8 Marta, 2026
image
Home Vertikalna tržišta Kategorija Industrija / Proizvodnja (Page 3)

Industrija / Proizvodnja

Konica Minolta: Pametni čuvari okoliša

U svijetu gdje je upravljanje otpadom postalo jedna od ključnih tema održivog razvoja, Konica Minolta i MOBOTIX donose revolucionarna tehnološka rješenja koja pridonose sigurnijem i učinkovitijem gospodarenju otpadom

Piše: Zdravko Crnjak, specijalista za marketing, Konica Minolta Hrvatska – poslovna rješenja; E-mail: zdravko.crnjak@konicaminolta.hr

Globalna proizvodnja otpada je 2016. dosegnula 5,6 milijuna tona dnevno, a do 2030. ta će brojka porasti na 7,2 milijuna tona. Ovi podaci ističu hitnost učinkovitijeg rješavanja problema otpada kroz pametna rješenja koja smanjuju rizike i poboljšavaju procese.

MOBOTIX koristi najnoviju video tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji kako bi se nosila s raznim vrstama otpada i specifičnim uvjetima. Od domaćeg i komercijalnog otpada do industrijskih i opasnih materijala, svaki tip zahtijeva prilagođeni pristup u kojem inteligentne video tehnologije igraju ključnu ulogu. MOBOTIX termalna rješenja detektiraju temperature s visokom preciznošću zahvaljujući VGA termalnim senzorima, omogućujući optimalnu zaštitu i praćenje u svim uvjetima – čak i u vrlo zahtjevnim okruženjima gdje su prašina i visoke temperature prisutni.

MOBOTIX M73 – inovacija u sigurnosnoj tehnologiji

MOBOTIX M73 predstavlja novu generaciju termalnih kamera s naprednom modularnom tehnologijom i EN 54-10 certifikatom za detekciju požara, što je čini idealnom za sigurnosnu primjenu u opasnim okruženjima. M73 kamera postiže izvanrednu osjetljivost te, uz VGA termalne senzore, omogućuje precizno detektiranje detalja, pokrivanje širokih područja i bilježenje temperaturnih razlika na velikim udaljenostima. Podržava CIF i VGA termalnu rezoluciju pri 9 sličica u sekundi, čime osigurava visoku kvalitetu termalnih snimaka. Leća s varijabilnim kutom omogućava telefoto i ultraširoki prikaz, dok opcijska termalna radiometrija dodatno proširuje mogućnosti detekcije. S najnovijom MOBOTIX 7 platformom i podrškom za kodeke H.264, H.265, MxPEG+ i MJPEG, kamera nudi veću fleksibilnost u obradi i pohrani podataka. Kompatibilna je s ONVIF profilima G, S i T.

Otpornost u najzahtjevnijim uvjetima

Radna okruženja poput deponija, reciklažnih centara i spalionica često uključuju ekstremne temperature, vlagu i prašinu. Kamera M73, s modularnom platformom MOBOTIX 7, pruža vrhunsku otpornost i prilagodljivost u svim uvjetima. Ima certifikate IP66, NEMA 4X i IK07, što osigurava otpornost na vlagu, udarce i druge vanjske utjecaje, ali i detekciju opasnosti čak i u najekstremnijim uvjetima. Požari su ozbiljna prijetnja u industriji gospodarenja otpadom, gdje skladištenje i prerada materijala u velikim količinama zahtijeva učinkovita rješenja. Požari u kamionima za odvoz

otpada najčešće nastaju zbog pregrijavanja litij-ionskih baterija prilikom stiskanja otpada. MOBOTIX termalne kamere prepoznaju minimalne temperaturne razlike, čime omogućuju otkrivanje i prevenciju požara. Inteligentna analiza temperature omogućuje razlikovanje kritičnih situacija od uobičajenih, što smanjuje lažne alarme i povećava efikasnost.

MOBOTIX video sustavi, s vrhunskom prilagodljivošću i performansama, ključni su za održivost u upravljanju otpadom. Inteligentna rješenja ne samo da omogućuju sigurniji i učinkovitiji rad već doprinose smanjenju utjecaja na okoliš i optimizaciji resursa, što podržava ciljeve ekološke i financijske održivosti.

Aurel: Detekcija heksana u najvećoj hrvatskoj tvornici nafte Čepin

Tvornica ulja Čepin već je 81 godinu sinonim za visok kvalitet domaćih sirovina i najveći je proizvođač sirovih i rafiniranih ulja u Hrvatskoj. S kapacitetom prerade od 150.000 tona i proizvodnim kapacitetom od 32 miliona litara godišnje, odnosno 6.000 litara na sat, Čepin je izgrađeno ime u ovoj oblasti

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Tri osnovna procesa igraju odlučujuću ulogu u proizvodnji sirovih ulja kao što su suncokretovo i repičino: prešanje i ekstrakcija, rafinacija (uklanjanje nepoželjnih sastojaka) i flaširanje. Odmah nakon presovanja sirovine, ulje se ekstrahuje iz mješavine čvrstih uljarica dodavanjem rastvarača (heksana). Na ovaj način se iz sjemenki izdvaja gotovo svaka kap ulja.

Za šta se heksan koristi

Kako heksan ima nižu tačku ključanja od ulja na 68,7°C, on se ponovo uklanja destilacijom. Zahvaljujući minimalnoj termičkoj obradi, dobijeno ulje ostaje visokog kvaliteta i zadržava visok nivo proteina. Uprkos efikasnosti, heksan je veoma zapaljiv i može eksplodirati, zbog čega je pouzdan sistem za detekciju plinova neophodan. Kako bi se proizvodnja suncokretovog ulja učinila sigurnom, proizvodni pogon se oslanja na pouzdani sistem detekcije plinova kompanije MSR-Electronic. Veliki broj sofisticiranih plinskih senzora nadgleda relevantno područje 24 sata dnevno, čime se osigurava kontinuirana, sigurna proizvodnja.

ATEX rješenje

Savremeni sistem za detekciju plina opremljen je plinskim detektorima iz PolyXeta PX2 serije i centralnim dijelom sistema – digitalnom plinodojavnom centralom DGC-06. U proizvodnom objektu definirane su dvije zone opasnosti: U zoni 1 ugrađeni su plinski detektori unutar okna i pored pumpe rezervoara heksana. S izuzetkom nekoliko područja, zona 2 pokriva cijelu zgradu.

Većina plinskih senzora instalirana je u glavnoj prostoriji s postrojenjem za ekstrakciju kako bi se osigurala veća sigurnost. Svi senzori ispunjavaju uvjete za zonu opasnosti 1. Plinski senzori se postavljaju na visini od 0,3 do 0,5 metara iznad poda, jer je heksan u gasovitom stanju teži od zraka. Izmjerene vrijednosti šalju se DGC-06 centrali. Ako centrala prepozna da su navedene granične vrijednosti prekoračene, pokreće se odgovarajuće upozorenje: 1. prag alarma na 20% LEL – u kontrolnoj sobi se aktivira trepćuće svjetlo; 2. prag alarma na 40% LEL – aktivira se, uz to, i ton upozorenja i prikaz na monitorima u kontrolnoj sobi.

Sistem za detekciju plina instalirao je i u rad pustio certificirani partner MSR-Electronica – firma Aurel d.o.o. iz Zagreba.

Tehničke karakteristike PolyXeta PX2 detektora sa senzorskom glavom SX1

  • ATEX i IECEx certifikati za električnu zaštitu od eksplozije

  • SIL2 za 4-20 mA, RS-485 i relejne sigurnosne funkcije

  • Kućište: dodatni FM i CSA certifikat za klasu I, div. 1

  • PX2-1 za zonu 1 i 2, varijanta “Ex db” tipa zaštitnog vatrootpornog kućišta

  • PX2-2 za zonu 2, varijanta “Ex nR” tipa zaštite

  • Kontinuiran samonadzor

  • X-change tehnologija i jednostavna kalibracija

  • Relej za signalizaciju alarma i greške

  • Zaštita od obrnutog polariteta i preopterećenja

  • Mikroprocesor sa 12-bitnom rezolucijom pretvarača

  • Opcionalno: priključak za senzorsku glavu SSAX1 kao alternativa SX1 klase zaštite IP66 sa SplashGuard dodatkom, LC displejem sa statusnim LED diodama

Planina Konjuh konačno dobija rampe i videonadzor

Planina Konjuh na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine duže je vremena izložena nelegalnoj sječi šume.

Pokret građana “Karton revolucija” više je puta upozoravao na nelegalne aktivnosti, ali iako su Vlada i resorno ministarstvo Tuzlanskog kantona još prije dvije godine osigurali sredstva za postavljanje videonadzora, uprava Zaštićenog pejzaža “Konjuh”, zadužena za ugradnju kamera, nije izvršila svoje obaveze na vrijeme.

Stoga je na nedavno održanoj sjednici Vlade usvojena Informacija Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona o provedenim aktivnostima na uspostavljanju zaštitnih mjera u Zaštićenom pejzažu “Konjuh” zajedno s aktivnostima koje je provela ta javna ustanova.

Nakon provedenih administrativnih procedura privodi se kraju izgradnja info punkta iz pravca Kladnja, poslije čega će uslijediti i postavljanje videonadzora, koji će služiti kao mjera zaštite od zloupotrebe sječe šume.

Budući da je riječ o dionici regionalne ceste koja je u nadležnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada TK uputila je zahtjev Federalnoj vladi za pronalaženje mogućnosti i za uspostavu rampe.

Ministarstvo će nakon okončanja radova, uspostavljanja info punkta i videonadzora uputiti dopis i preduzeću “Šume Tuzlanskog kantona” putem Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u kojem će tražiti zaustavljanje vozila koji trenutno obavljaju redovnu sječu u zaštićenom pejzažu kako bi se osigurala kontrola sječe šume.

Senstarova rješenja za CER

Direktiva o otpornosti kritičnih entiteta (CER) Evropske unije je okvir za jačanje otpornosti kritične infrastrukture protiv fizičkih prijetnji, bilo da su prirodne ili ljudske, slučajne ili namjerne. Obuhvata širok spektar industrija i sektora, uključujući ali ne ograničavajući se na energetiku, transport, tretman vode i podatkovne centre

Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

CER zahtijeva da javne i privatne organizacije označene kao kritična infrastruktura izvrše procjenu sigurnosnog rizika i implementiraju korektivne mjere. Direktiva također zahtijeva aktivnu saradnju i izvještavanje unutar svakog sektora prema primjenjivim upravnim tijelima. Usvojena 2023. godine, regulatorna primjena se očekuje do kraja 2026. CER je uveden zajedno s NIS2, ažuriranim okvirom za cyber sigurnost. Kao i CER, NIS2 se bavi otpornošću kritičnih entiteta, pri čemu se obje direktive automatski primjenjuju. Pošto se obje trebaju obrađivati paralelno, preporučuje se sveobuhvatna procjena rizika koja uzima u obzir i fizičke i cyber sigurnosne aspekte. CER zahtijeva da države članice EU osiguraju da objekti kritičnih entiteta prolaze kroz temeljitu procjenu rizika i poduzmu korektivne mjere ako je potrebno.

Da li je vaša organizacija spremna?

Postoji jak poslovni argument za ispunjavanje CER zahtjeva – fizička sigurnost je značajan dio procjene rizika na nivou organizacije i ključni dio planova za osiguranje kontinuiteta poslovanja. CER proces se može podijeliti u četiri koraka: izvršiti procjenu sigurnosnih rizika, kreirati plan otpornosti koji opisuje planirane mjere ublažavanja, implementirati plan i pratiti njegovu učinkovitost te periodično ga ponovo procjenjivati.

Sigurnosna ograda duž perimetra objekta je prva linija odbrane. Ali, sama po sebi, ona je samo manja prepreka odlučnim uljezima, jer je mogu presjeći ili se popeti preko nje za nekoliko sekundi. Čak i bez pristupa bilo kojoj zgradi na licu mjesta, uljezi mogu ugroziti uslugu, uzrokovati veliku štetu, ukrasti zalihe i/ili ozlijediti sebe ili druge. Pored efikasnih alata za procjenu i odgovor, kritični entiteti zahtijevaju visokopouzdana, skalabilna rješenja koja su pogodna za veliki broj lokacija, s niskom stopom lažnih alarma i robusnim arhitekturama koje sprečavaju zastoje i neplanirane servise.

 Rješenja kompanije Senstar

Senstar nudi niz proizvoda koji donose inteligenciju na perimetar. Inteligentna rasvjeta djeluje kao aktivni odvraćajući faktor, dok senzori i nadzorne kamere detektuju i lociraju pokušaje upada. Detekcija proboja perimetra omogućava niz sigurnosnih odgovora, uključujući aktiviranje alarma na licu mjesta, aktiviranje kamera i angažovanje odvraćajućih uređaja kao što su audioporuke ili dodatna rasvjeta. Unutrašnji prostori također mogu biti zaštićeni. Pošto Senstarovi senzori dijele zajedničke komunikacijske protokole, kombinacija senzora može biti postavljena na lokaciji bez dodatne infrastrukture.

 Zaštita kritične infrastrukture

S više od 40 godina iskustva u zaštiti kritične infrastrukture širom svijeta, Senstar ima znanje, prisustvo u Evropi i sveobuhvatan portfolio potreban da klijentima pomogne u ublažavanju sigurnosnih ranjivosti. Senstarova rješenja za detekciju upada u perimetar, videoanalitiku, kontrolu pristupa i softver za upravljanje videom su isplativa, dokazano pouzdana i visokocijenjena u sektorima kritične infrastrukture.

Bosch AVIOTEC: Pouzdana zaštita od požara za zelene izvore energije

Opasnosti od požara na elektranama nisu ograničene samo na naftnu i plinsku industriju. Čak i najzeleniji izvori energije veliki su izazov za zaštitu od požara. AVIOTEC videosistem za otkrivanje dima i plamena pouzdano prati sustave za proizvodnju energije i prostorije u zatvorenom i na otvorenom

Piše: Danijel Jerković, direktor odjela za South East Adria regiju – Safety Solutions, Bosch Building Technologies – Sigurnosni sistemi; E-mail: Danijel.Jerkovic@hr.bosch.com

 Programi za zaštitu klime posljednjih desetljeća potaknuli su mnoga poduzeća da postupno ukinu uporabu fosilnih goriva koja onečišćuju okoliš i zamijene ih obnovljivim izvorima energije. Upravitelji nekretnina velikih poslovnih ili industrijskih prostora sve se više okreću solarnim energetskim instalacijama. Međutim, velika potražnja te brza implementacija fotonaponske opreme na krovovima predstavljaju određene rizike i opasnosti kada je riječ o zaštiti od požara. Upozorenja koja lažno ukazuju na to da krov gori prekidaju proizvodnju i opskrbu električnom energijom te potiču evakuaciju, koja rezultira značajnim poslovnim gubicima. Rješenje za zaštitu od požara stoga mora brzo prepoznati bilo kakve znakove stvarnih požara te spriječiti pojavu lažnih uzbuna.

Svestrano rješenje

AVIOTEC videosustav za otkrivanje plamena i dima tvrtke Bosch nudi praktično sveobuhvatno rješenje za rješavanje izazova zaštite od požara na postrojenjima i instalacijama za proizvodnju električne energije. Stroga ispitivanja u Bosch Fire Labu dokazala su da AVIOTEC sa svojim unaprijed konfiguriranim algoritmima umjetne inteligencije može pouzdano otkriti dim i plamen na izvoru u prvih nekoliko sekundi. To znači da se požar može brzo suzbiti, a stope neugodnih alarma – i nepotrebnih evakuacija – znatno su niže. Tehnologija temeljena na videozapisima može se pozicionirati za praćenje širokog područja, tako da je potrebno manje uređaja u usporedbi s klasičnim sustavima. AVIOTEC tehnologija sastoji se od integriranog kućišta IP67, što ga čini otpornim na različite vremenske uvjete. To drži objektiv kamere čistim kako bi se osigurale oštre, pouzdane videosnimke, čak i u uvjetima u kojima je vidljivost obično dovedena u pitanje. Jasnoću snimke osigurava i funkcija detekcije neovlaštenog mijenjanja unutar konfiguracije. To znači da je provjera kvalitete scene moguća za pojedinačne postavke u kojima su scene ili presvijetle ili previše tamne. Provjera referentne slike dodatna je opcija. Kućište također štiti tehnologiju od vandalizma i neovlaštenog mijenjanja. Robustan algoritam za otkrivanje dima pouzdan je čak i u vjetrovitim uvjetima.

Kako funkcionira

AVIOTEC nadzire područje u potrazi za svim događajima povezanim s požarima. Snimke se kontinuirano obrađuju kao vizualni podaci algoritmima dubokog učenja. Inteligentna tehnologija unaprijed je obučena za razlikovanje stvarnog dima ili plamena – događaja koji zahtijevaju aktiviranje upozorenja – i svih pojava ili događaja koji ne predstavljaju opasnost od požara. To je čini superiornijom u usporedbi s klasičnim sustavima za otkrivanje požara jer smanjuje mogućnost pojave lažnih alarma. Sva originalna upozorenja o požaru koja se aktiviraju mogu se odmah prenijeti na VMS i protupožarne alarmne centrale kako bi sigurnosno osoblje moglo pokrenuti evakuaciju i započeti mjere za sprječavanje širenja vatre.

Prevencija je imperativ u morskim lukama

Menadžeri sigurnosti svakodnevno se susreću s izazovima, ugrozama i sigurnosnim problemima, ali i sveobuhvatnim pristupom i načinima njihova preveniranja i rješavanja. Tako je u svim oblastima u kojima industrija sigurnosti ima značajnu ulogu, a naročito u zaštiti morskih luka

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

Vertikalno tržište u kojem sigurnosni stručnjaci imaju jednu od ključnih uloga kako bi, u najširem smislu riječi, osigurali uvjete da sistem nesmetano funkcionira, jesu morske luke. Kako bismo uopće mogli govoriti o sigurnosnim sistemima koji se implementiraju u kritičnoj infrastrukturi, važno je napomenuti da se pod morskom lukom podrazumijeva morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta.

Potencijalne prijetnje i izazovi

To je i prostor koji se koristi za skladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale djelatnosti koje su u međusobnoj ekonomskoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi. Kao takve, luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi, kao i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na veliki broj prijetnji i rezultira brojnim sigurnosnim izazovima koje je neophodno prevenirati ili riješiti.

Kada su u pitanju veliki teretni brodovi koji u specijaliziranim kontejnerima ili na drugačije načine prevoze različite vrste roba, postoji mogućnost da će se u unutrašnjosti nalaziti nešto sumnjivo, što predstavlja potencijalnu prijetnju i zahtijeva odgovarajuće provjere i pretrese. Luke su i pogodna meta za nelegalnu međunarodnu distribuciju opojnih droga, oružja i drugih nedozvoljenih roba. Nadalje, imaju mnoge kritične nadzorne potrebe kao što je zaštita od nezakonitog ulaska i terorističkih prijetnji, ali se moraju izboriti i sa svakodnevnim krađama i oštećivanjem opreme i okruženja. To postaje sve teže zbog velikog prostora koje zauzimaju, ali i činjenice da se u principu nikada ne zatvaraju.

Osim toga, luke su vrlo izložene akcidentalnim situacijama budući da su mjesto distribucije različitih opasnih materija poput hemikalija, nafte i naftnih derivata, čijim izlijevanjem nastaju velike nesreće, pa je sve navedeno provođenjem različitih sigurnosnih mjera potrebno prevenirati. Ne treba zaboraviti ni izloženost požarima i drugim mogućim ekološkim katastrofama.

Morske luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na sve veći broj prijetnji

Zakonski okviri i obavezna oprema

U lukama smještenim na obalama Jadranskog mora sigurnosni sistemi se implementiraju na način koji je propisan zakonskim rješenjima. Tako je, naprimjer, u Hrvatskoj Zakonom o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka detaljno propisano funkcioniranje sigurnosnog sistema u slučajevima prijetnje ili događaja koji ugrožava sigurnost, kao i u slučajevima događaja, radnji ili okolnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost broda i luke. Propisi definiraju i svaku dopuštenu djelatnost na lučkom području. Pritom se pod pojmom zaštite podrazumijeva i sistem preventivnih mjera namijenjenih zaštiti brodova i luka od prijetnje namjernim nezakonitim činom. Svaka morska luka ima izrađen plan sigurnosne zaštite, kojim su, osim slijeda aktivnosti, detaljno propisani načini fizičke i tehničke zaštite u svim situacijama.

Poseban segment plana podrazumijeva aspekt tehničke zaštite u morskim lukama, koji podrazumijeva instalaciju savremene sigurnosne opreme. S ciljem preveniranja svih vrsta rizika, u morskim lukama i plovilima prvenstveno se instaliraju videonadzor, sistem identifikacije osoba i vozila, oprema za detekciju oružja i eksploziva, sistem za detekciju nedozvoljenih supstanci i materijala, signalizacija za slučaj evakuacije luke i plan evakuacije, kontrola pristupa, sistem za unutrašnju komunikaciju, dronovi itd. Videonadzor je, naprimjer, vrijedno sigurnosno rješenje budući da službenicima omogućava da u stvarnom vremenu prate dešavanja i brzo identifikuju rizike ili ranjivosti. Savremena tehnologija nadzora donosi i vještačku inteligenciju te napredak u videoanalitici kao ključne trendove u unaprijeđenom nadzoru luka.

Skeniranje tereta u Luci Drač

O svim navedenim izazovima, savremenim prijetnjama te načinima prevencije i rješavanja incidentnih situacija u morskim lukama detaljno je bilo govora i na konferenciji Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, na kojoj je cijeli jedan blok bio posvećen ovoj temi.

Dio sigurnosnog sistema Luke Drač, najveće i najstarije luke u Albaniji, predstavio je direktor Sektora sigurnosti Alfred Velaj, koji je kazao kako se više od 90 posto trgovine te države odvija preko mora. “Stoga je i dio problema vezanih za ovu luku upravo krijumčarenje imigranata ili droge. Slične probleme imaju i susjedne zemlje. Kada je riječ o drogi, imamo probleme s teretom koji dolazi iz Južne Amerike, npr. u tovarima banana. S tim smo se uhvatili u koštac i spriječili krijumčarenje droge, jer smo uveli skeniranje 100 posto tereta koji dolazi s tog kontinenta. Oformili smo jedinicu policije koja se bavi time. Naravno, govorimo o malom broju kontejnera, ali su rezultati uglavnom pozitivni. Kao rezultat toga znatno je smanjena trgovina drogom u 2024. godini”, rekao je Velaj.

Za razliku od Drača, u crnogorskoj Luci Bar, kako je naveo Mladen Bulatović, direktor Sektora bezbjednosti, skenira se samo jedan do dva posto tereta, jer imaju samo jedan skener. “Zato moramo uložiti u nabavku novih skenera. S obzirom na to da imamo podatke odakle dolazi ta roba, kojim brodovima i kojom rutom, možemo da preveniramo dosta toga, kao što rade kolege u Luci Drač. Crna Gora je turistička zemlja, a turizam je veoma važna grana privrede koja je i dovela do napretka”, naglasio je Bilatović, dodavši kako su nekada u Luci Bar imali pet do deset kruzera godišnje, a sada ih imaju i do osamdeset. “To povećava izazove i zato je važno imati kvalitetan sistem detekcije i kontrole kruzera i putnika. Novi modus operandi u lukama je taj da se na kruzerima krijumčare i određena nedozvoljena sredstva”, kaže Bulatović.

Opasnost od terorističkih prijetnji

Posebna tema, kada je u pitanju organizacija sistema sigurnosti i zaštite morskih luka i brodova, otvorila se poslije događaja 11. septembra 2001. u New Yorku, a to je sprečavanje terorističkih napada. U vezi s tim, na sjednici Skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO) jednoglasno je dogovoren razvoj i primjena novih mjera koje se odnose na sigurnost brodova i luka. Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti, održana u decembru 2002. godine u Londonu, prihvatila je nove odredbe Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i Međunarodni kodeks o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Kodeks) radi unapređenja pomorske sigurnosti. Ti novi zahtjevi čine dodatni međunarodni okvir kroz koji brodovi i luke mogu sarađivati radi otkrivanja i otklanjanja prijetnji sigurnosti pomorskog saobraćajnog sistema.

Kako spriječiti i otkriti krijumčarenje?

Na koji način spriječiti i otkriti krijumčarenje nedozvoljenim robama te koje sisteme kontrole implementiraju u Kotoru, kazao je menadžer sigurnosti u toj crnogorskoj luci Boško Drakulović. “Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Brojni su, stoga, izazovi pred nama, pa zbog toga menadžment jako puno ulaže u fizičku i tehničku zaštitu. Tako je cijelo koncesiono područje luke pokriveno videonadzorom. Kada je u pitanju cyber sigurnost, ove godine smo ugradili najsavremeniji softver, antiviruse i check pointe koji će zaštititi naše računare. Veliki izazov imamo s dronovima, jer dosta ljudi želi da snimi kruzere koji dolaze. Zato smo jako zainteresovani i za nabavku antidronskih sistema”, rekao je Drakulović.

U kotorskoj luci, naglašava on, imaju i metal-detektore vrata. Ipak, kao vrlo značajan segment sigurnosti, Drakulović je istakao činjenicu da Luka Kotor ima plan sigurnosti koji je odobrilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore.

O savremenim sigurnosnim rješenjima tehničke zaštite, kada je riječ o operacijama s naftom i naftnim derivatima u lučkim područjima, detaljno je govorio Vladimir Kašćelan, menadžer bezbjednosti i zaštite naftne kompanije Jugopetrol, čiji se rezervoari nalaze i u lučkom području Luke Bar. Posjeduju veliku petrolejsku instalaciju, jedinu u Crnoj Gori, koja ima veliko požarno opterećenje, jer su kapaciteti preko 110.000 kubika, zbog čega je ova instalacija prepoznata kao kritična infrastruktura u toj zemlji, pa i u regiji.

Savremeni sistemi za upravljanje naftom

“Kada su u pitanju sistemi tehničke zaštite, mi imamo impozantan videonadzor i trudimo se da pokrijemo sto posto teritorije. Osim toga, savremena tehnologija se koristi i u operativnom radu. Od dolaska plovila u Luku Bar do iskrcavanja broda i punjenja rezervoara, imamo sistem za zaštitu od prepunjavanja koji je integrisan sa sistemom za mjerenje nivoa kako bismo u svakom trenutku znali koliko goriva imamo u rezervoaru. A sve to je integrisano i s automatskim SCADA sistemom, koji na osnovu analize podataka donosi odluke u pravo vrijeme o otvaranju i zatvaranju ventila rezervoara. A sve s ciljem prevencije prelijevanja”, objašnjava Kašćelan.

On dalje navodi da kao kompanija posjeduju i savremeno protivpožarno rješenje kojim, također, upravlja SCADA. Taj protivpožarni sistem sastoji se od sistema gašenja i hlađenja magistrale cjevovoda, glavne pumpaonice i glavnog rezervoara iz kojeg se napaja sistem gašenja. “Tu su još i glavna i pomoćna kontrolna soba. Sistem ima dva načina upravljanja, daljinski na komandom pultu ili putem aplikacije SCADA Winguard te ručno upravljanje – da u slučaju otkaza sistema, operater sam odabere, po utvrđenom algoritmu i pravilu, da zatvara ventile i ostalo. Veoma važni su i motorizirani ventili (motor operated valves) na ulazu i izlazu iz rezervoara, koji su jako bitni za pravovremenu reakciju. Pritiskom na dugme ili taster automatski upravljate ventilima”, ističe Kašćelan. Kako bi na najbolji način prikazao značaj sigurnosnih sistema koje primjenjuju, predstavnik Jugopetrola je naveo kako imaju razrađene razne scenarije, koji su detaljno analizirani.

Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Stoga menadžment mnogo ulaže u fizičku i tehničku zaštitu

Preveniranje svake vrste ugroza

“Otkrit ću vam jedan, koji bi bio dosta nepovoljan. Naime, kod rada s naftnim derivatima, veoma ste izloženi hazardima. Sve mjere koje poduzimamo imaju samo jedan cilj – smanjenje ovog rizika, koji uvijek postoji. Dakle, ako bi došlo do otkaza sistema na cisterni na autopunilištu, ukoliko neki ventil otkaže prilikom punjenja benzina, a protok goriva benzina je 450 litara u minuti, dok se shvati da imamo prolijevanje i dok vozač ispravi grešku, proći će deset minuta. To je više od 4.000 litara prosutog benzina i jedna mala mikrovarnica može dovesti do požara, odnosno incidenta velikih razmjera”, naglasio je Kašćelan. Upravo zbog ove činjenice, odnosno potrebe da se preveniraju ovakve situacije, on ističe da u Jugopetrolu svakodnevno prate nova svjetska rješenja i pokušavaju biti konkurentni i ispuniti misiju – nula incidenata i žrtava.

 Spašavanje od prevrtanja i onečišćenja

Na istom zadaktu i s jednakom misijom je i kapetan Zoran Nikitović, vlasnik kompanije Hemosan iz Bara,  koja se više od dvadeset godina uspješno bavi zaštitom mora, luka i marina od zagađenja, kao i prihvatom opasnog i neopasnog otpada. On je podsjetio na jedan događaj koji je i doveo do nastanka i razvoja njegove kompanije. “Desio se 1997. godine incident kada se u luci izlilo 148 tona nafte. Tadašnji direktor je zamolio našu pilotsku službu, u kojoj sam bio zaposlen, da spasimo situaciju. Mi smo sve očistili i riješili problem za 72 sata. Nakon toga nastao je Hemosan, koji će se godinama razvijati”, kazao je Nikitović. On navodi da je zaštita mora od zagađenja jednostavno bilo iznuđena i da je Hemosan sve do 2014. godine bio jedina firma u Crnoj Gori koja se bavila čišćenjem mora, kao i akcijama prilikom prevrtanja brodova i potapanja cisterni.

Crna Gora tada jednostavno nije imala ništa od opreme i luke i marine su se našle u velikom problemu. “Imajući to u vidu, naša kompanija se prvenstveno okrenula zaštiti mora u Crnoj Gori. Najprije smo počeli raditi u Luci Bar i Brodogradilištu Bijelo. Imali smo velike uspjehe. Navest ću jednu situaciju, kada je potonuo brod Meksika u Brodogradilištu Bijela. Imali smo vrlo uspješnu akciju, izvadili ga iz vode, sve očistili i nikakvih zagađenja nije bilo. Imali smo i slučaj požara na jahti u Herceg Novom, kada smo sve riješili za osam sati”, naglasio je Nikitović i podsjetio na aktivnosti na zaštiti mora od zagađenja, sprečavanju ispuštanja otpadnih voda i komunalnog otpada u Luci Bar. S Upravom pomorske sigurnosti, naveo je, uspostavili su saradnju te izradili Nacionalni plan prema kojem će postupati u slučaju akcidenata u lukama i marinama Bar, Porto Montenegro, Porto Novi i drugima.

Kako osigurati posao pod suncem?

S obzirom na velike površine koje zauzimaju, solarne elektrane se čine kao lahke mete za neovlaštene upade i potencijalne štete. I upravo zbog veličine, njihova opsežna infrastruktura zahtijeva pažljiv izbor tehničkih rješenja kako bi se osigurala dugoročna efikasnost i pouzdanost

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Tehnologija dobijanja električne energije iz sunčeve svjetlosti u svijetu je poznata i popularna decenijama. Sunce kao nepresušan izvor energije isijava ogromne količine svjetlosti, koja u maloj ali i više nego dovoljnoj količini dolazi do naše planete, gdje pokreće i održava kompletan život. Solarna energija spada u obnovljive izvore energije. Ona je čista i ekološki potpuno prihvatljiva jer ne stvara emisije stakleničkih gasova ili drugih tvari koje zagađuju planetu i zbog toga je sve popularnija kao alternativa tradicionalnim izvorima energije koji koriste fosilna goriva.

Proizvodnja energije

Korištenje ove obnovljive energije u svrhu proizvodnje električne energije odavno privlači naučnike i industriju, pa možemo reći da je u pitanju i pomalo zastarjela tehnologija. Električna energija iz sunca sa danas dobija na dva načina. Prvi je putem fotovoltaičnih ćelija unutar solarnih panela koje hemijskom reakcijom iz svjetlosti direktno proizvode električnu energiju. Drugi način je termalnim putem preko tzv. solarnih kolektora i ogledala. Preko njih se usmjerena svjetlost koristi za zagrijavanje tekućine, najčešće solne otopine, koja grije kotlove vode, nakon čega se pokreću turbine i generatori.

Zanimljivo je da solarni paneli proizvode isključivo istosmjernu struju, koja se za dalju upotrebu mora pretvarati, dok se termalnim putem direktno dobija naizmjenična struja. Uređaji za pretvaranje istosmjerne struje iz solarnih panela u naizmjeničnu struju, kakva se koristi u domaćinstvima i industriji, zovu se inverteri i predstavljaju srce svake solarne elektrane. Solarnim kolektorima inverteri nisu potrebni. Također, dva su najčešća načina instalacije solarnih panela: on-grid i off-grid. Kako samo ime kaže, on-grid sistem solarnih elektrana podrazumijeva instalaciju koja se konektuje na postojeću lokalnu elektroenergetsku mrežu, kojoj isporučuje kompletnu proizvedenu struju. Off-grid sistem nije konektovan na energetsku mrežu i proizvodi električnu energiju isključivo za vlastite potrebe nekog objekta. Ovi sistemi obično dolaze s baterijama, koje pohranjuju višak proizvedene energije kako bi se mogla koristiti kad sunce zađe.

Kako stojimo sa solarnom energijom?

Jadranska regija ima odlične uvjete za korištenje solarnih resursa zbog svoje geografske pozicije i povoljnih klimatskih karakteristika. Ovi dijelovi Evrope imaju visoku sunčanu insolaciju tokom većeg dijela godine, što znači da primaju relativno velike količine sunčeve energije. Većina područja ima relativno malu nadmorsku visinu s malo prirodnih prepreka koje bi mogle zakloniti sunce, i to olakšava prikupljanje energije. Međutim, u Jadranskoj regiji do razvoja ovih projekata dolazi tek negdje 2010. godine, kada kreće i prva masovnija ekspanzija u izgradnji. Tome je kumovalo usvajanje i usaglašavanje zakonskih regulativa sa zakonima Evropske unije o obnovljivim izvorima energije, gdje su se zemlje članice, ali i one koje to žele biti, obavezale na odbacivanje fosilnih goriva i povećanje proizvodnje struje iz tzv. zelenih ili čistih izvora. Ipak, tek nakon pandemije dolazi do naglog otvaranja regionalnog tržišta el. energije, pojave berzi i većih otkupnih cijena za ovu vrstu energije, što je dovelo i do prave eksplozije ovih projekata u regiji. Danas imamo izgrađeno nekoliko hiljada solarnih elektrana različitih veličina, od 10 kW do 80 MW instalirane snage.

Kako zaštititi solarne elektrane?

Solarne elektrane se najčešće instaliraju na zemlji i obično zauzimaju površinu od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada kvadratnih metara. S obzirom na to, čine se kao lahke mete za neovlaštene upade i potencijalne štete, a jedan od ključnih razloga za zaštitu je njihova osjetljivost na različite vanjske prijetnje, uključujući vandalizam, krađu i vremenske nepogode. Upravo zbog svoje veličine, njihova opsežna infrastruktura zahtijeva pažljiv izbor tehničkih rješenja kako bi se osigurala dugoročna efikasnost i pouzdanost. Najčešći sigurnosni sistemi koji se koriste za zaštitu solarnih elektrana danas uključuju prvenstveno fizičke barijere u vidu ograda i zidova oko perimetra elektrane koji imaju zadatak da spriječe neovlašten pristup. Tu su zatim alarmni sistemi sa senzorima pokreta te videonadzor.

Primjena ovih sigurnosnih mjera osigurava ne samo fizičku zaštitu solarnih elektrana već i očuvanje njihove funkcionalnosti i efikasnosti, što je ključno za održavanje pouzdanih izvora energije u budućnosti. Važnost internetske konekcije za zaštitu solarne elektrane također se ne može zanemariti. Kroz stabilnu i sigurnu internetsku vezu solarne elektrane mogu koristiti napredne nadzorne i kontrolne sisteme koji omogućavaju daljinsko praćenje i upravljanje, što pomaže u pravovremenom otkrivanju i reakciji na potencijalne sigurnosne prijetnje. Tamo gdje nema klasične broadband konekcije, internet se osigurava putem 4G modema ili mobilnog interneta.

Najčešći sigurnosni sistemi koji se koriste za zaštitu solarnih elektrana su fizičke barijere u vidu ograda i zidova oko perimetra, alarmni sistemi sa senzorima pokreta te videonadzor

Proaktivna zaštita iz Axisa

Brojni svjetski proizvođači sigurnosne opreme nude rješenja za zaštitu solarnih elektrana. Jedan od njih je i Axis Communications. Njihova rješenja spajaju napredne senzore s vizuelnom potvrdom i zvučnicima, tako da je moguće efikasno nadzirati i velike perimetre s udaljenih lokacija – i to s jednim uređajem koji igra višestruke uloge. Jedan Axisov sistem može pokriti svaki aspekt zaštite aktivnosti na solarnoj farmi, a dokazan kvalitet njihovih proizvoda znači da ćemo manje trošiti na održavanje i popravke. Rezultat je produktivna solarna farma, koja nudi i brži povrat investicije.

Kako sistem radi?

Axisov mrežni videonadzorni sistem spaja vrhunski hardver sa snažnom analitikom kako bi zaštitio lokaciju te potvrdio i klasificirao potencijalne prijetnje duž perimetra. Sistem koristi kombinaciju termalnih i PTZ kamera postavljenih direktno uz ogradu, koje posjeduju automatsko praćenje i omogućavaju vizuelnu potvrdu, identifikaciju svih prijetnji, uz naprednu analitiku – kao i radar te senzore pokreta za aktivaciju alarma. U slučaju sumnjive aktivnosti, senzori pokreta, također postavljeni duž ograda, aktiviraju odvraćajuće mehanizme poput alarma s prethodno snimljenim ili uživo emitiranim glasovnim porukama (putem zvučnika) i svjetlima koja se mogu aktivirati automatski ili ručno.

Ukoliko želimo odbiti potencijalne provalnike i prije nego što se približe našem objektu, Axis preporučuje i uključivanje radara u svoje rješenje. “Uparivanjem s PTZ kamerama i odvraćajućim mehanizmima poput alarma, svjetla ili glasovnih poruka, radar se čini kao veoma ekonomično rješenje. On se može koristiti i kao dopuna termalnim kamerama kako bi se upozorenje o potencijalnom upadu dobilo mnogo ranije i daleko izvan tradicionalnog perimetra”, navode iz te kompanije. Radar s ugrađenom analitikom ima nisku stopu lažnih alarma, a posebno kada se kombinira s termalnim kamerama. On može tačno otkriti, klasificirati i pratiti ljude i vozila, pružajući precizne detalje o njihovoj udaljenosti i brzini.

“Sveobuhvatna Axisova sigurnosna rješenja osiguravaju perimetre i osjetljiva materijalna i tehnička sredstva, uprkos činjenici da se solarne farme često nalaze na udaljenim lokacijama i da su opskrbljene minimalnim osobljem. Napredna analitika, mrežni audio za komunikaciju u stvarnom vremenu i zavidna kvaliteta videa za forenzičke svrhe pomažu da otkrijete, provjerite, klasificirate, identificirate, pratite i odvratite uljeze, uz manje lažnih alarma, čak i tokom izazovnih svjetlosnih i vremenskih uslova. S detaljnim uvidom u stanje na terenu koji pružaju Axisova rješenja možete djelovati ne samo brzo već i inteligentno”, ističu iz ove kompanije.

Uparivanjem s PTZ kamerama i odvraćajućim mehanizmima poput alarma, svjetla ili glasovnih poruka, radar se čini kao veoma ekonomično rješenje. On se može koristiti i kao dopuna termalnim kamerama kako bi se upozorenje o upadu dobilo ranije i daleko izvan tradicionalnog perimetra

Ukoliko su videomaterijali forenzičkog kvaliteta, to znači da je moguće istražiti incidente nakon događaja i prikupiti dokaze u svrhu pokretanja krivičnog procesa. Kamere opremljene analitikom za prepoznavanje registarskih tablica omogućavaju automatsko odobravanje pristupa vozilima, praćenje vremena provedenog na mjestu i vođenje evidencije posjetilaca. Pristup je moguće kontrolisati i pomoću mrežnih interfona. Koristeći mogućnosti dvosmjerne komunikacije, operateri mogu direktno razgovarati s osobama na terenu kako bi zaštitili svoje ljude, osigurali pridržavanje sigurnosnih propisa i dostavili upute u slučaju hitnih situacija.

Optimiziranje proizvodnje

Axisova mrežna rješenja s inteligentnom analitikom pomažu vlasnicima elektrana i tako što podržavaju prediktivno održavanje i pravovremene popravke, čime utječu na produženje vremena trajanja opreme. Pravovremeno uočavanje potencijalnih problema može spasiti opremu od većeg kvara, a vlasnike od komplikacija s isključivanjem elektrane i prekidom proizvodnje. S Axisovim termalnim kamerama moguće je održavati kontinuitet rada elektrane budući da one prate i identificiraju pregrijavanje opreme poput panela, kablova, baterija i transformatorskih stanica, minimizirajući tako rizik od požara, a omogućavajući brzu reakciju. “Lociranjem neočekivano toplih ili hladnih područja na solarnim panelima ove kamere pomažu u dijagnosticiranju smanjene efikasnosti elektrane te daju signal vlasniku da reaguje. PTZ kamerama moguće je pratiti položaj pokretnih panela (panela sa trackerima), tako da uvijek možemo poslati servisere ukoliko vizuelno uočimo problem”, kažu iz Axisa te napominju kako potvrdu da je posao obavljen ekipe mogu poslati i putem njihovih nosivih kamera, a ti snimci se kasnije mogu koristiti i za interne obuke ekipa.

Senstarova sigurnosna rješenja

Kanadski Senstar također ima bogat portfolio rješenja za zaštitu perimetra solarnih farmi i elektrana. Kompanija je specijalizirana za sigurnosne tehnologije s fokusom na sisteme za detekciju upada u perimetar i sisteme za upravljanje videonadzorom. Osnovan 1981. godine, Senstar donosi više od četiri decenije iskustva u zaštiti kritične infrastrukture, uključujući i energetska postrojenja, transportne mreže i industrijske lokacije. “Solarne farme i elektrane su kritični infrastrukturni objekti podložni krađama, vandalizmu i terorističkim napadima. Vlasnici mogu bolje zaštititi svoje resurse i osoblje od potencijalnih prijetnji korištenjem naših rješenja za zaštitu perimetra. Zaštita perimetra je sveobuhvatan i integrisan pristup sigurnosti koji uključuje fizičke, virtuelne i logičke mjere sigurnosti”, kažu iz Senstara. Oni smatraju da je višeslojni pristup neophodan za zaštitu velikih solarnih farmi i drugih komponenti energetskih mreža te da razumna kombinacija sigurnosnih tehnologija predstavlja jedino isplativo rješenje za sve kritične elemente mreže.

Šta nude Axisova rješenja za solarne farme?

Već smo rekli da se Axisova rješenja sastoje se od IP vizuelnih i termalnih kamera, radara, kontrole pristupa i audioopreme. Opremljeni inteligentnom analitikom, Axisovi proizvodi podržavaju otvorene industrijske standarde i interfejse, pa ih je lako integrisati s drugim IP sistemima, a istovremeno su skalabilni. Termalne kamere dolaze sa Zipstream tehnologijom, koja u prosjeku omogućava 50% manje zahtjeva za pohranom i propusnošću, dok su ostale IP kamere dovoljno kvalitetne da izdrže izazove okoline, a pružaju izvrstan kvalitet slike u zahtjevnim uslovima. Lightfinder tehnologija pruža video visoke rezolucije u koloru s minimalnom zamućenošću slike čak i u mraku. Mrežni zvuk, pri čemu je svaki zvučnik potpuno audiorješenje, dolazi s PoE napajanjem, dok se inteligentna analitika temelji na otvorenim standardima i podržava ACAP fleksibilnu platformu, koja partnerima kompanije olakšava isporuku aplikacija prilagođenih njihovim specifičnim potrebama.

Sistematski pristup

Iz Senstara dalje kažu da je neophodan sistemski pristup za postizanje sigurnosti solarnih farmi i elektrana. On u prvome redu podrazumijeva odvraćanje kao vid izbjegavanja incidenata i uvijek je, zapravo, i najbolji ishod. Zatim slijedi detekcija, koja može pouzdano otkriti mjesta upada, pa odgoda kroz detekciju na perimetru, što će pružiti dodatno vrijeme za procjenu i reakciju sigurnosnog osoblja. Zahvaljujući integraciji sistema za upravljanje videozapisima sa senzorima na perimetru, procjena će maksimizirati uvid u stvarnu situaciju i zajedno s komunikacijom dovesti do reakcije i angažovanja ekipa na mjestu događaja.

Zaštita perimetra uz FlexZone

FlexZone senzori za lociranje montiraju se na ogradu. Precizni su i isplativi, jednostavni za instalaciju te prilagodljivi i skalabilni za bilo koju veličinu perimetra. U ponudi su i FiberPatrol FP400 optički senzori, koji se također montiraju na ogradu i koji su otporni na elektromagnetne smetnje i munje, što je veoma važno za objekte ove veličine. Senstar nudi i Symphony VMS, skalabilan i povoljan softver za videonadzor s analitikom koji omogućava praćenje ljudi i vozila na otvorenom te automatsko praćenje PTZ kamera.

Upravo FlexZone štiti prilaze Tázlár Solar Parku, najvećoj solarnoj elektrani u Mađarskoj, koja se prostire na stotinjak hektara i posjeduje instaliranu snagu od 60 MW. Kako bi zaštitio perimetar solarne elektrane od 7 km od krađe i vandalizma, integrator STYX Sicherheitstechnik, dugogodišnji partner Senstara, osigurao je zavarenu mrežastu ogradu sa FlexZone senzorom za detekciju upada. Senzor je integrisan s PTZ kamerama, koje se usmjeravaju ka tački detekcije u slučaju alarma. “FlexZone je jednostavan za instalaciju i rad, isplativ i, najvažnije, pouzdan u otkrivanju i lociranju pokušaja upada. S punim povjerenjem ga preporučujemo našim klijentima za zaštitu njihovih ključnih resursa”, rekao je René Steinkellner, izvršni direktor STYX Sicherheitstechnika.

Napad na srce elektrane

Već smo rekli da je inverter najvažniji dio svake solarne elektrane. Osim što pretvara istosmjernu struju (DC) u naizmjeničnu (AC), on predstavlja hardversko i softversko srce elektrane. Inverter uvezuje grupe panela, kontrolira izlaznu snagu i obračunava njihovu proizvodnju, ali i komunicira sa svim uređajima unutar i izvan mreže te šalje i prima sve podatke i naredbe od krucijalne važnosti za rad elektrane. Neki inverteri se direktno mogu spajati na mrežne rutere, a nekima je za daljinski pristup i nadzor ipak neophodan i web logger. Kako god, daljinski pristup zahtijeva internet, a internet znači i mogućnost kibernetičkog napada. Nažalost, energetski sektor širom svijeta već je doživio ozbiljne cyber napade u prošlosti, što ukazuje da nas slično očekuje i u budućnosti.

U maju 2021. jedan takav napad na Colonial Pipeline u Texasu doveo je do zatvaranja naftovoda te nestašice i povećanja cijena benzina, što je potaknulo i paničnu kupovinu na pumpama, posebno u teško pogođenim južnim američkim državama. Ukrajina je 2015. godine doživjela prvi poznati cyber napad na električnu mrežu, koji je izazvao prekide na 30 trafostanica i ostavio oko 230.000 ljudi bez struje nekoliko sati. Ljudi koji posjeduju off-grid solarne sisteme obično bi profitirali od takvih situacija jer su u stanju održavati dotok struje. Ali, baš kao i on-grid solarni sistemi, nisu u potpunosti imuni na rizik od cyber napada ukoliko nemaju odgovarajuću zaštitu.

Koje su tehnologije podložne cyber napadima?

“Kibernetički napadi se u principu koncentrišu na informacijsku tehnologiju (IT), tj. softver koji pohranjuje, šalje ili preuzima informacije. No, hakeri sve više ciljaju i operativnu tehnologiju (OT) – hardver i softver koji nadzire i kontroliše uređaje, posebno kako ova tehnologija postaje šire dostupna i izložena internetu”, kaže Mahir Jabandžić, izvršni direktor firme EMY iz Zenice, koja se dugi niz godina bavi projektovanjem i izgradnjom solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini. Jabandžić posebno naglašava kako je EMY na tom tržištu prisutan od 2011. godine, da u svom porfoliju ima više od tri stotine izgrađenih solarnih elektrana, ali da se do sada još nije susreo s problematikom cyber napada. “Mi se u dosadašnjem radu zaista nismo susretali s kibernetičkim napadima, gašenjima ili hakerskim preuzimanjima elektrana, a u ovome smo poslu jako dugo. Praktično smo pioniri na tržištu solara u Bosni i Hercegovini. Možda je to zbog toga što smo relativno malo tržište, pa nismo previše zanimljivi hakerima”, kaže Jabandžić.

Tokom cyber napada na solarne elektrane haker bi teoretski mogao preuzeti kontrolu ciljajući na invertere, budući da su oni praktično dio interneta stvari, a kroz pristup ruteru mogao bi pogasiti i kompletnu odbranu elektrane. “Ako bi hakeri preuzeli kontrolu nad inverterima, zasigurno bi mogli smanjiti izlaznu snagu sistema, ugasiti eventualnu limitaciju elektrane ili čak potpuno zaustaviti njen rad. Također, ako solarni sistem skladišti električnu energiju, na udaru bi se mogle naći i baterije, kojima bi prijetila opasnost od preopterećenja. Međutim, ukoliko gledamo veće naponske nivoe, jasno je da bi napadi na više solarnih sistema mogli izazvati i nestabilnost mreže”, upozorava Jabandžić.

Kako se zaštititi?

Na pitanje kako se zaštititi od cyber napada i šta proizvođači solarne opreme nude za tu namjenu, izvršni direktor firme EMY u prvi plan ističe izbor pouzdanih brendova. “U svakom slučaju, preporuka je da se kupuju inverteri od provjerenih proizvođača poput Huaweija, Froniusa, SMA i sličnih. Ovi proizvođači nude pouzdana softverska rješenja i aplikacije koje uspješno štite te proizvode. Druga bitna stvar u zaštiti svakako su jake šifre. Nemojte nikada prilikom konfiguracije invertera ostavljati šifre proizvođača. Neka vaše šifre budu jake i komplikovane. I treća stvar, ukoliko su inverteri dio vaše mreže, zaštitite se pouzdanim hardverskim rješenjima rutera i switcheva koja nude visok nivo zaštite, od antivirusa do firewalla i drugih sigurnosnih protokola. Bitno je i pravovremeno ažuriranje sistema, gdje do izražaja ipak dolaze brendirana rješenja koja sam ranije spomenuo”, zaključuje Jabandžić te napominje kako se i sigurnosna obuka osoblja ne bi trebala zanemarivati. Za kraj treba reći da ove mjere opreza nisu nužne, ali mogu pružiti mir investitorima i vlasnicima solarnih elektrana.

Principi tehnologije detekcije plinova

Tehnologija detekcije plinova s vremenom se snažno razvijala. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Opasni se gasovi u rudnicima stalno nagomilavaju i uzrokuju snažne eksplozije i nesreće. Stoga je potraga za metodama za rano otkrivanje opasnih plinova, kao što su metan i ugljik-monoksid, već u 19. i 20. stoljeću bila od presudne važnosti za zaštitu rudara. Prva metoda detekcije gasa uključivala je kanarinca. Naime, kanarinac se držao u malom kavezu i redovno ga se pratilo. Ako je pokazivao znakove stresa ili bolesti, to je uzimano kao jasan signal prisustva opasnih plinova.

Kasnije su se, umjesto životinja, koristile plamene lampe za određivanje opasnih nivoa koncentracije plina. Rudari bi palili plamen na svježem zraku. Ako bi se plamen smanjio ili počeo gasiti, to je ukazivalo na nizak nivo kisika u zraku. Ako bi se, s druge strane, povećao, to je značilo da je u rudniku prisutan i metan, ali i kisik.

Od tada se tehnologija detekcije plinova snažno razvijala. Danas se precizni, kompaktni i robusni plinski detektori koriste za praćenje opasnih koncentracija gasova i zapaljivih para. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina u širokom rasponu primjena i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka.

Plinski detektori moraju sigurno i kontinuirano pratiti različite gasove i pare u promjenjivim uslovima. To zahtijeva maksimalnu pouzdanost, fleksibilnost i stabilnost kako bi se na najbolji mogući način zaštitili ljudi i postrojenja. Osim toga, ne može se svaki detektor gasa koristiti u svakom radnom okruženju. Stoga je neophodno da provjerite jesu li ispunjene tražene specifikacije uređaja prije upotrebe. Ovi zahtjevi za uređaje objašnjeni su u relevantnim standardima i propisima.

Šta su gasovi?

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva gasom. U tom fizičkom stanju molekule ili atomi se udaljavaju jedni od drugih i potpuno zauzimaju raspoloživi prostor. Za razliku od materije u čvrstom i tekućem stanju, gasovi nemaju čvrstu formu i čvrst volumen. Plinovi se sastoje od roja molekula koje se kreću nasumično i haotično, neprestano se sudarajući jedne s drugima i sa svime oko sebe. One ispunjavaju svaki raspoloživi prostor i, zbog velike brzine kretanja, brzo se miješaju s bilo kojom atmosferom u koju se ispuštaju.

Plinovi mogu biti lakši ili teži od zraka ili imati približno istu gustinu. Mogu imati miris ili biti bez mirisa. Postoje obojeni i bezbojni gasovi. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema. Plinovi u principu nisu štetni. Oni su, na kraju krajeva, dio Zemljine atmosfere. Tek kada njihova koncentracija pređe kritične nivoe, postoji opasnost od trovanja i eksplozije, a ako padne ispod određenog nivoa, javlja se opasnost od gušenja zbog nedostatka kisika.

Metan je, naprimjer, bez boje i mirisa i teško ga je otkriti. Međutim, kako se ovaj prirodni plin koristi u mnogim domovima za grijanje i kuhanje, svakodnevno je prisutan u životima ljudi. Motori vozila sagorijevaju gorivo i kisik i proizvode otpadne plinove koji sadrže nitrogen-okside, ugljik-monoksid i ugljik-dioksid te predstavljaju opasnost za ljude, životinje i biljke. Oksigen i hidrogen se također moraju kontinuirano detektovati kako bi se ambijentalni zrak održao čistim i spriječile eksplozije kisika.

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva plinom. Gasovi mogu biti lakši ili teži od zraka, imati miris ili biti bez mirisa. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema

Opasnosti od gasova

Odabir ispravnog principa mjerenja od ključne je važnosti u otkrivanju opasnosti od plina. Svaki princip mjerenja je prikladan za različite zone opasnosti i optimiziran je za otrovne i/ili zapaljive plinove i kisik. U principu, mogu se razlikovati sljedeće opasnosti od plina:

Opasnost od eksplozije zbog prisustva zapaljivih gasova: Gdje god su prisutni zapaljivi plinovi kao što su metan, butan i propan, postoji povećan rizik od eksplozije, naprimjer u petrohemiji, industriji i rafinerijama. Ovdje se koriste senzori s katalitičkim senzorskim elementom za zapaljive plinove.

Višak i manjak kisika: Dok višak kisika čini materijale zapaljivijim, njegov izostanak je opasan po život. Kisik se može potrošiti ili istisnuti drugim gasom. Senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom uglavnom se koriste za praćenje nivoa kisika.

Toksičnost: Nesreće od toksičnih gasova mogu nastati u raznim proizvodnim pogonima ili tokom transporta, ali i za vrijeme prirodnih procesa, kao što su procesi truhljenja tokom razgradnje biomase. Ovdje se koriste senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom za otrovne plinove.

Osim različitih grupa plinova, odabir odgovarajuće metode mjerenja zavisi od mnogih drugih faktora, kao što je provjera da li su druge opasne supstance prisutne u okolini (unakrsna osjetljivost), da li je kontinuirano mjerenje ili dugotrajno ili kratkoročno mjerenje potrebno te da li su alarmi i upozorenja potrebni ako su granične vrijednosti prekoračene.

Senzori i principi mjerenja

Senzori koriste određena svojstva plina kako bi ih pretvorili u električni signal. U tehnologiji detekcije gasa koristi se pet principa mjerenja: elektrohemijski, katalitički, infracrveni, poluprovodnički i MPS mjerni princip.

Elektrohemijski princip mjerenja

Elektrohemijski senzori često se koriste zbog svoje preciznosti, osjetljivosti i brzog vremena reakcije. Upotrebljavaju se u oblastima kao što su nadzor okoliša, medicinska dijagnostika, kontrola hrane i industrija. Elektrohemijski senzori plina rade na sličan način kao i baterije i koriste se za mjerenje ugljik-monoksida (CO), dušikovog oksida (NO), dušikovog dioksida (NO2), amonijaka (NH3) i kisika (O2). Nadzirani ambijentalni zrak difundira se kroz membranu filtera u tečni elektrolit senzora.

Hemijski proces mjerenja je oksidacija, pri čemu se jedna molekula štetnog plina zamjenjuje jednom molekulom kisika. Reakcija pokreće molekulu kisika u kontraelektrodu, što rezultira strujnim signalom (nA) između mjerne i referentne elektrode. Po pravilu, plinski senzori su specifični, tako da postoji mala – ako uopće i postoji – unakrsna osjetljivost na druge supstance. Prednosti ove metode su linearno mjerenje signala, visoka osjetljivost i manja cijena.

Katalitički princip mjerenja

Katalitička mjerna metoda uključuje mjerenje pomoću senzora pelistora i katalitičkih zrna i pogodna je za mjerenje eksplozivnih plinova i para. U ovoj mjernoj metodi dva platinasta namotaja su ugrađena u keramički sloj i električno povezana preko premosnog sklopa (Wheatstoneov mjerni most). Površina jedne platinaste zavojnice se aktivira katalizatorom koji potiče oksidaciju, dok površina druge platinaste zavojnice nije aktivirana. Struja teče kroz zavojnice, zagrijavajući ih na približno 500°C. Kisik u zraku reaguje sa zapaljivim gasom na površini aktivnog namotaja. Ovo povećava temperaturu i otpor u aktivnoj platinastoj zavojnici, uzrokujući da mjerni most postane neuravnotežen. Ovaj proces se može izmjeriti. Prednosti katalitičke metode mjerenja su mogućnost mjerenja više vrsta zapaljivih plinova, linearni signal, visoka preciznost mjerenja, silikonsko trovanje itd.

Infracrvena metoda mjerenja

Infracrveni princip uključuje mjerenje CO2, metana itd. pomoću infracrvenih senzora. IR princip koristi pojedinačni apsorpcijski spektar gasa koji se mjeri kao baza i određuje tačnu koncentraciju precizno i ​​kvantitativno. Budući da se svi izmjereni plinovi apsorbiraju u različitim spektralnim rasponima, to rezultira svojevrsnim “otiskom prsta” koji omogućava selektivnu karakterizaciju gotovo bez unakrsne osjetljivosti. Prednosti ovakvog načina mjerenja su: niska unakrsna osjetljivost, visoka preciznost mjerenja, široki mjerni opseg, visoka selektivnost, osjetljivost na prašinu i tačku rose, dug vijek trajanja te niski troškovi održavanja.

Poluprovodnički princip mjerenja

Poluprovodnički senzori se koriste za neke otrovne i eksplozivne plinove. Poluprovodnik na bazi metalnog oksida (kalajni oksid) se nanosi na podlogu. Podloga sadrži elektrode koje mjere otpornost poluprovodnika i grijač koji ga zagrijava na 200 do 400°C. Senzor reaguje na promjene u sastavu okolne atmosfere promjenom otpora poluprovodnika. Reducirajući plinovi kao što su ugljik-monoksid ili hidrogen smanjuju njihov otpor, a osjetljivost poluprovodnika na određeni gas može se promijeniti kroz promjenu temperature. Uz nisku cijenu, prednosti su svestrana upotreba, neselektivnost i robusnost.

MPS mjerni princip

MPS senzorska tehnologija se koristi za detekciju zapaljivih gasova kao što su hidrogen, metan, propan i acetilen, kao i rashladna sredstva. Ovo visokofleksibilno senzorsko rješenje je atraktivno za širok spektar primjena. MPSTM senzori su posebno pogodni za teško dostupna područja, jer mogu raditi dugo vremena bez potrebe za kalibracijom ili održavanjem. Integrisani atmosferski senzor mjeri promjenu termodinamičkih svojstava. Vijek trajanja ovakvih senzora duži je od petnaest godina i nije ih potrebno održavati. Uz to, troše malo energije, visoko su linearni i stabilni te neselektivni.

Zone opasnosti i granice zapaljenja

Mnoge se zapaljive tvari pojavljuju ​​u industrijskim procesima gdje se zapaljivi plinovi i pare oslobađaju kroz ventile ili druge otvore. U svrhu prevencije, takve opasne zone nazivaju se zonama opasnosti (Ex zone), u kojima se smije koristiti samo oprema sigurne kategorije zaštite od zapaljenja. Zaštita od eksplozije je standardizirana širom svijeta i bazirana na trozonskom konceptu. Zone opasnosti su područja u kojima postoji opasna eksplozivna atmosfera. Mogu se razlikovati na sljedeći način:

Zone opasnosti Vrsta opasnosti Područja s opasnom eksplozivnom atmosferom Dozvoljeni uređaji /

zaštitne mjere
Zona 0 Trajna opasnost od eksplozivne atmosfere Npr., unutar kontejnera Potrebni uređaji sa zaštitom od eksplozije
Zona 1 Povremena opasnost od eksplozivne atmosfere Neposredna blizina zone 0, npr. otvori za punjenje Preporučuju se uređaji sa zaštitom od eksplozije, ali mogu se koristiti i oni koji nisu zaštićeni posebnim mjerama
Zona 2 Nizak rizik od eksplozivne atmosfere Područje oko zona 0 i 1 Uređaji koji nisu zaštićeni od eksplozije, pod uslovom da je vjerovatnoća eksplozivne atmosfere mala

Opseg eksplozije definisan je donjom granicom zapaljivosti (LFL) i gornjom granicom zapaljivosti (UFL). Donja granica zapaljivosti opisuje najnižu koncentraciju zapaljive supstance u zraku pri kojoj se plamen može pojaviti i proširiti. Gornja granica zapaljivosti opisuje najveću koncentraciju pri kojoj se plamen može zapaliti i samostalno širiti. Međutim, ovdje treba napomenuti da se situacija može brzo promijeniti, naprimjer raspršivanjem mješavine uzrokovane naletom vjetra, pa koncentracija opet može pasti ispod gornje granice zapaljivosti.

Zahtjevi i smjernice

Razina sigurnosnog integriteta (SIL), poznata i kao razina sigurnosnih zahtjeva, međunarodno je priznata mjerena varijabla u području funkcionalne sigurnosti. Razina sigurnosnog integriteta se koristi za procjenu električnih, elektronskih i programabilnih elektronskih sistema i odnosi se na pouzdanost sigurnosnih funkcija. Četiri SIL nivoa se koriste za određivanje potencijalnog rizika za osobe, sisteme, postrojenja i procese. Oni se određuju korištenjem sigurnosnih funkcija uz pomoć sigurnosno instrumentiranog sistema (SIS), koji se može sastojati od različite opreme kao što su senzori, aktuatori i upravljački elementi. Pravi se razlika između SIL1, SIL2, SIL3 i SIL4 nivoa, odnosno najstrožije se mjere koriste ondje gdje je najveći rizik. Ovo su zahtjevi koji određuju vjerovatnoću pojave opasnih slučajnih kvarova.

Funkcionalna sigurnost je dio ukupne sigurnosti uređaja, postrojenja, vozova, automobila ili bilo kojeg drugog složenog automatiziranog sistema. Cilj funkcionalne sigurnosti uvijek je zaštititi ljude, postrojenja i okoliš od kvarova. Bez funkcionalne sigurnosti, vozovi ne bi bili bez nezgoda, hemijska postrojenja ne bi mogla sigurno raditi ili bi se zračni jastuci aktivirali u pogrešnom trenutku.

Certifikati i standardi za plinske detektore

Mnoge primjene zahtijevaju posebne certifikate koji dokazuju da plinski detektori ispunjavaju ekološke zahtjeve kao što su ATEX, ISO, Marine, IEC, EN, SIL itd. Plinski detektori se također znatno razlikuju po svojim tehničkim karakteristikama. Konkretno, ponekad postoje značajne razlike u pogledu funkcionalnosti, kalibracije, vijeka trajanja i pogodnosti za ugradnju kao i jednostavnosti upotrebe.

Širok spektar detektora i metoda za detekciju otrovnih i zapaljivih gasova karakteristika je portfolija njemačkog proizvođača MSR-Electronic. Kompanija proizvodi plinske senzore, kontrolere i uređaje za upozorenje za mnoge primjene, kao što su parking-garaže, tuneli, petrohemijska postrojenja i vozila. Uređaji zadovoljavaju i prevazilaze opće standarde i propise i na taj način mogu garantovati sigurnost postrojenja. MSR-Electronicovu opremu možete pronaći u ponudi njihovog certificiranog partnera, firme Aurel d.o.o. iz Zagreba.

Optex: Novi lidarski senzor kratkog dometa

Osnovan 1979. godine u Japanu, OPTEX je od početka na tržište ušao s vizijom razvijanja senzorske tehnologije u čijoj će srži biti preciznost i inteligencija

Piše: Odjel marketinga, OPTEX Security; E-mail: optex@optex.com.pl

Vizija posvećenosti kreiranju novih rješenja i ideja koja rješavaju svakodnevne probleme korisnika za OPTEX je jednako važna danas kao i prije skoro pola stoljeća. Danas ta japanska grupacija ima gotovo 2.000 zaposlenika u 42 kompanije na svijetu, širok portfolio visokopreciznih i pouzdanih sigurnosnih tehnologija za različite primjene – i mjesto na čelu sigurnosne industrije. U ponudi ima širok spektar sistema za detekciju prilagođenih različitim primjenama, od stambenih prostora do objekata koji zahtijevaju visokokvalitetnu zaštitu. Međutim, fokus kompanije ostaje isti – rješavanje svakodnevnih problema svojih kupaca inovativnim rješenjima i idejama.

Historija inovacija

OPTEX su 1979. osnovali inžinjeri elektronike Toru Kobayashi i trojica njegovih kolega. Trebale su im samo četiri godine da razviju jedan od prvih bežičnih vanjskih sigurnosnih senzora. Dvostruko provodno oštećenje koje omogućava smanjenje broja lažnih alarma od elektromagnetnih interferencija i intenzivnih izvora svjetla uvode 1988. Nedugo potom OPTEX formira Centar za istraživanje i razvoj. Godine 2004. uvode prvu na svijetu dugoročnu vanjsku zaštitu uz digitalnu komunikacijsku tehnologiju (AX-100DH(J) / 200DH(J)), a 2009. razvijaju lasersku tehnologiju za sigurnosne primjene i na tržište izbacuju inovativne REDSCAN lidare (prvi model RLS-3060). Godinu poslije kompanija uvodi SMDA logiku, koja senzorima omogućava učenje iz okoline, čime počinje rješavati glavni problem u industriji –veliki broj lažnih alarma u eksternim senzorima. Kao posljednju veliku inovaciju, OPTEX je 2021. razvio i prvi sigurnosni lidar na svijetu s integrisanom kamerom (REDSCANPro).

Visokoprecizna detekcija upada

Integracija lidara u portfolio OPTEX-a značajan je napredak u performansama sistema za detekciju. Kao pionir takve tehnologije, OPTEX ju je godinama kontinuirano razvijao i usavršavao, što je dovelo i do trenutne visoke pouzdanosti njihovih senzora. Naredna generacija OPTEX-ovih LiDAR detektora, REDSCAN mini-Pro serija, ide korak dalje u tehnologiji sigurnosti pružajući visokopreciznu detekciju provala i vizuelnu verifikaciju za širok spektar unutrašnjih i vanjskih primjena.

Lidarski senzor s detekcijom polja 20×20 m i PoE+ mogućnostima opremljen je FHD kamerom i podrškom za ONVIF-ov profil S, što ga čini pogodnim i za vanjske i za unutrašnje prostore. Ima analitiku koja može prepoznati veličinu objekta u pokretu, njegovu lokaciju i udaljenost od uređaja. Za verifikaciju alarma koristi se ugrađena full HD kamera poboljšana infracrvenim LED-om.

Iluminatori se automatski prilagođavaju udaljenosti cilja kako bi spriječili prekomjerno izlaganje i osigurali jasnu sliku, bez obzira na svjetlosne uslove. Ovaj senzor kratkog dometa pruža detekciju površine od 20×20 m s mogućnošću prilagođavanja detekcije vertikalno ili horizontalno. Dodatno, može se konfigurisati do osam zona detekcije, svaka s podesivom osjetljivošću, veličinom cilja i izlazom.

Historija magazina a&s Adria

Objavili smo za ovih osamnaest godina preko 14.000 stranica o uspjesima drugih, ali je nekako najteže pisati o svojim. No, imamo na šta biti ponosni. Dvije stotine brojeva a&s Adrije, liderska pozicija Adria Security Summita, poslovni kontakti širom svijeta i pokretanje a&s Middle Easta sami pričaju svoju priču

Piše: Damir Muharemović; E-mail: damir.muharemovic@asadria.com

Nije sve, onako stereotipno, počelo iz garaže, ali jeste u ekonomski nepovoljnom vremenu, pred samu globalnu ekonomsku krizu, na tržištu sigurnosti koje se tek počelo formirati i zakonski određivati, u podijeljenoj i oštećenoj zemlji, bez investicija i s velikom nepoznanicom i upitnikom iznad glava svih kojima bi se predočila ova vizija. Ideja o prvom bosanskohercegovačkom magazinu namijenjenom industriji koju većina ljudi uopće ne primjećuje u startu je sama po sebi obeshrabrujuća. Toliko da je, zapravo, niko drugi nije ni pokušao izvesti. No, jedan čovjek i jedna redakcija jeste.

Suluda ideja

Veliki entuzijazam i predanost osnivača Mahira Hodžića i prve grupe ljudi okupljene oko ovog projekta izdržao je najteže početne godine. Malo ljudi zna da se teško dolazilo do oglašivača i čitalaca, da su se naše usluge često morale kompenzirati za uređaje ili usluge pa preprodavati drugima, magazine smo autima nosili do trafika, a autori su nerijetko ustupali svoje tekstove bez naknade. Sve je to rezultiralo mnogim radnim noćima, pogotovo onima u prve tri godine poslovanja.

No, jedna je stvar bila i ostala konstanta: i najmanji višak se ulagao u dolazak do pravih poslovnih kontakata na sajmovima i konferencijama širom Evrope i u opremu za što kvalitetniji i brži rad. Takvo je stanje i mene začudilo kada sam prije dvanaest godina došao u redakciju. Doslovno se na svaki način nastojalo prisustvovati svakom većem događaju i ponuditi naše medijske ili organizacijske usluge iako smo jedva finansijski zatvarali mjesec, a nerijetko i nismo. Isprva mi nije bilo jasno, ali sada znam da je to bio jedini pravi put – ne stajati s razvojem. Nikad. Uvijek pokušavati ponuditi nešto novo, neprestano se povezivati s ljudima, širiti spektar usluga dok god ih moguće izvesti, kvalitet i zdrav odnos prema klijentima moraju biti imperativ i – ono najvažnije – nikad ne zaboraviti ljude oko sebe. Poštovati ih, cijeniti njihov doprinos i znanje, dati im priliku da iznesu i realizuju svoje ideje, ulagati u njihovo obrazovanje. Otuda dolazi jedan osjećaj, koji i sam nosim, da se projekat više ne doživljava nečijim, već i svojim. Sada je sve to naš uspjeh. Ugradili smo se u njega. Kolege postanu prijatelji, osjećaj dolaska na posao je ugodan, prijem širom svijeta otvoren i gostoprimljiv, a samo nam vremena fali da implementiramo sve što nam padne na pamet.

Nova era

Nekoliko je važnih prekretnica obilježilo početni razvoj. Prvi je, svakako, osnivanje firme Global Security d.o.o. Magazin je, naime, prvih šest mjeseci bio u suvlasništvu firme Vatrosistemi iz Sarajeva. Dogovorom o otkupu novo će preduzeće od kraja 2006. godine biti jedini nosilac projekta te izdavač magazina. Ta promjena suvlasništva redakciji je donijela novi zamah, tako da već u narednoj godini broji više stalno zaposlenih osoba. Nedugo poslije toga uslijedila je globalna ekonomska kriza, a projekat je, uprkos svemu, ipak rastao iako su ograničavajuća finansijska ulaganja učinila svaki korak ka poboljšanju mukotrpnim i teškim.

No, opet je jedan vizionarski potez utabao posve novi put. Događa se drugi i izuzetno značajan prijelomni trenutak u razvoju magazina – pokretanje jednogodišnjih pregovora s tajvanskom izdavačkom grupacijom New Era International o pridruživanju tada najvećoj medijskoj grupaciji u industriji sigurnosti. Odluka o ulasku pod okrilje njihove a&s grupacije (Automation and Security) 2009. godine bila je apsolutno opravdana i svrsishodna. Brojni pozitivni efekti pristupa najnovijim informacijama i aktuelnostima, većem broju klijenata i licence najveće svjetske medijske platforme iz oblasti sigurnosti odrazili su se na kvalitet tekstova i rast pretplate i distribucije na području Jadranske regije. Grupacija je inače bila osnovana 1991. godine i obuhvatala je petnaest izdanja širom Evrope i Azije: a&s International, a&s China Best Buys, a&s Asia, a&s China, a&s Installer, a&s Solution, a&s Taiwan, a&s SMAhome, a&s Turkiye, a&s Italy, a&s India, a&s Japan, a&s Poland, a&s Rubezh te a&s Adria, kao i niz Secutech sajmova i konferencija.

2006. Prvi broj magazina Zaštita i osnivanje izdavačke kuće

2007. Redakcija broji tri zaposlenika

2008. Počinjemo s organizacijom prvih poslovnih susreta

2009. Prvi broj magazina a&s Adria: Postajemo dio globalno najveće izdavačke a&s grupacije u industriji sigurnosti

2010.  Organiziramo odlazak na svjetske sajmove

2014.  Nova web-platforma i online usluge

2015.  Prvi Adria Security Summit

2020. U pandemijskim uslovima organizujemo Security Summit – Virtual Event

2023. Summit u Ljubljani prelazi broj od 150 izlagača

2023 Prvi broj a&s Middle Easta

Promjena imena

Prateći svoj regionalni rast, kao i rast broja pretplatnika i oglašivača, potpisanim ugovorom s a&s grupacijom u julu 2009. dotadašnje ime Zaštita promijenili smo u a&s Adria, odrednicu koja nas i danas usmjerava na šire, regionalno tržište. U globalno najtežem ekonomskom trenutku izlaz pronalazimo u pridruživanju najjačem. U narednim godinama naš je medij izrastao u respektabilno sredstvo informisanja. Imali smo pristupa objavljenim materijalima i izvorima svih magazina, što je redakciji dalo nevjerovatnu energiju. Teme su bile recentne, intervjuisani su vodeći ljudi širom svijeta, pratio se svaki tehnološki iskorak, a istovremeno lokalizirao sadržaj izvještavanjem o uspjesima regionalnih tržišnih igrača.

Sama licenca nam lakše otvara vrata svjetskih kompanija i poznatih stručnjaka, što je nam je, uz ostale koristi, dalo priliku da i našu regiju promoviramo kao sposobnu i spremnu da se uhvati u koštac s onime što se u svijetu dešava. Time smo i našim tržišnim igračima otvorili kanal saradnje s velikim proizvođačima, asocijacijama i medijima – što je postao, zapravo, i najveći benefit za naše partnere. U nama više nisu vidjeli samo informativni medij već kanal za unapređenje svoga poslovanja. Omogućili smo našim ljudima dolazak do pravih kontakata, preporučivali ih za saradnju i projekte, na upit međunarodnih kompanija zapošljavali regionalne stručnjake. I to, s još većim intenzitetom, činimo i danas, na zaista ličnu radost i zadovoljstvo. Ponosni smo na činjenicu da našim stručnjacima i poslodavcima pomažemo na koji god način možemo, da u nama vide dobru namjeru i korist te da u nekada zajedničkoj a danas podijeljenoj zemlji mi povezujemo, a ne razdvajamo.

Interesantno je da će tajvansku a&s grupaciju nekoliko mjeseci nakon našeg ulaska akvizirati i danas najveći evropski organizator poslovnih događaja, njemačka kompanija Messe Frankfurt. Ovom akvizicijom ojačala se pozicija globalno najsnažnije kompanije u oblasti izdavaštva i organizacije događaja iz oblasti sigurnosti, pa je i a&s grupacija počela poslovati pod imenom Messe Frankfurt New Era Business Media. Važno je istaknuti da se pod njihovim okriljem organizuje jedan od najvećih svjetskih sajmova Intersec Dubai kao i sve prodorniji i jači Intersec Saudi Arabia, što nam otvara i niz drugih vrata, među kojima je i podrška za naš naredni veliki projekat.

Magazin je bio pokrovitelj, medijski sponzor ili organizator blizu 1.000 poslovnih događaja

Adria Security Summit

Prije tačno deset godina počeli smo razrađivati ideju o regionalnom sajmu i konferenciji. Tu smo cijelu godinu proveli razmatrajući doslovno svaki detalj, jer bi neuspjeh unazadio ne samo taj poslovni događaj nego i kvalitet i ozbiljnost našeg dotadašnjeg rada. U tom brainstormingu nadošli smo na ideju da firmama ponudimo nešto što nemaju drugdje: jedinstven organizacijski koncept i istinski regionalni karakter. Naime, kako su veliki proizvođači već tada počeli odustajati od izlaganja na poznatim sajmovima zbog velikih troškova i malog povrata pravih kontakata, naš bi događaj ponudio nešto drugo: bio bi zatvorenog tipa, gdje bi ulazili samo ljudi koji posluju u ovoj i komplementarnim industrijama, svi bi izlagači imali jednake prilike, štand istih dimenzija i jednake mogućnosti za umrežavanje, sajmu bismo pridodali bogat glavni i popratni konferencijski program, gdje bi ponuđači mogli predstaviti svoja rješenja i, u manjim salama, organizovati svoje seminare umjesto da ulažu mnogo više resursa i vremena u svoje – te, na kraju, događaj bi se svake godine održavao u drugoj zemlji regije, čime bi se privukla uvijek nešto drugačija struktura posjetilaca i izbjegla dosada. Naziv se sam nametnuo. Adria Security Summit. Istinsko regionalno okupljanje sigurnosne industrije.

Takav koncept naišao je na odličan prijem svih u nabavnom lancu. Prvi smo Summit održali u Sarajevu 2015. godine i već je tada, statistički, bio među vodećim regionalnim događajima. Izlagački prostor popunila su 24 izlagača, a zabilježeno je prisustvo 393 posjetioca. Bio je to veliki uspjeh za nas. I danas se prisjećam entuzijazma nakon odličnih povratnih informacija prisutnih. Posjetili su nas i naši prijatelji i saradnici s Tajvana, Turske i Italije, a u svojstvu partnera projekta podržale su nas sve komore i udruženja sigurnosti iz naših zemalja. Regionalne i međunarodne kompanije koje su uzele učešća i danas su s nama, deset godina poslije. Uslijedila je organizacija u Beogradu, Šibeniku, Ljubljani i Skoplju, svaki put s velikim rastom broja posjetilaca i izlagača.

Iz teškoće opet prilika

Pred povratak u Sarajevo 2020. godine događa se pandemija, koja zaustavlja sav protok ljudi i roba i naša se ekipa ponovo stavlja na test. Nastaje nova prekretnica u našem poslovanju – snažan prelazak u online prostor. Odlazimo u Austriju da sklopimo ugovor s ponuđačem softverske platforme za networking Connect2b, a koja nam je poslužila da inače veliku bazu kontakata dodatno povežemo i registrovanim korisnicima omogućimo da lakše dođu do prave osobe, razmijene materijale i kontakte, organizuju sastanke i online konferencije itd. Istovremeno licenciramo i drugu platformu koja simulira 3D izlagački prostor sa glavnom konferencijskom dvoranom, holom, posjetiocima… Kombinacijom tih dviju platformi organizujemo Security Summit – Virtual Event, slobodno ću reći – prvi događaj takvog tipa u ovoj industriji u Evropi. Moderirali smo iz improviziranog, a kasnije i pravog studija, predavači su nam se javljali iz svojih ureda, a kompanije izlagale u virtuelnom prostoru.

Ono što je proizašlo iz toga jeste novi niz naših usluga – organizacija webinara. Danas redakcija a&s Adrije aktivno organizuje online konferencije o relevantnim, stručnim temama, a učesnici su predstavnici sigurnosnih kompanija koje su na čelu tehnološkog razvoja.

Najveći događaj na Zapadnom Balkanu

Adria Security Summit se potom smjelo odlučuje na fizičku organizaciju u Beogradu već druge godine pandemije, uz veliki rizik odgađanja ukoliko vlada Srbije donese takvu odluku. No, sreća prati hrabre, pa je to bio jedan jako uspješan događaj, a ljudi koji su dolazili iz zemalja s jakim restrikcijama i zabranom kretanja bili su iznenađeni otvorenošću i, zapravo, radosni što mogu ponovo poslovati normalno. Slijede izuzetno uspješna izdanja u Zagrebu i Ljubljani, oba s više od dvije hiljade posjetilaca i preko stotinu izlagača. Broj se izlagača u Ljubljani popeo na čak 150, uz 2.500 ljudi. Adria Security Summit je danas najveći sajam i konferencija sigurnosti od Italije do Turske, povezuje goste iz pedesetak zemalja i nosi naziv Powered by Intersec, kao dio Intersecovog portfolija.

Prodor na bliskoistočno tržište

Upravo nam je odlazak više puta na sajam u Dubaiju otvorio oči o velikim poslovnim prilikama u zemljama Zaljeva. Intersecu se samo američki ISC i kineski CPSE mogu mjeriti po snazi i veličini. Doslovno svi važniji svjetski igrači pokušavaju prodrijeti na to tržište. Zašto onda ne bismo pokušali i mi? Otvaramo firmu u Emiratima i pokrećemo novi projekat – a&s Middle East na engleskom jeziku. Zapošljavamo nove članove redakcije, novinare s dugogodišnjim iskustvom, krećemo u kreiranje novog vizuelnog identiteta i sklapamo dogovore sa svim većim događajima u tom dijelu svijeta. Neprestano obilazimo kompanije i nudimo usluge, a odziv je za početak dobar. S ponosom mogu kazati da smo za godinu i nekoliko mjeseci dospjeli na treće mjesto najčitanijih sigurnosnih medija u Zaljevu, što je zaista veliki uspjeh s obzirom na još neposložen start.

Ne znamo gdje ćemo dospjeti za deset godina i hoćemo li uspjeti ostvariti svoje ciljeve, ali znam da nas kvalitet, profesionalizam i ljudski odnos prema svima nikada nije ostavio bez nebeske podrške i pomoći.

a&s Adria je objavila više od 14.000 stranica stručnih članaka, intervjua i izvještaja

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.