Rast prihoda od primjene biometrije na graničnim prijelazima
Uvođenje biometrijskih kioska, elektronskih kapija, videonadzornih kamera i uređaja za prepoznavanje otisaka prstiju, šarenice oka i lica na graničnim prijelazima donijet će zaradu od 3,5 milijardi američkih dolara do 2025. Ovo su podaci kompanije ABI Research, globalnog konsultanta u oblasti tržišta tehnologije.
Potražnja za višim nivoima sigurnosti, autorizacije i brzine obrade putnika prilikom granične kontrole dovela je do evolucije sistema upravljanja identitetima, što se odrazilo i na priliv novih biometrijskih tehnologija.
“Nove tehnologije ne samo da nude širok spektar strategija monetizacije za integratore usluga i druge aktere nego nose i niz izazova”, objašnjava Dimitrios Pavlakis, industrijski analitičar u ABI Researchu.
Novi biometrijski hardver, poput ručnih uređaja, dodataka za biometrijske uređaje za identifikaciju imigranata i autorizaciju putnika, sistema kontrole pristupa i upravljanja radnom snagom, također su našli put do sektora granične kontrole. Ukupni prihodi od primjene biometrijskih uređaja, e-kapija i kioska dostići će vrijednost od 1,6 milijardi dolara do 2025. godine, uključujući registraciju i autorizaciju putnika, kontrolu migracija, kontrolu pristupa i upravljanje radnom snagom.
Tijela za nadzor granica ulažu znatna sredstva u biometrijske mjere za provjeru identiteta i jačanje sigurnosti. Te investicije povećavaju povrat ulaganja (ROI) i pomažu pratećim akterima u razvoju kvalitetnijih strategija monetizacije. One uključuju pojednostavljenje upravljanja identitetom i protokom putnika, uz skraćeno vrijeme za obradu osoba, automatizaciju provjere identiteta putnika, poboljšanje cjelokupnog iskustva kontrole i razvoj novih interoperabilnih platformi i usluga.
Uz to, nove biometrijske usluge omogućavaju državnim tijelima i policijskim službama da sarađuju s međunarodnim agencijama preko zajedničkih interoperabilnih platformi i tako poboljšaju obavještajne kapacitete za nadzor i borbu protiv terorizma na svim graničnim prijelazima.
Globalni prihodi od isporuke videonadzornih kamera za pograničnu kontrolu dostići će vrijednost od 1,9 milijardi dolara do 2025. godine, prvenstveno zbog aktivnosti na jačanju kontrole pomoću nove videoanalitike, analitike ponašanja i tehnologije mašinskog vida.
Iako biometrijske tehnologije danas bilježe sve širu primjenu, granične službe i prateći akteri moraju najprije uravnotežiti nekoliko ključnih varijabli. “Ove varijable uključuju podršku organima reda, usklađivanje operacija biometrijskog nadzora i interoperabilnih usluga, smanjenje operativnog kašnjenja, automatizaciju autorizacije i pojednostavljenje protoka putnika. Istovremeno, ovo se mora uskladiti s obavezama državnih tijela, propisima, standardima zaštite podataka, nadogradnjom infrastrukture i ulaganjem u cyber sigurnost”, dodaje Pavlakis.
I proizvođači biometrijskih rješenja i integratori usluga moraju se pozabaviti ovim izazovima, revidirati lanac vrijednosti granične kontrole i prilagoditi svoje strategije monetizacije biometrijskih usluga. Sve to se mora izvesti u skladu sa zahtjevima tržišnih učesnika u pogledu povrata ulaganja, planovima proširenja i infrastrukturnim projektima.
“Specijalizacija je ključni preduvjet, a inovativne kompanije kao što su Gemalto (Thales Group), IDEMIA, Collins Airspace, Gunnebo, Vision Box, Dermalog, HID Global i Aware razvijaju svoju jedinstvenu tržišnu strategiju. Oni u okviru nje ciljaju na različite aplikacije i rješenja, poput elektronskih kapija i kioska, hardverskih rješenja za prepoznavanje lica/otisaka prstiju i šarenice oka, provjere identiteta putnika, komercijalnih i mobilnih biometrijskih rješenja, razmjene podataka među različitim agencijama i interoperabilnih uslužnih platformi”, zaključuje Pavlakis.
