održavanje, jeste daljinsko, centralizovano podešavanje i upravljanje.

Zahvaljujući MyMetraLockers softveru, bilo na lokaciji ili u oblaku, menadžeri objekata, HR osoblje ili drugo ovlašteno osoblje podešavaju i upravljaju ormarićima na daljinu sa centralne tačke, uz uvid u sve aktivnosti brava i ormarića u stvarnom vremenu. Evidencija aktivnosti i izvještaji o korištenju pomažu u optimizaciji dostupnosti i upotrebe ormarića. Administratori više ne moraju lično obilaziti ormariće. Alarmi i obavještenja u stvarnom vremenu osiguravaju da se svi pokušaji provale brzo riješe prije nego što se ormarić zaista provali.

Proširenje kontrole pristupa

Ormarići opremljeni Metra Smart sistemom prirodno proširuju postojeću kontrolu pristupa na radnom mjestu, kako u pogledu sigurnosti tako i u pogledu korisničkog iskustva. Zaposlenici koriste isti medij za pristup – karticu, telefon ili nešto drugo – i za zgradu i za svoj ormarić. Jedan kredencijal, jedan dosljedan standard, svuda. Besprijekorna (API) integracija osigurava da se funkcionalnost i upravljanje Metra pametnim ormarićima prilagođavaju postojećem ekosistemu i iskustvu. Omogućavanjem logike dijeljenog i prilagodljivog korištenja ormarića, Metra sistem može uštedjeti do 30% troškova najma kancelarije i prostora za pohranu.

Napravljeno da traje

Metra Smart fleksibilnost znači da ormarići mogu služiti i kao ormarići za preuzimanje, ostavljanje ili razmjenu, u zasebnim blokovima ili unutar jednog bloka, omogućavajući sigurnu i jednostavnu razmjenu dokumenata, paketa ili predmeta između kolega. U industrijskim objektima Metra Smart ormarići pojednostavljuju izdavanje i povrat alata, uređaja i IT opreme, pri čemu se svaka radnja automatski bilježi i prati putem Metra softvera.

Sistem također pruža održivu, energijski efikasnu i jednostavnu za održavanje funkcionalnost pametnih ormarića. Mjesečna potrošnja električne energije za 500 Metra Smart ormarića slična je potrošnji jednog monitora. Nema baterija koje treba mijenjati niti slomljenih ključeva ili zaglavljenih brava o kojima trebate brinuti.

Inovativni Metra Smart Lite sistem omogućava plug-and-play pametne ormariće za off-the-grid lokacije – gdje IT mreža (još) nema ili joj iz sigurnosnih razloga nije moguć pristup.

Metra Smart Locker sistemi bit će predstavljeni na Adria Security Summitu 7. i 8. oktobra u Zagrebu.

U sjedištu Commenda: Komunikacija je uvijek prva, sve ostalo dolazi poslije

Došao sam u Salzburg očekujući da vidim kako jedan proizvođač razvija i proizvodi komunikacijske sisteme. Otišao sam s potpuno drugačijim utiskom. Iza svake demonstracije stajala je jednostavna filozofija: u okruženjima u kojima je pouzdanost ključna, komunikacija je uvijek na prvom mjestu. Otkrio sam zašto je Commend više od pedeset godina posvetio usavršavanju nečega o čemu većina nas rijetko razmišlja – sve dok nam to ne zatreba u najvažnijem trenutku

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

“Good afternoon. Welcome to Commend. How can I help you?” Od svih razgovora koje smo imali tokom posjete sjedištu kompanije Commend, ovaj je bio najneočekivaniji. Sagovornik je bio – interkom.

“Sprichst du auch Deutsch? (Govoriš li njemački?)”, upitao ga je Georg Winkler, direktor razvoja poslovanja u kompaniji Commend International.

“Sprache wurde auf Deutsch umgestellt. (Jezik je promijenjen na njemački.)”

Bez oklijevanja, razgovor je nastavljen.

“Wo ist die nächste Toilette? (Gdje je najbliži toalet?)”

“Die nächste Toilette ist rechts, in 30 Metern. (Najbliži toalet je s vaše desne strane, udaljen 30 metara.)”

A onda novi scenarij.

“Ich habe mein Ticket verloren. Was kann ich dort tun? (Izgubio sam parking kartu. Šta mogu učiniti?)”

“Wenn Sie Ihr Ticket nicht mehr haben, kann ich Ihnen helfen. Bitte geben Sie Ihr Kennzeichen ein. (Ako više nemate kartu, mogu vam pomoći. Molimo unesite registarske oznake vozila.)”

“ABC123.”

“Vielen Dank. Bitte geben Sie jetzt Ihr vierstelliges Passwort ein. (Hvala vam. Sada unesite svoju četverocifrenu lozinku.)”

Nekoliko sekundi kasnije, nakon unosa PIN-a, rampa se otvorila. Georg je potom promijenio jezik na španski, pa opet engleski.

“Do you speak English as well?”

“Language switched to English.”

Za nekoliko trenutaka sistem je neprimjetno prebacivao između nekoliko jezika, odgovorio na praktična pitanja, realizovao scenarij s parkingom i vratio se na engleski bez zastoja. Nije zvučao poput generičkih AI asistenata na koje smo se navikli posljednjih nekoliko godina. Nije bilo oklijevanja niti traženja dodatnih odgovora. Ponašao se baš kao iskusan operater u pozivnom centru za hitne situacije.

Ta prva demonstracija odmah je odredila ton cijele naše posjete. Umjetna inteligencija danas je prisutna gotovo svuda u industriji sigurnosti. Svaki proizvođač govori o AI analitici, AI detekciji ili AI automatizaciji. No, Commendov je pristup primjetno drugačiji. Umjesto da umjetnu inteligenciju koristi za analizu slike, austrijska kompanija je primjenjuje na onome što je oduvijek bila njena ključna kompetencija – glasovnu komunikaciju. Što ima potpunog smisla.

Kada se neko u ponoć nađe zaglavljen ispred rampe na parkingu, stoji na željezničkom peronu, radi sam u industrijskom pogonu ili se zaustavi unutar tunela, prva potreba nije analitika, već trenutno razumijevanje situacije. U takvim trenucima komunikacija je na prvom mjestu. Sve ostalo dolazi nakon toga.

Georg se nasmiješio posmatrajući naše reakcije. “Trenutno podržava oko 29 jezika”, objasnio je. “Korisnik može definisati pitanja koja se najčešće postavljaju i pripremiti prilagođene odgovore za parkinge, pametne gradove, industriju ili praktično bilo koju drugu primjenu.”

Zatim je usput spomenuo nešto još impresivnije – sistem je već sposoban za prevođenje u realnom vremenu.

Jedna osoba može govoriti na engleskom jeziku, dok operater s druge strane čuje japanski. Odgovor se istog trenutka vraća u suprotnom smjeru. Za svakoga ko je odrastao uz Star Trek, Ivy neizbježno podsjeća na Universal Translator – fiktivni uređaj koji je uklanjao jezičke barijere i omogućavao nesmetanu komunikaciju među različitim kulturama u svemiru.

Za međunarodne kompanije ili objekte koje svakodnevno posjećuju hiljade ljudi koji govore različitim jezicima, benefiti su očigledni. Ono što me još više oduševilo jeste činjenica da je sve djelovalo praktično i primjenjivo. Svako pitanje koje je Georg postavio predstavljalo je stvarnu situaciju s kojom se ljudi susreću svakog dana: “Gdje je toalet? Kako mogu izaći s parkinga? Izgubio sam kartu.” Pitanja koja zaokupljaju operatere, oduzimaju im vrijeme i sprečavaju ih da se fokusiraju na situacije u kojima je njihova stručna procjena zaista potrebna.

Kako će nam kasnije objasniti naš domaćin Andreas Hrdlicka, glavni operativni direktor Commenda Austria, više od 90 posto poziva na parkiralištima odnosi se na tek nekoliko ponavljajućih pitanja. Ako umjetna inteligencija može pouzdano riješiti takve interakcije, operateri će biti dostupniji za situacije u kojima je ljudska procjena od ključnog značaja.

Kvalitet glasa je, zapravo, proizvod

Uslijedila je još jedna demonstracija. Ovaj put Georg je pustio audiozapis snimljen u unutrašnjosti cestovnog tunela. Pozadinska buka bila je gotovo nepodnošljiva. Saobraćaj, motori, odjek, alarmi i razgovori ljudi istovremeno su se stapali u zvučnu kulisu iz koje je bilo gotovo nemoguće razaznati pojedinačne riječi. Zatim je aktivirana Commendova AI obrada zvuka. U trenutku je sva buka nestala, a ljudski glas ostao jasan i razumljiv.

“Kako nivo stresa raste, a situacija postaje neizvjesnija, ljudi se najviše oslanjaju na glas”, rekao je Georg. “Ako ga ne čujete savršeno, ne možete ni pravilno reagovati. Zato kvalitet zvuka nije samo važan – on je presudan.”

Jedna je to od onih tvrdnji koje zvuče sasvim logično dok razliku ne doživite iz prve ruke. Većina nas nikada ne razmišlja o kvalitetu zvuka jer se svakodnevni razgovori odvijaju u kancelarijama, domovima ili salama za sastanke. Commend, međutim, razvija komunikacijske sisteme za mjesta na kojima tišina gotovo nikada ne postoji: tunele, čeličane, rafinerije nafte, zatvore, metro stanice, centre za upravljanje u vanrednim situacijama, bolnice i trkaće staze.

To su okruženja u kojima se pozadinska buka, stres i hitnost spajaju u situacije u kojima pogrešno shvaćena ili propuštena instrukcija može imati ozbiljne posljedice. Upravo zato i dalje ulažu velike napore u razvoj mikrofona, tehnologije zvučnika, digitalnu obradu signala i akustičke laboratorije, umjesto da kvalitet zvuka tretiraju kao još jednu stavku u tehničkoj specifikaciji. Kvalitet glasa za njih nije samo jedna od brojnih karakteristika njihovih proizvoda – on jeste proizvod.

Commend razvija komunikacijske sisteme za okruženja u kojima pogrešno shvaćena instrukcija može imati ozbiljne posljedice

Na početku bijaše riječ

Iako je umjetna inteligencija najnovije poglavlje u priči kompanije Commend, glasovna komunikacija njen je temelj već više od pola stoljeća. “Kompanija je osnovana početkom sedamdesetih godina”, objasnio je Andreas. “I tada su postojali telefonski sistemi, ali su bili preskupi za svakodnevnu internu komunikaciju.” Od tada je Commend izrastao iz malog lokalnog proizvođača u globalnog dobavljača integrisanih komunikacijskih sistema, prisutnog u više od šezdeset zemalja širom svijeta.

Ono što je započelo kao praktično rješenje za poslovne zgrade postepeno je preraslo u nešto mnogo veće. Umjesto da se fokusira na interfone za stambene objekte, Commend se specijalizirao za okruženja u kojima komunikacija postaje kritična. “Mi nismo proizvođač interfona”, rekao je Andreas uz osmijeh, kao da je unaprijed odgovorio na najčešću zabludu koja prati ovaj brend.

Tu tvrdnju je kasnije u razgovoru dodatno potvrdio i Drago Labazan, direktor kompanije Commend Adria, regionalne podružnice zadužene za tržišta Jadranske regije. “Kada ljudi čuju riječ interfon, odmah pomisle na jednostavan uređaj s jednim dugmetom, jednim zvučnikom i jednim mikrofonom”, objasnio je. “Naravno da i takav uređaj možemo napraviti. Ali u poređenju s onim što naši sistemi zaista mogu, to je gotovo zanemariv dio onoga što radimo.”

Zaboravite na interfon

Ako je prva lekcija koju nam je Commend želio prenijeti bila o važnosti glasa, druga je zasigurno bila: zaboravite na sve što ste dosad mislili da interfon jeste. U Commendovom svijetu jedna komunikacijska stanica može biti dio mnogo šireg operativnog okruženja koje obuhvata telefoniju, radioveze, sisteme javnog razglasa, videonadzor, kontrolu pristupa, vatrodojavu, softver za upravljanje zgradama i procedure za vanredne situacije.

“Mi smo, zapravo, više sistem-integrator”, objasnio je Drago. “Integrišemo različite komunikacijske tehnologije, ali i komunikaciju povezujemo sa svim ostalim sigurnosnim sistemima. Ponekad volim reći da naš rad nalikuje slaganju slagalica.”

Zamislio sam se nad tom slikom. U stvarnim vanrednim situacijama upravo takva integracija postaje presudna. Aktiviranje vatrodojavnog sistema može automatski pokrenuti kamere, otvoriti unaprijed definisane evakuacijske rute, povezati dispečere s osobljem na terenu i aktivirati poruke putem javnog razglasa. Korisnici radioveza, telefona i interfona tako postaju dio jedinstvenog, koordiniranog odgovora, umjesto da ostanu zarobljeni u odvojenim komunikacijskim sistemima.

Ovu filozofiju utjelovljuje Symphony, Commendova softverska platforma koju je Andreas opisao kao srce cijelog ekosistema. Ona povezuje interfonske stanice, telefone hitnih službi, komunikacijske module za liftove, SOS šaltere, kioske i konzole u kontrolnim centrima sa sistemima drugih proizvođača. Zahvaljujući otvorenim standardima poput SIP-a i ONVIF-a, Symphony se integriše i s platformama kao što su Milestone Systemsov XProtect i Genetecov Security Center, tako da operateri više ne moraju prelaziti iz jedne aplikacije u drugu kako bi upravljali različitim sigurnosnim sistemima.

Sve pod istim krovom

Commendov integrisani pristup komunikaciji ogleda se i u načinu na koji je organizovana sama kompanija. Razvoj, inženjering, softverski dizajn i proizvodnja i danas su pod istim krovom u Salzburgu, gdje nastaje većina njihovih rješenja. Iako je prije više od deset godina postao dio holandske TKH Grupe, Commend je zadržao visok stepen nezavisnosti.

“U veoma smo povoljnoj poziciji”, objasnio je Andreas. “Povezanost s TKH ekosistemom omogućava nam pristup znatno širem portfoliju sigurnosnih tehnologija, uključujući sisteme videonadzora i kontrole pristupa, dok istovremeno zadržavamo veliku slobodu u razvoju vlastitih tehnologija.”

Za razliku od mnogih proizvođača koji su proizvodnju postepeno premjestili u zemlje s nižim troškovima rada, Commend je svjesno zadržao razvoj i proizvodnju na istoj lokaciji u Austriji. Georg je kasnije objasnio da se ista filozofija primjenjuje i na lanac nabavke. “Naše plastične komponente dolaze od dobavljača udaljenog svega četrdesetak kilometara”, rekao je. “Dijelovi od nehrđajućeg čelika stižu iz Bavarske, otprilike stotinu kilometara odavde. Namjerno sarađujemo s dobavljačima koji su nam geografski blizu.”

Takva odluka posebno se pokazala ispravnom tokom pandemije COVID-a. Dok se veliki dio elektroničke industrije suočavao s nestašicom komponenti i ozbiljnim poremećajima u lancima snabdijevanja, Commend je uspio nastaviti proizvodnju upravo zato što se većina njegovih ključnih dobavljača nalazila u neposrednoj regiji.

Svaki terminal priča svoju priču

Commendov demo centar više podsjeća na prolazak kroz različita okruženja u kojima njihova tehnologija svakodnevno i gotovo neprimjetno obavlja svoj posao. Gotovo svaki terminal iza sebe krije posebnu priču. Jedan je namijenjen bolničkim hodnicima. Drugi je razvijen za podzemne metro stanice. Treći može izdržati desetljeća rada u rafineriji nafte, dok su neki posebno projektovani za zatvore, cestovne tunele ili sterilne proizvodne prostore u kojima nije dopuštena ni najmanja kontaminacija česticama. “Naši proizvodi mogu izgledati potpuno različito”, objasnio je Andreas, “ali u suštini svi pripadaju istom komunikacijskom ekosistemu.”

Portfolio obuhvata sve – od SIP portafona za poslovne zgrade do robusnih hitnih komunikacijskih terminala projektovanih za ekstremne temperature, vibracije, prašinu, vlagu i korozivna industrijska okruženja. U zavisnosti od primjene, uređaji mogu biti opremljeni HD kamerama, ekranima osjetljivim na dodir, RFID čitačima, indukcijskim petljama za osobe s oštećenjem sluha te programabilnim tipkama za otvaranje vrata, podizanje rampi, pokretanje hitnih procedura ili upravljanje sistemima automatizacije zgrada.

Svaki se glas mora čuti

Jedna od stanica tokom našeg obilaska bila je i Commendova akustička laboratorija. “Naša temeljna stručnost je akustika”, rekao je Georg otvarajući vrata laboratorije. Unutar anehoične komore – prostorije projektovane tako da u potpunosti eliminiše refleksiju zvuka – tišina djeluje gotovo nestvarno. Vlastiti glas zvuči potpuno drugačije. Nema odjeka. Nema pozadinske buke. “Ovdje naši inžinjeri testiraju svaki mikrofon i svaki zvučnik”, objasnio je Georg. “Sve što pročitate u našim tehničkim specifikacijama nije marketing. Svaku karakteristiku provjeravamo i mjerimo.”

Laboratorija omogućava Commendu i simuliranje nekih od akustički najzahtjevnijih okruženja na svijetu, poput rada industrijskih mašina ili zvuka sirena za uzbunu. U komoru se uvodi umjetno generisana pozadinska buka kako bi inžinjeri mogli precizno izmjeriti koliko govor ostaje razumljiv u stvarnim radnim uslovima. Za korisnike koji upravljaju kritičnom infrastrukturom takav nivo testiranja ima ogromnu vrijednost. Zvučnik koji može proizvesti impresivan nivo zvučnog pritiska ne znači mnogo ako operateri ne mogu jasno razumjeti ono što se govori.

“Akustika je temelj naše stručnosti. Naši inžinjeri testiraju svaki mikrofon i svaki zvučnik. Sve što pročitate u našim tehničkim specifikacijama nije marketing. Mi sve provjeravamo” – Georg Winkler, Commend International

Tehnologija za decenije korištenja

Ista pažnja prema detaljima vidljiva je i u samom proizvodnom procesu. Prije ulaska u proizvodni pogon svaki posjetilac mora proći zaštitu od elektrostatičkog pražnjenja. Posebna obuća, uzemljene narukvice i pažljivo kontrolisane radne stanice sprečavaju mikroskopska električna pražnjenja koja mogu oštetiti osjetljive elektronske komponente. Georg je to uporedio s kamenčićem koji udari u haubu automobila. “Možda odmah nećete primijetiti nikakvu štetu”, rekao je. “Ali upravo se na tom mjestu problem počinje razvijati nakon određenog vremena.”

Takvi, naizgled sitni detalji određuju dugoročnu pouzdanost sistema. Za razliku od proizvođača koji izrađuju milione identičnih potrošačkih uređaja, Commend proizvodi rješenja prilagođena konkretnim projektima. Svaka narudžba je drugačija. “Izazov nije proizvesti hiljade identičnih uređaja”, objasnio je Georg. “Pravi izazov je osigurati da svaki projekat dobije tačno onu kombinaciju komponenti koja mu je potrebna – i to u pravom trenutku.”

Kako bi to postigao, Commend održava velike zalihe elektronskih komponenti, mehaničkih dijelova i gotovih proizvoda. Ključne komponente često se nabavljaju i skladište mjesecima unaprijed, što omogućava neprekidan nastavak proizvodnje čak i kada dođe do poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja. Ovakva strategija pokazala se posebno vrijednom tokom nestašice poluprovodnika koja je posljednjih godina pogodila veliki dio elektroničke industrije.

Pouzdanost, međutim, ne završava onog trenutka kada proizvod napusti fabriku. Svaka završena jedinica prolazi detaljno funkcionalno testiranje prije nego što bude zapečaćena za isporuku. Čak je i zaštitni pečat dio sistema osiguranja kvaliteta, jer inžinjerima omogućava da prilikom povrata uređaja utvrde da li je bio neotvoren.

Od pustinjskih trafostanica do Formule 1

Posvećenost kvalitetu i dugotrajnosti najbolje se potvrđuje upravo u okruženjima u kojima ovi sistemi rade. Raspon Commendovih projekata jednako je impresivan kao i tehnologija koja stoji iza njih. Commendova tehnologija prisutna je na mjestima koja naizgled nemaju gotovo ništa zajedničko, osim jednog zahtjeva – kada neko pritisne dugme za poziv, sistem mora raditi. “Ljudi nas često pitaju za koju smo se industriju specijalizirali”, rekao je Georg. “Istina je da se mi ne specijaliziramo za pojedinačne industrije, već za situacije u kojima komunikacija jednostavno mora funkcionisati.”

Petnaest godina u kuvajtskoj pustinji

Jedan projekat možda najbolje pokazuje šta Commend podrazumijeva pod pouzdanošću. Georg se nasmijao prije nego što je ispričao ovu priču. “Imamo oko hiljadu komunikacijskih jedinica instaliranih za Kuwait Oil Company.” Ti terminali raspoređeni su u trafostanicama usred pustinje, gdje su servisne intervencije izuzetno skupe, a uslovi rada među najtežima koje je moguće zamisliti. Tokom ljeta temperature redovno prelaze 50, pa čak i 60 stepeni, dok zimi kiša i pješčane oluje stvaraju sasvim drugačije izazove. Sve što može ugroziti rad elektronske opreme prije ili kasnije pojavi se u takvom okruženju. Ipak, brojke koje je Georg naveo su zaista impresivne. “Nakon otprilike petnaest godina rada”, rekao je, “otkazalo je samo šest uređaja. I to većina nije stradala zbog kvara, već je oštećena tokom servisiranja.”

To je jedna od onih statistika u koje je teško povjerovati dok ne vidite proizvodni pogon. Commend godinama usavršava svoje proizvodne procese jer vrlo dobro zna da je zamjena komunikacijskog terminala usred pustinje, stotinama kilometara udaljenog od najbližeg servisnog centra, višestruko skuplja od toga da se uređaj od samog početka napravi kako treba. Za operatere kritične infrastrukture pouzdanost nije samo pitanje kvaliteta ili reputacije. Ona je prije svega pitanje ekonomije.

Bolnice koje nikada ne miruju

Zdravstveni sektor je još jedan dobar primjer dugoročnog pristupa koji Commend njeguje. Klinički bolnički centar Rebro u Zagrebu koristi Commendovu tehnologiju više od dvije decenije, a širom bolničkog kompleksa instalirano je gotovo 3.000 komunikacijskih terminala. Umjesto zamjene opreme koja i dalje pouzdano radi, Commend postojeću infrastrukturu nadograđuje novom cloud arhitekturom i uslugama zasnovanim na umjetnoj inteligenciji.

Drago je opisao svakodnevnu situaciju poznatu gotovo svakoj bolnici. Posjetiocima su često potrebne upute do određenog odjela ili pomoć pri snalaženju u kompleksu. Konverzacijski terminal može im pružiti glasovne upute na njihovom jeziku, uz istovremeni prikaz titlova za osobe s oštećenjem sluha. Ako dođe do vanredne situacije, isti terminal u trenutku mijenja svoju ulogu. Umjesto uobičajenih informacija, prikazuje evakuacijske rute i emituje upute za sigurnu evakuaciju.

Formula 1: Komunikacija pri brzini od 300 km na sat

Nekoliko trkaćih staza Formule 1 – uključujući one u Abu Dhabiju, Džedi i Sepangu – koristi Commendove komunikacijske sisteme za operativno upravljanje. Georg je s velikim entuzijazmom govorio o svojoj posjeti stazi Yas Marina i prilici da tehnologiju vidi u stvarnim uslovima. Ono što ga je impresioniralo nije bio glamur Formule 1, već složenost operacija koje stoje iza svakog trkačkog vikenda. Hiljade ljudi. Medicinski timovi. Zaštitari. Televizijske ekipe. Hitne službe. Svi oni zavise od komunikacijskog sistema koji mora funkcionisati bez ijednog zastoja. Sve mora biti spremno prije nego što prvi bolid izađe na stazu.

Commend je učestvovao i u modernizaciji čuvenog mađarskog Hungaroringa, gdje su razvijena napredna komunikacijska rješenja s ekranima osjetljivim na dodir za potrebe upravljanja utrkama. Iako su pojedini dijelovi projekta još na čekanju, Georg je o njemu govorio s vidljivim ponosom. Iza spektakla Formule 1 krije se složena komunikacijska mreža koja omogućava da cijeli događaj funkcioniše sigurno i efikasno. To je još jedan podsjetnik da bezbrojni kritični sistemi svakodnevno rade tiho u pozadini – neprimjetni za većinu ljudi, ali bez prava na grešku.

Budućnost je već naučila da sluša

Vrijeme provedeno u sjedištu Commenda prošlo je gotovo neprimjetno. Ono što smo u početku očekivali da će biti uobičajena posjeta proizvodnom pogonu postepeno se pretvorilo u mnogo više od toga. Umjesto brzog obilaska odjela i unaprijed uvježbanih prodajnih prezentacija, Andreas Hrdlicka, Georg Winkler i Drago Labazan proveli su s nama gotovo pola dana. Strpljivo su odgovarali na svako pitanje, često zastajali kako bi objasnili pojedinosti, a razgovor je nerijetko odlazio i van okvira same tehnologije.

Georg se našalio kako u svojoj kući i dalje koristi Commendov interfon koji je instalirao prije više od trideset godina. “Kada me je jedan od kolega posjetio”, nasmijao se, “pitao me je zašto još imam te stare uređaje na vratima. Kažem mu da i dalje rade savršeno. Na kraju sam ih zamijenio – ne zato što su se pokvarili, već zato što me uvjerio da izgledaju staro.”

Ta jedna dosjetka možda bolje od bilo koje prodajne prezentacije objašnjava najveći izazov s kojim se Commend suočava. Njihovi proizvodi odbijaju zastarjeti. “Naši sistemi teško umiru, a to prodajni timovi i ne cijene baš,” kazao je Andreas s osmijehom. Svi su se nasmijali.

Ipak, iza humora krije se neobična poslovna filozofija, potpuno drugačija od ritma koji danas dominira tehnološkom industrijom. Umjesto da podstiče korisnike na zamjenu opreme svakih nekoliko godina, Commend gradi odnos zasnovan na kontinuitetu i povjerenju.

A nakon što smo proveli pola dana s ljudima koji stoje iza te filozofije – u atmosferi koja je više podsjećala na razgovor među prijateljima nego na klasičnu poslovnu posjetu – postalo je lakše razumjeti zašto toliko njihovih korisnika ostaje vjerno kompaniji decenijama. Tehnologija možda otvara prva vrata. Ali ljudi su ti zbog kojih se poželite vratiti.

Čovjek koji je ostao miran dok su svi okolo gubili nadu

Kako je slovenska agencija 911 VAROVANJE kroz dramatične intervencije na terenu – od reanimacije na cesti do potrage za nestalom djevojkom – pokazala da istinska zaštita dobija puni smisao tamo gdje se profesionalna dužnost prepliće s empatijom i prisebnošću

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Profesionalna etika u privatnoj zaštiti nalaže striktno poštivanje procedura i protokola. Ipak, unutar operativnog rada postoje trenuci koji izlaze iz okvira standardnih ugovornih obaveza i postaju svjedočanstvo o ličnoj hrabrosti i prisebnosti pojedinca. Primjer slovenske kompanije 911 VAROVANJE pokazuje kako se interna kultura usmjerena na pomoć zajednici reflektira na terenu. Detalji dvije složene intervencije, koje je za nas izdvojio direktor Edin Latić, potvrđuju da iza svake uspješne zaštitarske agencije prije svega stoje ljudi spremni donijeti ispravnu odluku u kritičnim situacijama.

Borba za život

“Tijekom petnaest godina rada zaštitari 911 VAROVANJA sudjelovali su u brojnim intervencijama koje su ostale zapisane u internim izvještajima, ali još više u sjećanjima ljudi kojima su pomogli”, kaže Latić. Prvi slučaj iz operativne arhive kompanije vraća nas u noćnu smjenu koja je trebala biti tek rutinski završetak radnog dana nakon osiguranja velikog događaja. Pokazalo se kako se u sekundi, bez ikakve najave, fokus s klasičnog održavanja javnog reda premjestio na borbu za život pojedinca i koliko je u takvim momentima ključna prva pomoć.

Bila je to obična noć 2022. godine, kad su zaštitari već završili posao i krenuli sa službenim vozilom prema firmi. Festival koji su osiguravali već je završio i ljudi su se razilazili. Trojica mladića vraćala su se kući nakon druženja. Ulica je bila gotovo prazna, a promet rijedak. Ništa nije upućivalo na intervenciju koja će se dogoditi nekoliko trenutaka kasnije. Jedan od njih, sedamnaestogodišnji mladić, iznenada se srušio na tlo. Službeno vozilo je prolazilo baš u tom trenutku pored mjesta događaja i vozač je uočio da se nešto događa na drugoj strani ceste. Zaustavio je vozilo i potrčao ka mladiću”, ispričao je Latić. Njegovi prijatelji u prvi su trenutak pomislili da se spotaknuo ili da mu je pozlilo. No, kada su ga pokušali podići, shvatili su da ne reagira.

“Nije disao, nije imao puls. U tom trenutku svaka sekunda postala je važna. Dok su drugi zaštitari pozivali hitnu medicinsku pomoć, on je kleknuo pored mladića i započeo postupke oživljavanja. Na cesti je zavladala potpuna tišina. Vrijeme kao da je stalo, minuta je izgledala kao sat. Pritisci na prsni koš. Ponovno provjeravanje znakova života. Ništa, pa opet i opet. Tada se dogodilo ono čemu su se svi nadali. Tijelo mladića se trznulo. Uslijedio je prvi udah, a zatim još jedan. Srce je ponovno počelo raditi”, prisjeća se Latić.

Do dolaska hitne pomoći mladić je već pokazivao znakove života. Kasnije će liječnici potvrditi da je upravo brza i prisebna reakcija bila ključna za njegovo preživljavanje.

“Toga dana jedan sedamnaestogodišnjak dobio je priliku nastaviti svoj život. Roditelji su dobili sina natrag. A njegovi prijatelji nikada nisu zaboravili čovjeka koji je ostao miran dok su svi oko njega gubili nadu”, kazao je naš sagovornik.

Trka s vremenom

Operativni izvještaji, međutim, rijetko bilježe šta se u takvim krizama dešava unutar samog čovjeka koji nosi uniformu. Istinski test profesionalizma nastupa onda kada se briga za javni red prelije u brigu za nečije dijete, a prostor za grešku ne postoji. Upravo se s takvim izazovom suočio tim agencije 911 VAROVANJE tokom osiguranja jednog masovnog festivala. “Područje uz rijeku Kolpu, jednu od najljepših prirodnih lokacija u Sloveniji, poznato je po brojnim kampovima i ljetnim festivalima koji svake godine okupljaju hiljade mladih ljudi u atmosferi muzike i druženja. Međutim, ovo specifično okruženje prepuno je šumskih staza i skrivenih mjesta na kojima se posjetitelji vrlo lako mogu udaljiti od glavnog festivalskog događanja, što je za sigurnosne timove dodatan operativni izazov”, govori Latić. Te julske večeri 2025. godine sve je izgledalo potpuno uobičajeno dok nisu do vođe zaštitara dotrčale prijateljice jedne djevojke, koja je, prema njihovim navodima, “nestala”.

Provjeravanje informacija

“Rekle su da je ne mogu pronaći, a telefon joj je bio isključen. Kako su minute prolazile, zabrinutost je rasla. Zbog neposredne blizine rijeke Kolpe i velikog područja koje okružuje festivalski kamp, svako kašnjenje značilo je dodatni razlog za strah. Zaštitari 911 VAROVANJA odmah su pokrenuli potragu. Počelo se od posljednjeg mjesta gdje je viđena. Razgovaralo se s okupljenima, provjeravale su se informacije s različitih lokacija”, dodaje Latić.

Operativni mozaik njenog kretanja sklapao se korak po korak zahvaljujući informacijama koje su stizale s različitih strana kampa. Dok ju je jedan od posjetitelja uočio u blizini šatora, drugi je potvrdio da je razgovarala s grupom mladih na sasvim drugom dijelu festivalskog prostora, dok su treći tragovi vodili ka samom rubu perimetra. “Potraga je trajala duže od sat vremena, a sa svakom novom minutom neizvjesnosti, među posjetiteljima su se već počele širiti prve glasine i uznemirenost. A onda su je, provjeravajući jednu od informacija, zaista pronašli na sasvim suprotnom dijelu festivalskog područja. Zanimljivo je da nije mogla vjerovati kada je saznala kakva se potraga odvijala zbog nje”, prepričao je Latić.

Početak jedne misije

Uvjereni da kontinuiran rad i bogato operativno iskustvo u planiranju sigurnosnih sistema direktno doprinose stabilnosti zajednice, u kompaniji nastoje biti pouzdan oslonac poslovnim subjektima i građanima, podižući nivo sigurnosti i opće dobrobiti. “Godina je bila 2011. Dok su mnogi u privatnoj zaštiti ovaj posao posmatrali kao smjenu, uniformu i proceduru, mala grupa ljudi okupila se oko ideje da zaštitar mora biti mnogo više od čuvara objekta. Tako je nastalo 911 VAROVANJE. Od prvog dana vodila nas je ista misija: kada drugi odlaze od opasnosti, zaštitar ide prema njoj. Tokom godina rasli smo, dobili nove ljude, vozila, klijente i izazove, ali jedno se nije promijenilo – uvjerenje da iza svake uniforme stoji čovjek spreman pomoći drugome”, zaključio je Latić.

Reputacija u sektoru privatne sigurnosti ne gradi se samo kroz planirane operacije, već i kroz sposobnost zaposlenih da u ključnim trenucima prepoznaju opasnost i reaguju izvan okvira svojih redovnih dužnosti. Tokom petnaest godina rada, brojni pripadnici kompanije svojim su postupcima spriječili ozbiljne posljedice i potencijalne tragedije. “I danas se prepričava slučaj iz tvornice stiropora, gdje je zaštitar, pokušavajući zaustaviti širenje požara prije dolaska vatrogasaca, zadobio trovanje dimnim plinovima. Tu je i događaj s parkirališta trgovačkog centra, kada je zaštitar u posljednjem trenutku izvukao djevojčicu s putanje automobila. Takvi događaji ostaju dio historije kompanije”, naglašava Latić.

Nova arhitektura aviosigurnosti

Aerodromi su jedno od najsloženijih čvorišta kritične infrastrukture – mjesta gdje sigurnosni i digitalni sistemi moraju funkcionirati simultano i bez prekida. Upravo ta složenost čini ih privlačnom metom. Zračne luke stoga investicijama u pametnu tehnologiju i višeslojnu cyber zaštitu odgovaraju na prijetnje koje ne poznaju fizičke granice

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Ransomware grupa Akira je u julu 2024. napala je Zračnu luku Split Sveti Jeronim, paraliziravši informatički sistem i prisiljavajući osoblje na ručnu obradu putnika, dok je promet satima tekao otežano. Prema podacima FBI-a i CISA-e, ista je grupa u svega nekoliko mjeseci iznudila 42 miliona dolara od više od 250 organizacija širom SAD-a, Evrope i Australije. Splitski aerodrom odbio je pregovarati i odlučio sistem izgraditi od nule.

Napad na Split nije bio izoliran slučaj, već pokazatelj šireg trenda. Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova istovremeno: rastući broj putnika opterećuje sigurnosnu infrastrukturu, neovlašteni dronovi postaju sve ozbiljniji operativni rizik, a IT sistemi koji upravljaju svime – od check-ina do kontrole pristupa – otvaraju nove površine napada.

Hibridne prijetnje

Sigurnosni izazovi s kojima se danas suočavaju aerodromi više se ne mogu promatrati kao odvojene kategorije. Fizičke prijetnje, cyber napadi i operativni pritisak rastućeg broja putnika isprepleteni su u ono što stručnjaci sve češće nazivaju hibridnim prijetnjama – scenarijima u kojima jedna ranjivost otvara put drugoj. Upravo to potvrđuju i sagovornici iz regije.

Složeni lanci

Međunarodni aerodrom Sarajevo 2025. godinu dočekao je s proširenim mandatom i punim prometom istovremeno. Suočen s rastom broja putnika i novim operativnim odgovornostima, aerodrom je morao brzo reorganizirati čitav sigurnosni lanac. “Uzimajući u obzir sigurnosne izazove na globalnom i lokalnom nivou, kao i činjenice da se tokom 2025. godine Međunarodni aerodrom Sarajevo susreo sa specifičnim izazovom preuzimanja poslova i zadataka sigurnosnih pregleda putnika i kabinskog prtljaga, koji je u proteklih 26 godina provodila Jedinica granične policije aerodrom Sarajevo, a uz kontinuirano povećanje broja putnika, uzročno-posljedično evidentni su bili i izazovi (primarno sa aspekta sigurnosti) zbog različitih kategorija putnika i destinacija sa kojih su ti putnici dolazili”, pojasnili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Sličan pristup dijeli i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, gdje potvrđuju da se sigurnost putnika, zaposlenika, aviona, infrastrukture i operativnih procesa kontinuirano tretira kao jedan od najviših prioriteta. “Sustav zaštite temelji se na regulatornoj usklađenosti, procjeni rizika, višeslojnom pristupu zaštiti, suradnji s nadležnim tijelima te kontinuiranom unapređenju procesa i tehnologija”, naveli su.

Novi rizici

Ono što Sarajevo i Zagreb opisuju kao organizacijski izazov, Dušan Sofrić, šef sigurnosti Aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, smješta u širi kontekst – promjenu same prirode prijetnji: “Savremeni aerodromi danas se suočavaju sa bezbednosnim izazovima koji se razvijaju paralelno sa rastom saobraćaja i sve intenzivnijom digitalizacijom operacija. U praksi to znači da se više ne radi o odvojenim rizicima, već o sve kompleksnijim hibridnim pretnjama, gde se fizički i digitalni aspekti međusobno prepliću, od insiderskih rizika do različitih oblika socijalnog inženjeringa koji mogu uticati na operativne procese.”

Istovremeno, kako je Sofrić pojasnio, kontinuirani rast broja putnika dodatno opterećuje sigurnosnu infrastrukturu.

“To zahteva stalno prilagođavanje i optimizaciju procesa, kao i promišljeno uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržao potreban nivo bezbednosti bez negativnog uticaja na operativnu efikasnost. Paralelno s tim, i metode nezakonitog mešanja evoluiraju, postaju sofisticiranije i prilagođene modernim tehnologijama, što znači da detekcioni sistemi moraju kontinuirano napredovati kako bi ostali efikasni”, pojašnjava on.

Dodatni sloj složenosti donosi digitalizacija, koja povećava izloženost cyber rizicima, posebno u sistemima koji su ključni za upravljanje operacijama. “Uz to, sve izraženiji izazov su i nove tehnologije poput dronova, koji uvode potpuno nove scenarije rizika u neposrednoj blizini aerodromskog prostora. Zbog svega navedenog, danas je ključno razumeti da bezbednost više nije isključivo fizička funkcija, već integrisani sistem koji objedinjuje procese, ljude i tehnologiju u jedinstven i koordinisan pristup upravljanju rizicima”, rekao je Sofrić.

Tehnološki skok

Upravo zbog te složenosti, gdje se fizičke, digitalne i zračne prijetnje više ne mogu razdvajati, regionalni aerodromi prisiljeni su na skupe investicije. Odgovor na moderne izazove više nije u većem broju stražara na terminalima, već u pametnim, automatiziranim sistemima.

Pametni skeneri

Tehnološka modernizacija u regiji, međutim, ne teče jednako. Svaki aerodrom mora samostalno balansirati između strogih međunarodnih pravila, budžeta kojim raspolaže i specifičnih sigurnosnih rizika s kojima se svakodnevno suočava. Međunarodni aerodrom Sarajevo odgovorio je na visokoefikasan način tako što je osigurao i uključio osposobljene i certificirane radnike, ali i savremene materijalne resurse – detektore za detekciju eksploziva u prtljazi putnika, a, između ostalog, i sigurnosne skenere i slično, što je dalo izuzetne rezultate i detektovane hiljade predmeta kod putnika i u prtljagu koji nisu dozvoljeni da se prevoze zračnim putem. Ovakvim profesionalnim pristupom rizici su svedeni na minimum. Šire gledano, aerodrom je implementirao sve međunarodne standarde vezane za sigurnost civilnog zrakoplovstva i raspolaže Programom sigurnosti aerodroma, koji je odobrila Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.

“Prilog i sastavni dio ovog dokumenta je niz Procedura u okviru kojih su implementirani i zahtjevi vezani za mjere fizičke i tehničke zaštite. U vezi s tim, Međunarodni aerodrom Sarajevo instalirao je sistem videonadzora na cjelokupnom kompleksu aerodroma, kao i PACS sistem u najvažnijim objektima te je implementirao sve odredbe Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine, kao i zahtjeve Uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o poslovima tehničke zaštite koji se odnose na upotrebu alarmnih sistema, videonadzora ili drugih tehničkih sredstava i opreme te poslove intervencije u slučaju aktiviranja alarmnog sistema”, obrazložili su.

Fizičke prepreke

Kao dio Programa sigurnosti aerodroma provodi se sveobuhvatna zaštita kompleksa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ona obuhvata zaštitnu ogradu koja ispunjava sve međunarodne sigurnosne zahtjeve i standarde, sistem videonadzora te permanentnu naoružanu fizičku zaštitu cjelokupnog kompleksa, s posebnim naglaskom na sigurnosne zone ograničenog pristupa. Kombinacijom ovih mjera, navode iz aerodroma, izazovi su svedeni na minimum. Kada je riječ o AI analitici, automatska detekcija napuštenog prtljaga još nije implementirana.

“Aerodrom ovo kompenzira ljudskim resursima čiji je zadatak uočiti i spriječiti da putnici iza sebe bez nadzora ostavljaju prtljag ili druge potencijalno sumnjive i opasne predmete”, navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Kontrola pristupa

Dušan Sofrić opisuje višeslojni pristup sigurnosti koji se zasniva na kombinaciji različitih tehnologija i operativnih mjera s ciljem da se obezbijedi pouzdana i kontinuirana zaštita kroz više međusobno povezanih nivoa.

“U tom okviru, videonadzor je i dalje jedna od ključnih komponenti sistema, pri čemu kontinuirano radimo na njegovom unapređenju kroz postepen prelazak na naprednije digitalne i visokorezolucijske tehnologije koje omogućavaju bolji pregled i efikasniju analizu događaja u operativnim zonama. Istovremeno, veliku pažnju posvećujemo kontroli pristupa, koja se zasniva na jasno definisanim i strogo kontrolisanim procedurama izdavanja identifikacionih kartica i sprovođenja bezbednosnih provera za sve korisnike sa pristupom zaštićenim zonama aerodroma”, navodi Sofrić.

Ove mjere sistemski se nadopunjuju perimetarskom zaštitom koja kombinuje fizičke prepreke i tehnička rešenja, uključujući senzore i videonadzor, kako bi se obezbijedila stalna kontrola i pravovremena detekcija potencijalnih incidenata. “Poseban fokus posvećujemo i tehnologijama za pregled putnika i ručne prtljage. U skladu s evropskim trendovima, intenzivno radimo na budućoj implementaciji naprednih CT sistema koji omogućavaju viši nivo detekcije uz istovremeno unapređenje protoka putnika. U tom procesu već sprovodimo pripremne aktivnosti koje uključuju procenu adekvatnosti postojeće infrastrukture, kao i izradu operativnih koncepata (CONOPS), odnosno definisanje načina na koji će se nova tehnologija integrisati u postojeće procese, uključujući organizaciju rada, tokove putnika i interakciju sa osobljem”, kaže Sofrić.

Kada je u pitanju AI, Ljubljana pristupa tome oprezno. “Kada je reč o primeni veštačke inteligencije, naš pristup je za sada namerno oprezan, posebno kada su u pitanju bezbednosno kritični sistemi. Pre uvođenja bilo koje AI tehnologije sprovodi se sveobuhvatna procena rizika (AI risk assessment) kako bi se osiguralo da je njena primena u potpunosti usklađena sa regulatornim zahtevima i principima zaštite podataka. Ipak, jasno je da će ove tehnologije u narednim godinama imati sve značajniju ulogu u oblasti avio bezbednosti”, naglašava Sofrić.

Podrška operaterima

Jedan od pravaca razvoja koji aktivno prate jeste i primjena APIDS (Automated Prohibited Items Detection Systems) rješenja u procesu pregleda ručne prtljage. “Takvu tehnologiju testirali smo još 2023. godine, što nam je omogućilo bolje razumevanje mogućnosti njene integracije, a danas vidimo da su se sistemi dodatno razvili i da su već dostupna i prva sertifikovana rešenja spremna za širu primenu. Važno je naglasiti da sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji kod nas imaju pre svega ulogu podrške operaterima u donošenju odluka, dok konačna odgovornost i dalje ostaje na obučenom ljudskom osoblju, čime se obezbeđuje visok nivo kontrole, pouzdanosti i usklađenosti sa važećim standardima”, potcrtao je Sofrić.

Tu granicu iz prakse i važnost interakcije ljudi i tehnologije potvrđuje Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. “U zaštiti civilnog zračnog prometa koriste se vrlo sofisticirani sustavi za obavljanje zaštitnih pregleda i kontrolu pristupa. Tehničke karakteristike takvih sustava propisane su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Interakcija ljudi i tehnoloških sustava osnovni je preduvjet za uspješno obavljanje poslova zaštite. Temelj za korištenje tehnoloških sustava je kvalitetno i odgovarajuće osposobljeno osoblje, motivirano za obavljanje svojeg posla”, kaže Pivalica.

Ljudski faktor

Opći trend u Evropskoj uniji je uvođenje inovativnih i pametnijih automatiziranih sistema koji uveliko olakšavaju rad zaštitnom osoblju. No, bez obzira na veliku pomoć koju takvi sistemi pružaju, ljudski faktor će i dalje morati biti prisutan. “Svaki alarm koji daju takvi sustavi – mora riješiti čovjek”, dodaje Pivalica i napominje da će napredak tehnologije potaknuti promjene, jer će inovativne tehnologije pregleda, analitika podataka, automatizacija i robotika postajati sve važnije, a internet stvari ulaziti u budući ekosistem aerodroma.

Kao trenutno najvrednije tehnološko sredstvo i najvećeg saradnika zaštitnom osoblju, on izdvaja napredne sisteme za automatsko otkrivanje eksploziva – EDS opremu standarda C3. “Većina zračnih luka koje nabavljaju novu opremu za provođenje zaštitnih pregleda ručne prtljage ulažu u EDS opremu (Explosive Detection System) standarda C3. Dakle, kod određenih uređaja koji zadovoljavaju taj standard nema potrebe da se iz ručne prtljage izdvajaju tekućine ili električne i elektroničke naprave. Istovremeno, ova tehnologija omogućava putnicima da u putničku kabinu zrakoplova unesu i veće količine tekućina od onih koje su dozvoljene kada se koristi konvencionalna RTG tehnologija”, pojasnio je Pivalica.

Trodimenzionalna slika

EDS uređaji rade na istom principu kompjuterizirane tomografije kao i slična oprema koja se koristi u medicini. Uređaj automatski stvara 3D slike koje, kada je to potrebno, operater može mnogo lakše protumačiti. Dodatno, ti uređaji mogu biti nadograđeni softverskim sistemom APIDS (Automated Prohibited Item Detection System), koji automatski detektira i one zabranjene predmete koji nisu povezani sa eksplozivima, npr. veći nož, vatreno oružje i slično. “Neke veće zračne luke u Europskoj uniji već uvelike koriste takve integrirane sustave”, dodaje Pivalica.

U području kontrole pristupa već duže vrijeme postoje vrlo napredni sistemi detekcije uljeza u štićenom području, kao i sistemi dodjeljivanja prava pristupa utemeljeni na biometrijskim podacima. “U skoroj budućnosti očekujem i puno veću ulogu AI-ja koji će biti uključen u sve sustave zaštite mnogo više nego što je to sada slučaj. Ali, opet uz ključnu ulogu čovjeka, koji donosi krajnju odluku u nekoj situaciji”, kaže on.

Inteligentna analitika

Ono što aerodromi opisuju kao višeslojni pristup, proizvođači sigurnosnih tehnologija danas prevode u konkretna specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodromske infrastrukture. Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer za regiju Adriatic u Hikvisonu, objašnjava tu podjelu: “Aerodromi su jedno od najsloženijih sigurnosnih okruženja jer zahtijevaju zaštitu velikih otvorenih površina, kritične infrastrukture i velikog broja putnika. Zbog toga nudimo specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodroma. Za zaštitu perimetra koristimo termalne kamere, radarske sustave i inteligentnu videoanalitiku koja omogućuje rano otkrivanje uljeza u svim vremenskim uvjetima i tijekom noći. Na pistama i operativnim površinama primjenjujemo kamere velikog dometa s naprednim mogućnostima praćenja i identifikacije objekata, dok se u terminalima fokusiramo na upravljanje velikim protokom ljudi kroz AI videoanalitiku, kontrolu pristupa i sustave za upravljanje incidentima”, ističe Ferhatović.

Ključna razlika u odnosu na standardna sigurnosna rješenja, precizira Ferhatović, jest integracija više tehnologija u jedinstven sistem. “Kombinacijom videonadzora, radara za sigurnosni nadzor, termalnih kamera, kontrole pristupa i centralizirane platforme za upravljanje postiže se veća razina situacijske svjesnosti i brže reagiranje na potencijalne prijetnje”, kaže on uz konstataciju da potražnja za takvim rješenjima u regiji kontinuirano raste.

“Trenutno najveći interes bilježimo za inteligentnim rješenjima za zaštitu perimetra te centralizirane sustave upravljanja sigurnošću. Aerodromi sve više traže pouzdanu detekciju neovlaštenih ulazaka uz minimalan broj lažnih alarma. Upravo zato kombinacija termalnih kamera, radara za sigurnosni nadzor i AI analitike postaje standard u modernim projektima zaštite perimetra. Također, raste interes za platforme koje omogućuju objedinjeno upravljanje različitim sigurnosnim sustavima”, napominje Ferhatović dodajući da operateri žele imati jedinstveni pregled događaja i alarmnih stanja bez potrebe za radom u više odvojenih aplikacija, što povećava učinkovitost i smanjuje vrijeme reakcije.

Skalabilnost sistema

Povratne informacije korisnika to i potvrđuju. “Povratne informacije korisnika najčešće se odnose na povećanu operativnu učinkovitost i bolju preglednost sigurnosnih događaja. Operateri posebno ističu vrijednost napredne videoanalitike koja značajno smanjuje broj lažnih alarma i omogućuje fokusiranje na stvarne incidente”, navodi Ferhatović.

On dalje ističe da korisnici cijene mogućnost integracije različitih sigurnosnih sistema u jedinstveno operativno okruženje, čime se ubrzava donošenje odluka i koordinacija sigurnosnih timova. Kod velikih infrastrukturnih objekata poput aerodroma važna je i skalabilnost sistema, odnosno mogućnost postupnog proširenja sigurnosne infrastrukture bez potrebe za kompletnom zamjenom postojećih rješenja. Trendovi koje Ferhatović bilježi iz prakse govore o jednom jasnom smjeru. “Jedan od najizraženijih trendova je primjena umjetne inteligencije u analizi videa. Aerodromi žele sustave koji ne samo da snimaju događaje, već aktivno pomažu u njihovom prepoznavanju i procjeni rizika. Sve veći interes postoji za tehnologije koje kombiniraju više senzora, poput radara za sigurnosni nazdor, termalnih kamera i videoanalitike, kako bi se postigla veća pouzdanost detekcije”, kaže on.

Također, raste potreba za jedinstvenim platformama koje objedinjuju sigurnost, operativne procese i upravljanje incidentima. No, jedan trend posebno se izdvaja.

Zaštita perimetra

Ono što proizvođači opisuju kao integraciju tehnologija i višeslojnu zaštitu, u praksi svoj najdirektniji test polaže izvan putničkog terminala. Budući da je riječ o geografski najširem dijelu aerodromske infrastrukture, svaki neovlašteni pristup vozilom, ulazak osobe ili pojava drona može imati trenutne i fatalne posljedice po sigurnost letenja. Zato odbrana ovog prostora više nije samo niz izolovanih tehničkih mjera, već živi operativni sistem koji mora funkcionisati bez sekunde prekida.

Stalni nadzor

Međunarodni aerodrom Sarajevo pristup ovim zonama regulira kroz sveobuhvatan sigurnosni okvir koji ne ostavlja prostora za improvizaciju. “Kao dio Programa sigurnosti aerodroma, Međunarodni aerodrom Sarajevo je uspostavio takozvane sigurnosne zone ograničenog pristupa – u okviru koje su uključene manevarske i operativne površine – pista, rulnice i platforma aerodroma, te se zaštita ove zone, odnosno navedenih površina provodi permanentno 24 sata kroz kontrolu pristupa lica i vozila. Ova zaštita podrazumijeva i uključuje pozitivnu identifikaciju, redovni i permanentni sigurnosni pregled svih lica, stvari i vozila”, pojasnili su.

Ovim pristupom aerodrom je odgovorio svim izazovima i uspješno sprečava sve pokušaje unošenja opasnih i zabranjenih predmeta, materija i substanci u ovu zonu. “Ove sigurnosne mjere kao i mjere navedene u prethodnim tačkama implementira osposobljeno i certificirano osoblje Sektora sigurnosti i zaštite kao jedne od organizacionih jedinica Aerodromskog operatora”, naveli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Obavezna pratnja

Dušan Sofrić ističe da i Ljubljana primjenjuje sistem koji se temelji na kombinaciji regulatornih zahtjeva i operativnih mjera. “U praksi to znači da je pristup ovim zonama strogo kontrolisan i dozvoljen isključivo osobama koje za to imaju jasno definisan operativni razlog, dok se za sve ostale primenjuje režim obavezne pratnje kako bi se obezbedila potpuna kontrola kretanja. Ovakav pristup dodatno je podržan fizičkom zaštitom, koja uključuje ograđivanje ključnih zona, jasno definisane i kontrolisane tačke ulaska, kao i različite tehničke sisteme koji omogućavaju pravovremenu detekciju potencijalnih incidenata”, pojašnjava Sofrić. Međutim, sama tehnologija nije dovoljna bez kontinuiranog operativnog nadzora, zbog čega se posebna pažnja posvećuje patroliranju, kao i nadzoru nad kretanjem vozila i osoba unutar aerodromskog područja. Nadalje, važan element sistema je i bliska saradnja s nadležnim institucijama, uključujući policiju, kontrolu letenja i druge relevantne službe, jer je, prema njegovim riječima, sigurnost aerodroma po svojoj prirodi zajednička odgovornost više različitih aktera.

“U konačnici, ovakav pristup omogućava da se bezbednost ovih kritičnih zona ne posmatra kao skup pojedinačnih mera, već kao integrisani sistem koji se zasniva na kombinaciji prevencije, pravovremene detekcije i brzog i koordinisanog reagovanja u slučaju bilo kakvog incidenta”, kaže Sofrić.

Klasificirani dokumenti

“Koordinacija operativnih službi u zaštiti civilnog zračnog prometa na nivou nadzornika je svakodnevna kroz dnevne koordinacijske sastanke s voditeljem Operativnog centra zračne luke. Isto tako provodi se kontinuirana razmjena relevantnih podataka i komunikacija s Operativnim centrom zračne luke. Na nivou menadžmenta provode se redovni mjesečni koordinacijski sastanci”, opisuje koordinaciju u praksi Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. Kada je u pitanju sam model fizičke zaštite, Pivalica je jasan u tome šta može, a šta ne može otkriti. “Model fizičke zaštite, baš kao i procedure i potrebne vještine osoblja i njihova odgovarajuća obuka propisani su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Kako je riječ o klasificiranim dokumentima, nisam u mogućnosti ulaziti u pojedinosti”, kaže Pivalica, napominjući da je riječ o vrlo precizno definiranim postupcima koji se moraju primijeniti u praksi, prilagođeni infrastrukturi svake pojedine zračne luke. S obzirom na kompleksnost segmenta avijacije, jasno da je riječ i o složenijim mjerama i posebnim vještinama onih koji učestvuju u zaštiti aerodroma.

Zračna odbrana

Međutim, čak i najstrožije čuvane ograde i obučene patrole gube bitku kada se prijetnja podigne u zrak. Tradicionalni koncept perimetra danas se drastično mijenja, jer tehnološki rizici više ne dolaze samo s tla, već iz zračnog prostora koji konvencionalni sistemi osiguranja teško mogu kontrolisati. Dronovi su za nevjerovatno kratko vrijeme prešli put od rekreativnih igračaka do jednog od najvećih sigurnosnih izazova moderne avijacije.

Budući da za njih fizičke barijere na zemlji ne znače ništa, regionalni aerodromi prisiljeni su da odbranu podignu u zrak i redefinišu pojam kontrolisanog prostora. Neovlaštene letjelice u blizini aerodromskog prostora mogu u samo nekoliko sekundi potpuno paralizovati i zaustaviti aviopromet, a stalna opasnost od njihove zloupotrebe u zlonamjerne svrhe dodatno komplikuje ionako složenu sigurnosnu sliku. Regionalni aerodromi u potpunosti su svjesni ove opasnosti i danas aktivno traže tehnološke i proceduralne odgovore na nju.

Krizni planovi

Međunarodni aerodrom Sarajevo do sada nije zabilježio konkretne pokušaje napada dronovima, no to nije razlog za pasivnost. “U proteklih nekoliko godina nije bilo pokušaja prijetnje ili potencijalnih napada bespilotskim letjelicama prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ipak, kao dio Plana postupanja u kriznim situacijama izazvane aktima nezakonitog ometanja (Contingency plan), Sektor sigurnosti i zaštite kao i nekoliko drugih subjekata su involvirani u postupanja i odgovore na potencijalne prijetnje bespilotskim letjelicama”, navode oni.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je svjestan ove sve više rasteće prijetnje te je već godinu dana dio platforme Evropske unije vezan za strateško planiranje i iznalaženje najefikasnijih rješenja vezanih za odgovore bespilotskim letjelicama. “Aerodrom aktivno učestvuje i u projektima razvoja sistema za antidronsku zaštitu te kontinuirano prati evropske i svjetske trendove, regulatorne okvire i najbolje prakse u ovoj oblasti”, dodali su iz ovog aerodroma.

Dušan Sofrić ističe da Ljubljana pristup temelji na kombinaciji operativnih procedura, nadzora i saradnje s nadležnim institucijama. “U praksi to znači da kontinuirano radimo na unapređenju situacione svesti, odnosno na sposobnosti pravovremenog uočavanja aktivnosti u zoni aerodroma, što je prvi i veoma važan korak u upravljanju ovim tipom rizika. Istovremeno, imamo jasno definisane procedure reagovanja koje omogućavaju brz i koordiniran odgovor u slučaju incidenta. Ove procedure podrazumevaju blisku saradnju sa državnim organima i drugim relevantnim službama, jer se upravljanje ovom vrstom pretnji ne može posmatrati izolovano, već kao deo šireg sistema bezbednosti vazdušnog prostora”, kazao je Sofrić.

Veliki značaj daju i preventivnim mjerama, koje uključuju poštovanje i primjenu važećih ograničenja letenja, kao i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti korisnika i šire javnosti o rizicima i pravilima vezanim za upotrebu dronova u blizini aerodroma. “Paralelno s tim, aktivno pratimo razvoj dostupnih tehnoloških rešenja, uključujući i različite C‑UAS sisteme, kako bismo i u budućnosti bili spremni da adekvatno odgovorimo na razvoj ovog tipa pretnji. U konačnici, ključno je naglasiti da efikasno upravljanje rizikom od dronova u velikoj meri zavisi od koordinacije i usklađenog delovanja civilnih i državnih subjekata, jer samo takav integrisani pristup može obezbediti odgovarajući nivo bezbednosti u ovom veoma dinamičnom području”, naglašava Sofrić.

Digitalni front

Međutim, baš kao što bespilotne letjelice eliminišu potrebu za fizičkim preskakanjem aerodromske ograde, najozbiljniji incidenti u našoj regiji pokazali su da za potpunu paralizu zračnog saobraćaja napadač uopće ne mora kročiti na pistu. Kibernetički prostor postao je nova, nevidljiva linija fronta, a ozbiljnost ove prijetnje najbolje je oslikao masovni hakerski napad na Zračnu luku Split u ljeto 2024. godine, koji je na nekoliko dana izbacio iz stroja IT sisteme i prisilio osoblje na ručni unos podataka. Taj incident je u praksi potvrdio ono na što sigurnosni stručnjaci već dugo upozoravaju: kompromitovanje IT sistema aerodroma ne zahtijeva fizički pristup – dovoljna je jedna jedina ranjivost u mreži. Upravljanje letovima, check-in sistemi i komunikacijske mreže postali su jednako kritična infrastruktura kao i sama poletno-sletna staza, a njihova odbrana danas zahtijeva strategiju koja ide daleko iznad tradicionalnih antivirusnih alata.

Učenje o prijetnjama

Međunarodni aerodrom Sarajevo na tu prijetnju odgovara višeslojno. “Koristimo napredne, višeslojne tehnologije zaštite IT infrastrukture koje uključuju strogu kontrolu pristupa, segmentaciju mreže i kontinuirani nadzor sigurnosnih događaja. Osim toga, radnici prolaze kontinuiranu edukaciju o sigurnosnim prijetnjama i pravilnim praksama”, pojasnili su. S druge strane, Dušan Sofrić detaljnije opisuje taj pristup. “Kao i u drugim segmentima bezbednosti, i kada govorimo o zaštiti IT sistema, i mi na našem aerodromu primenjujemo višeslojni pristup koji kombinuje tehničke i organizacione mere. U praksi to znači da se kritični operativni sistemi jasno razdvajaju od ostalih mreža, odnosno segmentiraju na način koji smanjuje rizik širenja potencijalnih incidenata i omogućava bolju kontrolu nad pristupom”, kazao je on.

Centralizovan nadzor

Uz to, kako je pojasnio Sofrić, koriste standardne i napredne mehanizme zaštite, poput sistema kontrole pristupa i zaštitnih mrežnih barijera, ali ključnu ulogu ima takozvani “defence‑in‑depth” pristup. “Radi se o konceptu gde se ne oslanjamo na jednu meru zaštite, već na više međusobno dopunjujućih slojeva koji zajedno čine otporniji sistem i smanjuju verovatnoću uspešnog napada”, dodao je on.

Poseban značaj ima i centralizovan nadzor, gdje se svi relevantni događaji bilježe i prate, čime se obezbjeđuje potpuna sledljivost i mogućnost analize u slučaju bilo kakvog incidenta. “Paralelno s tim, veliku pažnju posvećujemo i redovnom testiranju sistema, kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih, jer je upravo ljudski faktor često ključan u prepoznavanju i sprečavanju potencijalnih pretnji. Sve ove mere zajedno nisu usmerene samo na zaštitu u užem smislu, već pre svega na izgradnju otpornog sistema koji može da izdrži različite vrste incidenata i da se u najkraćem mogućem roku vrati u normalno operativno stanje”, zaključuje Sofrić.

Zaključak: Čovjek odlučuje?

Regionalni aerodromi očigledno prolaze kroz duboku transformaciju: od klasičnih tranzitnih čvorišta one ubrzano postaju složeni, visokotehnološki ekosistemi u kojima se fizička i digitalna zaštita više ne mogu posmatrati odvojeno. Investicije u naprednu opremu, poput EDS skenera standarda C3, pametne videoanalitike i sofisticiranih sistema mrežne segmentacije, pokazuju da regija drži korak s globalnim sigurnosnim trendovima i strogim regulatornim zahtjevima. Međutim, ono što se kroz analizu svih segmenata odbrane provlači kao zajednički imenitelj jeste neizostavna uloga ljudskog faktora. Nijedan vještačkom inteligencijom vođen algoritam, pametna kamera niti mrežna barijera ne mogu zamijeniti obučenog, motivisanog i pribranog operatera koji donosi konačnu odluku u kriznom trenutku.

Sigurnost regionalnih aerodroma u konačnici neće zavisiti od pojedinačnih, izolovanih tehnoloških rješenja, već od snage “odbrane po dubini” – integrisanog pristupa u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno dopunjuju i štite. Samo tako izgrađena otpornost garantuje da će nebo iznad regije ostati sigurno, a aerodromske kapije otvorene za svijet.

HikCentral Professional

HikCentral Professional je Hikvisionova središnja platforma koja omogućuje objedinjeno upravljanje videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima, interfonijom, parking sistemima i drugim sigurnosnim podsistemima. “Za aerodrome je posebno važno to što operaterima pruža jedinstvenu operativnu sliku svih događaja na jednoj platformi. U slučaju incidenta, sustav automatski povezuje relevantne kamere, alarmne događaje i podatke o kontroli pristupa, što značajno ubrzava procjenu situacije i reakciju”, pojašnjava Ferhatović. HikCentral Professional također omogućuje vizualizaciju objekta putem interaktivnih mapa, centralizirano upravljanje alarmima, automatizirane radne procese te jednostavnu integraciju s postojećom infrastrukturom. Na taj način aerodromi mogu povećati razinu sigurnosti, optimizirati rad operativnih centara i učinkovitije upravljati svakodnevnim operacijama.

Bliski susreti na evropskom nebu

Broj bliskih susreta dronova i aviona iznad evropskih gradova više se nego udvostručio u samo godinu dana – sa 1.743 zabilježenih u 2023. na 3.833 u 2024. godini. Prema podacima EUROCONTROL ACUTE (Affordable Cooperative UAS Traffic Detection) projekta, koji prati aktivnost bespilotnih letjelica putem antena raspoređenih po evropskim gradovima, zbirno je za te dvije godine registrirano ukupno 50.567 susreta. Istraživači napominju da većinu incidenata uzrokuju rekreativni operateri malih dronova, koji često nisu svjesni opasnosti koju predstavljaju za civilni zračni promet.

 

 

 

Kako pametne kamere postaju platforma za poslovnu inteligenciju

Najnoviji izvještaj kompanije Axis Communications “The Intelligent Edge – Axis Perspectives Report 2026” ambiciozan je pokušaj da se definiše buduća uloga videonadzora u digitalnom društvu

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od klasičnih industrijskih pregleda koji se uglavnom bave novim proizvodima i tržišnim pokazateljima, ovaj dokument nastoji objasniti kako se mrežne kamere transformišu iz uređaja za snimanje događaja u inteligentne platforme koje generišu podatke, podržavaju donošenje odluka i postaju dio poslovnih procesa. U izvještaju se poseban naglasak stavlja na razvoj vještačke inteligencije, obradu podataka na rubu mreže, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i integraciju s drugim poslovnim sistemima. Stručnjaci kompanije Axis tvrde da se videonadzor danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prije nekoliko decenija doživjela informatička industrija prelaskom na internet i umrežene servise. Kamere više nisu samo pasivni posmatrači okruženja nego aktivni izvori podataka koji mogu unaprijediti sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Upravo zbog toga je ovaj dokument zanimljivo štivo ne samo za sigurnosne profesionalce nego i za menadžere, IT stručnjake i donosioce odluka koji planiraju buduću digitalnu transformaciju svojih kompanija.

Evolucija IP kamera

Prve su mrežne kamere prvenstveno služile za udaljeni pregled slike i naknadnu analizu snimaka nakon incidenta. Njihova vrijednost bila je gotovo isključivo vezana za sigurnosne funkcije, dok je mogućnost obrade podataka bila veoma ograničena. Međutim, razvoj specijaliziranih procesora, poput Axisove ARTPEC platforme, omogućio je da se dio obrade prebaci direktno u kameru. Time su otvorena vrata za pojavu prve generacije videoanalitike, od jednostavne detekcije pokreta do naprednog prepoznavanja objekata i događaja.

Veliki tehnološki iskorak donijeli su megapikselni senzori, tehnologije za rad u lošim svjetlosnim uslovima i napredni algoritmi za obradu slike. “Kamere su postale sposobne da generišu kvalitetne podatke čak i u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili visokim kontrastima. Paralelno s tim razvijali su se standardi kompresije videa, od MPEG-4 i H.264 pa sve do savremenog AV1 kodeka. Zahvaljujući njima, postalo je moguće prenositi i pohranjivati ogromne količine videozapisa bez proporcionalnog rasta zahtjeva za mrežnim kapacitetima i prostorom za pohranu”, navode stručnjaci iz Axisa.

Cloud servisi i hibridne arhitekture dodatno su ubrzali ovu transformaciju, pa korisnici danas mogu kombinovati lokalnu obradu podataka s cloud resursima, čime dobijaju veću fleksibilnost i skalabilnost. Istovremeno su otvoreni standardi, poput ONVIF-a, omogućili bolju interoperabilnost različitih proizvođača i sistema.

Posebno je zanimljivo, ističu autori, to da su kamere danas postale “inteligentni, povezani uređaji sposobni da isporučuju uvide u realnom vremenu na rubu mreže i integrišu se s poslovnim sistemima”. Drugim riječima, njihova funkcija više nije ograničena na bilježenje događaja, nego uključuje aktivno generisanje informacija koje imaju poslovnu vrijednost. Axis zato zaključuje da su moderne IP kamere postale “temeljni elementi otvorenih i povezanih IoT ekosistema”. Takva promjena možda je i najveća transformacija koju je industrija videonadzora doživjela od pojave prve mrežne kamere sredinom devedesetih godina.

Ključne promjene

Drugo poglavlje izvještaja bavi se pokretačima koji danas oblikuju razvoj inteligentnih videosistema, odnosno odgovorom zašto klijenti uopće traže naprednija rješenja i koje poslovne potrebe stoje iza ubrzane digitalizacije. Jedan od glavnih razloga je činjenica da su mnogi sigurnosni procesi i dalje izrazito zavisni od ljudskog rada. Veliki dio troškova i dalje se odnosi na osoblje, nadzor, instalaciju i održavanje sistema. “Takav model postaje sve skuplji i teže održiv u okruženju koje zahtijeva brže reakcije i veću efikasnost. Upravo zato kompanije sve više koriste automatizaciju, videoanalitiku i umjetnu inteligenciju kako bi smanjile broj lažnih alarma i rasteretile operatere. Umjesto da osoblje prati desetke ili stotine tokova videopodataka, inteligentni sistemi izdvajaju samo relevantne događaje”, kažu autori. Axis navodi podatak da su AI alati u određenim slučajevima omogućili znatno smanjenje broja nepotrebnih intervencija i brže donošenje odluka.

Drugi važan trend odnosi se na promjenu percepcije sigurnosti. Nekada su sigurnosni sistemi uglavnom smatrani troškom, dok ih se danas sve više posmatra kao investiciju koja može donijeti mjerljive poslovne koristi. “U istraživanju koje smo naveli čak 64 posto korisnika navodi modernizaciju infrastrukture kao prioritet u naredne tri godine, dok više od trećine ispitanika planira dodatna ulaganja u AI i IoT tehnologije”, navodi se u izvještaju.

Inteligentni rub kao odgovor na nove zahtjeve

Posebno mjesto zauzima konvergencija IT-a, operativnih tehnologija i sigurnosti, pri čemu tradicionalne granice između tih područja ubrzano nestaju. “Kamere, senzori, kontrola pristupa, poslovne aplikacije i cloud platforme sve češće postaju dijelovi jedinstvenog ekosistema. Prema istraživanju, 41 posto korisnika smatra integraciju različitih sigurnosnih sistema u jedinstvenu platformu jednim od najvažnijih prioriteta za budući razvoj”, objašnjavaju iz Axisa. Autori također ukazuju na rast značaja edge i hibridnih AI arhitektura. Umjesto da se svi podaci šalju u centralni data centar ili cloud, sve više analitike izvršava se direktno na uređajima. Takav pristup smanjuje latenciju, rasterećuje mrežu i omogućava donošenje odluka gotovo u realnom vremenu.

Ni cyber sigurnost više nije dodatna funkcija, nego osnovni zahtjev. “Izvještaj navodi da 44 posto organizacija zaštitu podataka i cyber sigurnost vidi kao jedan od ključnih prioriteta u narednom periodu. Kako se povećava broj povezanih uređaja, raste i potencijalna površina napada. Zbog toga se od proizvođača očekuje da sigurnost bude ugrađena u sam dizajn uređaja, od sigurnog pokretanja sistema do enkripcije i zaštite firmwarea”, ističu iz Axisa. Sve navedeno vodi ka jednom zaključku: inteligentni rub mreže više nije samo tehnološki koncept, nego odgovor na konkretne poslovne, operativne i sigurnosne izazove savremenih organizacija.

Nova uloga inteligentnih kamera

Inteligentne kamere više nisu samo uređaji za nadzor nego platforme koje istovremeno podržavaju sigurnost, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Naravno, sigurnost i dalje ostaje osnovna funkcija. “Moderne kamere danas mogu automatski prepoznati neuobičajena ponašanja, otkriti upad u štićeno područje, identifikovati okupljanja većeg broja ljudi ili generisati upozorenja prije nego što incident eskalira. Time se videonadzor pretvara iz reaktivnog u proaktivni alat”, navodi se u izvještaju.

Međutim, mnogo zanimljivije su primjene izvan tradicionalne sigurnosti. Axis ističe da korisnici sve češće koriste videosisteme za analizu poslovnih procesa. “Kamere mogu brojati posjetioce, pratiti kretanje kupaca, analizirati vrijeme zadržavanja u određenim zonama ili generisati toplotne mape koje pokazuju najposjećenije dijelove objekta. Takvi podaci pomažu trgovcima da optimiziraju raspored proizvoda, upravljaju osobljem i poboljšaju korisničko iskustvo”, napominju u Axisu.

Sličan trend prisutan je u transportu i logistici. Videosistemi danas prate tokove robe, vozila i zaposlenih, omogućavajući preciznije planiranje i efikasnije upravljanje resursima. U industrijskom sektoru kamere se koriste za nadzor proizvodnih procesa, otkrivanje anomalija i kontrolu kvaliteta proizvoda. BMW je u izvještaju naveden kao primjer kompanije koja koristi kamere i umjetnu inteligenciju za automatske inspekcije tokom proizvodnje vozila.

Posebnu pažnju privlači i koncept multimodalne analitike. Kamere više ne funkcionišu kao izolovani uređaji, već kao dio mreže senzora. Vizuelni podaci mogu se kombinovati sa zvukom, termalnim snimcima, radarima ili podacima iz drugih senzora. Takav pristup omogućava mnogo preciznije razumijevanje događaja i smanjuje broj lažnih alarma.

Izvor podataka za donošenje odluka

Zanimljivo je i poglavlje o nosivim kamerama. Njihova upotreba odavno nije ograničena na policijske službenike. Danas ih koriste zdravstvene ustanove, maloprodajni lanci, transportne kompanije i regulatorna tijela. Razlozi uključuju veću transparentnost, zaštitu zaposlenih i jednostavnije upravljanje dokaznim materijalom.

Možda najvažnija poruka cijelog poglavlja jeste da kamere postaju izvori podataka za donošenje odluka. One više ne pružaju samo odgovor na pitanje “šta se dogodilo”, nego sve češće pomažu vlasnicima da razumiju zašto se nešto dogodilo i kako spriječiti slične situacije u budućnosti. Izvještaj zbog toga govori o prelasku s pasivnih sistema prema proaktivnim, prediktivnim i na kraju autonomnim rješenjima. U tom kontekstu kamera postaje sastavni dio šire digitalne infrastrukture organizacije, a ne samo element sigurnosnog sistema.

Inteligencija na rubu mreže

Ako su prethodna poglavlja objašnjavala zašto se videonadzor mijenja, četvrto poglavlje odgovara na pitanje kako se ta transformacija uopće odvija. Današnji napredak nije rezultat jedne revolucionarne tehnologije, već kombinacije nekoliko paralelnih tehnoloških trendova koji zajedno stvaraju temelje za novu generaciju inteligentnih sistema. Među njima se posebno izdvaja razvoj senzora i sistema za obradu slike. “Današnje kamere nude značajno više rezolucije, bolju reprodukciju boja i veći dinamički raspon nego prije samo nekoliko godina. Takve karakteristike nisu važne samo za operatere koji pregledaju snimke. One postaju ključne i za algoritme umjetne inteligencije koji zavise od kvalitetnih ulaznih podataka kako bi mogli pravilno prepoznati objekte, ponašanja i anomalije”, ističu u Axisu.

U izvještaju se dalje naglašava da je upravo kvalitet podataka presudan za uspješnu primjenu AI-ja. Drugim riječima, ni najnapredniji algoritam neće dati pouzdane rezultate ako radi s nekvalitetnom slikom. Zato se značajna pažnja posvećuje tehnologijama poput naprednog rada u uslovima slabog osvjetljenja, širokog dinamičkog raspona i inteligentne stabilizacije slike.

Jednako važnu ulogu ima i upravljanje ogromnim količinama podataka koje proizvode moderne kamere. Što su rezolucije više, a analitika složenija, to raste potreba za efikasnijim metodama kompresije i pohrane. Otuda i važnost AV1 kodeka. Johan Paulsson, glavni tehnološki direktor kompanije Axis Communications, kaže: “AV1 tehnologija omogućava atraktivne bit rateove i proširenu kompatibilnost s klijentima, dok su ključne riječi koje opisuju ovaj standard jednostavan pristup i otvorenost.” Njegovim riječima, upravo su otvoreni standardi osnova budućeg razvoja videonadzorne industrije.

Smanjenje opterećenja mreže

Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji na rubu mreže. Umjesto da se svi podaci šalju centralnim serverima, današnje kamere sve češće same analiziraju videosadržaj i generišu metapodatke. Takav pristup smanjuje opterećenje mreže, ubrzava reakcije i povećava nivo privatnosti jer osjetljivi podaci ne moraju napuštati lokalnu infrastrukturu. Axis navodi da sve veći broj korisnika ulaže upravo u takve sisteme. Prema podacima iz izvještaja, 37 posto ispitanika planira ulaganja u AI i IoT tehnologije kako bi unaprijedili automatizaciju i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Govoreći o značaju edge analitike, Ettiene Van Der Watt, potpredsjednik kompanije Axis za Azijsko-pacifičku regiju, kaže: “Inteligencija na rubu mreže korisnicima omogućava brže i pametnije donošenje odluka, pojednostavljene operacije i snažniju sigurnost kroz fleksibilne platforme.”

Uz AI i obradu slike, značajnu ulogu imaju i otvorene arhitekture. Klijenti sve manje žele biti vezani za jednog proizvođača ili zatvoren ekosistem. Umjesto toga, traže platforme koje se mogu integrisati s postojećim sigurnosnim, IT i poslovnim sistemima. Upravo zbog toga Axis veliki dio poglavlja posvećuje API-jima, SDK alatima i otvorenim standardima.

Ne ovisi sve o kamerama

Izvještaj navodi da će upotreba cloud servisa u sigurnosti znatno rasti tokom narednih godina. Dok danas oko četvrtine organizacija koristi cloud u određenom segmentu sigurnosne infrastrukture, očekuje se da će taj procenat značajno porasti u narednom periodu.

Sve zajedno pokazuje da budućnost videonadzora neće zavisiti samo od kamera. Ona će podjednako zavisiti od mrežne infrastrukture, cloud servisa, otvorenih platformi, umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. Upravo sinergija tih elemenata omogućava nastanak inteligentnog ruba mreže, koji predstavlja centralnu temu cijelog izvještaja.

Zašto AV1 postaje toliko važan

Dok se posljednjih godina najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Axis u svom izvještaju veliku pažnju posvećuje i tehnologiji koja će omogućiti njenu širu primjenu – novoj generaciji videokompresije AV1. Riječ je o otvorenom standardu koji omogućava prijenos i pohranu videozapisa uz znatno manju potrošnju propusnog opsega u odnosu na starije kodeke, pri čemu se zadržava visok kvalitet slike. To je posebno važno u vrijeme kada sigurnosni sistemi generišu sve veće količine podataka zahvaljujući 4K i višim rezolucijama, naprednoj videoanalitici i cloud servisima. Axis ističe da AV1 donosi podršku za videosadržaje rezolucije veće od 8K, smanjuje troškove pohrane te olakšava reprodukciju zahvaljujući širokoj podršci u web preglednicima, operativnim sistemima i mobilnim uređajima. Dodatna vrijednost je činjenica da je riječ o otvorenom standardu iza kojeg stoji savez vodećih tehnoloških kompanija, što bi trebalo ubrzati njegovu primjenu u cijeloj industriji. Za sigurnosni sektor to znači efikasnije korištenje mrežnih resursa, jednostavniju integraciju cloud servisa i stvaranje tehničkih preduvjeta za novu generaciju inteligentnih videonadzornih sistema.

Pogled unaprijed

Posljednje poglavlje izvještaja možda najbolje pokazuje kako Axis vidi razvoj industrije u narednoj deceniji. Umjesto da govori o konkretnim proizvodima ili modelima kamera, kompanija pokušava definisati pravac u kojem se kreće čitav sektor inteligentnog videonadzora.

Autori smatraju da se današnja industrija nalazi negdje između reaktivne i proaktivne faze razvoja. Većina savremenih sistema može prepoznati određene događaje i upozoriti operatere na potencijalne prijetnje. Međutim, naredni korak bit će sistemi koji ne samo da registruju događaje nego i razumiju njihov kontekst.

Prema modelu predstavljenom u izvještaju, evolucija počinje pasivnim kamerama koje služe za snimanje i arhiviranje događaja. Nakon toga dolaze reaktivni sistemi koji koriste osnovnu videoanalitiku i generišu upozorenja na osnovu unaprijed definisanih pravila.

Treća faza obuhvata proaktivne sisteme koji koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje obrazaca ponašanja i identifikaciju potencijalnih rizika prije nego što dođe do incidenta. Upravo se tu danas nalazi najveći dio tržišta naprednog videonadzora.

Međutim, Axis smatra da će se razvoj nastaviti prema prediktivnim sistemima. Takve platforme neće analizirati samo ono što se trenutno dešava, nego će koristiti ranije podatke kako bi procijenile vjerovatnoću budućih događaja. Naprimjer, sistem bi mogao prepoznati obrasce koji ukazuju na povećan rizik od krađe, zastoja u proizvodnji ili saobraćajnih gužvi prije nego što se problem zaista pojavi.

Najambiciozniji dio vizije odnosi se na autonomne sisteme. U toj fazi kamere postaju aktivni učesnici procesa odlučivanja. One ne samo da detektuju događaje nego automatski komuniciraju s drugim sistemima, pokreću unaprijed definisane akcije i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa situacijom.

Takav razvoj posebno je vidljiv u integraciji videonadzora s kontrolom pristupa, robotikom, sistemima upravljanja zgradama i IoT platformama. Kamera budućnosti neće djelovati samostalno, nego kao dio šire mreže inteligentnih uređaja.

Ključ je u integraciji

Verena Rathjen, potpredsjednica Axisa za EMEA regiju, smatra da će upravo sposobnost pretvaranja videa u korisne informacije predstavljati najveću vrijednost za korisnike. “Pretvaranjem videa u upotrebljive uvide kompanije mogu smanjiti rizike, ubrzati reakcije i donositi bolje odluke koje unapređuju efikasnost i korisničko iskustvo”, kaže Rathjen. Sličan stav iznosi i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights. “Proizvođači danas stvaraju novu vrijednost povezivanjem videonadzora, IoT uređaja, umjetne inteligencije i digitalnih servisa u jedinstvene platforme”, kaže Woodhouse i napominje da rast procesorske snage na rubu mreže omogućava istovremeno pokretanje više analitičkih funkcija, čime se otvara prostor za potpuno nove primjene videonadzora izvan tradicionalne sigurnosti.

Možda najzanimljivija poruka cijelog izvještaja zapravo je ta da će se za nekoliko godina uspješnost videonadzornog sistema sve manje mjeriti brojem kamera ili megapikselima, a sve više kvalitetom podataka koje generiše i sposobnošću da te podatke pretvori u konkretne poslovne akcije.

U tom smislu budućnost videonadzora više nije priča o kamerama. Ona postaje priča o inteligenciji, automatizaciji i podacima. A upravo inteligentni rub mreže predstavlja mjesto gdje se svi ti trendovi spajaju u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

700 miliona razloga zašto se tržište mijenja

Pozivajući se na analize kompanije Novaira Insights, Axis navodi da je do kraja 2025. godine izvan Kine instalirano približno 562 miliona kamera, dok bi taj broj do 2029. mogao porasti na čak 736 miliona uređaja. Međutim, još važnija od samog rasta jeste promjena strukture tržišta. Već danas gotovo 80 posto isporučenih kamera dolazi s određenim analitičkim mogućnostima, dok dvije trećine novih modela koristi tehnologije zasnovane na dubokom učenju. Prema projekcijama iz izvještaja, do 2029. godine čak 96 posto prihoda od mrežnih kamera dolazit će od uređaja opremljenih deep learning analitikom. Ovi podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija više nije dodatna funkcionalnost rezervisana za premium projekte, nego novi industrijski standard koji će oblikovati budućnost videonadzora.

BMW: Videonadzor van okvira sigurnosti

Jedan od najzanimljivijih primjera upotrebe kamera u Axisovom izvještaju dolazi iz automobilske industrije, gdje se mrežne kamere koriste za zadatke koji nemaju direktne veze sa zaštitom ljudi i imovine. Kompanija BMW integrisala je kamere visoke rezolucije u svoju AIQX platformu za automatiziranu kontrolu kvaliteta unutar proizvodnih pogona iFACTORY. Kamere u realnom vremenu snimaju različite komponente vozila – od logotipa i karoserijskih elemenata do ručki na vratima – dok algoritmi umjetne inteligencije analiziraju snimke i provjeravaju postoje li odstupanja ili greške u proizvodnji. Zahvaljujući naprednoj obradi slike, sistem može pouzdano raditi i u zahtjevnim uslovima osvjetljenja te trenutno upozoriti osoblje na uočene nedostatke. Takav pristup omogućava brže otkrivanje grešaka, smanjuje troškove proizvodnje i unapređuje kvalitet završnog proizvoda. Primjer BMW-a jasno pokazuje kako se inteligentne kamere sve više koriste kao alat za optimizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, a ne samo kao dio sigurnosne infrastrukture.

35 godina Konica Minolte Hrvatska

Konica Minolta Hrvatska ove godine obilježava tri i pol desetljeća poslovanja – tijekom kojih se priča nije gradila samo kroz tehnologiju, već kroz ljude, povjerenje i dugoročna partnerstva diljem Hrvatske

Piše: Zdravko Crnjak, specijalista za marketing, Konica Minolta Hrvatska – poslovna rješenja; E-mail: zdravko.crnjak@konicaminolta.hr

Od svojih početaka, kada je bila prepoznat kao proizvođač uredske opreme i printera, Konica Minolta postupno je prolazila kroz snažnu transformaciju. Ono što je nekad bio fokus na ispis, danas je preraslo u mnogo širu misiju – postati partner u digitalnoj transformaciji i podršci modernom poslovanju.

Kroz sve te godine, jedno je ostalo isto: naglasak na kvaliteti, pouzdanosti i bliskoj suradnji s korisnicima. Upravo na tim temeljima danas stoji Konica Minolta Hrvatska kao strateški partner koji povezuje tehnologiju, podatke i sigurnost u jedinstven ekosustav rješenja.

Široka ponuda rješenja

Danas portfelj obuhvaća širok spektar područja: od upravljanja dokumentima i informacijama, cloud i IT usluga te upravljanja ispisom, do profesionalnog i industrijskog tiska te naprednih inteligentnih video rješenja. Sve s ciljem da se poslovnim korisnicima omogući jednostavniji, sigurniji i učinkovitiji rad.

Poseban naglasak u toj evoluciji zauzimaju inteligentna video rješenja. Ona više nisu samo alat za nadzor, već sustavi koji u stvarnom vremenu analiziraju događaje, prepoznaju ključne situacije i pružaju dublji uvid u procese i okruženja. Na taj način doprinose ne samo sigurnosti, već i optimizaciji operativnih procesa u različitim industrijama.

Imaging IoT platforma

Još jedan važan element suvremenog portfelja je FORXAI – imaging IoT platforma koja povezuje AI, IoT tehnologije i naprednu obradu slike u jedinstveni digitalni ekosustav. Kroz analizu vizualnih podataka i prepoznavanje obrazaca, FORXAI otvara nove mogućnosti primjene u industrijama.

“Tijekom proteklih 35 godina u Hrvatskoj, kontinuirano smo se razvijali zajedno s našim klijentima. Od tehnologije ispisa do naprednih digitalnih rješenja, naš cilj ostaje isti – pomoći našim klijentima da rade brže, sigurnije i učinkovitije. Ponosni smo na dugogodišnja partnerstva i povjerenje koje smo izgradili te nastavljamo graditi budućnost poslovanja zajedno s našim korisnicima”, istaknula je Branka Domazet, direktorica Konica Minolta Hrvatska.

Ova obljetnica nije samo podsjetnik na dosadašnji put, već i potvrda jasnog smjera prema budućnosti. S fokusom na inovacije, digitalnu transformaciju i korisnika u središtu svega, Konica Minolta Hrvatska nastavlja razvijati rješenja koja povezuju ljude, podatke i tehnologiju – i oblikuju način na koji se posao radi sutra.

Comnet podiže ljestvicu za PoE

Kako rubni uređaji postaju energijski zahtjevniji, a implementacije sve složenije, Comnet odgovara na izazove predstavljanjem dva nova IEEE 802.3bt industrijska Ethernet switcha projektovana za rad u najzahtjevnijim okruženjima

Piše: Adam Triculis, menadžer marketinga proizvoda, Acre Security; E-mail: adamtriculis@acresecurity.com

CNG6F2T4MPB je 6-portni Layer 2 upravljivi switch razvijen za instalacije gdje je prostor ograničen, ali zahtjevi za napajanjem nisu. Četiri RJ45 porta isporučuju po 90W Type 4 PoE napajanja, uz ukupan PoE budžet od 360 W. Dva 1G SFP optička uplink porta omogućavaju fleksibilno povezivanje na većim udaljenostima, uz podršku za različite Comnet module i tipove optičkih vlakana.

Projektovan za rad na temperaturama od -40°C do +75°C, ovaj switch pouzdano funkcioniše u uslovima u kojima bi standardna komercijalna oprema otkazala. Redundantni DC ulazi za napajanje osiguravaju neprekidan rad sistema, dok mogućnosti montaže na DIN šinu ili zid pojednostavljuju instalaciju u transportnoj, komunalnoj i sigurnosnoj infrastrukturi. Napredne funkcije upravljanja uključuju raspoređivanje napajanja preko PoE-a, ACL, VLAN, QoS, HTTPS/SSH, 802.1x autentifikaciju te SNMP/RMON nadzor – sve što je administratorima potrebno za sigurno i stabilno upravljanje mrežom.

Maksimalna snaga i skalabilnost

Za sisteme koji zahtijevaju veći broj portova i veći kapacitet napajanja, tu je CNGE10FX2TX8MSBT. Ovaj 10-portni switch podržava 90 W PoE napajanja na svih osam RJ45 portova, uz ukupni PoE budžet od 720W, što je dovoljno za istovremeni rad IP kamera visoke potrošnje, senzora, sistema digitalne signalizacije i drugih uređaja. Dva SFP uplink porta podržavaju brzine do 2.5 Gbps, osiguravajući dovoljno propusnog opsega za zahtjevne aplikacije.

Posebno se izdvaja njegova skalabilna arhitektura napajanja: korisnici mogu implementirati sistem prema trenutnim potrebama, a kasnije proširivati kapacitete bez zamjene samog switcha. Takav pristup dugoročno smanjuje ukupne troškove vlasništva. Switch radi u temperaturnom rasponu od -40°C do +70°C, a razvijen je i proizveden u SAD-u, uz usklađenost sa BABA, NDAA i TAA standardima.

Pouzdanost kao standard

Oba switcha potvrđuju Comnetovu dugogodišnju posvećenost pouzdanosti industrijske klase. Uređaji dolaze uz ograničenu doživotnu garanciju, zasnovanu na decenijama iskustva u implementaciji ojačane mrežne opreme za saobraćajne sisteme, videonadzor, elektroenergetske mreže i drugu kritičnu infrastrukturu širom svijeta.

Sigurnost je integrisana od samog početka razvoja proizvoda, a ne naknadno dodavana. Enkriptovani protokoli upravljanja, autentifikacija na nivou portova, device binding i kontinuirana usklađenost sa standardima osiguravaju da Comnetova infrastruktura ostane zaštićena i u uslovima sve sofisticiranijih prijetnji. Bilo da je riječ o zaštiti transportnih sistema, nadzoru elektroenergetskih mreža ili upravljanju videonadzornom infrastrukturom, Comnetovi novi bt PoE switchevi donose performanse, sigurnost i pouzdanost koje zahtijevaju sistemi od kritičnog značaja – danas i u godinama koje dolaze. Više informacija o ovim uređajima možete dobiti na www.comnet.net.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.