Home Articles posted by a&s Adria (Page 9)

HID objavio izvještaj o trendovima upravljanja identitetima za 2026. godinu

Kompanija HID, jedan od globalnih lidera u rješenjima za upravljanje identitetima, objavila je izvještaj State of Security and Identity 2026, koji donosi uvid u ključne promjene u pristupu upravljanju identitetima na regionalnom i globalnom nivou. Izvještaj se temelji na odgovorima više od 1.500 stručnjaka iz oblasti sigurnosti i IT-a, krajnjih korisnika i partnera iz različitih tržišta.

Rezultati pokazuju da sigurnosni lideri sve više fokus stavljaju na upravljanje identitetima kao ključni element izgradnje povjerenja i unapređenja zaštite. Istovremeno, naglašava se potreba za očuvanjem izbora i fleksibilnosti za krajnje korisnike. Upravljanje identitetima danas zauzima centralno mjesto u strateškom planiranju organizacija. Mobilne vjerodajnice dostižu široku primjenu i postaju standard u savremenim sigurnosnim sistemima. Biometrijske tehnologije sve se više koriste izvan multifaktorske autentifikacije, preuzimajući važnu ulogu u sistemima kontrole pristupa.

Također, sve je izraženija konvergencija fizičkog i digitalnog identiteta, što dodatno mijenja sigurnosne arhitekture. Istovremeno, pitanja etike i zaštite privatnosti dolaze u prvi plan i predstavljaju jedan od ključnih izazova za organizacije.

Cjelokupan izvještaj dostupan je putem zvanične stranice kompanije HID: Link

Konferencija „Privatna zaštita 2026“: Od pružaoca usluga do ključnog partnera u sigurnosnom sistemu

Konferencija “Privatna zaštita 2026”, održana u Zagrebu 26. marta u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara, okupila je više od 200 predstavnika institucija, industrije i akademske zajednice s ciljem otvaranja ključnih pitanja o ulozi privatne zaštite u savremenom sigurnosnom okruženju

Piše: Nermin Kabahija
E-mail: redakcija@asadria.com

Konferencija je kroz tri tematska modula obuhvatila regulatorne i operativne aspekte sektora, utjecaj novih tehnologija i vještačke inteligencije na sigurnosne procese, kao i ključne izazove s kojima se industrija suočava na regionalnom nivou. Poseban fokus bio je na potrebi jačanja saradnje javnog i privatnog sektora, ali i na redefiniranju uloge sigurnosnih profesionalaca u okruženju koje sve više karakterišu digitalizacija, automatizacija i rastući sigurnosni rizici.

Vrijeme za konkretne korake
U uvodnom obraćanju predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica istakla je potrebu za jasnijim pozicioniranjem sektora privatne zaštite unutar nacionalnih sigurnosnih okvira, naglašavajući njegovu sve veću društvenu i profesionalnu važnost: “Privatna zaštita nije samo usluga, već sigurnosna profesija od javnog interesa. Vrijeme je da prestanemo uzimati ovaj sektor zdravo za gotovo i da se posvetimo kvalitetnoj edukaciji i osposobljavanju kadrova.” Ona je najavila i obilježavanje 35 godina postojanja Ceha naredne godine, ističući da taj jubilej simbolizira kontinuitet razvoja sektora, uz zahvalnost Ministarstvu unutarnjih poslova na kontinuiranoj podršci i saradnji.

Marijana Klanac, pomoćnica ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske, ukazala je na važnost koordiniranog djelovanja svih aktera sigurnosnog sistema, posebno u kontekstu sve učestalijih kriznih situacija i potreba za brzim odgovorom. Naglasila je da se sigurnost danas više ne može posmatrati parcijalno, već kao integrisani sistem u kojem privatna zaštita ima značajnu operativnu i preventivnu ulogu. “Samo kroz saradnju javnog i privatnog sektora možemo graditi otporniji i efikasniji sistem sigurnosti, sposoban odgovoriti na savremene izazove”, istaknula je Klanac.

Privatna zaštita u sistemu nacionalne sigurnosti
Uvodni dio konferencije dodatno se podgrijao izlaganjem i prof. dr. sc. Gordana Akrapa, prorektora sa Sveučilišta “Dr. Franjo Tuđman”, koji je sigurnosne izazove sagledao kroz širi geopolitički i društveni kontekst, upozoravajući na promijenjenu prirodu prijetnji i potrebu za proaktivnim pristupom sigurnosti. “Sigurnost se ne gradi kada kriza počne”, rekao je, “već mnogo ranije – dok još imamo informacije, vrijeme i mogućnost da reagiramo.”

Na ovu temu nadovezao se prvi panel, koji je moderirala Lidija Stolica, otvarajući raspravu o stvarnoj ulozi privatne zaštite unutar nacionalnog sigurnosnog sistema. Diskusija je pokazala da privatna zaštita više ne može biti posmatrana kao izdvojeni segment, već kao operativni dio šireg sigurnosnog okvira, posebno u kontekstu sve složenijih prijetnji i potrebe za brzim i koordiniranim djelovanjem.

Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Republike Hrvatske, naglasio je da je ključ stabilnog sistema u dosljednoj primjeni propisa i kvalitetnom nadzoru: “Sistem mora biti postavljen tako da jasno razlikuje one koji rade profesionalno od onih koji ne poštuju pravila. Bez toga nema ni povjerenja ni sigurnosti.” S druge strane, Ante Perčin iz firme Sokol otvorio je niz konkretnih pitanja iz prakse, ukazujući na izazove s kojima se kompanije suočavaju u svakodnevnom radu, posebno kada je riječ o regulatornim ograničenjima i operativnoj fleksibilnosti. “Ako želimo funkcionalan sistem, onda moramo imati i realan okvir u kojem kompanije mogu raditi. U suprotnom, stvaramo prostor za probleme umjesto rješenja”, rekao je Perčin posebno istaknuvši potrebu uključivanja struke u kreiranje propisa, jer u suprotnom dolazi do nesklada između regulative i stvarnih potreba na terenu. Panel je dodatno otvorio pitanje kadrovskih kapaciteta i profesionalizacije, uz jasan zaključak da tehnologija može biti snažna podrška, ali da ključ sigurnosti i dalje ostaju ljudi i njihova osposobljenost.

Nove tehnologije u industriji privatne zaštite
Drugi modul bio je posvećen utjecaju novih tehnologija na sigurnosni sektor, s posebnim fokusom na odnos vještačke inteligencije i ljudskog faktora. Panel je moderirao Matija Mandić iz KING ICT-a, koji je u uvodu naglasio da se sigurnosna industrija nalazi u trenutku kada tehnologija više nije samo podrška već aktivan učesnik u donošenju odluka. Raspravu je otvorio prof. dr. sc. Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući na pravne i etičke izazove primjene vještačke inteligencije u sigurnosnim sistemima. “Umjetna inteligencija može donositi zaključke, ali ne može preuzeti odgovornost – ona uvijek ostaje na čovjeku i to mora biti jasno definirano”, kazao je Mudrić te dodao da razvoj tehnologije mora pratiti i odgovarajući regulatorni okvir kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala transparentnost u njenoj primjeni.

Bruno Gregl osvrnuo se na praktičnu primjenu AI rješenja, ističući da tehnologija već danas znatno unapređuje operativne procese, ali da njena vrijednost dolazi do izražaja tek kada je pravilno integrisana u postojeće sisteme.

“Tehnologija sama po sebi nije rješenje – rješenje je način na koji je implementiramo i kako je koristimo u stvarnim situacijama”, smatra Gregl. Bare Luka Žagar s Tehničkog univerziteta u Minhenu govorio je o širem potencijalu vještačke inteligencije, naglašavajući da sigurnosni sektor tek ulazi u fazu u kojoj će AI postati ključni alat za analizu, predikciju i donošenje odluka. “Ne radi se više samo o automatizaciji – govorimo o sistemima koji mogu učiti, prilagođavati se i pomagati nam da donosimo bolje odluke.”

Prevazići stare boljke
Učesnici su se složili da budućnost sigurnosti leži u partnerstvu čovjeka i tehnologije, uz jasan zaključak da AI može znatno unaprijediti procese, ali ne može zamijeniti ljudsku procjenu i odgovornost. U okviru ovog modula predstavljeno je i rješenje za detekciju sigurnosnih prijetnji i mjerenje temperature putem optičkih kablova, koje je prezentirao Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer kompanije Hikvision.

Posljednji dio konferencije okupio je predstavnike strukovnih organizacija, akademske zajednice i industrije iz regije, koji su kroz panel-diskusiju još jednom podsjetili na ključna pitanja razvoja privatne zaštite u Jugoistočnoj Evropi te ukazali na zajedničke izazove poput nedostatka kadrova, potrebe za harmonizacijom propisa i jačanja regionalne saradnje s ciljem podizanja ukupnog nivoa sigurnosti.

 

 

BLAZE je stigao: Hanwha Vision uvodi novu AI platformu za videonadzor

Kompanija Hanwha Vision predstavila je BLAZE, hibridni AI sistem za upravljanje videonadzorom (VMS) osmišljen da pojednostavi sigurnosne operacije i unaprijedi korištenje povezanih uređaja. Novo rješenje ima za cilj objediniti upravljanje, analitiku i nadzor u jedinstven, inteligentan ekosistem.

BLAZE omogućava potpunu kompatibilnost s Hanwha Vision AI uređajima, čime se osigurava jednostavna integracija i maksimalno iskorištavanje postojećih sistema. Poseban fokus stavljen je na primjenu umjetne inteligencije kroz napredne funkcije analitike, uključujući semantičku i sličnosnu pretragu te praćenje objekata u realnom vremenu.

Sistem je razvijen kao hibridno rješenje koje kombinuje lokalnu infrastrukturu i cloud upravljanje, omogućavajući centralizirani nadzor više lokacija s bilo koje udaljene tačke. Time se korisnicima pruža veća fleksibilnost i efikasnije upravljanje kompleksnim sigurnosnim okruženjima.

Iz Hanwha Visiona ističu da BLAZE donosi jednostavniju instalaciju, pametniji nadzor i brže donošenje odluka, pretvarajući pojedinačne uređaje u integrisan i inteligentan sigurnosni sistem.

Predstavljanje ovog rješenja potvrđuje trend sve snažnije integracije umjetne inteligencije u videonadzorne platforme, s ciljem unapređenja operativne efikasnosti i bržeg reagovanja na sigurnosne izazove.

Dallmeier rješenja u fokusu predavanja kompanije Kamir o nadzoru kritične infrastrukture

Kompanija Kamir d.o.o. organizovala je stručno predavanje posvećeno savremenim pristupima videonadzoru u sektorima poput aerodroma, stadiona, finansijskih institucija i javnih površina. U fokusu događaja bila su napredna rješenja kompanije Dallmeier electronic, koja odgovaraju na sve kompleksnije zahtjeve sigurnosnih sistema.

Predavanje je održao Josua Braun iz Dallmeiera, koji je kroz konkretne i praktične primjere predstavio kako inteligentni video sistemi omogućavaju bolje razumijevanje situacija i reagovanje u realnom vremenu. Poseban naglasak stavljen je na analitiku i kontekstualno prepoznavanje događaja, što nadilazi mogućnosti tradicionalnih sistema videonadzora. Kroz prikazane scenarije obrađena su ključna područja primjene, uključujući aerodrome, stadione, bankarski sektor i javne urbane prostore, gdje su pouzdan nadzor i brza reakcija od presudne važnosti.

Događaj je okupio raznolik profil učesnika, što je omogućilo kvalitetnu diskusiju i razmjenu iskustava iz prakse. U opuštenoj atmosferi otvorena su brojna pitanja o budućem razvoju sigurnosnih tehnologija i načinima unapređenja njihove efikasnosti. Iz kompanije Kamir zahvalili su predavaču na korisnoj prezentaciji, ističući značaj ovakvih susreta za razmjenu znanja i jačanje profesionalne zajednice u oblasti sigurnosti.

Advanced Cyber Security zlatni sponzor BSides Belgrade 2026

Beograd će 28. marta 2026. godine biti domaćin događaja BSides Belgrade 2026, globalno prepoznate konferencije iz oblasti cyber sigurnosti koja okuplja stručnjake, istraživače i praktičare iz industrije. Kao dio međunarodne Security BSides mreže, ovaj događaj fokusira se na razmjenu iskustava iz stvarnih sigurnosnih incidenata i otvoreni pristup znanju izvan okvira klasičnih konferencija.

Kompanija Advanced Cyber Security učestvovat će na događaju kao zlatni sponzor, pružajući podršku inicijativi koja naglašava sve veći značaj zajednice u razvoju cyber sigurnosti. Organizatori ističu da se najvrijednija znanja u ovoj oblasti ne stiču kroz formalne okvire, već kroz direktno iskustvo u suočavanju s napadima.

U savremenom digitalnom okruženju, usklađenost s regulativama poput NIS2 Directive više nije dovoljna za efikasnu zaštitu. Mnoge male i srednje kompanije suočavaju se s ograničenom vidljivošću sigurnosnih prijetnji, sporim otkrivanjem incidenata i povećanom izloženošću zbog međusobno povezanih sistema. Istovremeno, prijetnje postaju sve sofisticiranije, uključujući napade potpomognute umjetnom inteligencijom i kompleksne oblike socijalnog inženjeringa.

Događaji poput BSides Belgrade imaju važnu ulogu u prevazilaženju ovih izazova, jer omogućavaju razmjenu praktičnih znanja, uvid u stvarne incidente i rano prepoznavanje novih prijetnji. Za mala i srednja preduzeća, to predstavlja pristup informacijama koje često nisu dostupne kroz tradicionalne kanale.

Iz kompanije Advanced Cyber Security ističu da se ovaj pristup poklapa s njihovim fokusom na operativne sposobnosti, posebno kroz platformu ARMADA i njen AI Accelerator, koji omogućavaju pretvaranje velikih količina podataka u konkretne i upotrebljive sigurnosne uvide.

BSides Belgrade 2026 tako predstavlja važnu tačku susreta tehnologije, regulative i znanja zajednice, nudeći kompanijama priliku da pređu s pukog ispunjavanja propisa na stvarnu cyber otpornost i operativnu spremnost.

CSEC Connect 2026: Zajedništvo je naša snaga, a otpornost naša budućnost

U organizaciji Cyber Security Excellence Centra te podršku NATO-a i Norveške ambasade, u Sarajevu je 24. marta održana konferencija Connect 26. Bila je to prilika da se, u prisustvu sigurnosnih stručnjaka, premjeri legislativno i tržišno stanje u regionalnoj industriji cyber sigurnosti

Piše: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@asadria.com

Geopolitička dešavanja posljednjih su godina pokazala jednu neizbježnost – prijetnje su se razvile od izolovanih incidenata ka operativnim aktivnostima čiji je cilj narušavanje društvene kohezije. U takvom kontekstu, odgovor ne može biti izolacija, već jačanje unutrašnjih struktura i saradnje, usvajanje zajedničkih protokola i razmjena informacija u realnom vremenu. “Značajno je unaprijeđen regulatorni okvir, ali mnogo je toga još pred nama. Cyber sigurnost je prioritet za svakog ponuđača usluga. Važno je da uvijek nudemo ispred napadača”, kazao je Tadej Burgar, službenik za strateške komunikacije u Jedinici za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je otvorio konferenciju.

Sarajevo mjesto regionalnog dijaloga

Fokus treba biti na dugoročnoj otpornosti i izgradnji sigurnosne arhitekture, a razvoj takvih kapaciteta nemoguć je bez ulaganja u mlade stručnjake. U širem smislu, pak, potrebno je jačati svijest o cyber sigurnosti na nivou društva. “Tehnologija je samo dio jednačine. Najjači firewall je beskoristan ako nema političke volje. Sarajevo je pokazalo da može voditi regionalni dijalog. Sada moramo investirati u svijest o cyber prijetnjama. Na CSEC-ovoj konferenciji prije dvije godine obećali smo da ćemo biti povezani. Danas obećavamo da ćemo dijeliti zajednički cyber sigurnosni štit”, zaključio je predstavnik NATO-a.

Riječ je preuzeo Predrag Puharić, osnivač i izvršni direktor Cyber Security Excellence Centra, koji je istaknuo da je povjerenje ključni alat u cyber sigurnosti. “Granice u cyber prostoru ne postoje i drago mi je da imamo regionalno povjerenje. Ne mogu naglasiti koliko je to važno. Posljednja dešavanja u svijetu nam to i pokazuju. Stoga je jako važno da imamo podršku NATO-a i EU u jačanju naših kapaciteta”, rekao je Puharić.

Iz odbrane u otpornost

Napadi na regionalnu kritičnu infrastrukturu, javne usluge i intelektualno vlasništvo su svakodnevni. Prema posljednjim izvještajima, porasli su za 40%, a izazovi se dodatno povećavaju s razvojem AI i 5G tehnologija. “To pokazuje da je – uprkos pomoći NATO-a i EU-a – pred nama dug put. Naš je cilj pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade. Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Na posljednjem Summitu odlučeno je da se poveća prag ulaganja u odbranu na 5 posto GDP-a. Pozivamo partnere da prate taj trend. Moramo i trebamo zajedno uraditi više”, rekao je Vladimir Vučinić, šef Jedinice za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je dodao da Alijansa želi Zapadni Balkan poznat ne po konfliktima, već po zajedničkoj saradnji. “Zajedništvo je naša snaga, a otpornost naša budućnost. To je najvažnija poruka koju vam želim prenijeti”, zaključio je Vučinić.

Povećan broj aktivnosti

Stanje u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina nije bilo sjajno: nije postojao nacionalni CERT, zakoni su bili u fazi nacrta, a cyber strategija se zasnivala na smjernicama Neretva grupe, koja je okupljala stručnjake iz oblasti sigurnosti. “Do danas je zadržana ista pravna situacija, ali su se aktivnosti znatno povećale – održani su workshopovi za mala i srednja preduzeća, nevladine organizacije i medije, trening incident responsea za studente te najveći hackathon u zemlji”, istaknuo je Puharić iz CSEC-a. Posebno je istakao Cyber Security Threat Assessment, u okviru kojeg su napravili repozitorij prijetnji i postavili najveći bh. honeypot, virtuelni, namjerno postavljen sistem koji privlači napadače kako bi se njihove metode i prijetnje mogli pratiti i analizirati, bez ugrožavanja stvarnih mreža i podataka. Također, CSEC s evropskim certifikacijskim tijelima radi na razvoju i vlastitog standarda – CSECOne – koji će definisati plan odgovora na incidente, vodič za zaposlenike itd.

Stanje cyber sigurnosnih legislativa u regiji

Amir Husić iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine iznio je pregled stanja cyber sigurnosne legislative u regiji. Albanija je u posljednje dvije godine donijela Zakon o cyber sigurnosti, Nacionalnu strategiju 2025–2030. te osnovala operativni CERT. Kosovo je također usvojilo Zakon o cyber sigurnosti, uspostavilo Agenciju za cyber sigurnost i CERT/CSIRT te usvojilo Nacionalnu strategiju 2023–2027. Crna Gora je prije dvije godine donijela Zakon o informacionoj bezbjednosti, cyber sigurnosnu strategiju 2022–2026. i operativan CERT/CSIRT, a posljednji je iskorak osnivanje međunarodnog edukativnog centra WB3C u Podgorici. Sjeverna Makedonija je lani usvojila zakone o elektronskoj komunikaciji i mrežnim sistemima, strategiju cyber sigurnosti i operativan CERT/CSIRT, dok Srbija ima Strategiju o razvoju informacionog društva 2021–2026, Zakon o informacionoj bezbednosti, operativan CERT/CSIRT te je značajno transponirala NIS2 direktivu u vlastito zakonodavstvo.

Za razliku od spomenutih, Bosna i Hercegovina je i dalje u ranoj fazi reguliranja cyber sigurnosnog prostora: još nema sveobuhvatan zakonski okvir za sigurnost mrežnih i informacijskih sistema niti jedinstvenu tačku kontakta, dok je uspostavljanje CERT-a sporo: u RS-u postoji, dok je u Federaciji BiH i Brčko Distriktu zakon u fazi nacrta. “Dakle, Albanija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju primjetan i stalan napredak, Kosovo srednji, a Bosna i Hercegovina slab”, zaključio je Husić.

Nova obrazovna ustanova

Kao odgovor na nedostatak stručnog kadra, u Podgorici je osnovan WB3C, regionalni strateški hub čiji je cilj jačanje cyber otpornosti, praktične saradnje i dugoročnih kapaciteta širom Zapadnog Balkana. Inicijativa, koju su pokrenule Francuska i Slovenija, dobila je dodatni zamah nakon velikih cyber napada 2022. u Crnoj Gori i Albaniji, koji su pokazali da su ranjivosti dijeljene, a otpornost mora biti izgrađena sistematično. “WB3C je prva međunarodna organizacija sa sjedištem u Podgorici”, kazala je Vanja Madzgalj, viša menadžerica projekata, “i odgovor na potrebu za platformom koja povezuje strateški nivo i operativnu praksu u regiji.” Rad WB3C-a oslanja se na tri stuba: razvoj edukativnih programa, izgradnju institucije i jačanje regionalnog angažmana. Već su realizirane 43 aktivnosti sa 896 učesnika te su pokrenuta dva akademska programa: iz digitalne forenzike i cyber sigurnosti, čime se nastoji sistemski obrazovati nova generacija stručnjaka sposobnih da odgovore na složene prijetnje.

 

Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Cilj Alijanse je pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade

ND plaketa potvrda partnerstva: Hikvision posjetio Alarm automatiku u Rijeci

Kompanija Alarm automatika ugostila je u svom sjedištu u Rijeci partnere i kolege iz Hikvision Europe, u okviru posjete usmjerene na daljnje jačanje saradnje. Sastanak je bio fokusiran na strateško usklađivanje poslovnih aktivnosti, kao i na prilagođavanje Hikvisionove razvojne mape proizvoda potrebama lokalnog tržišta i korisnika. Poseban naglasak stavljen je na kombinovanje globalnih tehnoloških rješenja s regionalnim iskustvom i specifičnostima tržišta.

Tokom susreta analizirani su i dosadašnji rezultati saradnje, uz definisanje narednih koraka i pravaca razvoja u regiji. Iz Alarm automatike ističu da rast na tržištu jugoistočne Evrope ne podrazumijeva samo širenje poslovanja, već i unapređenje podrške, pojednostavljenje komunikacije te bolje razumijevanje potreba korisnika.

U okviru posjete, kompaniji Alarm automatika uručena je ND plaketa za 2026. godinu, kojom je potvrđen status ovlaštenog nacionalnog distributera (Authorized National Distributor) kompanije Hikvision za tržište Hrvatske.

Iz obje kompanije naglašavaju da ovakvi susreti doprinose daljem razvoju partnerstva, uz fokus na dugoročnu saradnju i zajednički rast na regionalnom tržištu sigurnosnih tehnologija.

 

Zenitel imenovao Scanlock za Centar izvrsnosti za Češku i Slovačku

Kompanija Zenitel imenovala je Scanlock za novi Centar izvrsnosti (CoE) za tržišta Češke i Slovačke, čime dodatno jača svoje prisustvo u srednjoj Evropi. Ova odluka dio je šire strategije rasta kompanije u EMEA regiji, s fokusom na razvoj lokalne ekspertize i podršku partnerima i krajnjim korisnicima.

Iz Zenitela ističu da su Češka i Slovačka među ključnim i brzo rastućim tržištima u njihovom portfelju, zbog čega je bilo važno uspostaviti snažan lokalni centar sa tehničkim i tržišnim znanjem. „Češka i Slovačka su važna i brzo razvijajuća tržišta u okviru naše EMEA strategije rasta. Kako bismo podržali partnere i krajnje korisnike, potreban nam je snažan lokalni Centar izvrsnosti s dubokim tehničkim i tržišnim znanjem“, izjavio je Wim van Winghe, viši potpredsjednik za EMEA regiju, Safety & Security u Zenitelu.

Kompanija Scanlock donosi gotovo tri decenije iskustva na tržištima Češke, Slovačke i šire regije, uz specijalizaciju u sigurnosnim tehnologijama, sistem integraciji i analitici zasnovanoj na umjetnoj inteligenciji. Sjedište kompanije nalazi se u Brnu, dok dodatna podružnica Scanlock International djeluje u slovačkom gradu Galanta.

„Počašćeni smo imenovanjem za Zenitelov Centar izvrsnosti za Češku i Slovačku. Zenitelova rješenja za interkom, audio i PA/VA sisteme visokih performansi dopunjuju naš portfelj i odgovaraju na rastuću potrebu za inteligentnom i pouzdanom komunikacijom u sektorima kritične infrastrukture, transporta, industrije i logistike“, izjavio je Ondrej Linduska, direktor Scanlocka.

Teledyne FLIR dolazi na Southeast Europe Roadshow u Podgoricu i Tiranu

Kompanija Teledyne FLIR najavila je učešće na a&s Adria Southeast Europe Roadshowu, koji će se održati u Podgorici i Tirani krajem marta i početkom aprila. Sales Manager Pierpaolo Piracci istakao je da se raduje susretima s partnerima i profesionalcima iz regije, naglašavajući važnost direktne komunikacije i razmjene iskustava. Roadshow će u Podgorici biti održan 31. marta u hotelu Ramada, dok je događaj u Tirani zakazan za 1. april u Tirana International Hotel & Conference Centeru.

Ovaj regionalni skup pruža priliku za upoznavanje s najnovijim tehnologijama i rješenjima u oblasti sigurnosti, uz učešće vodećih kompanija i stručnjaka iz industrije. Organizatori najavljuju fokus na praktične primjene i umrežavanje učesnika.

Događaj je otvoren za registraciju: Roadshow 2026 – a&s Adria Magazine

Hikvision: Kako inteligentna tehnologija mijenja svakodnevne procese

Kompanija Hikvision donosi pregled ključnih pravaca razvoja AIoT-a u 2026. – od edge analitike i velikih AI modela do automatiziranog nadzora i upravljanja procesima. Istovremeno naglašavamo i odgovornu primjenu umjetne inteligencije i njenu sve širu ulogu u zaštiti ljudi, infrastrukture i okoliša

Piše: Derek Yang, potpredsjednik, International Business Center, Hikvision

Ulaskom u 2026. godinu, konvergencija umjetne inteligencije (AI) i IoT infrastrukture preoblikuje industrije, otvarajući dosad neviđene mogućnosti za optimizaciju poslovanja, unapređenje sigurnosti i poboljšanje održivosti. No, s velikom tehnološkom moći dolazi i velika odgovornost, a AIoT industrija sve je više usmjerena na osiguravanje da se umjetna inteligencija razvija na siguran, etičan i svima koristan način. Evo pet ključnih trendova koji oblikuju AIoT okruženje u 2026.

Otključavanje nove poslovne vrijednosti

AIoT pokreće duboku digitalnu transformaciju koja prelazi osnovnu IT informatizaciju i integrira se s operativnom tehnologijom (OT). Poslovna se vrijednost više ne temelji na fragmentiranim podacima, već na kontinuiranim uvidima iz stvarnih operacija. Ugrađivanje sposobnosti percepcije u stvarne scenarije omogućuje prijelaz s ručnog upravljanja na agilnu, automatiziranu kontrolu.

To otvara nove operativne mogućnosti i omogućuje donošenje odluka u stvarnom vremenu. U industrijskoj sigurnosti, napredne tehnologije poput TDLAS-a zamjenjuju opasne inspekcije i detektiraju curenje plina u sekundi, skraćujući vrijeme reakcije.

U kontroli kvalitete proizvođači hrane koriste AI rendgenske sustave za brzo prepoznavanje stranih tijela, dok rudnici i pogoni za stočnu hranu koriste 3D milimetarski radar za automatsko skeniranje silosa. Time se postiže veća preciznost, eliminiraju se ljudske pogreške i omogućuje potpuno automatizirana kontrola u stvarnom vremenu.

Nove mogućnosti kroz koncept AI+

Veliki AI modeli osnažuju analizu i obradu podataka kroz “AI+”. Dok su veliki jezični modeli promijenili interakciju ljudi i sustava, industrijski modeli sada oblikuju kako IoT podaci djeluju u fizičkom svijetu.

Integracija AI-ja u analizu signala povećava preciznost i učinkovitost. Primjerice, modeli za promet i zaštitu perimetra smanjuju broj lažnih alarma, a u audiosenzorici filtriraju šum i jasno izdvajaju ljudski glas u bučnim okruženjima.

AI agenti, pokretani velikim jezičnim modelima, omogućuju prirodnu komunikaciju i automatski dohvat relevantnih podataka, čime AIoT sustave pretvaraju iz stručnih alata u inteligentne asistente dostupne svima.

Edge AI transformira uređaje u inteligentne analizatore

Još jedan pomak kojem svjedočimo jest prijelaz prema edge računalstvu. Model “Cloud + AI” sve manje predstavlja jedinu opciju za digitalizaciju poduzeća. Premještanjem AI funkcija iz oblaka na rub mreže (edge), organizacije postižu milisekundni odaziv, mogu raditi izvan mreže i zadržati privatnost podataka, uz smanjenje ovisnosti o propusnosti i infrastrukturnih troškova.

Budući da uređaji obrađuju sirove podatke izravno na izvoru, lokalizirana arhitektura dodatno optimizira pohranu, što je ključno kod složene videoanalitike. Edge uređaji sada precizno prepoznaju ključne objekte poput osoba ili vozila. Sustav zatim primjenjuje diferencirano kodiranje – čuvaju se detalji u prvom planu, dok se pozadina s manjom istražnom vrijednošću komprimira.

Ovaj pristup značajno smanjuje potrebu za pohranom bez gubitka vizualne jasnoće. Za organizacije s tisućama kamera na više lokacija to donosi velike uštede, niže troškove i jednostavnije upravljanje podacima, čime velike AIoT implementacije postaju ekonomski održive.

Odgovorni AI ugrađuje etiku u svaku fazu inovacije

Umjetna inteligencija brzo mijenja živote i poslovanje, ali donosi odgovornost: inovacije moraju biti sigurne, etične, transparentne i korisne za sve. Odgovoran AI nije opcija – to je moralni imperativ i strateška nužnost koja gradi povjerenje i smanjuje rizike.

Kako jača regulatorni nadzor i svijest javnosti, međunarodna suradnja postaje ključna za korištenje potencijala AI-ja, uz promicanje sigurnosti, prosperiteta i dobrobiti društva.

Prakse odgovornog AI moraju prožimati cijeli životni ciklus – od razvoja do primjene – kroz jasna načela, etičke pristupe i osiguranje sigurnosti, odgovornosti i transparentnosti. Sustavan rad i suradnja industrije, zakonodavaca i istraživača ključni su za AI budućnost koja zaista služi čovječanstvu.

AIoT proširuje ulogu tehnologije na društvo i okoliš

Još jedan važan trend je brzo širenje područja primjene AIoT-a. Uz poslovna rješenja, AIoT se sve više koristi u širem društvenom i ekološkom kontekstu, pokazujući kako inteligentni sustavi mogu služiti čovječanstvu i prirodi.

U zaštiti okoliša, specijalizirani AIoT uređaji pomažu u praćenju divljih životinja i zdravlja vegetacije. Sustavi za praćenje rasta usjeva koriste AIoT tehnologije za detaljnu, real-time analizu zdravlja biljaka. Ovi sustavi uklanjaju neučinkovitosti ručnih inspekcija, omogućuju precizno upravljanje i optimiziraju prinose kroz digitalizaciju. AIoT se također primjenjuje u javnoj sigurnosti. Na primjer, sustavi za prevenciju utapanja koriste videoanalitiku za detekciju opasnih situacija u stvarnom vremenu. Kada osoba uđe u rizično područje, sustav automatski šalje upozorenje, pretvarajući pasivni nadzor ili njegov potpuni izostanak u učinkovitu, proaktivnu zaštitu koja može spašavati živote.

Budućnost AIoT-a

Za korisnike koji ubrzavaju svoje procese digitalne transformacije, ovi su trendovi smjernice i inspiracija. Budućnost AIoT-a, u konačnici, znači stvaranje stvarne vrijednosti za poslovanje, unaprjeđenje iskustava ljudi te izgradnju održivijeg svijeta za sve. A ta budućnost već je stigla.