Accentureova studija “Budućnost radnog mjesta” pokazala je da je 68% kompanija s visokim rastom prihoda usvojilo hibridni model rada širom svijeta. S obzirom na to da kompanije uživaju u daljinskom ili hibridnom radu i imaju koristi kao što su smanjeni troškovi održavanja, poboljšana fleksibilnost i prošireni bazen talenata, svijest o kibernetičkoj sigurnosti postala je važnija nego ikad prije.

Imajući ove pokazatelje u vidu, kompanija Indusface je odlučila saznati koje su najsigurnije zemlje za poslovanje kada je u pitanju omogućavanje zaposlenicima da rade od kuće. To je postignuto kreiranjem indeksa na osnovu podataka o kibernetičkoj sigurnosti, uključujući napade DDOS, phishing sajtove, sajtove za hostovanje malvera i kompromitovane računare.

Ključni rezultati istraživanja pokazali su da su Finska i Belgija najsigurnije evropske zemlje za poslovanje i omogućavanje zaposlenicima da rade od kuće, s indeksom kibernetičke sigurnosti od 82,45 od 100. Austrija se nalazi na trećem mjestu s indeksom od 80,59, uz najmanji broj sajtova za hostovanje malvera i phishing sajtova među prvih deset evropskih zemalja.

Za njima slijede Švicarska, Švedska, Grčka, Norveška, Francuska, Njemačka i Estonija, sve zemlje s indeksom većim od 70/100. Najmanje sigurna zemlja za ovaj vid poslovanja je Bugarska sa indeksom od 51,82/100. Interesantno je spomenuti da su među analiziranim zemljama svoje mjesto našle i Srbija, koja je poslije Bugarske druga evropska zemlja s najmanjim indeksom (53,83), te Hrvatska s indeksom od 56,57, što je čini petom najnesigurnijom evropskom zemljom u ovoj analizi.

Finska je imala i drugi najmanji broj DDoS napada (79) od 2015. do 2021. godine, samo 29 više od Francuske, koja ima najmanji broj napada u evropskim zemljama. Ovo je važan faktor za poslovanje, jer uspješni DDoS napadi mogu blokirati poslovne sajtove i onesposobiti sve servere i veze od kojih zavisite. Belgija se ističe po tome što ima najmanji broj kompromitovanih računara na 100.000 korisnika interneta (11) u zemlji, ali i drugi najmanji broj sajtova za hostovanje malvera među prvih 10 evropskih zemalja, sa prosječno 390 sajtova na 100.000 URL-ova. Na trećem mjestu općenito po kibernetičkoj sigurnosti je Austrija sa ukupnim indeksom kibernetičke sigurnosti od 80,59/100. Austrija se može pohvaliti i najmanjim brojem sajtova za hostovanje malvera (34) i phishing sajtova (260) na 100.000 URL-ova. To znači da zemlja ima manje sajtova koji bi mogli prevariti ili sadržavati malvere, što kompanijama smanjuje zabrinutost u vezi s ukradenim osjetljivim informacijama.

Bugarska se rangira kao jedna od najmanje kibernetički sigurnih evropskih zemalja s ukupnim skorom od samo 51,82 od 100. S 1.220 phishing sajtova i 1.170 sajtova za hostovanje zlonamjernog softvera na 100.000 URL-ova, kompanije u zemlji će morati biti posebno oprezne pri identifikaciji da li je neki sajt autentičan. Srbija opet posjeduje veliki broj kompromitovanih računara na 100.000 korisnika interneta (1.467), što dovodi do niskog skora kibernetičke sigurnosti od 53,83 – rangirajući je kao drugu najmanje cyber sigurnu evropsku zemlju.

Deset kibernetički najsigurnijih evropskih zemalja za rad na daljinu

Pet kibernetički najnesigurnijih evropskih zemalja za rad na daljinu

Novaira Insights je u posljednjem izvještaju izvršila korekciju podataka za globalnu industriju videonadzora u 2022. godini.

Razlog je veliki pad kineskog tržišta zbog uvedenih protivpandemijskih mjera. Zabilježeni pad globalnog tržišta za prošlu godinu iznosio je 3,4 posto, čemu je kumovalo kinesko tržište, koje je prošle godine palo za čak 18,6 posto, navodi se u izvještaju.

Međutim, izvještaj dodaje da će ova korekcija vjerovatno biti prolazna jer će se Kina ukidanjem mjera vrlo brzo oporaviti, a time će se ekonomski razvoj i projekti vratiti na pravi put.

“Kineska vlada je preusmjerila troškove s projekata kao što je uvođenje videonadzora na borbu protiv COVID-a i podršku ekonomiji tokom uvedenog karantina. Procjenjuje se da je Kina i dalje najveće tržište videonadzorne opreme na svijetu, sa 44 posto svjetskog tržišta u 2022. Međutim, riječ je o smanjenju u odnosu na godinu prije toga, kada je njen udio iznosio 52 posto”, kaže Josh Woodhouse, vodeći analitičar i osnivač Novaira Insightsa.

Kao i druge industrije, kinesko tržište videonadzora osjetilo je posljedice uvođenja restriktivnih mjera i poslovne neaktivnosti. Prema finansijskom izvještaju Hikvisiona, rast te kompanije u 2022. iznosio je svega 1,12 posto u odnosu na 2021. godinu, što je velika razlika u odnosu na period između 2020. i 2021, kada je iznosio gotovo 17 posto. Također, prihodi u prvom kvartalu 2023. bili su manji za 1,94 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Što se tiče 2023, s ponovnim otvaranjem Kine i ukidanjem ograničenja u većini zemalja, projekti i druga ulaganja se nastavljaju. To će biti pozitivan razvoj za globalno tržište videonadzora, koje će, prema izvještaju Novaira Insightsa, porasti za 11,8 posto ove godine, s vrijednošću iznad 27 milijardi dolara.

Dvije renomirane kompanije za sigurnosna rješenja, ZKTeco i Makim, sklopile su ekskluzivno strateško partnerstvo s ciljem zajedničkog rada na obogaćivanju ponude proizvoda i jačanja prisustva na tržištu Turske.

Makim je važan igrač u sektoru sigurnosnih rješenja čiji su predstavnici izrazili zadovoljstvo udruživanjem snaga sa ZKTecom, globalnim liderom u sigurnosnoj tehnologiji. Ovo partnerstvo za Makim znači širenje portfolija proizvoda, kao i postojećeg tržišnog udjela.

Makimu je u okviru partnerstva dodijeljen status ekskluzivnog turskog distributera u grupi proizvoda rampi za parkinge kompanije ZKTeco. Makim će u budućnosti nuditi i nove modele ZKTecovih rampi koje su opremljene naprednim funkcijama za optimizaciju sigurnosti i upravljane prometom.

Ove rampe posjeduju LED rasvjetu, što olakšava upravljanje saobraćajem čak i u uslovima slabog osvjetljenja. Tu je i tehnologija za sprečavanje sudara s podrškom za automatsko isključivanje putem infracrvenih i radarskih detektora, kao i detektora induktivne petlje, čime se dodatno jačaju sigurnosne mjere. ZKTecove rampe nude i mogućnost prilagođavanja smjera i dužine rampe prema potrebama konkretne instalacije. Na taj način one osiguravaju nesmetan protok saobraćaja i efikasno upravljanje sigurnošću.

Partnerstvo ZKTeca i Makima naglašava zajedničku odlučnost obje kompanije da ponude najsavremenija sigurnosna rješenja prilagođena rastućim potrebama turskog tržišta. Kroz fokus na inovacije i saradnju, ovo partnerstvo treba podići sigurnosne standarde i operativnu efikasnost za poslovne subjekte i pojedince na turskom tržištu.

Želeći smanjiti stopu kriminala, vlada Tajlanda aktivno radi na postavljanju velikog broja videonadzornih kamera širom zemlje. Kompanija 6wresearch navodi da je samo u glavnom gradu Bangkoku u 2022. godini instalirano više od 62.000 sigurnosnih kamera. Na temelju ovih saznanja i drugih aspekata istraživanja, 6wresearch predviđa da će tajlandsko tržište videonadzora imati snažan godišnji rast od 12,7 posto do 2029. godine.

Tajlandsko tržište videonadzora je 2020. doživjelo pad zbog različitih ograničenja izazvanih pandemijom, koja je gotovo u potpunosti zaustavila građevinski sektor. Blizu 300 velikih državnih projekata bilo je znatno pogođeno, s ukupnom vrijednosti od 6,6 milijardi američkih dolara.

Međutim, tržište se vratilo rastu, ponajviše zahvaljujući snažnoj potražnji za unapređenjem stambenih jedinica, otvaranju novih hotela i procesu urbanizacije u vidu pametnih gradova širom zemlje.

Istraživanje pokazuje da je tajlandska vlada razvila koncept pametnih gradova, u okviru kojeg jedan od gradova namjeravaju pozicionirati na popis deset najpametnijih gradova na svijetu do 2037. godine. Dva ključna aspekta ovih novih pametnih gradova su pametno okruženje i pametno upravljanje.

Prijelaz na IP nadzorne tehnologije također potiče potražnju za videonadzornim sistemima, posebno u hotelima, prodavnicama i trgovačkim centrima. Rast turističke industrije potiče rast u sektorima ugostiteljstva i maloprodaje na Tajlandu, što povećava potrebu za videonadzorom, posebno u velikim gradovima poput Bangkoka, Pattaye, Phuketa i drugih.

Tržište dronova za javnu sigurnost, prema istraživanju Marketsandmarketsa, trenutno je vrijedno 1,1 milijardu američkih dolara, a prognozira se da će do 2028. doseći čak dvije milijarde američkih dolara, uz godišnju stopu rasta od 13%. Ovo tržište je postalo dinamičan i brzorastući sektor koji iz temelja mijenja načine na koji javne sigurnosne agencije reagiraju na hitne situacije.

Sa sve većom upotrebom dronova u raznim segmentima javne sigurnosti, uključujući i upravljanje katastrofama, potragama i spašavanjima, nadzorom i odgovorom na incidente, tržište već sada bilježi znatan rast i tehnološki napredak.

Dronovi za javnu sigurnost dijele se na krilne, rotirajuće i hibridne. Za sada, segment rotirajućih krilnih dronova ima najveću godišnju stopu rasta i to najviše zbog njihove izuzetne okretnosti jer mogu lebdjeti, uzletjeti, sletjeti i letjeti u bilo kojem smjeru. Mogu se kretati kroz složena okruženja poput metropola, gusto naseljenih područja ili ograničenih prostora, što ih čini idealnim za misije potrage i spašavanja, operacije provedbe zakona i napore za ublažavanje katastrofa.

Mali dronovi će predvoditi tržište

Također, tržište bespilotnih letjelica za javnu sigurnost podijeljeno je na mikrodronove (250 g – 2 kg) i male dronove (2–25 kg). Očekuje se da će najveća potražnja biti za malim dronovima zbog njihove lagane i prenosive konstrukcije te nižih troškova nabavke. Oni zahtijevaju i manju infrastrukturu, poput uzletno-sletnih staza ili hangara, a mogu smanjiti i rizike za službenike provedbe zakona i osoblje za javnu sigurnost. Također mogu procjenjivati opasne situacije iz daljine, nadzirati opasna područja i prikupljati informacije prije slanja osoblja u potencijalno visokorizična okruženja.

Potpuno autonomni dronovi u bliskoj budućnosti

 Kada je u pitanju načina rada, tržište bespilotnih letjelica za javnu sigurnost podijeljeno je na poluautonomne i potpuno autonomne, pri čemu će segment poluautonomnih dronova zabilježiti značajan rast u narednih pet godina. Rast ovog segmenta može se pripisati ekonomičnoj upotrebi dronova za javnu sigurnost u raznim primjenama, od upravljanja granicama do istraživanja.

Očekuje se da će Azijsko-pacifička regija ostvariti najvišu godišnju stopu rasta, što se može pripisati inovacijama u tehnologiji bespilotnih letjelica, jeftinoj proizvodnji dijelova i povećanoj potražnji za patroliranjem na lokacijama s velikim brojem ljudi.

Ključni igrači

 Analitičari navode da su ključni igrači na tržištu dronova za javnu sigurnost kompanije DJI i Autel Robotics iz Kine, Skydio i Teledyne Flir iz Sjedinjenih Američkih Država te Parrot Drone SAS iz Francuske. Ove se kompanije uglavnom oslanjaju na ugovore kako bi potaknule svoj rast, zajedno s lansiranjem tehnološki naprednih i ekonomičnih proizvoda.