9. BIZIT konferencija: Značajan rast IT sektora u Srbiji
Potreban je RE:START kako nas vrijeme ne bi pregazilo, poručeno je sa devetog BIZIT-a, regionalne poslovno-informatičke konferencije, koja je održana u beogradskom hotelu Crowne Plaza 10. i 11. novembra ove godine
Piše: Mara Dragić; E-mail: redakcija@asadria.com
Spajanje tehnologija, transformacije i brisanje granica između fizičke, digitalne i biološke sfere je svakako potrebno kao lijek, ali ne bez recepta i kontrole, zaključilo je više od 500 učesnika, mahom ekonomista, elektroničara, predstavnika najznačajnijih banaka, IT i telekomunikacionih kompanija na BIZIT poslovno-informatičkoj konferenciji. Pod sloganom “RE:START”, događaj se održao nakon dvogodišnjeg zatvaranja zbog pandemije koronavirusa i još jedne turbulencije na svjetskom tržištu izazvane ratom u Ukrajini. Organizatorica skupa, direktorka PC Press-a Vesna Čarknajev, na otvaranju konferencije rekla je da će narednu deceniju obilježiti robotika, a u stopu je prate vještačka inteligencija i biotehnologija. “Potrebno je da se prilagodimo novim okolnostima, a uspješan opstanak na tržištu ukazivaće da smo u stanju da primijenimo nove tehnologije i tehnološke inovacije”, navela je Čarknajeva.
Nove IT kompanije u Srbiji
Kada je riječ o Srbiji, Čarknajeva je istakla i određenu dozu optimizma. Kompanije koje su digitalizovale svoje poslovanje i na vrijeme prepoznale nove poslovne okolnosti zabilježile su napredak i izvoz od oko dvije milijarde evra. Prema njenim riječima, samo migraciona tranzicija iz Rusije donijela je Srbiji novih 1.200 registrovanih firmi, većinom u IT industriji, što je ovu zemlju dodatno mapiralo kao dobru IT lokaciju, a posredno i povećalo tzv. izvoz pameti. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin smatra da je svijetu potrebna nova ekonomija kako bi se otklonile “ugrađene neravnoteže liberalizma, zaustavila deindustrijalizacija i smanjila ekonomska nejednakost”. On podsjeća da je realnom svijetu najbliža bihevioralna ekonomija, koja kombinuje ekonomiju ponašanja i druge društvene nauke.
Jesmo li spremni za pametne gradove?
Tehnologije pametnih gradova bile su jedna od tema konferencije jer smo svjedoci da će gradovi postati zajednice u kojima će živjeti najveći broj stanovništva. Projekcije ukazuju na to da će za tridesetak godina 75 posto svjetske populacije živjeti u gradovima. Tehnologije budućnosti, kao što su IoT, 5G i vještačka inteligencija, mogle bi da budu od velikog značaja za razvoj i održivost čovječanstva tako što bi veoma brzo mijenjale i transformisale urbane sredine, živote, kulturu i navike stanovništva. Na panelu posvećenom ovoj temi postavljeno je pitanje da li smo spremni za pametne gradove u kontekstu dobrobiti, izazova i pravnih aspekata. Jedan od panelista prof. dr Dejan Drajić sa beogradskog Elektrotehničkog fakulteta podsjetio je da se već neko vrijeme u velike svjetske gradove, pa i naše regionalne, implementiraju instrumenti, sistemi i senzori koji prikupljaju i obrađuju velike količine podataka, što posredno utiče i na privatnost građana.
Korist povezivanja
Uporedo s transformacijom gradova u bolje mjesto za život, potrebna je i primjerena zakonska regulativa i uvođenje standarda u pametne gradove, naglasila je Jelena Adamović iz SHARE fondacije, dok prof. dr Oliver Tošković sa beogradskog Filozofskog fakulteta smatra da građani treba da naviknu na nove tehnologije jer dosadašnja iskustva govore da su uglavnom nespremni i nespretni prilikom usvajanja novih tehnologija. Među učesnicima bili su i predstavnici slovenačke kompanije Arigamix, koji su predstavili ECM/BPM poslovnu platformu, a na konferenciju su došli nakon dogovora s potencijalnim partnerima na Adria Security Summitu u Zagrebu.
