Globalno tržište tehnologije prepoznavanja šarenice oka procjenjuje se da će dostići vrijednost od 35,57 milijardi USD do 2030. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 23,4%, stoji u izvještaju kompanije Grand View Research.

Vodeća metoda

Tehnologija prepoznavanja šarenice oka koristi geometrijski sistem prepoznavanja uzoraka na videoslikama obje šarenice, koje imaju jedinstvene, stabilne i lako prepoznatljive obrasce. Visoka potražnja za ovom tehnologijom rezultat je njene preciznosti, sigurnosti i stabilnosti. Šarenica ima raznovrsne karakteristike poput pruga, nabora, krugova i pjega.

Rast tržišta podstiču faktori poput ugradnje skenera šarenice oka u pametne telefone, rasta broja prevara i sigurnosnih prijetnji, šire upotrebe u državnim projektima i rastuće potražnje u sektoru potrošačke elektronike. Očekuje se da će budućnost tržišta biti svijetla zahvaljujući širenju prodajnih kanala, istraživačko-razvojnim projektima, velikoj potražnji iz sektora putovanja i imigracije te sve većem prihvatanju u poslovnom svijetu. Državne institucije sve češće koriste biometrijske tehnologije kako bi smanjile cyber prijetnje i pojednostavile pristup sistemima. Policijska uprava New Yorka (NYPD) bila je jedna od prvih koja je uvela prepoznavanje šarenice oka u aprilu 2021. godine.

Veliki potencijal

Precizna identifikacija pacijenata stalni je izazov u zdravstvenom sektoru. Biometrijska tehnologija prepoznavanja šarenice oka sve više se koristi u zdravstvenim ustanovama. Očekuje se da će ova tehnologija igrati značajnu ulogu u zdravstvenim sistemima širom svijeta, zahvaljujući razvoju višeslojnih sistema autentifikacije po pristupačnim cijenama.

Primjena tehnologije prepoznavanja šarenice oka u cloud okruženju omogućava visoku razinu sigurnosti u poređenju s tradicionalnim metodama zaštite podataka. Njena integracija s cloudom, upotreba u identifikaciji u državnim institucijama i finansijskom sektoru za sprečavanje prevara znatno doprinose rastu tržišta. Ova industrija koristi strategije rasta poput sklapanja partnerstava, lansiranja proizvoda i strateških saveza kako bi proširila prisustvo na globalnom tržištu.

Glavni nalazi istraživanja:

• Po komponentama, hardver je 2024. držao značajan udio od preko 43,9% globalnog prihoda. Unapređenja hardvera su ključna za tačnost, brzinu i efikasnost sistema.
• Softver za prepoznavanje šarenice također bilježi rast, zahvaljujući poboljšanjima u hardveru i obradi slika.
• Po primjeni, segment upravljanja identitetom i pristupom prednjačio je u 2024. s udjelom većim od 36,4%.
• Segment evidencije radnog vremena očekuje stopu rasta od 24%, jer zaposlenici više ne moraju pamtiti lozinke ili koristiti fizičke kartice, dok poslodavci izbjegavaju gubitak ključeva i kartica.
• Po industrijama, najbrži rast očekuje se u finansijskom sektoru (BFSI), gdje se tehnologija koristi za dodatnu sigurnost pri transakcijama i zaštitu privatnih finansijskih podataka.

Glavni akteri na tržištu:

Neki od vodećih proizvođača u ovom sektoru su Thales, Idemia, Iris ID, Iritech, Princeton Identity, NEC, SAP, HID, Eyelock i Hikvision.

Prema najnovijim podacima istraživačke kompanije Marketsandmarkets, globalno tržište vojnih dronova porast će s 15,80 milijardi dolara u 2025. na 22,81 milijardu do 2030. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 7,6.

Analitičari navode da je rast tržišta vojnih dronova potaknut povećanim ulaganjima u napredna vojna rješenja radi jačanja odbrambenih sposobnosti. Povećanje piratstva i teritorijalnih upada u regijama poput Centralne Azije, Južne Amerike, Istočne Afrike, Indijskog potkontinenta, Jugoistočne Azije i Zapadne Afrike, dovelo je do pojačanog nadzora mora i operacija protiv piratstva. Zbog toga raste upotrebe dronova za nadzor mora i prepoznavanje potencijalno rizičnih područja.

Podsticanje rasta

Prema načinu pogona, tržište vojnih dronova dijeli se na dronove s turbo motorima, klipnim motorima i baterijskim napajanjem. Segment dronova na baterije obuhvata uređaje koji koriste litij-ionske baterije, gorive ćelije i hibridne ćelije. Očekuje se da će ovaj segment tokom analiziranog perioda rasti najbrže, po stopi od 16,2%, zahvaljujući njihovoj širokoj primjeni u manjim i srednjim dronovima kratkog i srednjeg dometa. Taktički i strateški dronovi dugog trajanja obično koriste turbo motore (plinsko-turbo mlazne ili turboventilatorske). Klipni motori se često koriste u manjim vojnim dronovima sa slabijom snagom i nižim brzinama. Električni dronovi koriste baterije za skladištenje energije i pogon elektromotora.

Prema brzini, tržište vojnih dronova dijeli se na podzvučne i nadzvučne. Podzvučni segment se dodatno dijeli na dronove s brzinama manjim od 100 km/h, između 100–300 km/h i preko 300 km/h. Trenutno podzvučni dronovi dominiraju tržištem, što odražava njihovu široku upotrebu u vojnim operacijama. Podzvučni dronovi, koji se kreću brzinama ispod brzine zvuka (do Mach 0.8), značajno su doprinijeli tržišnom udjelu u 2023. godini. Povećana potražnja za visokoautonomnim dronovima velikih podzvučnih brzina podstiče njihov rast.

Velika potražnja

Azijsko-pacifički region se izdvaja kao globalni lider u tehnologiji i inovacijama te bilježi najbrži rast u prihvatanju vojnih dronova. Posebno se ističu zemlje poput Kine, Malezije, Južne Koreje i Indije, koje intenzivno ulažu u razvoj vojnih dronova. Indija često nabavlja vojna rješenja iz Sjeverne Amerike i Evrope.

Kina, poznata po naprednoj tehnologiji i efikasnoj proizvodnji, ima važnu ulogu u industriji dronova. Među kineskim kompanijama koje su istaknute u izvještaju kao proizvođači vojnih dronova, tereta i komponenti, nalaze se Autel Robotics, China Academy of Aerospace Aerodynamics, Chengdu Rainpoo Technology Co., Ltd., Aviation Industry Corporation of China (AVIC) i China Aerospace Science and Technology Corporation.

Od globalnih velikih igrača, u izvještaju se spominju i američke kompanije poput Northrop Grumman Corporation, Raytheon Technologies Corporation, General Aeronautical Systems i Teledyne Flir, kao i izraelska kompanija Israel Aerospace Industries Ltd.

Prema novom istraživanju koje je objavila kompanija MarketsandMarkets, tržište pametnih gradova će porasti sa 699,7 milijardi dolara u 2025. godini na 1.445,6 milijardi dolara do 2030. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 15,6%.

Brojne primjene

Pametni grad koristi napredne tehnologije i rješenja zasnovana na podacima kako bi poboljšao kvalitet života, efikasnije koristio resurse i unaprijedio održivost. Ključni elementi uključuju IoT senzore, analitiku uz pomoć vještačke inteligencije, pametne mreže i povezanu infrastrukturu. Ove tehnologije omogućuju praćenje u stvarnom vremenu i efikasno upravljanje komunalijama, saobraćajem i javnim uslugama. Pametna infrastruktura poboljšava energijsku efikasnost, smanjuje gužve i unapređuje sigurnost pomoću prediktivne analitike.

Usvajanje pametnih rješenja pokreću brza urbanizacija, ekološke brige i potreba za otpornijom infrastrukturom. Primjene uključuju pametno upravljanje otpadom, inteligentne transportne sisteme i zelene zgrade koje štede energiju. Korištenjem obnovljivih izvora energije i promocijom ekoloških praksi, pametni gradovi doprinose održivoj budućnosti i boljem kvalitetu života.

Atrakcija za investitore

Komercijalne zgrade, kao što su poslovni prostori, maloprodajni objekti i korporativni parkovi, vode u segmentu pametnih zgrada. One koriste automatizirane sisteme za upravljanje objektima (BMS) koji smanjuju potrošnju energije, grijanja, hlađenja i rasvjete. Pametni sistemi pristupa i prijema poboljšavaju sigurnost, dok AI optimizira iskorištenost prostora prema prisustvu korisnika.

IoT senzori prate uslove u prostoru u stvarnom vremenu, čime se povećava udobnost i olakšava održavanje. Sve ovo zajedno povećava efikasnost i smanjuje troškove, što čini ove zgrade atraktivnim za investitore.

Rast pametnog transporta

U segmentu pametnog saobraćaja, najveći rast se očekuje kod sistema za upravljanje putničkim informacijama (PIM), koji koristi IoT i AI za pružanje tačnih informacija o voznim redovima, kašnjenjima i rutama putem mobilnih aplikacija, displeja i sistema unutar vozila. PIM poboljšava iskustvo putnika, podstiče korištenje javnog prijevoza i smanjuje saobraćajne gužve.

Povezivanje PIM sistema sa pametnim kartama i konceptima kao što je “mobilnost kao usluga” (MaaS) dodatno poboljšava dostupnost i efikasnost transporta, što doprinosi održivom urbanom planiranju.

Azija prednjači po potražnji

Azijsko-pacifička regija će imati najbrži rast u ovom sektoru, zahvaljujući urbanizaciji, rastućoj srednjoj klasi i velikim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu. Poseban rast se očekuje u Indiji, Kini i Jugoistočnoj Aziji, gdje nacionalni programi poput indijske inicijative “Smart Cities Mission” i kineskog plana “New Urbanization” snažno doprinose razvoju. Razvoj 5G mreža, ekonomski rast i javno-privatna partnerstva dodatno podstiču pametna rješenja u energetici, transportu i javnim uslugama.

Glavni tržišni akteri

Vodeće kompanije na tržištu pametnih gradova su: Cisco, IBM, Microsoft, Siemens, Hitachi, Schneider Electric, Huawei, NEC i ABB. Ove kompanije koriste strategije kao što su partnerstva, akvizicije, lansiranje novih proizvoda i širenje poslovanja kako bi ojačale svoju poziciju na globalnom tržištu.

MOBOTIX je dobio tri nova SYSS certifikata za platforme MOBOTIX One, MOBOTIX 7 te za MOBOTIX c71 Nurseassist, uređaj namijenjen zdravstvu, koji koristi tehnologiju kompanije Kepler Vision.

Ovo su prvi SYSS certifikati za novu platformu MOBOTIX One i uređaj MOBOTIX c71 Nurseassist. Sve testove je provela renomirana njemačka kompanija SYSS GmbH, specijalizirana za penetracijske testove.

“Ovim certifikatima još jednom pokazujemo da naši proizvodi – od izdržljivih kamera za različite namjene do naprednih rješenja sa vještačkom inteligencijom – postavljaju visoke standarde i u oblasti IT sigurnosti”, rekao je Cabirol.

Tokom opsežnih testiranja, SYSS GmbH je provjeravao ranjivosti, moguće tačke napada i mehanizme zaštite na web-interfejsima uređaja. Ponovo je potvrđena sigurnost platforme MOBOTIX 7, dok je nova platforma MOBOTIX One dobila certifikat već prilikom prvog lansiranja na tržište. Uređaj c71 Nurseassist, koji je razvijen za upotrebu u ustanovama za njegu starih i bolesnih i ima integrisan AI za detekciju padova, također je uspješno prošao stroge testove.

“Sigurnost podataka je ključna, posebno u osjetljivim sektorima kao što su zdravstvo ili kritična infrastruktura”, naglasio je Cabirol. “Mi ne razvijamo samo kamere visokih performansi već i kompletna, pouzdana rješenja. Tri nova SYSS certifikata snažna su poruka našim kupcima i partnerima širom svijeta.”

Kompanija G4S dobila je ugovor kao glavni sigurnosni partner za Sizewell C, novu nuklearnu elektranu snage 3,2 GW, koja se gradi na obali Suffolka.

G4S će biti zadužen za osiguranje glavnih gradilišta i prateće infrastrukture, uključujući centar za održavanje flote autobusa na vodik, dvije lokacije za parkiranje i presjedanje te smještajni kampus za radnike.

Na ovom će projektu zaposliti maksimalno 350 ljudi, većinom iz lokalne zajednice. Tokom trajanja ugovora planirano je oko 300 stručnih obuka i praksi – od osnovnog nivoa do univerzitetskih diploma (nivo 7). G4S već sada ima 220 zaposlenih na lokacijama projekta, a 14 ih je uključeno u programe obuke.

Zaštita i drugog velikog nuklearnog projekta

James Self, direktor G4S-a za projekat Sizewell C, izjavio je kako su ponosni što su dio ovog važnog projekta i što mogu pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu

“Stalno ulažemo u naše zaposlene. Zapošljavamo ljude iz različitih branši koji nisu ranije radili u sektoru sigurnosti, ali posjeduju prenosive vještine, a mi im pružamo potrebnu obuku”, rekao je Self.

Rješenja koja će G4S koristiti uključuju napredne sigurnosne tehnologije i sisteme koji su se već pokazali efikasnim na Hinkley Point C projektu. U okviru projekta će biti angažirano oko 300 službenika pojačane sigurnosti (ESO), uz nadzornike, vođe timova i sigurnosne menadžere.

Kontrolna soba bit će centralno mjesto za upravljanje incidentima i vanrednim situacijama, sa savremenom tehničkom infrastrukturom u skladu sa standardima za nuklearne objekte, uz podršku lokalnih stručnjaka i inžinjera.

Sizewell C će biti jedan od najvećih projekata čiste energije u Velikoj Britaniji – pružat će električnu energiju za šest miliona domaćinstava narednih šezdeset godina i godišnje smanjiti emisiju ugljik-dioksida za devet miliona tona.

Očekuje se da će projekat otvoriti hiljade radnih mjesta širom Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući 1.500 pripravničkih mjesta, a 70% vrijednosti gradnje ići će britanskim kompanijama. Već je dodijeljeno ugovora u vrijednosti od 2,5 milijardi funti za oko 300 domaćih dobavljača, a u istočnoj Engleskoj će tokom izgradnje biti investirano oko 4,4 milijarde funti.

Damian Leydon, direktor za realizaciju projekta, istakao je da G4S pruža najviši nivo sigurnosti na svim lokacijama projekta u Suffolku i daje važan doprinos uspješnoj realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u Velikoj Britaniji.