Softver za biometrijsku obradu podataka i dalje se ne koristi u Srbiji
Promjene u zakonodavstvu u Srbiji, usvojene na sjednici Parlamentarsne skupštine 6. septembra, izazvale su polemike u javnosti.
Među njima se ističe odluka da se sredstva prikupljena naplatom kazni za saobraćajne prekršaje usmjere direktno u državni budžet umjesto u budžet općina, a adresiralo se i pitanje moguće zloupotrebe nabavljenih videonadzornih kamera s funkcijom prepoznavanja lica.
Prema informacijama iz Kancelarije Povjerenika za zaštitu podataka o ličnosti, trenutno se softver za biometrijsku obradu podataka građana ne koristi i smatra se nelegalnim. Povjerenik bi nalogom mogao zabraniti upotrebu ovakvog sistema ukoliko bi inspekcija utvrdila da se koristi nelegalno. Međutim, inspekcijski nadzor nad nabavkom takvih kamera u Srbiji neće se provoditi dok ne postoje valjani dokazi da se oprema koristi za prepoznavanje građana.
Zakon o zaštiti podataka o ličnosti zahtijeva procjenu utjecaja obrade ličnih podataka prije upotrebe ovakve tehnologije, ali, kako navode novinari Radija Slobodna Evropa, nisu uspjeli pronaći takve dokumente u mjestima koja su nabavila opremu za videonadzor s prepoznavanjem lica. Dokumenti bi trebali sadržavati obrazloženja za uvođenje ove tehnologije, ali i način na koji će se obrađivati podaci građana.
Iz Kancelarije Povjerenika navode da su općine i gradovi u Srbiji samo u nekoliko navrata zatražili mišljenje tokom uvođenja sistema javnog videonadzora, ali se ono nije odnosilo na obradu biometrijskih podataka, nego na javni videonadzor i monitoring saobraćaja.
Općine i gradovi u Srbiji su koristili dio prihoda od saobraćajnih kazni za kupovinu sistema za javni nadzor. Podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja pokazuju da su ukupni prihodi od saobraćajnih prekršaja u 2022. godini iznosili oko 70 miliona eura, a u 2021. nešto više od 84 miliona eura. Prije promjene zakona 30% tih sredstava išlo je općinama i gradovima te se koristilo za različite projekte iz sigurnosti saobraćaja. Više od 40 općina i gradova u Srbiji je u posljednjih pet godina kupilo sisteme javnog videonadzora za 30 miliona eura. Dobavljač je uvijek bila ista beogradska firma.
Treba napomenuti da tehničko opremanje saobraćajne policije, uključujući nabavku opreme za nadzor saobraćaja, čini jedan dio od šest različitih oblasti u kojima općine mogu trošiti sredstva od kazni, uključujući i uređenje saobraćajnica oko škola, izgradnju pješačkih i biciklističkih staza i sl.