Prevencija je imperativ u morskim lukama

Menadžeri sigurnosti svakodnevno se susreću s izazovima, ugrozama i sigurnosnim problemima, ali i sveobuhvatnim pristupom i načinima njihova preveniranja i rješavanja. Tako je u svim oblastima u kojima industrija sigurnosti ima značajnu ulogu, a naročito u zaštiti morskih luka

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

Vertikalno tržište u kojem sigurnosni stručnjaci imaju jednu od ključnih uloga kako bi, u najširem smislu riječi, osigurali uvjete da sistem nesmetano funkcionira, jesu morske luke. Kako bismo uopće mogli govoriti o sigurnosnim sistemima koji se implementiraju u kritičnoj infrastrukturi, važno je napomenuti da se pod morskom lukom podrazumijeva morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i tereta.

Potencijalne prijetnje i izazovi

To je i prostor koji se koristi za skladištenje i drugo rukovanje teretom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu tereta te ostale djelatnosti koje su u međusobnoj ekonomskoj, saobraćajnoj ili tehnološkoj vezi. Kao takve, luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi, kao i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na veliki broj prijetnji i rezultira brojnim sigurnosnim izazovima koje je neophodno prevenirati ili riješiti.

Kada su u pitanju veliki teretni brodovi koji u specijaliziranim kontejnerima ili na drugačije načine prevoze različite vrste roba, postoji mogućnost da će se u unutrašnjosti nalaziti nešto sumnjivo, što predstavlja potencijalnu prijetnju i zahtijeva odgovarajuće provjere i pretrese. Luke su i pogodna meta za nelegalnu međunarodnu distribuciju opojnih droga, oružja i drugih nedozvoljenih roba. Nadalje, imaju mnoge kritične nadzorne potrebe kao što je zaštita od nezakonitog ulaska i terorističkih prijetnji, ali se moraju izboriti i sa svakodnevnim krađama i oštećivanjem opreme i okruženja. To postaje sve teže zbog velikog prostora koje zauzimaju, ali i činjenice da se u principu nikada ne zatvaraju.

Osim toga, luke su vrlo izložene akcidentalnim situacijama budući da su mjesto distribucije različitih opasnih materija poput hemikalija, nafte i naftnih derivata, čijim izlijevanjem nastaju velike nesreće, pa je sve navedeno provođenjem različitih sigurnosnih mjera potrebno prevenirati. Ne treba zaboraviti ni izloženost požarima i drugim mogućim ekološkim katastrofama.

Morske luke su mjesta kroz koja prolazi i operira veliki broj ljudi i ogromne količine robe. Upravo to ih i čini ranjivim na sve veći broj prijetnji

Zakonski okviri i obavezna oprema

U lukama smještenim na obalama Jadranskog mora sigurnosni sistemi se implementiraju na način koji je propisan zakonskim rješenjima. Tako je, naprimjer, u Hrvatskoj Zakonom o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka detaljno propisano funkcioniranje sigurnosnog sistema u slučajevima prijetnje ili događaja koji ugrožava sigurnost, kao i u slučajevima događaja, radnji ili okolnosti koje ugrožavaju ili mogu ugroziti sigurnost broda i luke. Propisi definiraju i svaku dopuštenu djelatnost na lučkom području. Pritom se pod pojmom zaštite podrazumijeva i sistem preventivnih mjera namijenjenih zaštiti brodova i luka od prijetnje namjernim nezakonitim činom. Svaka morska luka ima izrađen plan sigurnosne zaštite, kojim su, osim slijeda aktivnosti, detaljno propisani načini fizičke i tehničke zaštite u svim situacijama.

Poseban segment plana podrazumijeva aspekt tehničke zaštite u morskim lukama, koji podrazumijeva instalaciju savremene sigurnosne opreme. S ciljem preveniranja svih vrsta rizika, u morskim lukama i plovilima prvenstveno se instaliraju videonadzor, sistem identifikacije osoba i vozila, oprema za detekciju oružja i eksploziva, sistem za detekciju nedozvoljenih supstanci i materijala, signalizacija za slučaj evakuacije luke i plan evakuacije, kontrola pristupa, sistem za unutrašnju komunikaciju, dronovi itd. Videonadzor je, naprimjer, vrijedno sigurnosno rješenje budući da službenicima omogućava da u stvarnom vremenu prate dešavanja i brzo identifikuju rizike ili ranjivosti. Savremena tehnologija nadzora donosi i vještačku inteligenciju te napredak u videoanalitici kao ključne trendove u unaprijeđenom nadzoru luka.

Skeniranje tereta u Luci Drač

O svim navedenim izazovima, savremenim prijetnjama te načinima prevencije i rješavanja incidentnih situacija u morskim lukama detaljno je bilo govora i na konferenciji Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, na kojoj je cijeli jedan blok bio posvećen ovoj temi.

Dio sigurnosnog sistema Luke Drač, najveće i najstarije luke u Albaniji, predstavio je direktor Sektora sigurnosti Alfred Velaj, koji je kazao kako se više od 90 posto trgovine te države odvija preko mora. “Stoga je i dio problema vezanih za ovu luku upravo krijumčarenje imigranata ili droge. Slične probleme imaju i susjedne zemlje. Kada je riječ o drogi, imamo probleme s teretom koji dolazi iz Južne Amerike, npr. u tovarima banana. S tim smo se uhvatili u koštac i spriječili krijumčarenje droge, jer smo uveli skeniranje 100 posto tereta koji dolazi s tog kontinenta. Oformili smo jedinicu policije koja se bavi time. Naravno, govorimo o malom broju kontejnera, ali su rezultati uglavnom pozitivni. Kao rezultat toga znatno je smanjena trgovina drogom u 2024. godini”, rekao je Velaj.

Za razliku od Drača, u crnogorskoj Luci Bar, kako je naveo Mladen Bulatović, direktor Sektora bezbjednosti, skenira se samo jedan do dva posto tereta, jer imaju samo jedan skener. “Zato moramo uložiti u nabavku novih skenera. S obzirom na to da imamo podatke odakle dolazi ta roba, kojim brodovima i kojom rutom, možemo da preveniramo dosta toga, kao što rade kolege u Luci Drač. Crna Gora je turistička zemlja, a turizam je veoma važna grana privrede koja je i dovela do napretka”, naglasio je Bilatović, dodavši kako su nekada u Luci Bar imali pet do deset kruzera godišnje, a sada ih imaju i do osamdeset. “To povećava izazove i zato je važno imati kvalitetan sistem detekcije i kontrole kruzera i putnika. Novi modus operandi u lukama je taj da se na kruzerima krijumčare i određena nedozvoljena sredstva”, kaže Bulatović.

Opasnost od terorističkih prijetnji

Posebna tema, kada je u pitanju organizacija sistema sigurnosti i zaštite morskih luka i brodova, otvorila se poslije događaja 11. septembra 2001. u New Yorku, a to je sprečavanje terorističkih napada. U vezi s tim, na sjednici Skupštine Međunarodne pomorske organizacije (IMO) jednoglasno je dogovoren razvoj i primjena novih mjera koje se odnose na sigurnost brodova i luka. Diplomatska konferencija o pomorskoj sigurnosti, održana u decembru 2002. godine u Londonu, prihvatila je nove odredbe Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i Međunarodni kodeks o sigurnosti brodova i lučkih prostora (ISPS Kodeks) radi unapređenja pomorske sigurnosti. Ti novi zahtjevi čine dodatni međunarodni okvir kroz koji brodovi i luke mogu sarađivati radi otkrivanja i otklanjanja prijetnji sigurnosti pomorskog saobraćajnog sistema.

Kako spriječiti i otkriti krijumčarenje?

Na koji način spriječiti i otkriti krijumčarenje nedozvoljenim robama te koje sisteme kontrole implementiraju u Kotoru, kazao je menadžer sigurnosti u toj crnogorskoj luci Boško Drakulović. “Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Brojni su, stoga, izazovi pred nama, pa zbog toga menadžment jako puno ulaže u fizičku i tehničku zaštitu. Tako je cijelo koncesiono područje luke pokriveno videonadzorom. Kada je u pitanju cyber sigurnost, ove godine smo ugradili najsavremeniji softver, antiviruse i check pointe koji će zaštititi naše računare. Veliki izazov imamo s dronovima, jer dosta ljudi želi da snimi kruzere koji dolaze. Zato smo jako zainteresovani i za nabavku antidronskih sistema”, rekao je Drakulović.

U kotorskoj luci, naglašava on, imaju i metal-detektore vrata. Ipak, kao vrlo značajan segment sigurnosti, Drakulović je istakao činjenicu da Luka Kotor ima plan sigurnosti koji je odobrilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva Crne Gore.

O savremenim sigurnosnim rješenjima tehničke zaštite, kada je riječ o operacijama s naftom i naftnim derivatima u lučkim područjima, detaljno je govorio Vladimir Kašćelan, menadžer bezbjednosti i zaštite naftne kompanije Jugopetrol, čiji se rezervoari nalaze i u lučkom području Luke Bar. Posjeduju veliku petrolejsku instalaciju, jedinu u Crnoj Gori, koja ima veliko požarno opterećenje, jer su kapaciteti preko 110.000 kubika, zbog čega je ova instalacija prepoznata kao kritična infrastruktura u toj zemlji, pa i u regiji.

Savremeni sistemi za upravljanje naftom

“Kada su u pitanju sistemi tehničke zaštite, mi imamo impozantan videonadzor i trudimo se da pokrijemo sto posto teritorije. Osim toga, savremena tehnologija se koristi i u operativnom radu. Od dolaska plovila u Luku Bar do iskrcavanja broda i punjenja rezervoara, imamo sistem za zaštitu od prepunjavanja koji je integrisan sa sistemom za mjerenje nivoa kako bismo u svakom trenutku znali koliko goriva imamo u rezervoaru. A sve to je integrisano i s automatskim SCADA sistemom, koji na osnovu analize podataka donosi odluke u pravo vrijeme o otvaranju i zatvaranju ventila rezervoara. A sve s ciljem prevencije prelijevanja”, objašnjava Kašćelan.

On dalje navodi da kao kompanija posjeduju i savremeno protivpožarno rješenje kojim, također, upravlja SCADA. Taj protivpožarni sistem sastoji se od sistema gašenja i hlađenja magistrale cjevovoda, glavne pumpaonice i glavnog rezervoara iz kojeg se napaja sistem gašenja. “Tu su još i glavna i pomoćna kontrolna soba. Sistem ima dva načina upravljanja, daljinski na komandom pultu ili putem aplikacije SCADA Winguard te ručno upravljanje – da u slučaju otkaza sistema, operater sam odabere, po utvrđenom algoritmu i pravilu, da zatvara ventile i ostalo. Veoma važni su i motorizirani ventili (motor operated valves) na ulazu i izlazu iz rezervoara, koji su jako bitni za pravovremenu reakciju. Pritiskom na dugme ili taster automatski upravljate ventilima”, ističe Kašćelan. Kako bi na najbolji način prikazao značaj sigurnosnih sistema koje primjenjuju, predstavnik Jugopetrola je naveo kako imaju razrađene razne scenarije, koji su detaljno analizirani.

Prošle godine Luka Kotor imala je 434 kruzera s više od pola miliona putnika. Ove godine brojke će biti veće za pedeset brodova. Stoga menadžment mnogo ulaže u fizičku i tehničku zaštitu

Preveniranje svake vrste ugroza

“Otkrit ću vam jedan, koji bi bio dosta nepovoljan. Naime, kod rada s naftnim derivatima, veoma ste izloženi hazardima. Sve mjere koje poduzimamo imaju samo jedan cilj – smanjenje ovog rizika, koji uvijek postoji. Dakle, ako bi došlo do otkaza sistema na cisterni na autopunilištu, ukoliko neki ventil otkaže prilikom punjenja benzina, a protok goriva benzina je 450 litara u minuti, dok se shvati da imamo prolijevanje i dok vozač ispravi grešku, proći će deset minuta. To je više od 4.000 litara prosutog benzina i jedna mala mikrovarnica može dovesti do požara, odnosno incidenta velikih razmjera”, naglasio je Kašćelan. Upravo zbog ove činjenice, odnosno potrebe da se preveniraju ovakve situacije, on ističe da u Jugopetrolu svakodnevno prate nova svjetska rješenja i pokušavaju biti konkurentni i ispuniti misiju – nula incidenata i žrtava.

 Spašavanje od prevrtanja i onečišćenja

Na istom zadaktu i s jednakom misijom je i kapetan Zoran Nikitović, vlasnik kompanije Hemosan iz Bara,  koja se više od dvadeset godina uspješno bavi zaštitom mora, luka i marina od zagađenja, kao i prihvatom opasnog i neopasnog otpada. On je podsjetio na jedan događaj koji je i doveo do nastanka i razvoja njegove kompanije. “Desio se 1997. godine incident kada se u luci izlilo 148 tona nafte. Tadašnji direktor je zamolio našu pilotsku službu, u kojoj sam bio zaposlen, da spasimo situaciju. Mi smo sve očistili i riješili problem za 72 sata. Nakon toga nastao je Hemosan, koji će se godinama razvijati”, kazao je Nikitović. On navodi da je zaštita mora od zagađenja jednostavno bilo iznuđena i da je Hemosan sve do 2014. godine bio jedina firma u Crnoj Gori koja se bavila čišćenjem mora, kao i akcijama prilikom prevrtanja brodova i potapanja cisterni.

Crna Gora tada jednostavno nije imala ništa od opreme i luke i marine su se našle u velikom problemu. “Imajući to u vidu, naša kompanija se prvenstveno okrenula zaštiti mora u Crnoj Gori. Najprije smo počeli raditi u Luci Bar i Brodogradilištu Bijelo. Imali smo velike uspjehe. Navest ću jednu situaciju, kada je potonuo brod Meksika u Brodogradilištu Bijela. Imali smo vrlo uspješnu akciju, izvadili ga iz vode, sve očistili i nikakvih zagađenja nije bilo. Imali smo i slučaj požara na jahti u Herceg Novom, kada smo sve riješili za osam sati”, naglasio je Nikitović i podsjetio na aktivnosti na zaštiti mora od zagađenja, sprečavanju ispuštanja otpadnih voda i komunalnog otpada u Luci Bar. S Upravom pomorske sigurnosti, naveo je, uspostavili su saradnju te izradili Nacionalni plan prema kojem će postupati u slučaju akcidenata u lukama i marinama Bar, Porto Montenegro, Porto Novi i drugima.