Home Kategorija a&s Adria Talks (Page 2)

a&s Adria Talks

Intervju: Marko Peica, direktor prodaje, Aikom International

Već smo dobro pozicionirani na ciljnim vertikalnim tržištima, a idući je korak proširenje ekosustava uključivanjem novih partnera koji žele rasti s nama, a ne samo kupovati od nas. Naša je misija jasna: nastaviti djelovati kao pokretač inovacija. To znači pružanje stvarnog tehničkog znanja, snažnu lokalnu prisutnost i zajednički pristup razvoju poslovanja

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Marko, možete li se predstaviti našim čitaocima, s naglaskom na vašu karijeru i ulogu u Aikom Internationalu?

Peica: Dosadašnje radno iskustvo stekao sam radeći u različitim tvrtkama, u privatnom sektoru, javnim poduzećima te u području IT distribucije. Diplomirao sam na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, a profesionalnu karijeru započeo sam kao mrežni inženjer u sistem-integratorskoj tvrtci ECS, gdje sam stekao značajno iskustvo u području telekomunikacija, IT sigurnosti te generalno integracije sistema.

S ciljem daljnjeg stručnog razvoja u telekomunikacijskim i sigurnosnim tehnologijama, karijeru sam nastavio u državnom sektoru, gdje sam kao inženjer imao priliku raditi i učiti na najnovijim tehnologijama. S vremenom sam razvio interes za presales aktivnosti te shvatio da je IT distribucija segment industrije u kojem mogu dodatno razvijati ta znanja, što me potaknulo na razmišljanje o novom smjeru karijere. Tako sam se pridružio tvrtki Ingram Micro, jednom od najvećih svjetskih distributera premium IT brendova. Karijeru sam započeo kao Cisco presales inženjer, a vrlo brzo dobio priliku u prodaji, gdje sam radio na razvoju tržišta za vendore poput Cambium Networksa, s kojim i danas usko surađujem u novoj okolini.

Moja uloga u Aikomu označila je novo poglavlje u profesionalnoj karijeri, koje je započelo u lipnju 2022. godine pokretanjem projekta Aikom International, međunarodnog ogranka matične tvrtke Aikom Technology iz Italije. S obzirom na to da je sjedište novoosnovane tvrtke u Zagrebu, njezina je primarna misija razvoj poslovanja izvan talijanskog tržišta, uključujući Adria regiju, Grčku, Cipar, Turkmenistan i Tursku. Trenutačno obnašam funkciju direktora prodaje, a moj je tim raspoređen u nekoliko zemalja kako bismo bili što bliže partnerima i lokalnim tržištima.

a&s Adria: Aikom se pozicionira kao distributer s dodatnom vrijednošću, a ne kao klasični distributer koji se bavi isključivo prodajom robe. Šta u praktičnom smislu znači “dodatna vrijednost” za vaše partnere i kupce?

Peica: Dodana vrijednost za nas znači stvaranje vrijednosti u svakoj pojedinačnoj fazi projekta: od početnog savjetovanja pa sve do razdoblja dugo nakon implementacije. Pretprodajna i postprodajna potpora u središtu su našeg pristupa: slušamo, planiramo i smišljamo prilagođena rješenja kako bismo objema stranama omogućili rast.

Idemo korak dalje od same isporuke tehnologije. Nudimo proizvode visokih performansi, ali i financijske alate, zajedničke marketinške inicijative te stratešku potporu koja našim partnerima pomaže da ostvare svoje ideje i pretvore ih u konkretne poslovne prilike.

Vrijednosti brandova koje zastupamo Aikom Technology dodaje vrijednost vlastite specijaliziranosti izgrađene kroz dugogodišnje iskustvo u industriji, vrijednost snažnih i pouzdanih odnosa s proizvođačima te vrijednost financijske stabilnosti. Upravo nam taj posljednji aspekt omogućuje da osiguramo fleksibilnost i kontinuitet poslovanja.

a&s Adria: U kojim je zemljama Aikom trenutno aktivan i koji su glavni izazovi u distribuciji sigurnosnih tehnologija u Jadranskoj regiji?

Peica: Aikom Technology ima sjedište u Italiji, gdje smo tijekom proteklih dvadeset godina izgradili snažnu i pouzdanu prisutnost na tržištu. Iskustvo stečeno na talijanskom tržištu omogućilo nam je razviti duboko stručno znanje, dugogodišnje partnerske odnose i čvrstu reputaciju pouzdanog distributera s dodanom vrijednošću. Posljednjih smo godina pokrenuli strukturirani proces širenja na međunarodna tržišta, proširivši naše distribucijske aktivnosti na Jadransko-balkansku regiju, ali i na druge zemlje poput Grčke, Cipra, Turkmenistana i Turske.

Ulazak na ta nova tržišta istodobno je uzbudljiv i izazovan. Svaka zemlja ima svoje specifične regulatorne okvire, poslovnu kulturu i razinu razvijenosti infrastrukture. Jedan od glavnih izazova jest prilagoditi naše usluge potpore i savjetovanja različitim tržišnim dinamikama, a pritom zadržati visoke standarde koji nas izdvajaju u Italiji.

Zato ulažemo u gradnju lokalnih odnosa, razumijevanje specifičnih potreba svakog tržišta te u ponudu rješenja koja nisu samo tehnološki napredna nego su i operativno i komercijalno usklađena s lokalnim uvjetima. Naš je cilj postati strateški partner u svakoj od tih zemalja, jednako kao što smo to u Italiji.

a&s Adria: Kako se posljednjih godina promijenila uloga distributera sigurnosnih rješenja?

Peica: Uloga distributera u industriji sigurnosti znatno se razvila i danas daleko nadilazi jednostavnu isporuku proizvoda. Danas distributer mora djelovati kao pokretač inovacija, savjetnik i pouzdan partner u sve složenijim i integriranijim ekosustavima. Posljednjih godina svjedočimo rastućoj potražnji za prilagođenim, skalabilnim i interoperabilnim rješenjima. To od distributera zahtijeva ulaganje u tehničku stručnost, pretprodajni inženjering i postprodajnu potporu. Više nije dovoljno imati širok portfelj proizvoda – ključna je sposobnost vođenja integratora i partnera kroz proces kreiranja rješenja, integracije sustava, usklađivanja s regulatornim zahtjevima, pa čak i kroz financiranje projekata ili marketinške aktivnosti.

Glavni pokretači tržišta

a&s Adria: Koje kategorije sigurnosnih i protivpožarnih proizvoda trenutno bilježe najveću potražnju u Jugoistočnoj Evropi i zašto?

Peica: Bilježimo snažnu potražnju za profesionalnim radiokomunikacijskim rješenjima, osobito u okruženjima gdje je pouzdana i sigurna komunikacija ključna. Glavni pokretači dolaze iz sektora poput komunalnih usluga, transporta, javne sigurnosti i kritične infrastrukture, gdje poduzeća nadograđuju postojeće radiouređaje i traže fleksibilnije platforme koje mogu podržati glas, podatke i video na jednoj mreži. Također je sve veći fokus na otpornosti, sigurnosti i kontinuitetu poslovanja, osobito kako se mreže sve više integriraju s IT i operativnim sustavima.

a&s Adria: Koje faktore smatrate najvažnijim za uspješno poslovanje u distribuciji sigurnosne opreme danas?

Peica: Uspješno poslovanje u sektoru sigurnosti danas se svodi na nekoliko ključnih stvari. Najvažnije su povjerenje i dugoročni odnosi, jer kupci trebaju partnere na koje se mogu osloniti. Provjerena, visokokvalitetna tehnologija je ključna, osobito u okruženjima u kojima sigurnost zaista znači. Snažno tehničko znanje i potpora pomažu da proizvodi postanu stvarna rješenja, a ne samo kutije. Na kraju, duboko razumijevanje lokalnih tržišta, propisa i potreba kupaca – u kombinaciji sa sposobnošću brze prilagodbe – često čini razliku između dobivenog i izgubljenog projekta.

a&s Adria: Mnoga rješenja u vašem portfoliju implementirana su u kritičnim okruženjima. Osim same isporuke proizvoda, kako Aikom podržava integratore i krajnje korisnike kroz projektnu podršku, ekspertizu i osiguravanje dugoročne pouzdanosti sistema?

Peica: Naša potpora počinje mnogo prije same isporuke proizvoda. Surađujemo sa sistem-integratorima tijekom faza projektiranja i planiranja kako bismo analizirali potrebe, ublažili rizike i kreirali robusnu arhitekturu. To uključuje procjene izvodljivosti, provjere kompatibilnosti te savjetovanje pri odabiru certificiranih rješenja koja ispunjavaju industrijske standarde i regulatorne zahtjeve.

Nakon što projekt postane operativan, naše sudjelovanje se nastavlja kroz postprodajne usluge, što uključuje obavijesti o ažuriranjima firmvera i softvera, tehničku potporu pri otklanjanju problema te izravnu komunikaciju s proizvođačima kako bismo, po potrebi, brzo i učinkovito rješavali probleme.

Ulažemo i u dugoročnu održivost sistema. To podrazumijeva obuku tehničkih timova, strategije upravljanja životnim ciklusom proizvoda te pristup laboratorijama za demonstracije i terenskim testnim programima radi provjere rješenja prije implementacije.

a&s Adria: Kako potrebe kupaca i zahtjevi projekata utječu na način na koji strukturirate i razvijate svoj portfolio? Možete li navesti neki praktičan primjer?

Peica: Aikom ne održava statični portfelj proizvoda. Umjesto toga, kontinuirano ga prilagođavamo konkretnim projektnim zahtjevima i promjenjivim potrebama prodajnih kanala. Ovaj pristup zasniva se na strukturiranoj analizi tržišta i stalnoj komunikaciji s partnerskim tvrtkama i krajnjim korisnicima.

Uvidi koje dobijemo kroz taj proces omogućavaju nam da strateški širimo i specijaliziramo ponudu. To uključuje razvoj rješenja za vertikale, odnosno sektore poput enterprise mreža, pametnih gradova, logistike, nafte i plina, kao i pažljiv odabir inovativnih tehnoloških partnera koji mogu odgovoriti na prepoznate praznine na tržištu.

Često dobivamo zahtjeve za isporuku cjelovitih, end-to-end rješenja za određene projekte. Na primjer, kod implementacije rješenja za pametne gradova, općine mogu tražiti kompletne sustave upravljanja raskrižjima koji integriraju sve potrebne tehnologije u jedinstveno rješenje. S obzirom na širinu našeg portfelja, možemo ponuditi i videonadzorne kamere i rješenja za napajanje i komunikacijsku infrastrukturu.

Ovakav integrirani pristup znatno pojednostavljuje proces nabave i projektiranja rješenja za naše partnere. On im omogućava da objedine potrebne tehničke komponente i krajnjim korisnicima ponude sveobuhvatno i konkurentno rješenje na brz i pouzdan način.

a&s Adria: Tehnologija za profesionalnu radiokomunikaciju čini značajan dio vašeg portfolija. Kako vidite njenu ulogu u kontekstu razvoja IP videa, podatkovnih mreža i softverski vođenih sigurnosnih platformi?

Peica: Radiouređaji više nisu izolirani alati za glasovnu komunikaciju. Oni su danas potpuno integrirane komponente šireg digitalnog ekosustava, s besprijekornom interoperabilnošću s IP videonadzorom, podatkovnim mrežama i naprednim sigurnosnim platformama. Konvergencija glasa, videa i podataka povećava uvid u stanje na nadziranom prostoru, brže donošenje odluka i učinkovitiji odgovor u izvanrednim situacijama.

Rješenja kakav je WAVE PTX tvrtke Motorola Solutions jasan su primjer ovoga trenda. Ona kombiniraju push-to-talk funkcionalnost sa širokopojasnom povezivošću i upravljanjem putem clouda. Tako se korisnicima omogućava da komuniciraju preko različitih uređaja (radiouređaji, pametni telefoni, dispečerske konzole) i s bilo koje lokacije u svijetu. U tom kontekstu, radiopostaje su dio jednog šireg orkestra tehnologija u kojem svaki element (audio, video, podaci, analitika) doprinosi jedinstvenom i inteligentnom sustavu odgovora na situacije.

Mi u Aikomu čvrsto vjerujemo da budućnost profesionalne komunikacije leži upravo u toj integraciji, odnosno u sigurnim i višemodalnim komunikacijskim mrežama koje rade u stvarnom vremenu i omogućavaju sigurnosnom osoblju da djeluje brže, pametnije i s višom razinom koordinacije.

Cilj nam je izgraditi koherentan ekosistem

a&s Adria: Kako osiguravate da se brendovi i kategorije proizvoda u vašem portfoliju nadopunjuju umjesto da se preklapaju ili takmiče međusobno?

Peica: Od prvog dana usredotočili smo se na kvalitetu, a ne na kvantitetu. Naša strategija nikada nije bila gomilanje brandova – cilj nam je graditi koherentan ekosustav visokih vrijednosti.

Svoj portfelj uređujemo tako da tehnologije budu komplementarne po arhitekturi, namjeni i ciljnom tržištu. Glas, video, bežične i mrežne tehnologije nisu za nas zasebne oblasti – oni su građevni blokovi jedinstvenog integriranog rješenja. Takav pristup omogućava našim partnerima da razvijaju kompletne projekte, a ne samo pojedinačne proizvode. Naš ekosustavni pristup stavlja nas u poziciju da nudimo stvarna cjelovita rješenja. Kada klijent vidi infrastrukturu od 360 stupnjeva – integriranu, skalabilnu i pripremljenu za budućnost – razgovor se odmah pomjera sa troškova na investiciju.

Uzmimo za primjer složeno okružje poput zračne luke. Kada klijent investira u kritičnu radiokomunikaciju, dugoročna vrijednost prirodno se širi na videonadzor, bežičnu infrastrukturu i podatkovne mreže, što je idealno unutar iste tehnološke okosnice ili ekosustava dobavljača. Takav kontinuitet stvara operativnu učinkovitost, olakšava integraciju i gradi dugoročnu lojalnost. Internu konkurenciju izbjegavamo već u fazi projektiranja. Svaki brand ima jasnu ulogu, jasno pozicioniranje i definiran tržišni prostor. Rezultat je sinergija, a ne preklapanje – i jače poslovanje za sve u lancu.

a&s Adria: Koji će tehnološki trendovi najviše utjecati na tržište sigurnosti i zaštite?

Peica: Sigurnost i zaštita za nas su neodvojivi od tehnologija glasa, videa i podataka. Ta konvergencija naše je osnovno “igralište” – i tu se krećemo brzo i sigurno. Najveći će utjecaj u idućim godinama imati analitika koju pokreće umjetna inteligencija, rubno računarstvo i potpuna integracija kroz platforme. Umjetna inteligencija više nije samo nešto o čemu se stalno govori – već je ugrađena u mnoga rješenja koja plasiramo na tržište.

Od inteligentne videoanalitike i detekcije prijetnji u realnom vremenu do prediktivnog održavanja i automatiziranog odgovora na incidente, AI pretvara sigurnosne sustave u alate za proaktivno donošenje odluka.

Također svjedočimo snažnom pomaku ka unificiranim arhitekturama, gdje su sustavi kontrole pristupa, videonadzora, mreža i komunikacija u potpunosti integrirani preko IP infrastrukture. Cyber sigurnost će biti neupitna, posebno kako se fizička i digitalna sigurnost nastavljaju preklapati. Sve što se trenutačno nalazi u našem portfelju usklađeno je s ovim pravcem. Već smo investirali u dobavljače i tehnologije pokretane umjetnom inteligencijom, koje su skalabilne i namijenjene za poslovna okružja. Dakle, ne čekamo trend – već smo dio njega.

Naš fokus u idućim godinama je jasan. Ojačati naš ekosustav glasovnih, videonadzornih i podatkovnih rješenja, podržati naš prodajni kanal visokovrijednim, inteligentnim rješenjima te ostati na čelu kroz inovacije, a ne samo pratiti postojeće.

 a&s Adria: Šta možemo očekivati od Aikoma u skorijoj budućnosti?

Peica: Očekujem snažan organski rast. Već smo dobro pozicionirani na ciljnim vertikalnim tržištima, a idući je korak proširenje ekosustava uključivanjem novih partnera koji žele rasti s nama, a ne samo kupovati od nas. Naša je misija, zajedno sa ključnim dobavljačima, jasna: nastaviti djelovati kao pokretač inovacija. To znači pružanje stvarnog tehničkog znanja, snažnu lokalnu prisutnost i zajednički pristup razvoju poslovanja. Mi nismo samo distributer proizvoda – mi gradimo tržišta.

Nastavit ćemo ulagati u lokalna tržišta. Nakon otvaranja ureda u Zagrebu, koji pokriva Jadransku regiju, Grčku i Cipar, otvorili smo podružnicu i u Istanbulu. Cilj je ubrzati rast na turskom tržištu.

U skorijoj budućnosti vidjet ćete kako Aikom postaje još strukturiraniji, internacionalniji i usredotočeniji na visokovrijedna glasovna, videonadzorna i podatkovna rješenja. Rast, jači partneri i dublje tržišno prodiranje – to je naš plan razvoja.

Sigurnosni trendovi u 2026.: Kada iverak padne daleko od klade

Kroz analizu i stavove vodećih globalnih aktera donosimo pregled najvažnijih trendova koji oblikuju industriju sigurnosti i zaštite u 2026. godini. Tehnologija je, čini se, dovoljno zrela za velike iskorake, no da li je sazrela i naša (ne)tolerancija na greške

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija sigurnosti i zaštite zasigurno ulazi u fazu zrelosti u kojoj tehnologija više nije sama sebi svrha, već alat za postizanje otpornosti, usklađenosti s regulativama i dugoročne održivosti sistema. Nakon godina ubrzane digitalizacije, fokus se pomjera s pojedinačnih rješenja na integrisane ekosisteme koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, protivprovalu, zaštitu od požara, pametne tehnologije i cyber sigurnost u jedinstvenu arhitekturu. Ovakav pristup reflektuje promjenu načina na koji korisnici razumiju sigurnost: ne kao izolovanu funkciju, već kao sastavni dio operativnog i upravljačkog okvira.

“Sigurnost danas mora istovremeno odgovoriti na operativne, regulatorne i kibernetičke izazove”, ističu iz Geneteca, naglašavajući da fragmentirani sistemi više ne mogu zadovoljiti potrebe savremenih organizacija. S druge strane, proizvođači i tehnološki lideri poput Boscha, Siemensa i Honeywella ukazuju na to da integracija sigurnosti, automatizacije i energetike postaje ključni preduslov za pametne objekte i infrastrukturu budućnosti.

U takvom okruženju, 2026. se profilira kao prijelomna godina u kojoj se sigurnosna i protivpožarna industrija udaljava od reaktivnog pristupa i sve snažnije usvaja proaktivne, podacima vođene i regulatorno usklađene modele zaštite. Upravo ti trendovi, kroz prizmu vodećih kompanija, tržišnih analiza i konkretnih tehnologija, čine okosnicu ovog pregleda sigurnosne industrije.

VIDEONADZOR

AI u uređajima kao standard

Vještačka inteligencija na rubu mreže u 2026. godini će se etablirati kao osnovni gradivni element savremenih videonadzornih sistema. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji koja se izvršava direktno na kameri omogućava bržu reakciju, manju latenciju i znatno manje opterećenje mrežne infrastrukture. Ovakav model obrade podataka postaje posebno važan u okruženjima s visokim zahtjevima za dostupnošću, pouzdanošću i zaštitom privatnosti. “Edge AI je dostigao stvarnu zrelost u industriji sigurnosti i danas predstavlja standard, a ne izuzetak”, navodi se u istraživanju koje je proveo asmag.com. Prema toj analizi, edge AI ostvaruje najviše ocjene i u primjenjivosti i u tehničkoj zrelosti, što ukazuje na njegovu široku implementaciju u realnim projektima, a ne samo u pilot-fazama.

Genetec u izvještaju Stanje privatne zaštite u 2026. godini ističe da krajnji korisnici sve češće biraju lokalnu obradu podataka kako bi osigurali kontinuitet rada i regulatornu usklađenost. U evropskom kontekstu, edge AI se sve više posmatra kao odgovor na zahtjeve vezane za GDPR, lokalnu pohranu podataka i minimizaciju prijenosa osjetljivih informacija. “Decentralizirana arhitektura, u kojoj se obrada podataka odvija direktno na kameri, osnova je otpornog i skalabilnog videonadzora. Obrada na rubu mreže smanjuje zavisnost od centralnih servera i znatno povećava dostupnost sistema u realnim operativnim uslovima”, navode iz MOBOTIX-a, ističući da je edge AI ključan i za zaštitu privatnosti i za kontinuitet rada.

Hanwha Vision u svom pregledu trendova za 2026. naglašava da AI na rubu mreže sam po sebi nije dovoljan bez pouzdanih ulaznih podataka. Kako navode, kvalitet videosignala postaje presudan faktor za tačnost AI analitike, jer princip “garbage in, garbage out” direktno utječe na broj lažnih alarma i pouzdanost sistema. Zbog toga Hanwha Vision kao prioritet ističe uspostavljanje tzv. Trusted Data Environment, u kojem se kombiniraju napredna obrada slike, veći senzori i AI ISP mehanizmi za smanjenje šuma i distorzije u zahtjevnim uslovima.

Videonadzor kao izvor operativnih i poslovnih uvida

Videonadzor se sve jasnije pozicionira kao alat za stvaranje operativnih i poslovnih uvida, a ne samo za detekciju sigurnosnih incidenata. Videopodaci se koriste za analizu tokova ljudi, upravljanje popunjenošću prostora, optimizaciju radnih procesa i unapređenje sigurnosti zaposlenih. Ovakva primjena videa mijenja percepciju videonadzora unutar organizacija – od troška ka alatu za optimizaciju. Prema analizama MarketsandMarketsa, segment AI videoanalitike za poslovnu inteligenciju bilježi snažan rast, jer kompanije sve više traže rješenja koja povezuju sigurnost s unapređenjem poslovnih performansi. Zanimljivo je istaći da je projekcija ove kompanije iz 2020. bila da će ovaj segmet videonadzora do 2026. vrijediti više od 16 milijardi dolara. Danas on vrijedi 66 milijardi dolara i očekuje se da će upravo ova primjena biti jedan od glavnih pokretača tržišta u narednim godinama.

Hanwha predviđa prelazak s klasične videoanalitike ka tzv. AI agentima. Dakle, AI u videonadzoru više neće samo detektovati događaje, već će biti sposoban da samostalno analizira situaciju, predloži inicijalne mjere i generiše strukturirane izvještaje za operatere. Time se uloga operatera pomjera ka “komandnoj” funkciji, u kojoj čovjek donosi konačne odluke na osnovu preporuka i kontekstualnih informacija koje isporučuje AI sistem.

Evolucija VMS platformi

Razvoj VMS softvera snažno prati trend objedinjavanja sigurnosnih sistema u jedinstvene platforme. Umjesto izolovanih aplikacija, tržište favorizira otvorene, modularne VMS sisteme koji omogućavaju integraciju s kontrolom pristupa, protivprovalnim rješenjima, IoT uređajima i poslovnim aplikacijama. VMS tako postaje centralni sloj za upravljanje sigurnosnim događajima i podacima.

“Više od 60 posto korisnika danas koristi objedinjene ili integrisane sigurnosne sisteme”, navodi Genetec, ističući da je videonadzor najčešće jezgro takvih arhitektura. Kao ključni razlog za modernizaciju sistema navodi se potreba za integracijom novih tehnologija i funkcionalnosti, a ne isključivo zamjena zastarjele opreme.

Axis Communications dodatno ističe da VMS platforme u 2026. moraju biti projektovane u skladu s IT principima, uz podršku za API integracije, standarde i skalabilnost. Asmag u svojim analizama navodi da otvorenost VMS platformi postaje jedan od glavnih kriterija pri izboru sistema, jer korisnici žele izbjeći zatvorene ekosisteme koji ograničavaju budući razvoj i integraciju s novim tehnologijama. Hanwha Vision u svojim predviđanjima također naglašava ulogu VMS-a u razvoju pametnih prostora i tzv. digitalnih blizanaca (Digital Twin). “Videometapodaci iz AI kamera već se koriste za optimizaciju operacija u pametnim gradovima, maloprodaji i industriji, ali se u 2026. očekuje njihovo objedinjavanje s podacima iz kontrole pristupa, IoT senzora i dr.”, kažu iz Hanwhe.

Višesenzorske kamere

Jedan od najizraženijih hardverskih trendova u segmentu videonadzora jeste rast primjene višesenzorskih i specijaliziranih kamera. Ovakva rješenja omogućavaju pokrivanje velikih prostora manjim brojem uređaja, uz istovremeno prikupljanje bogatijeg seta podataka.

“Višesenzorske kamere danas postižu visoke ocjene po pitanju tehničke zrelosti i primjenjivosti”, navodi Asmag, ističući da su raniji izazovi s kalibracijom i kvalitetom slike u velikoj mjeri prevaziđeni. Ovakve kamere se sve češće koriste u logistici, industriji, saobraćaju i pametnim gradovima. “Kombinacija različitih senzora u jednom sistemu omogućava pouzdanu detekciju događaja nezavisno od vizuelnih uslova. Višesenzorski pristup otvara prostor za primjene koje nadilaze klasičnu sigurnost, uključujući ranu detekciju požara, nadzor procesa i zaštitu kritične infrastrukture”, pojašnjavaju iz MOBOTIX-a.

Hanwha naglašava da kombinacija različitih senzora, zajedno s naprednom AI obradom, omogućava pouzdano prepoznavanje događaja čak i u ekstremnim uslovima, a višesenzorski pristup doprinosi racionalizaciji infrastrukture i smanjenju ukupnih troškova sistema. MarketsandMarkets u svojim analizama navodi da rast višesenzorskih rješenja prati i trend optimizacije infrastrukture, posebno u logistici, industriji i pametnim gradovima, gdje se traži maksimalna pokrivenost uz racionalne troškove.

Hibridne arhitekture kao dominantan model

Iako cloud tehnologije i dalje imaju važnu ulogu, 2026. godina potvrđuje da potpuna migracija videonadzora u cloud nije dominantan izbor za većinu kompanija. Umjesto toga, hibridne arhitekture koje kombinuju edge obradu i selektivnu cloud analitiku postaju standardni model implementacije. “Hibridni modeli omogućavaju balans između fleksibilnosti i kontrole”, navodi se u asmagovom istraživanju, uz napomenu da su troškovi propusnog opsega i regulatorni zahtjevi i dalje glavni ograničavajući faktori za potpuni cloud.

Axis predviđa da će hibridne arhitekture dominirati i u narednim godinama, jer omogućavaju postepenu modernizaciju sistema bez ugrožavanja stabilnosti. “Kombinacija edge AI-ja i clouda omogućava bržu implementaciju novih funkcionalnosti uz zadržavanje kontrole nad kritičnim podacima”, ističu iz Axisa.

Hibridna arhitektura omogućava optimalnu raspodjelu AI obrade između edge uređaja, lokalnih sistema i clouda. Edge uređaji preuzimaju real-time detekciju i filtriranje podataka, dok se cloud koristi za dubinsku analitiku, treniranje AI modela i centralizirano upravljanje.

Održiva sigurnost i energijska efikasnost

Jedan od novih naglašenih trendova jeste koncept održive sigurnosti, koji povezuje performanse videonadzora s energijskom efikasnošću i ESG (okoliš, društvo, upravljanje) ciljevima organizacija. “AI sistemi i visoke rezolucije direktno utječu na potrošnju energije, posebno u centrima podataka i edge uređajima. Kao odgovor na to, industrija se okreće razvoju energijski efikasnih AI čipseta i tehnologija za optimizaciju videopodataka direktno na uređaju”, napominju iz Hanwhe. Primjeri poput adaptivne kompresije i inteligentnog upravljanja regijama interesa postaju ključni za smanjenje ukupne cijene vlasništva i dugoročnu održivost sistema.

Cyber otpornost videonadzora

“Granica između tehničke i cyber sigurnosti sve je tanja”, navodi Genetec u svom izvještaju, ističući da kompanije sve češće uvode mjere poput segmentacije mreže, upravljanja identitetima i kontinuiranog nadzora sigurnosnih sistema. Kako se videonadzorni sistemi sve dublje integrišu u IT infrastrukturu, cyber otpornost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Sigurnost mreže, enkripcija podataka i zaštita uređaja danas su jednako važni kao i fizička zaštita prostora. “Cyber sigurnost videonadzornih sistema mora biti ugrađena u sam dizajn uređaja, a ne dodavana naknadno. Dugoročna softverska podrška, transparentnost i kontrola nad podacima ključni su za povjerenje korisnika u AI sisteme”, ističu iz MOBOTIX-a, upozoravajući da autonomne AI funkcije dodatno povećavaju odgovornost proizvođača.

Napredna pretraga i forenzika: Potencijal uz ograničenja

Napredne funkcije pretrage videozapisa, uključujući pretragu pomoću prirodnog jezika, privukle su značajnu pažnju industrije, ali njihova primjena u 2026. godini ostaje ograničena. Iako tehnologija pokazuje potencijal, njena tehnička zrelost i dalje zaostaje za edge analitikom i klasičnim forenzičkim alatima.

“Rješenja koja se u velikoj mjeri oslanjaju na cloud forenziku i dalje nailaze na otpor kod korisnika s visokim zahtjevima za privatnošću i sigurnošću”, navodi se u asmagovoj analizi. Zbog toga se u praksi prednost daje lokalnim rješenjima koja nude predvidive performanse i veću kontrolu nad podacima.

KONTROLA PRISTUPA

Kontrola pristupa u 2026. godini proći će kroz duboku transformaciju i, pretpostavlja se, konačno napustiti ulogu izolovanog sistema za upravljanje vratima. “Kontrola pristupa se razvija u centralni sloj objedinjene sigurnosti, jer omogućava povezivanje identiteta, lokacije i događaja unutar jedinstvene platforme”, navodi Genetec u svome izvještaju. U istom dokumentu se ističe da organizacije od sistema kontrole pristupa sve češće očekuju fleksibilnost, otvorenost i mogućnost integracije s videonadzorom, protivprovalom i IT sistemima.

Prema analizama koje donosi asmag, kontrola pristupa jedan je od segmenata s najvišim stepenom tehničke zrelosti u sigurnosnoj industriji. Kako se navodi u njihovim godišnjim pregledima, tržište u 2026. favorizira rješenja koja su softverski definisana, interoperabilna i spremna za dugoročnu nadogradnju, umjesto zatvorenih, hardverski ograničenih sistema.

ACaaS i hibridni modeli

Jedan od ključnih trendova jeste snažan rast modela kontrole pristupa kao usluge (ACaaS). Umjesto isključivo lokalnih instalacija, organizacije sve češće usvajaju cloud ili hibridne modele upravljanja pristupom, posebno u višelokacijskim okruženjima. “ACaaS omogućava kompanijama da centraliziraju upravljanje pristupom, pojednostave održavanje i dobiju predvidive operativne troškove”, navodi Genetec i dodatno pojašnjava da hibridni modeli, u kojima lokalni kontroleri zadržavaju autonomiju, predstavljaju najčešći izbor u Evropi zbog regulatornih zahtjeva i potrebe za osiguranjem kontinuiteta rada.

Suprema potvrđuje ovaj smjer i ističe da kombinacija platformi BioStar X (lokalna, unificirana platforma) i BioStar Air (cloud rješenje) pomaže korisnicima da biraju arhitekturu u skladu sa svojim sigurnosnim i regulatornim zahtjevima, bez promjene hardverske osnove sistema.

Bežična infrastruktura i modernizacija postojećih objekata

Bežična kontrola pristupa prelazi iz faze alternativnog rješenja u fazu standarda, naročito u projektima modernizacije postojećih objekata. Bežične brave i čitači omogućavaju implementaciju bez kompleksnih građevinskih zahvata i manje troškove instalacije. “Wireless rješenja omogućavaju brzu modernizaciju kontrole pristupa bez potpune zamjene postojeće infrastrukture”, navodi ASSA ABLOY u svojim industrijskim analizama. Kompanija posebno ističe Aperio platformu bežičnih brava i kontrolera, koja se može integrisati s postojećim sistemima kontrole pristupa i koristiti u kombinaciji s karticama ili mobilnim identitetima.

Mobilni identiteti, fleksibilni kredencijali i novi pristupi

Beskontaktni pristup i mobilni identiteti postaju jedan od najvidljivijih trendova u kontroli pristupa, posebno u javnim i komercijalnim prostorima s velikim protokom ljudi, dok istovremeno pametni telefoni, QR kodovi i biometrija sve češće zamjenjuju fizičke kartice. “Beskontaktne tehnologije kombinuju sigurnost i praktičnost, a eliminiraju potrebu za fizičkim kontaktom”, navodi Avigilon u svojoj analizi trendova kontrole pristupa za 2026. godinu. Prema njihovom tumačenju, ovakva rješenja se najčešće nadograđuju na postojeće sisteme, čime se olakšava tranzicija i smanjuju početni troškovi.

Suprema dodatno naglašava važnost podrške za više tipova kredencijala. Njihovi uređaji, poput BioStation 3 Max i XPass serije, omogućavaju kombinovanje biometrije, RFID-a, QR koda i mobilnih identiteta, što je posebno važno u objektima s različitim sigurnosnim zonama i profilima korisnika.

Biometrija i višefaktorska autentifikacija

I ovaj trend u 2026. godini ima jasno definisanu, ali selektivnu ulogu u sistemima kontrole pristupa. Umjesto masovne identifikacije, najčešće se koristi kao dio višefaktorske autentifikacije u zonama s višim sigurnosnim zahtjevima. Važno je istaći da prema MarketsandMarketsovoj procjeni, globalno tržište biometrijskih sistema u 2026. trebalo bi vrijediti približno 58,46 milijardi dolara, uz očekivani rast na 134,06 milijardi dolara do 2032. “Tržište favorizira biometriju kao dodatni sloj sigurnosti, a ne kao jedini metod autentifikacije”, navodi asmag. Oni dodaju da kombinacija biometrije s mobilnim identitetima ili karticama omogućava balans između sigurnosti, privatnosti i korisničkog iskustva. Suprema u tom kontekstu ističe da se prepoznavanje lica u režimu verifikacije (1:1) nameće kao dominantan model, jer omogućava visok nivo tačnosti uz lakše usklađivanje s evropskim propisima o zaštiti podataka. Ovakav pristup se sve češće koristi u industrijskim objektima, centrima podataka i kritičnoj infrastrukturi.

Objedinjeni sistemi, AI i automatizacija odluka

Jedan od najvažnijih smjerova razvoja kontrole pristupa jeste unifikacija sigurnosnih sistema. Kontrola pristupa se sve češće implementira zajedno s videonadzorom, analitikom i sistemima za upravljanje zgradama. “Objedinjeni sistemi poboljšavaju situacijsku svijest i omogućavaju bržu i precizniju reakciju na sigurnosne događaje”, navodi Avigilon, ističući da integracija videonadzornih i pristupnih podataka omogućava bolju verifikaciju događaja i automatizaciju reakcije. Genetec dodatno naglašava ulogu AI-ja i pravila zasnovanih na kontekstu. Prema njihovim analizama, kontrola pristupa zasnovana na atributima omogućava donošenje odluka na osnovu više faktora: uloge korisnika, vremena, lokacije i stanja sistema – čime se prevazilazi klasični model “dozvoli / zabrani”.

PROTIVPROVALNI SISTEMI

Kada su u pitanju protivprovalni sistemi, fokus se pomjera s pukog otkrivanja upada ka ranom upozoravanju, kontekstualnoj procjeni rizika i koordinisanoj reakciji s videonadzorom, kontrolom pristupa i centralnim softverskim platformama. Genetec u svome izvještaju ističe da se vrijednost protivprovale znatno povećava kada je alarmni događaj dio šire slike incidenta, a ne izolovani signal. U takvim sistemima, alarm postaje početna tačka sigurnosnog scenarija, a ne njegov kraj. Iako senzori ostaju temelj protivprovale, fokus u 2026. više nije na maksimalnoj osjetljivosti, već na pouzdanosti detekcije u realnim uslovima. Tržište će favorizirati višetehnološke detektore, koji kombiniraju pasivnu infracrvenu, mikrotalasnu detekciju, analizu vibracija ili lom stakla. Ovakav pristup omogućava bolje razlikovanje stvarnih prijetnji i smetnji iz okruženja.

Digitalna i bežična protivprovala

Jedan od najuočljivijih trendova jeste snažan pomak ka potpuno digitalnim i bežičnim protivprovalnim sistemima, posebno u komercijalnim i višelokacijskim objektima. Razlog nije samo lakša instalacija već i veća fleksibilnost, skalabilnost i mogućnost daljinskog upravljanja. Ajax Systems se često navodi kao primjer ovog zaokreta, jer je protivprovalu od početka gradio kao IP, enkriptovani i softverski vođen sistem. “Protivprovalni sistemi u 2026. godini moraju biti projektovani kao digitalne platforme, a ne kao skup izolovanih uređaja. Bežična komunikacija, enkripcija i automatizirani scenariji postaju osnovni zahtjevi savremenih instalacija”, navodi Ajax Systems u svojim tehničkim analizama. Ovakav pristup sve češće prihvataju i tradicionalniji proizvođači, koji bežične tehnologije više ne tretiraju kao kompromis, već kao ravnopravnu alternativu žičanim rješenjima.

Centrale kao sigurnosni hubovi

Alarmne centrale sve više preuzimaju ulogu pametnih sigurnosnih hubova, koji povezuju senzore, videonadzor, kontrolu pristupa i komunikaciju s nadzornim centrima. Bosch Building Technologies u tom kontekstu ističe da se moderne centrale projektuju kao softverski definisane platforme, s podrškom za IP komunikaciju, API integracije i centralizirano upravljanje događajima. “Alarmna centrala danas nije samo prijemnik signala, već ključni element sigurnosne orkestracije. Njena vrijednost se ogleda u sposobnosti da objedini različite sigurnosne domene u jedinstven operativni tok”, navodi Bosch. Ovakav pristup omogućava standardizirane procedure, bržu reakciju i jasniji pregled incidenta, posebno u većim sistemima.

Videoverifikacija i kontekstualna reakcija

Integracija protivprovale s videonadzorom također postaje operativni standard, a ne napredna opcija. Videoverifikacija alarmnih događaja omogućava sigurnosnom osoblju da u realnom vremenu procijeni ozbiljnost prijetnje i smanji broj nepotrebnih intervencija. “Ovakav pristup znatno poboljšava efikasnost reakcije, jer alarm bez konteksta često dovodi do prekomjernih ili zakašnjelih odgovora. Kada je alarm povezan s videom, donosi se brža i preciznija odluka”, napominju iz Honeywella te dodaju kako integracija protivprovale i videonadzora postavlja osnovu za napredne sigurnosne scenarije, uključujući automatsko zaključavanje zona, aktiviranje rasvjete ili slanje obavještenja nadzornim centrima.

Cyber sigurnost kao obavezni dio protivprovale

Kako protivprovalni sistemi postaju dio IP mreža i cloud okruženja, cyber sigurnost se u 2026. godini izdvaja kao jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Kompromitovan alarmni sistem može imati jednako ozbiljne posljedice kao i fizički upad. Genetec i asmag u svojim izvještajima potvrđuju da integratori i krajnji korisnici sve češće navode cyber otpornost kao presudan faktor. Enkripcija komunikacije, autentifikacija uređaja i redovna softverska ažuriranja postaju standard, a ne dodatna opcija.

Automatizirani sigurnosni scenariji

Jedan od najvažnijih trendova jeste automatizacija reakcije na alarmne događaje. Protivprovala se sve češće koristi kao okidač za unaprijed definisane sigurnosne scenarije. Bosch i Genetec ističu da automatizacija omogućava dosljednu reakciju nezavisno od ljudskog faktora, što je posebno važno u kriznim situacijama. Alarm može automatski pokrenuti snimanje videa, ograničiti pristup određenim zonama, obavijestiti nadzorni centar i generisati izvještaj za dalju analizu.

VATRODOJAVA

U godini pred nama, a čini se kao nikada prije, zaštita od požara preći će granice tradicionalnih alarma i sprinkler sistema i zaći u inteligentnu, umreženu i proaktivnu disciplinu unutar sve digitalnijih objekata i pametnih zgrada. Razvoj tehnologija detekcije, automatizacije i integracije s drugim sigurnosnim slojevima gradi novi okvir u kojem požarni sistemi ne samo odgovaraju na incident već aktivno predviđaju i umanjuju rizike. Prema analizama MarketsandMarketsa, globalno tržište sistema zaštite od požara i zaštitne opreme očekuje snažan rast u narednom periodu, što odražava sve veću svijest o zaštiti života, potrebu za strožijim propisima i tehnološkom transformacijom sektora. Procjenjuje se da će vrijednost globalnog tržišta ovih sistema rasti prosječnom godišnjom stopom od oko 6,8%. “Ovaj rast je potaknut kombinacijom regulatornih zahtjeva, urbane izgradnje, integracije naprednih tehnologija i potrebe za boljom otpornošću objektnih infrastruktura”, napominju iz MarketsandMarktsa.

Inteligentna detekcija i višesenzorski sistemi

Klasični detektori dima ili topline danas više nisu dovoljni za kompleksne moderne objekte. Trend se pomiče ka višesenzorskim uređajima, koji istovremeno analiziraju dim, vlagu, temperaturne promjene, gasove i dodatne parametre kako bi precizno razlikovali stvarne prijetnje od lažnih alarma. “Moderna detekcija požara više se ne oslanja na jedan senzor ili jedan signal. Višesenzorski pristup omogućava ranije prepoznavanje opasnosti i znatno smanjuje broj lažnih alarma, što je ključno za sigurnost ljudi i kontinuitet poslovanja”, navode iz Boscha. Višesenzorski sistemi posebno su relevantni u okruženjima gdje se klasični detektori pokažu nedovoljno pouzdanim, npr. u industrijskim halama, muzejima, bolnicama ili laboratorijima.

Digitalna povezanost

Jedan od vodećih trendova na tržištu vatrodojave jeste digitalna povezanost sistema kroz IoT platforme. Umjesto tradicionalnih izoliranih modula, moderni sistemi direktno komuniciraju s cloud servisima i centralnim upravljačkim platformama, omogućavajući monitoring u realnom vremenu i tzv. pametna upozorenja (smart alerts), daljinsku dijagnostiku i servisiranje te prediktivno održavanje i analitiku performansi. “Budućnost zaštite od požara leži u povezanim platformama koje koriste IoT i cloud tehnologije kako bi omogućile stalni uvid u stanje sistema i pravovremeno reagovale prije nego što dođe do incidenta”, kažu iz Honeywella. Ovaj trend ne samo da poboljšava operativnu efikasnost nego i smanjuje rizik od neotkrivenih kvarova i niske funkcionalnosti.

Integracija s pametnim zgradama i sigurnosnim ekosistemima

Zaštita od požara sve češće se tretira kao dio šire arhitekture pametnih zgrada, gdje vatrodojava komunicira s videonadzorom, kontrolom pristupa, ventilacijom i klimatizacijom te BMS platformama. Ova integracija omogućava centralizirano upravljanje događajima u realnom vremenu, koordinirane akcije u slučaju incidenta i bolju evidenciju i analitiku performansi objekta. “Digitalizacija otvara vrata pametnijim sistemima zaštite od požara koji su povezani s ostalim infrastrukturnim i sigurnosnim sistemima zgrade. Takva integracija omogućava brže donošenje odluka i efikasniju reakciju u slučaju incidenta”, navode iz kompanije Siemens. Ovakav pristup posebno je važan u poslovnim kompleksima i javnim objektima, gdje jedna koordinirana kontrolna platforma može znatno skratiti vrijeme odgovora na hitne situacije.

Automatizacija suzbijanja požara

Napredni sistemi zaštite od požara ne služe samo detekciji. Oni su sposobni i upravljati automatskim mehanizmima suzbijanja požara, a to uključuje gasne ili aerosolne suzbijajuće sisteme, automatske vodene ili vodeno-maglene sprinkler sisteme i integrisane kontrole aktiviranja na osnovu više senzora. Automatizacija omogućava da se sistem aktivira prije nego što ljudska intervencija bude moguća, što je ključno u kritičnim okruženjima poput centara podataka ili industrijskih pogona.

PAMETNI DOMOVI I ZGRADE

Pametni domovi i zgrade danas prolaze kroz jasnu transformaciju – od sistema fokusiranih na komfor i automatizaciju ka integrisanim digitalnim okruženjima u kojima sigurnost, energetika i upravljanje prostorom čine jedinstvenu cjelinu. Granica između rezidencijalnih i komercijalnih rješenja sve je tanja, dok se osnovni principi (integracija, centralizacija i pouzdanost) primjenjuju na oba segmenta. Prema tržišnim analizama, razvoj pametnih objekata sve više je povezan s rastućim zahtjevima za sigurnošću, energijskom efikasnošću i digitalnim upravljanjem. Pametni domovi u tom kontekstu postaju, umjesto izolovanih tehnoloških rješenja, dio šireg ekosistema pametnih zgrada i urbanih infrastruktura, a nekoliko je trendova koji se očekuju u 2026. godini.

Sigurnost kao temelj pametnih objekata

Jedan od ključnih trendova je sigurnost kao polazna tačka pametnih domova i zgrada, a ne dodatna funkcionalnost. “Pametne zgrade sve više koriste sigurnosne sisteme kao osnovu za donošenje operativnih odluka i upravljanje prostorom”, navodi Genetec. Kako objašnjavaju, video i pristupni podaci u pametnim objektima koriste se ne samo za zaštitu već i za razumijevanje načina korištenja prostora i unapređenje korisničkog iskustva. Videonadzor, kontrola pristupa i protivprovala sve češće se projektuju kao objedinjeni sistemi, povezani kroz centralne platforme. Ovakav pristup posebno je izražen u višestambenim kompleksima i mješovitim objektima, gdje sigurnost direktno utječe na vrijednost nekretnine i kvalitet života.

 Cyber sigurnost i zaštita privatnosti

Kako pametni domovi i zgrade postaju sve povezaniji, cyber sigurnost i zaštita privatnosti postaju neizostavan dio njihove arhitekture. Uređaji koji prikupljaju podatke o kretanju, navikama i prisutnosti korisnika moraju biti zaštićeni jednako ozbiljno kao i klasični IT sistemi. “Povjerenje korisnika u pametne objekte direktno zavisi od sigurnosti i transparentnosti sistema”, naglašavaju iz Boscha, ističući potrebu za enkripcijom, sigurnom autentifikacijom i redovnim softverskim ažuriranjima. U evropskom kontekstu, regulatorni zahtjevi dodatno podstiču razvoj rješenja koja podrazumijevaju zaštitu privatnosti već u fazi dizajna.

Digitalno upravljanje energijom i AI

Energijska efikasnost ostaje jedan od glavnih pokretača razvoja pametnih zgrada i domova. Digitalni sistemi omogućavaju precizno praćenje potrošnje, optimizaciju rada i automatsko prilagođavanje stvarnim potrebama korisnika. “Pametna infrastruktura omogućava objektima da istovremeno povećaju sigurnost i smanje potrošnju energije”, navode iz Siemensa. Kako ističu, povezivanje sigurnosnih i energetskih sistema omogućava bolje upravljanje prostorom. Također, pametni domovi i zgrade preći će s osnovne automatizacije ka kontekstualnoj i AI logici upravljanja. “AI omogućava pametnim objektima da budu proaktivni, a ne reaktivni”, ističu iz Honeywella te dodaju da se automatizacija sve više koristi i za prevenciju rizika, rano upozoravanje i optimizaciju svakodnevnih operacija, kako u rezidencijalnim tako i u komercijalnim objektima.

Centralizirane platforme i objedinjavanje sistema

Pametni domovi i zgrade sve se više oslanjaju na centralizirane platforme koje objedinjuju sigurnost, energetiku, rasvjetu, HVAC i druge ključne sisteme. Umjesto niza nepovezanih aplikacija, korisnici i upravitelji objekata traže jedinstven pregled i upravljanje iz jedne tačke. “Vrijednost pametnih objekata leži u integraciji sistema i centralnom upravljanju, a ne u broju pojedinačnih pametnih uređaja”, ističu iz Boscha. Prema njihovim navodima, objedinjavanje sistema povećava pouzdanost, smanjuje kompleksnost i olakšava održavanje, a centralne platforme omogućavaju bržu reakciju u vanrednim situacijama, jer sigurnosni i tehnički sistemi djeluju koordinirano, a ne izolovano.

CYBER SIGURNOST

Za razliku od industrije privatne zaštite, cyber sigurnost u 2026. godini ne definišu prvenstveno nove tehnologije, već odgovornost, upravljanje rizicima i regulatorne obaveze. Digitalni sistemi danas su toliko duboko integrisani u poslovne procese, infrastrukturu i sigurnosne tehnologije da cyber incidenti više ne predstavljaju izolovani IT problem, već direktnu prijetnju kontinuitetu poslovanja, reputaciji i pravnoj usklađenosti organizacija. U tom kontekstu, cyber sigurnost se sve češće posmatra kao strateška i upravljačka funkcija, a ne isključivo kao tehnički zadatak IT odjela. Za razliku od ranijih godina, cyber sigurnost više nije izdvojena disciplina, već sastavni dio fizičkih sigurnosnih sistema, što potvrđuju i analize kompanija poput Geneteca, Axisa i Hanwha Visiona.

NIS2 i sigurnost nabavnog lanca kao temelj otpornosti

NIS2 direktiva već je dobrano neizostavna operativna realnost za veliki broj kompanija u ključnim sektorima – od energetike i transporta, preko zdravstva do digitalne infrastrukture i upravljanja objektima. Kako navodi Evropska komisija, NIS2 uspostavlja zajednički okvir koji zahtijeva da cyber sigurnost bude integrisana u poslovne odluke, a ne tretirana kao dodatna tehnička kontrola.

Fokus ove direktive više nije na minimalnim tehničkim mjerama, već na sistemskom pristupu sigurnosti, koji uključuje procjenu rizika, upravljanje incidentima, kontinuitet poslovanja i sigurnost lanca nabavke. A upravo je lanac nabavke jedan od najsloženijih izazova u 2026. godini. NIS2 dodatno naglašava potrebu za kontrolom dobavljača, ugovornih obaveza i sigurnosnih procedura, čineći nabavni lanac sastavnim dijelom cyber sigurnosne strategije.

Od perimetra ka zero-trust modelima

Jedan od ključnih trendova koji se očekuju u 2026. jeste napuštanje klasičnog modela zaštite perimetra. Umjesto toga, cyber sigurnost se sve više gradi oko identiteta, konteksta i stalne provjere pristupa. Zero-trust pristup postaje dominantan model, posebno u okruženjima koja koriste cloud servise, udaljeni rad i distribuirane infrastrukture. Identitet, bilo da je riječ o korisnicima, servisima, aplikacijama ili uređajima, postaje centralna tačka kontrole. Ovaj trend je posebno važan u konvergentnim sistemima, gdje se IT infrastruktura sve više prepliće s fizičkom sigurnošću, pametnim zgradama i IoT uređajima.

Automatizacija detekcije prijetnji

Vještačka inteligencija danas djeluje kao multiplikator i za napadače i za odbranu. Automatizirani napadi, brža identifikacija ranjivosti i sofisticiranije socijalne manipulacije povećavaju pritisak na sigurnosne timove. Kao odgovor, raste potreba za automatiziranom detekcijom prijetnji, korelacijom događaja i bržim odgovorom na incidente. Cyber sigurnost se tako pomjera ka modelima koji kombinuju ljudsku ekspertizu s automatizacijom, jer ručno upravljanje incidentima više ne može pratiti tempo savremenih prijetnji. Također, cyber sigurnost direktno utječe na pouzdanost fizičkih sigurnosnih sistema. Kompromitovana kamera, kontroler ili upravljačka platforma više ne predstavlja samo IT rizik već potencijalni sigurnosni incident u fizičkom prostoru.

Renata i više od softvera: Inovacija IT Odjela u službi sigurnosti

U najnovijoj epizodi a&s Adria Podcasta, razgovaramo s Markom Lacom, osnivačem i direktorom IT Odjela, kompanije koja je postavila nove standarde digitalne transformacije i sigurnosnih rješenja u Bosni i Hercegovini.

Marko Laco otkriva svoj put od 19-godišnjeg entuzijaste u IT-u, preko iskustava na radiju i studentskih izazova, do pionira koji razvija tehnologiju koja radi za ljude. Njegova filozofija je jasna: tehnologija mora donijeti pravu korist – brže, efikasnije i sigurnije operacije.

Centralna tema razgovora je softver Renata – sistem koji obradi stotine hiljada vozila dnevno, preko dva miliona mjesečno, omogućava real-time provjeru podataka iz više institucija i integriše ključne registre poput IDDEEA-e i registra novčanih kazni. Policija sada dobija informacije odmah, na terenu, čime se povećava produktivnost i sigurnost operacija za 100%.

Marko nam također otkriva širi portfolio IT Odjela i ambiciozne planove internacionalizacije – od Dubaija, Portugala i Poljske do globalnog širenja inovacija u sigurnosnoj industriji.

Ovo nije samo priča o softveru i tehnologiji – ovo je priča o viziji, inovaciji i odgovornosti, o tome kako praktična rješenja mijenjaju standarde, vraćaju mlade talente u Bosnu i Hercegovinu i stvaraju sigurnosne sisteme koji stvarno rade u praksi.

Poslušajte epizodu i saznajte kako IT Odjel postavlja nove granice sigurnosti i digitalne transformacije – od Bosne i Hercegovine do međunarodnih tržišta.

Priča Marca Zittina iz AVS Electronics: Tri decenije posvećenosti sigurnosti i inovacijama

U najnovijoj epizodi a&s Adria podcasta razgovaramo s Marco Zittinom, International Sales Managerom u AVS Electronics, koji više od tri decenije oblikuje sigurnosnu industriju.

Marco otkriva svoje profesionalne početke u malom distributeru u Italiji, kako se razvijao kroz različite pozicije i na kraju pridružio AVS-u, gdje više od deset godina vodi međunarodnu prodaju. Govori o ključnim faktorima uspjeha AVS-a – snažnoj sinergiji prodaje i R&D tima, proizvodnji u Italiji i stalnoj inovaciji tehnologija. Posebno ističe važnost prilagodljivih rješenja za industrijski, vladin i kritični infrastrukturni sektor, koja nadmašuju klasične plug-and-play sisteme.

Marco dijeli i svoja razmišljanja o budućnosti industrije: integraciji različitih tehnologija u jedinstvenu platformu, ulozi vještačke inteligencije u detekciji i izazovima edukacije tržišta. Podcast donosi i zanimljive komentare – od uticaja 11. septembra na globalnu sigurnost do vizije Adria Security Summita kao demokratske platforme koja stavlja fokus na kvalitet proizvoda, a ne veličinu kompanije.

Ovaj razgovor prepun je iskustava, uvida i inspiracije za sve profesionalce koji žele pratiti trendove i inovacije koje oblikuju budućnost sigurnosne industrije.

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

Tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast složenih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Kako bismo stekli cjelovit uvid u stanje na tržištu i ključne trendove koji ga oblikuju, razgovarali smo sa šesnaest regionalnih stručnjaka iz šest zemalja, čija iskustva i analize daju širi kontekst aktuelnih izazova i budućih pravaca razvoja.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Makroekonomski ambijent u kojem posluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana u narednim godinama bit će obilježen postepenim oporavkom nakon usporavanja tokom 2025. godine, ali i trajnim strukturnim pritiscima. Prema Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, ekonomije regije suočile su se s izazovima globalne neizvjesnosti, slabijom vanjskom potražnjom i inflacijskim pritiscima, što je ograničilo rast potrošnje i investicija.

Perspektive

Ukupna stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za šest regionalnih ekonomija – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – procjenjuje se na oko 3,0% u 2025. godini, što je nešto niže nego što su ranije projekcije predviđale. Pritom se vide različite dinamike među državama: Kosovo i Albanija bilježe relativno veći rast, dok su druge ekonomije imale skromniji napredak. U istoj godini, Hrvatska i Slovenija također su ostvarile pozitivan ekonomski rast. Hrvatska je u prva tri kvartala imala rast BDP‑a između 2,3% i 3,4%, a Slovenija je u drugom i trećem kvartalu zabilježila rast od 0,7% i 1,7%, što pokazuje stabilan razvoj u obje zemlje.

Svjetska banka predviđa da bi se rast ekonomija Zapadnog Balkana mogao postepeno ubrzati – na oko 3,1% u 2026. te približno 3,6% u 2027, uz jačanje izvoza, veće investicije i smanjenje globalne ekonomske neizvjesnosti. Ostvareni rezultati Hrvatske i Slovenije u 2025. potvrđuju stabilan ekonomski trend, iako regionalne stope rasta još nisu dostigle nivoe tipične za razvijenije dijelove Evrope.

Strukturni izazovi

Ipak, Svjetska banka upozorava na to da ekonomski rast ostaje nedovoljan za brzo smanjenje jaza u razini razvoja u odnosu na prosjek Evropske unije. Posebno su naglašeni izazovi na tržištu rada: uprkos rastu u nekim sektorima, regija se suočava s umanjenim nedostatkom radne snage, visokom nezaposlenošću i niskim učešćem radno sposobnog stanovništva – posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Učešće stanovništva u radnoj snazi u nekim zemljama ostaje ispod 55%. Demografski trendovi dodatno pojačavaju pritiske: radno sposobna populacija u regiji već pokazuje znakove smanjenja, a prema projekcijama Svjetske banke, može doći do značajnog pada broja radno sposobnih stanovnika do 2050. godine, uz potencijalni manjak od više od 190.000 radnika u narednih pet godina ukoliko trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni.

Ekonomski indikatori

Prema izvještaju Svjetske banke, 2025. godina donijela je umjereni, ali stabilni rast BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su rast oko 3%, Kosovo je prednjačilo sa 3,8%, a Crna Gora s oko 3,2%. Srbija je bilježila rast od približno 3%, pokazujući postepeni oporavak i otpornost domaće potražnje i investicija. Hrvatska, prema Evropskoj komisiji, bilježi sličan rast od oko 3,2%, potaknut domaćom potrošnjom, rastom plata i investicijama, uključujući fondove EU. Slovenija je u drugom i trećem tromjesečju zabilježila rast od 0,7 % i 1,7 %. Sve zemlje regije tako su u 2025. zadržale umjeren, ali pozitivan ekonomski zamah, uz potrebu za daljim ulaganjima i reformama.

GLAVNI POKRETAČI RASTA TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Kao dio širih ekonomskih kretanja, i tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast kompleksnih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Od kritične infrastrukture i javnih institucija, preko finansijskog sektora i transporta pa sve do stambenih i poslovnih objekata, sigurnosni sistemi danas su direktno povezani s kontinuitetom poslovanja, povjerenjem građana i stabilnošću društva u cjelini.

 Brisanje granica

Granice između tehničke i cyber sigurnosti brišu se brže nego ikad, a integracija različitih sistema sve više postaje pravilo, a ne izuzetak. Naši sagovornici ističu da se sve češće koriste objedinjene platforme koje povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i mrežnu sigurnost, jer takva rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje i koordinaciju svih komponenti. Uz to, naglašen je sve veći interes za naprednim tehnologijama koje omogućavaju proaktivnu prevenciju i detaljnu analizu sigurnosnih rizika, čime se dodatno jača operativna sigurnost i kvalitet upravljanja objektima.

“Tržište tehničke zaštite bilježi posljednjih godina kontinuiran rast, pa čak i tvrtke kojima je primarna djelatnost tjelesna zaštita imaju sve veći udio tehničke zaštite u svojim prihodima. Takve trendove diktira razvoj tehnologije, kao i sve manja dostupnost radne snage u segmentu tjelesne zaštite. Najveći broj investicija primjetan je u sektoru prometne infrastrukture, prvenstveno željezničke, jer je u tijeku rekonstrukcija nekoliko željezničkih prometnih pravaca sufinanciranih sredstvima Europske unije. Veliki broj investicija je i u zdravstvenom sektoru, a povećan je i u sektorima trgovine i industrije zbog kontinuiranog značajnog rasta BDP-a u Hrvatskoj, što je stvorilo povoljnu investicijsku klimu”, rekao je Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa.

Sličan pomak ka naprednim, integrisanim rješenjima primjećuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje videonadzor više ne služi samo pasivnom snimanju. “Rast tržišta sigurnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini prvenstveno je potaknut povećanom sviješću o sigurnosnim rizicima i potrebama, regulatornim zahtjevima, kao i modernizacijom postojeće infrastrukture. Najveći broj investicija primjetan je u sektorima javnog sektora, kritične infrastrukture (telekomunikacije, energetika), proizvodnih pogona i lokalnih zajednica”, navodi Fahrudin Zeljković, suosnivač Middle pointa.

Regulatorni zahtjevi

Regulative dodatno ubrzavaju ovaj razvoj, čime kompanije u regiji sve više integrišu tehnička rješenja i unapređuju sistemski nadzor. “Tržište sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan, a u pojedinim segmentima i dvoznamenkasti rast. Najveći zamah vidljiv je u području zaštite kritične infrastrukture, ponajprije kao posljedica usklađivanja s NIS2 direktivom, koja je znatno proširila krug važnih i ključnih subjekata. Najviše se investira u energetiku, promet, logistiku, digitalnu infrastrukturu i javni sektor”, rekao je Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u. Hrvatsko tržište, inače, prema podacima Hrvatskog ceha zaštitara i iskustvima sagovornika iz Proalarma, KING ICT-a i Eccosa, bilježi značajan rast od oko 20% u 2025. godini.

SEC ONE Group naglašava da zakonski okvir ne samo da održava visok udio fizičke zaštite već i potiče integraciju tehničkih rješenja radi efikasnijeg i centraliziranog nadzora. “Posmatrano ukupno, najtraženija usluga je fizička zaštita, što je prije svega rezultat zakonske regulative i obaveze naših partnera da angažuju licencirane zaštitare. Pored regulatornih zahtjeva, kvalitet usluge i reputacija kompanije u segmentu fizičke zaštite značajno doprinose tome da upravo ovaj segment bude najdominantniji u strukturi poslovanja”, rekao je Edin Palo, rukovodilac sektora tehnike agencije SEC ONE Group.

Gdje fizičko sreće digitalno

Jadranska regija postaje svojevrsni sigurnosni laboratorij, gdje se tehnologija, regulatorni okviri i potrebe tržišta isprepliću. Brze promjene, rast složenih prijetnji i sve veća povezanost digitalne i fizičke infrastrukture čine sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Sigurnosni sistemi danas utječu na kontinuitet poslovanja, povjerenje korisnika i stabilnost društva, bilo da je riječ o bankama, industrijskim objektima, javnom sektoru ili stambenim zgradama.

Trend rasta digitalne i fizičke zaštite jasno je vidljiv i u Srbiji, gdje različite kompanije bilježe diverzifikaciju potreba. Lunatronik je zabilježio rast veći od 20% zahvaljujući integraciji cloud sistema i naprednih alarmnih rješenja, dok CP Security Group naglašava rastući interes za cyber sigurnost i evidenciju radnog vremena. “Vlasnici ili direktori kompanija postali su svesni da je njihovo vreme najveći resurs i da su im potrebni svi mogući alati kao pomoć za dobro vođenje kompanije”, kazao nam je Dragan Suhanek, izvršni direktor CP Security Groupa. Suprotno tome, Janko Todorović, operacioni direktor iz C.C.T.V Centra Master, bilježi blagi pad tržišta, uz ubrzan prelazak s analognih na naprednije sisteme.

Izgradnja infrastrukture

Bosna i Hercegovina slijedi isti put – rast je stabilan, s ulaganjima između 3 i 15%. Direktor All for protectiona Ivica Brekalo navodi koji su projekti bili pod lupom. “Investicije u našoj zemlji su značajnije bile u građevinskim projektima – u sektoru trgovine, proizvodnje i stanogradnje – te nekim projektima iz polja kritične infrastrukture”, rekao je Brekalo. Iz agencije Delta Security dodaju da su najveći projekti uključivali ugradnju opreme i implementaciju sistema tehničke zaštite većih industrijskih objekata.

Sličan trend bilježi i Slovenija, gdje HSI i Mars Commerce ostvaruju stabilan rast od 5 do 15%. Visoka potražnja za videonadzorom, kontrolom pristupa i AI rješenjima pokazuje da integracija softverskih sistema nadzornih centara postaje standard, posebno uz primjenu EN50518:2019 standarda. “Najviše posla smo imali u infrastrukturnim projektima: novim zgradama, tunelima, farmaceutskim kompanijama”, kaže Ljubiša Jevđenić, voditelj prodaje u Mars Commerceu.

Javni sektor i međunarodni projekti

Crna Gora, prema mišljenju kompanije Regius, bilježi rast od 10 do 15%, s fokusom na digitalnu i fizičku sigurnost kritične infrastrukture, zaštitu perimetra i državnih granica. Izvršni direktor Goran Obradović napominje da raste interes za integracijom naprednih AI rješenja, termalnih i dvosenzorskih kamera. “Regionalno i u Crnoj Gori jača fokus na nadzor perimetra i noćne scenarije (termalno), posebno u projektima bezbjednosti i zaštite kritičnih zona. Traže se termalne/dvosenzorske (EO/IR) kamere, detekcija alarmnih zona, integracija u VMS, pouzdano napajanje i linkovi. Također i radarski sistemi – senzorska rješenja iz razloga što su radari i senzori u Crnoj Gori tema i kroz donacije, odnosno projekte, i kroz širi bezbjednosni kontekst, pa je realno da potražnja vuče iz javnog sektora i međunarodnih projekata”, kazao je Obradović.

Na kraju, Sjeverna Makedonija također bilježi rast tržišta, a iz kompanije OSA Obezbeduvanje ističu da su u fokusu investicija bankarski sektor i integrisana rješenja za poslovne prostore. “OSA je tradicionalno prisutna u osiguranju banaka, odnosno u finansijskim objektima, ali treba spomenuti i osiguranje stambenih objekata i malih poduzeća”, rekao je Martin Gjorgjievski, menadžer te kompanije.

Sve ove promjene pokazuju da više nije pitanje da li ulagati, već kako, gdje i s kojim ciljem. Pritisak na infrastrukturu, rast cyber prijetnji, integracija sistema i sve veća očekivanja korisnika oblikuju tržište koje se brzo mijenja – trendove diktiraju svi ovi različiti, ali naposljetku komplementarni akteri.

KLJUČNI PROJEKTI I DOMINANTNE VERTIKALE

Kada se projekti realizovani tokom 2025. godine posmatraju na regionalnom nivou, postaje jasno da sigurnosno tržište Jadranske regije funkcioniše kao povezana cjelina, iako se realizuje kroz različite nacionalne okvire. Transport i promet, maloprodaja i logistika, industrija i proizvodnja, bankarski sektor, stambene i poslovne zgrade, energetika i kritična infrastruktura, zdravstvo i bolnički sistemi te nadzor gradova pojavljuju se kao ključne vertikale, dok se razlike ogledaju prvenstveno u obimu, kompleksnosti i regulatornom kontekstu projekata.

Saobraćaj

Promet se tokom 2025. godine profilirao kao jedna od najintenzivnijih vertikala tehničke zaštite u Jadranskoj regiji, s projektima koji obuhvataju autoceste, tunele, gradski saobraćaj i granične prijelaze. Riječ je o sistemima kod kojih sigurnost, protočnost i neprekidan rad imaju direktan utjecaj na živote građana i funkcionisanje nacionalnih ekonomija.

KING ICT je u ovom segmentu realizirao niz zahtjevnih projekata u Hrvatskoj. Među njima se izdvaja inteligentni transportni sistem za grad Split, jedan od najmodernijih u Evropi, koji objedinjuje napredne sisteme videonadzora, analitike i upravljanja prometom. “Sustav omogućuje bolju protočnost prometa, veću sigurnost građana i modernizaciju gradskih prometnih procesa”, rekao je Matija Mandić.

Posebno značajan projekat za Hrvatske autoceste je i sistem automatske detekcije incidenata na autoputevima i u tunelima. Projekat obuhvata više od 1.900 videoanalitičkih kamera, od čega je više od 1.000 instalirano u tunelima, uz dodatnih 380 kamera na otvorenim dionicama autocesta. “Sustav koristi umjetnu inteligenciju i posebno trenirane DNN modele, razvijene za zahtjevne uvjete rada u tunelima. Tuneli, kao najkritičnije točke prometne mreže, opremljeni su kamerama i algoritmima nove generacije koji pouzdano detektiraju vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljena ili spora vozila, pojavu pješaka, otpale predmete te vrlo ranu pojavu dima ili plamena, omogućujući pravovremenu reakciju i spašavanje života”, dodao je Mandić.

Eccos inženjering bio je uključen u projekat tunela Učka. Ugrađena je savremena oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, kao i protivpožarni, komunikacijski i videonadzorni sistem zaštite te sistemi za upravljanje prometom i signalizacijom. “Sudjelovali smo u svim fazama opremanja tunela – od projektiranja, zatim ugradnje i konfiguracije svakog odvojenog sustava i konačno do integracije svih sustava u jednu pametnu cjelinu”, rekao je Paić.

U Bosni i Hercegovini, implementacija tehničke zaštite u transportnoj infrastrukturi uključivala je projekte nadzora ključnih puteva, uključujući magistralne i regionalne pravce, te automatizirane sisteme za upravljanje tunelima i mostovima. Tehnička rješenja obuhvatila su nadzor kritičnih tačaka, kontrolu protočnosti saobraćaja i integraciju s postojećim sigurnosnim sistemima, čime se osigurava sigurnost građana i efikasnost saobraćajnih tokova.

Tehnička zaštita se u Srbiji intenzivno primjenjuje kroz 24-satni nadzor tunela i saobraćajnih pravaca, gdje Odeljenje za nadzor Puteva Srbije permanentno prati stanje tunela i reagira na vanredne situacije, čime se povećava sigurnost učesnika u saobraćaju. SCADA sistemi i testiranja sigurnosne opreme u tunelima, kao što su Laz i Munjino brdo, potvrđuju da je integrisani nadzor i upravljanje ključni dio tehničke zaštite na autoputevima. U Crnoj Gori, integracija u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem dodatno doprinosi sigurnijem i efikasnijem protoku robe i transportnih tokova regionom, dok funkcionalni videonadzor i planirane mreže kamera uz pravce ka graničnim prijelazima jačaju sigurnosne kapacitete u prometnoj infrastrukturi.

Industrija i proizvodnja

Industrijski sektor bio je među dinamičnijim u potražnji za sigurnosnim rješenjima prošle godine u regiji. Uz bosanskohercegovačke kompanije Delta Security i SEC ONE, koje su veliki dio aktivnosti tokom godine realizovale upravo u industrijskim objektima, i CP Security Group je u Srbiji bio snažno prisutan u industrijskim i infrastrukturnim projektima. Izvršni direktor Dragan Suhanek navodi da su u fabrikama implementirali sisteme za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa. Posebna pažnja bila je posvećena objektima s pojačanim sigurnosnim zahtjevima, gdje precizna kontrola kretanja direktno utječe na ukupnu sigurnost sistema.

U segmentu industrijske digitalizacije Eccos izdvaja projekat u kompaniji Petrokemija Kutina, gdje su implementirali cjelovito rješenje za optimizaciju kamionskog prometa. “Integracijska platforma Epsimax automatizira ulaz i izlaz vozila putem rampi i kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, dok kiosci sa skenerima dokumenata ubrzavaju prijavu vozila i vozača. Sustav je povezan s ERP platformom i tehničkom zaštitom, što omogućuje praćenje vaganja, sigurnosne provjere i automatsku verifikaciju dokumentacije”, kazao je Paić, dodavši da vozači mogu pratiti redoslijed čekanja na vanjskom ekranu ili primati obavijesti SMS-om, čime je znatno poboljšana efikasnost cijelog procesa.

Nadzor gradova i kritičnih sistema

Nadzorni i operativni centri tokom 2025. godine profilirali su se kao zasebna i rastuća vertikala u Jadranskoj regiji, posebno u kontekstu javne sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i energetskih sistema. Rastuća kompleksnost sigurnosnih izazova zahtijeva integraciju fizičkih i digitalnih sistema, kao i neprekidan nadzor ključnih objekata i infrastrukture, čime se osigurava brza reakcija u kriznim situacijama i stabilnost kritičnih servisa.

Projekt nadzornog centra u Poreču primjer je sofisticiranog pristupa upravljanju sigurnošću na lokalnom nivou, gdje integracija napredne tehnologije i operativnog nadzora omogućava efikasno praćenje urbanih sistema i kritične infrastrukture. “Novi centar radi 24/7 i opremljen je vrhunskom tehnologijom koja omogućuje stalan nadzor ključnih gradskih zona. Trenutačno je u sustav integrirano 200 kamera, a sustav je projektiran tako da omogućuje daljnje proširenje sukladno budućim potrebama”, navodi Paić.

Projekat VEPAR Hrvatskih voda dodatno ilustruje funkcionalnost nadzornih centara. Riječ je o sistemu hidrološkog praćenja površinskih voda, s više od 850 savremenih hidroloških stanica na više od 630 lokacija širom Hrvatske.

“Tehnička zaštita implementirana je na 24 crpne stanice s videonadzorom, protuprovalom i nadzorom okoline, dok centralni Nadzorni upravljački sustav (NUS) u Zagrebu i regionalni centri osiguravaju brzu lokalnu reakciju u kriznim situacijama”, pojašnjava Mandić. Sistem u stvarnom vremenu prati ključne parametre poput vodostaja, protoka i sedimenta, a videoanaliza omogućuje praćenje korita rijeka u slučaju leda ili naplavina.

I u Sloveniji bilježimo fokus na nadzornim centrima, pri čemu iz kompanije HSI ističu da je poseban naglasak bio na uslađenosti s EN50518:2019 standardom. Ovi primjeri pokazuju da su nadzorni i operativni centri danas ključni alati za upravljanje rizicima, osiguranje kontinuiteta rada kritične infrastrukture i efikasno upravljanje sigurnošću u čitavoj regiji.

Maloprodaja i logistika

Projekti u maloprodaji i logistici uključivali su distributivne centre, maloprodajne lance i napredne logističke operacije.

“Prošle godine sudjelovali smo u projektu novog DHL distributivnog centra, najmodernijeg u regiji, te osiguranju najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj – Ville Dubrovnik”, navodi Robert Pažitka iz Proalarma.

KING ICT je realizirao Logistično-distributivni centar Studenac u Velikoj Gorici, integralni sistem tehničke zaštite na 35.000 m² koji objedinjuje videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih oznaka, protivprovalu, nadzor okoline i komunikacijske sisteme u centraliziranu platformu, potpuno usklađenu s NIS2 direktivom. Sistem omogućuje nesmetan protok prometa, sigurnost zaposlenika i visoku dostupnost svih podsistema, postavljajući novi standard integrisanih sigurnosnih rješenja u logističkim okruženjima.

U maloprodajnim lancima raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja, ističu iz agencije SEC ONE. “Imali smo značajne angažmane u privatnom i korporativnom sektoru, posebno u uslužnim djelatnostima i proizvodnji, gdje su sistemi tehničke zaštite i DOC usluge najzastupljeniji. Potom maloprodajni lanci, gdje raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja.”

Bankarski sektor

Finansijski sektor ostaje stabilna vertikala tehničke zaštite u regiji, s kontinuiranim investicijama u integrisane i visokopouzdane sigurnosne sisteme. U Sjevernoj Makedoniji, OSA Obezbeduvanje i dalje snažno djeluje u bankarskom i finansijskom sektoru, koji predstavlja jednu od najstabilnijih vertikala tehničke zaštite. Kompanija je lani bila kontinuirano angažovana na projektima zaštite banaka i finansijskih institucija, gdje su zahtjevi za pouzdanošću, integracijom sistema i visokim sigurnosnim standardima stalno prisutni.

Edin Palo iz SEC ONE-a navodi da se najveći obim njihovih aktivnosti odnosio na sigurnosna rješenja za finansijski sektor. “Taj sektor čini skoro jednu trećinu našeg ukupnog poslovanja i kada posmatramo kompaniju u cjelini i kada posmatramo samo segment tehničke zaštite. Projekti u finansijskom sektoru uključivali su kombinaciju fizičke zaštite, transporta novca, DOC usluga i tehničkih sistema, jer banke i druge finansijske institucije zahtijevaju integrisan i visokopouzdan sigurnosni pristup.”

Stambene i poslovne zgrade

Vertikala stambenih i poslovnih zgrada obuhvata renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata. Da takvi projekti mogu biti izuzetno složeni, saznajemo iz aktivnosti kompanije Lunatronik: “Realizovali smo projekte poput rezidencijalnog kompleksa sa 330 detektora požara i 850 detektora poplave. Potom bolničke SOS sisteme sa preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, poslovnu zgradu sa 52 smart čitača virtuelnih kartica, speed gate barijere u više industrijskih i poslovnih objekata, time-lapse kamere sa AI optimizacijom na više velikih gradilišta te parking sistem sa 12 ANPR kamera i aplikacijom za korisničku promenu registarskih tablica”, navodi Vulović.

Prema Ivici Brekalu, A.f.p. najveći investicijski fokus imao je u građevinskim projektima, uključujući trgovinu, proizvodnju i stanogradnju, ali i određene segmente kritične infrastrukture. Videonadzor objekata, vatrodojava te sistemi za detekciju zapaljivih i eksplozivnih tvari bili su ključni elementi ovih projekata. Također je i OSA Obezbeduvanje realizovala projekte u rezidencijalnim objektima te kod malih biznisa, gdje se sigurnosna rješenja sve češće prilagođavaju konkretnim potrebama korisnika, ali bez odricanja od profesionalnog nivoa zaštite.

Kritična infrastruktura

Energetski sektor i dalje je strateški važan, s posebnim naglaskom na pouzdanost, neprekidan rad i centralizirani nadzor. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju integrisana rješenja koja osiguravaju stabilnost sistema, sigurnost građana i efikasno upravljanje infrastrukturnim resursima. Middle point bio je aktivan na više frontova, s naglaskom na energetske objekte: “Tokom prošle godine učestvovali smo u više značajnih projekata, posebno u energetskim objektima, trgovinskim lancima i poslovnim kompleksima te javnim ustanovama. Najviše aktivnosti zabilježeno je u vertikalama energetike i javnog sektora, gdje postoji kontinuirana potreba za pouzdanim i regulatorno usklađenim sigurnosnim rješenjima”, kazao je Zeljković.

Data centri

U svijetu u kojem poslovanje sve više ovisi o neprekidnoj dostupnosti digitalnih usluga, sigurnost i pouzdanost podatkovnih centara postaju temelj modernog infrastrukturnog ekosistema. Na jednom takvom projektu izgradnje novog podatkovnog centra APIS IT-a, kapaciteta 1.200 kW, koji uključuje integraciju ključnih energetskih podsistema, radio je hrvatski Eccos: “Svi ključni podsustavi objedinjeni su u centralni nadzorno-upravljački sustav (CNUS) koji omogućuje sveobuhvatan pregled i detaljan nadzor elektroenergetskog sustava. Takav integrirani pristup osigurava stabilan rad podatkovnog centra”, dodaje Krešimir Paić.

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazao je potrebu za visokim nivoom pouzdanosti i integracije sigurnosnih sistema s postojećom medicinskom infrastrukturom. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju preciznu koordinaciju tehničke zaštite i komunikacijskih sistema kako bi osigurali nesmetano funkcionisanje bolničkih procesa i zaštitu pacijenata. Kompanija Lunatronik realizirala je bolničke SOS sisteme s preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, pružajući brzo reagovanje u hitnim situacijama i povećavajući sigurnost osoblja i pacijenata. Istovremeno Eccos kontinuirano implementira napredne sisteme tehničke zaštite i bolničke komunikacijske sisteme u najvećim bolnicama u Hrvatskoj.

Vrijedna priznanja

Stručna izvrsnost kompanije KING ICT potvrđena je i kroz priznanje – dvije Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2025.

Prva nagrada dodijeljena je za najreprezentativniji projekat sistema sigurnosti (HAC), dok je druga priznanje za najbolji projekat poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice (VEPAR). “Ovi rezultati potvrđuju sposobnost KING ICT-a u integraciji sigurnosnih i cyber rješenja, s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost prometa, logističkih operacija i građana”, kaže Matija Mandić.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Iako se sigurnosna tržišta u Jadranskoj regiji razlikuju po veličini, investicijskom kapacitetu i regulatornom okviru, navodi naših sagovornika jasno pokazuju da se potražnja u 2025. godini grupisala oko nekoliko ključnih kategorija rješenja. Ono što se pritom mijenjalo nije samo tehnologija već i način na koji korisnici promišljaju sigurnost – sve manje kao zbir pojedinačnih sistema, a sve više kao integrisan, upravljiv i mjerljiv proces koji mora imati jasnu funkciju unutar šireg poslovnog i društvenog konteksta.

Integracija i unifikacija

Kontrola pristupa profilira se u gotovo svim zemljama kao jedna od najdinamičnijih oblasti tehničke zaštite, ali i kao polazna tačka za širu integraciju sigurnosnih sistema. Investitori i operateri sve češće prepoznaju da je sigurnost objekta više od ulaza i izlaza – riječ je o upravljanju prostorom, ljudima i rizicima kroz objedinjena rješenja koja povezuju tehničku i digitalnu sigurnost. U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Gjorgjievskog iz OSA Obezbeduvanja, najveća potražnja usmjerena je upravo na rješenja koja omogućavaju centralizirano upravljanje i povezivanje različitih sistema: “Najveći interes bilježimo za centralizirane sisteme kontrole pristupa integrirane s BMS platformama, uz istovremenu primjenu IP videonadzora visoke rezolucije, iznad 4 MP.”

U Bosni i Hercegovini trend je sličan. Napredna i integrisana rješenja postaju standard. Navevši “sisteme kontrole pristupa integrisane s evidencijom radnog vremena te integrisane sigurnosne platforme koje objedinjuju više sistema u jedinstveno upravljanje” kao jedne od najtraženijih rješenja, suosnivač Middle pointa pojašnjava razloge: “Razlozi povećane potražnje leže u potrebi za većom operativnom efikasnošću, smanjenjem sigurnosnih incidenata, prelasku sa zastarjelih analognih rješenja na moderne digitalne i mrežne tehnologije, kao i u smanjenju broja uposlenika angažovanih na fizičkoj zaštiti”, rekao nam je Zeljković.

U Hrvatskoj se kontrola pristupa gotovo više ne posmatra kao samostalan sistem, već kroz unifikaciju, pri čemu je objedinjena s videonadzorom, LPR-om, zaštitom perimetra i integracijom s IoT uređajima unutar jedinstvene platforme. “Poseban naglasak stavljamo na naše KING Fearless native cloud rješenje, koje omogućuje visoku razinu integracije, skalabilnosti i otpornosti sustava”, objašnjava Mandić iz KING ICT-a. “Korištenjem vlastitog hardverskog rješenja FED (Fusion Edge Device), sustav je posebno učinkovit u osiguravanju sigurnosti Edge lokacija, gdje napredno procesiranje analitičkih metapodataka omogućuje povezivanje i koordinaciju sustava iz različitih vertikala, primjerice prometa i sigurnosti.” Ovakav pristup omogućuje korisnicima da u realnom vremenu imaju centraliziran pregled i kontrolu nad kompleksnim sigurnosnim sistemima, što je ključna prednost u zaštiti kritične infrastrukture i velikih poslovnih objekata. “Bez integracijskih platformi sustava tehničke zaštite (PSIM – Physical Security Information Management)”, dodaje Paić, “nezamislivo  je moderno i kvalitetno rješenje sustava tehničke zaštite većih i kompleksnijih objekata te pogotovo objekata kritične infrastrukture.”

Digitalni grad

Iz Eccosa dodatno naglašavaju vrijednost njihovih integracijskih platformi koje omogućavaju centralno upravljanje pristupom u kompleksnim infrastrukturnim, zdravstvenim i industrijskim okruženjima. “Najtraženiji proizvodi naše tvrtke u Hrvatskoj su dva vlastita integracijska rješenja: Epsimax i ESCEP. Epsimax je središnja integracijska platforma za integraciju sustava tehničke zaštite i sustave zaštite od požara. Omogućuje distribuiran nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima iz jedne aplikacije. Potpuna integracija sustava i kontinuirana analiza podataka značajno olakšavaju nadzor i upravljanje operaterima te povećavaju sigurnost objekata”, rekao je Paić, dodavši kako otvorenost te platforme omogućava brzu i jednostavnu implementaciju i povezivanje s internim sustavima i procesima tvrtke.

S druge strane, Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) namijenjena je digitalizaciji gradova. Platforma pruža univerzalni interfejs za rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici u svakodnevnom funkcionisanju grada. “ESCEP omogućuje kontrolu pristupa vozila, centralizirano upravljanje prometom i pametnom signalizacijom. Implementacija sustava naplate parkiranja putem različitih kanala i videonadzora s naprednom analitikom omogućuje optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i nepotrebno kruženje vozila”, kazao je on.

Od slike ka odluci

Videonadzor ostaje najzastupljenija kategorija tehničke zaštite u cijeloj regiji, ali njegova uloga se ubrzano mijenja. Videonadzor prestaje biti pasivni alat i postaje aktivni element sigurnosne arhitekture. “Najtraženiji su IP videonadzorni sistemi s naprednom videoanalitikom, odnosno sve veća primjena AI i videoanalitike u nadzoru i prevenciji incidenata”, objašnjava Zeljković iz Middle pointa, dodavši da iza toga “stoji potreba za većom operativnom efikasnošću i smanjenjem sigurnosnih incidenata”.

Klijenti danas traže sisteme koji ne samo da snimaju, već prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivno djelovanje. “Razlog njihove visoke potražnje leži u ubrzanom tehnološkom napretku, prije svega u razvoju napredne videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, kao i u sve pristupačnijim cijenama opreme. Klijenti danas očekuju rješenja koja ne samo da snimaju već i prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivnu sigurnost, što savremeni videonadzorni sistemi u potpunosti omogućavaju. Primjetan je i trend rasta potražnje za integrisanim sistemima tehničke zaštite koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa i alarmne sisteme, posebno kod klijenata koji teže centralizovanom nadzoru sigurnosnih funkcija”, kaže Edin Palo.

“Najprodavanija rješenja su iz videonadzora objekata, kao najzastupljenijeg u segmentu zaštite. Primjetan je trend potražnje za novim tehnologijama – AI rješenjima u samim sustavima nadzora objekata, čime se želi postići što veći stupanj zaštite samih objekata i podići sigurnost i nadzor na veći tehnološki nivo”, pojašnjava Ivica Brekalo iz A.f.p.-a, dodavši da implementacija AI tehnologija omogućava preciznije praćenje i detekciju anomalija. I Robert Pažitka iz Proalarma dodaje da je primjena vještačke inteligencije u videonadzoru značajno porasla, omogućavajući obradu velikih količina podataka i uključivanje komunikacijskih funkcija sličnih ChatGPT-u.

Slično se dešava i u Sloveniji, gdje Ljubiša Jevđenić iz Mars Commercea ističe da Slovenija, kao digitalno napredna i povezana zemlja, prati globalne sigurnosne trendove s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, usklađenost s EU regulativom i inteligentne nadzorne sisteme, dok Aleš Ribič iz HIS-ja naglašava rastuću primjenu vještačke inteligencije u svim sferama sigurnosti. “Avigilon videosustavi i kontrola pristupa su bili najtraženiji proizvodi i rješenja naše kompanije u Sloveniji. Razlog tome je što smo kao distributeri prisutni u cijeloj regiji. Veliki je broj upita i za softverskim rješenjima za nadzorne centre zbog uvođenja standarda EN50518:2019”, kazao je Ribič.

Važno je dodati da se u Sjevernoj Makedoniji bilježi snažna potražnja za IP kamerama rezolucije iznad četiri megapiksela, što pokazuje rastuću potrebu za detaljnijim i pouzdanijim vizuelnim podacima, te da u Srbiji i Hrvatskoj sve veću popularnost dobijaju dual light IP kamere zbog optimalnog odnosa kvaliteta slike i uloženih sredstava.

Kontrola pristupa i videonadzor u oblaku

Upravljanje pristupom putem clouda i prelazak na virtuelne kartice bili su jedan od glavnih generatora rasta Lunatronika u prošloj godini. Fleksibilnost, lakše upravljanje i viši nivo sigurnosti koje nude virtuelni kredencijali direktno su se reflektovali na strukturu realizovanih rješenja i očekivanja krajnjih korisnika. Iz Lunatronika kao glavne trendove za 2025. izdvajaju primjenu cloud sistema kontrole pristupa Brivo, cloud videonadzora Eagle Eye Networks, korištenje AI tehnologije u videonadzoru te uvođenje virtuelnih kredencijala umjesto klasičnih kartica i tagova. “Sistemi kontrole pristupa sa virtuelnim karticama kompanije STid, smart alarmni sistemi Ksenia Security, integrisani sa IP video-interfonima, SOS hotelski i bolnički sistemi i parking sistemi sa ANPR kamerama i aplikacijom za sekundarnu identifikaciju su bili najtraženija rješenja”, rekao je izvršni direktor Vulović.

I zagrebački Proalam bilježi snažan rast interesa za videonadzornim cloud rješenjima, kao i za primjenom AI tehnologija u kombinaciji s drugim sigurnosnim sistemima. “Najtraženiji i istovremeno najprodavaniji proizvodi su integralna rješenja sustava tehničke zaštite u maloprodajnom sektoru, te rješenja cloud videonadzornih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji. Razlog je kvaliteta i postojanost na koju se naši klijenti mogu dugoročno osloniti”, navodi Robert Pažitka, osnivač i vlasnik Proalarma.

Utjecaj regulativa na jačanje sigurnosti

Iz cijele regije, a naročito zemalja koje su u Evropskoj uniji, bilježimo sve veći utjecaj regulativa i standarda na jačanje cyber otpornosti. Trendovi u cyber sigurnosti i integraciji tehničke zaštite u velikoj su mjeri rezultat provedbe NIS2 direktive. “Organizacije su ubrzano uvodile sustave za upravljanje cyber rizicima, nadzor mreža i obvezno prijavljivanje incidenata, uz jačanje nacionalnih CERT/NCSC kapaciteta. U okviru NIS2, posebna pažnja posvećena je kritičnim subjektima (CER – Critical Entities Resilience), čime je u praksi potaknuta sustavna modernizacija zaštite kritične infrastrukture i značajno povećana odgovornost uprava za sigurnost, kako tehničku tako i kibernetičku”, navodi Mandić iz KING ICT-a. Slično detektuju i u Eccosu. “Naglasak je na kibernetičkoj sigurnosti sustava tehničke zaštite, čiju važnost dodatno naglašava i zahtjeva nova, kako hrvatska tako i europska pravna regulativa (Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, NIS2, CRA i dr.)”, dodaje Paić.

Sličan smjer razvoja bilježi i Crna Gora i Srbija. Videonadzor i cyber zaštita obilježili su prošlu godinu, kažu iz CP Security Groupa, dok iz Regiusa naglašavaju da je 2025. protekla u znaku jačanja cyber sigurnosti, modernizacije ICT infrastrukture i zaštite kritičnih sistema. “Cyber sigurnost je postala strateški prioritet u vidu jačanja cyber odbrane i svijesti o istoj. Također je u nacionalnom fokusu i digitalna transformacija i pametna bezbjednost, koja podrazumijeva korišćenje sve više AI u bezbjednosti, kao i jačanje sigurne infrastrukture u vidu jačanja mreža i ICT sistema sa zadovoljavajućim sigurnosnim standardima”, kaže Obradović.

U Bosni i Hercegovini, navode iz Middle pointa, u fokusu je “cyber sigurnost kao sastavni dio sigurnosnih projekata te usklađenost sa standardima i regulativama”, dok SEC ONE-a dodaju da digitalizacija poslovanja, veći fokus na prevenciju sigurnosnih rizika i pojačani regulatorni zahtjevi dodatno podstiču potražnju za kombinacijom fizičke zaštite i naprednih tehničkih rješenja.

Između propisa i povjerenja

Protupožarna zaštita ostaje snažno regulisana oblast, ali i segment u kojem se sve jasnije vidi potreba za integracijom s ostalim sigurnosnim sistemima. U Bosni i Hercegovini, Middle point i A.f.p. bilježe rast potražnje za vatrodojavnim sistemima i detekcijom zapaljivih i eksplozivnih materija, naročito u industrijskim objektima, energetici i javnim ustanovama. Ovakvi sistemi se sve češće implementiraju kao dio šire sigurnosne infrastrukture, a ne kao izolovana rješenja. U Hrvatskoj, Eccos i KING ICT integrišu protupožarne sisteme u centralizirane platforme tehničke zaštite, čime se omogućava brža reakcija i bolja koordinacija sigurnosnih procesa, dok crnogorski Regius izdvaja projekte rane detekcije i dojave požara, posebno u kontekstu kritične infrastrukture i zaštite državnih granica.

Prva linija odbrane

Na kraju, zaštita perimetra bilježi snažan rast. Bilježimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji povećanu potražnju za termalnim kamerama, dvosenzorskim rješenjima, radarima i njihovom integracijom u centralne nadzorne sisteme. Fokus je posebno na zaštiti kritične infrastrukture, obale i državnih granica, kao i na nadzorom u noćnim i otežanim uslovima. Detekcija upada na perimetru uz AI analitiku postaje standard i u logistici, prometu i industrijskim kompleksima. Među trendovima je “korištenje naprednih rješenja perimetarske zaštite korištenjem videoanalitike bazirane na umjetnoj inteligenciji, termalnih kamera, radara i LiDAR-a, biometrije i mobilnih telefona za identifikaciju osoba u sustavima kontrole pristupa”, objašnjava Paić.

Tehnologija koja spaja

Sve zemlje Jadranske regije slijede sličan pravac razvoja – integraciju sistema, primjenu vještačke inteligencije, prelazak na cloud platforme i snažnu povezanost tehničke i cyber sigurnosti. Kompanije koje investiraju u moderne tehnologije i centralizirane platforme ne samo da povećavaju efikasnost operacija, već postavljaju nove standarde u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture. Sigurnosno tržište Jadranske regije u 2025. pokazuje jasnu transformaciju: fizička i digitalna sigurnost više nisu zasebne sfere, već dio jedinstvenog, integrisanog sistema koji koristi najnaprednije tehnologije – od AI i cloud rješenja do dronova i napredne videoanalitike. Investicije u ove tehnologije ne samo da štite kritičnu infrastrukturu i resurse već omogućavaju bržu reakciju, preciznije donošenje odluka i veću otpornost društva na rastuće prijetnje. Jasno je da je budućnost sigurnosti u regiji već ovdje – ona pripada onima koji razumiju da integracija, digitalizacija i pametna tehnologija nisu opcija, već imperativ za održivu i sigurnu budućnost.

Intervju: Thomas Fiessler, direktor prodaje za IQ FireWatch, IQ Technologies for Earth and Space

Operateri u objektima kritične infrastrukture i javnim institucijama moraju tačno znati kako sistem funkcioniše, na koji način se podaci obrađuju i kako se upravlja nadogradnjama. Potpuna kontrola nad razvojem i proizvodnjom omogućava nam kao kompaniji da garantujemo integritet sistema, dugoročnu podršku i usklađenost s evropskim sigurnosnim i propisima o zaštiti podataka. Ova kontrola nije pitanje praktičnosti – ona je preduslov za pouzdan rad sistema u kritičnim okruženjima

Razgovarali: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Fiessler, možete li se za početak predstaviti našim čitaocima? Kakav je bio Vaš karijerni put koji Vas je doveo u kompaniju IQ Technologies for Earth and Space?

Fiessler: Ja sam Thomas Fiessler i već dugi niz godina odgovoran sam za globalnu prodaju našeg vodećeg sistema za ranu detekciju šumskih požara – IQ FireWatch – u kompaniji IQ Technologies for Earth and Space GmbH. Moju profesionalnu karijeru obilježila je međunarodna prodaja tehnologija i razvoj poslovanja, s posebnim fokusom na sigurnosno kritična rješenja. Blisko sarađujem s javnim institucijama, odabranim međunarodnim distributivnim partnerima i klijentima iz industrije kako bih složene tehnologije detekcije pretvorio u pouzdane i operativne sisteme.

Šumski požari predstavljaju sve veći rizik za kritičnu infrastrukturu, poput elektroenergetskih mreža, transportnih koridora i industrijskih postrojenja. Moja uloga u IQ Technologiesu je razvoj prilagođenih koncepata rane detekcije koji omogućavaju brzo sagledavanje situacije, zaštitu kritične imovine i jednostavnu integraciju u postojeća sigurnosna i komandna okruženja.

a&s Adria: Vaša kompanija ima dugu tradiciju i snažno tehničko naslijeđe. Kako biste ukratko predstavili IQ Technologies for Earth and Space i ključne oblasti u kojima danas poslujete?

Fiessler: IQ Technologies for Earth and Space GmbH, ranije poznat kao IQ wireless GmbH, njemačka je kompanija osnovana 1999. godine. S timom od više od 50 visokospecijaliziranih zaposlenika, kontinuirano razvija, proizvodi i testira napredna hardverska i softverska rješenja u sjedištu u Berlinu. Ovakav sveobuhvatni pristup omogućava nam da fleksibilno odgovorimo na zahtjeve klijenata, istovremeno održavajući izuzetno visoke standarde kvaliteta.

Danas kompanija posluje u dva odvojena poslovna segmenta: IQ FireWatch i IQ spacecom. IQ spacecom je fokusiran na visokoperformansna radiokomunikacijska rješenja za male satelite, uključujući CubeSatove. Ovi sistemi omogućavaju efikasan širokopojasni prijenos podataka za naučne misije, posmatranje Zemlje, daljinsko senzorsko izviđanje i komunikacijske primjene. Naše hardverske platforme mogu dugo funkcionisati u niskoj Zemljinoj orbiti i brzo se prilagoditi specifičnim zahtjevima klijenata misije.

S druge strane, IQ FireWatch pruža jedan od globalno vodećih sistema za ranu detekciju šumskih požara. Sistem koristi multispektralne optičke senzore i visokosofisticirani softver kako bi u realnom vremenu detektovao dim i slične pojave na velikim površinama. Izvorno ga je razvio Njemački aeronautički centar (DLR), a danas je IQ FireWatch referentna tačka za pouzdanu, automatiziranu detekciju šumskih požara širom svijeta.

a&s Adria: Vaša kompanija razvija i proizvodi i softver i hardver u Njemačkoj, što je danas prilično rijetko u globalnoj ekonomiji. Koliko je važno imati potpunu kontrolu nad razvojnim i proizvodnim procesima, posebno kada je riječ o sigurnosno kritičnim sistemima?

Fiessler: Kada je riječ o sigurnosno kritičnim sistemima, poput rješenja za ranu detekciju šumskih požara, potpuna kontrola nad razvojem hardvera i softvera je apsolutno ključna. Razvijanjem obje komponente unutar kompanije osiguravamo dosljedne standarde kvaliteta, cyber sigurnost ugrađenu tokom procesa dizajniranja (cybersecurity by design) i potpunu sljedivost kroz čitav životni ciklus sistema. To nam omogućava da brzo reagujemo na nove operativne zahtjeve, regulatorne promjene ili nove scenarije prijetnji, bez zavisnosti od vanjskih dobavljača ili netransparentnih razvojnih lanaca. Jednako važan faktor je povjerenje. Operateri objekata kritične infrastrukture i javnih institucija moraju tačno znati kako sistem funkcioniše, na koji način se podaci obrađuju i kako se upravlja nadogradnjama. Potpuna kontrola nad razvojem i proizvodnjom omogućava nam da garantujemo integritet sistema, dugoročnu podršku i usklađenost s evropskim sigurnosnim i propisima o zaštiti podataka. U konačnici, ova kontrola nije pitanje praktičnosti – ona je preduslov za pouzdan rad sistema u kritičnim okruženjima.

Ovakav pristup prisutan je još od samih početaka IQ FireWatcha. Njemački centar za vazduhoplovstvo i svemirska istraživanja (DLR) evaluirao je 90-ih godina satelitske pristupe za detekciju šumskih požara i zaključio da nisu pogodni za vremenski kritičnu ranu detekciju. Umjesto toga, optički senzori i softver za detekciju, prvobitno razvijeni za svemirske misije – poput snimanja gasnih oblaka tokom ESA-ine misije Rosetta – pokazali su se daleko efikasnijim kada su prilagođeni za upotrebu na tlu. Time su postavljeni temelji onoga što će kasnije postati IQ FireWatch. IQ FireWatch je potom razvijen kao namjensko rješenje za stvarni izazov detekcije požara što je ranije i pouzdanije moguće. Dobar primjer zašto je to bilo neophodno nalazi se u njemačkoj saveznoj pokrajini Brandenburg, koja bilježi najveći broj šumskih požara u zemlji zbog pjeskovitog tla, niskih padavina i velikih borovih šumskih površina. Ovi zahtjevni okolišni uslovi vrlo rano su pokazali da generičke, univerzalne tehnologije nisu dovoljne. Bilo je potrebno rješenje razvijeno od samog početka za kontinuiran, vremenski kritičan rad. U svojim ranim fazama, IQ FireWatch se oslanjao na visokorezolucijski monohromatski senzor sposoban da detektuje dim na vrlo velikim udaljenostima. Već to je predstavljalo značajan tehnološki iskorak u odnosu na klasične osmatračke tornjeve. Međutim, kontinuirani razvoj brzo je postao temeljni princip sistema. Uveden je bliskoinfracrveni (NIR) senzor, koji je omogućio pouzdanu detekciju dima tokom noći, čime je značajno proširena operativna dostupnost sistema. Godine 2017. integrisan je i treći senzor za visokokvalitetno snimanje u boji, što je dodatno unaprijedilo razlikovanje stvarnog dima od vizuelno sličnih pojava poput oblaka, magle ili prašine.

Generacijski razvoj senzora

a&s Adria: Na koje se tehnologije IQ Firewatch oslanja danas?

Fiessler: Danas se IQ FireWatch oslanja na svoju sedmu generaciju hardvera. Kombinacija monohromatskog, kolornog i bliskoinfracrvenog senzora – po potrebi dopunjena termalnim infracrvenim senzorom – čini multispektralni sistem koji omogućava izuzetno preciznu detekciju na velikim udaljenostima. Jednako važan je i razvoj softvera. Od samog početka, sistem se oslanjao na algoritme zasnovane na prepoznavanju karakteristika, koji su tokom godina kontinuirano usavršavani kroz stvarnu operativnu primjenu. Nakon opsežnih testiranja, 2021. godine uvedena je nova generacija softvera za detekciju dima, koja kombinuje provjerene algoritme s vještačkom inteligencijom. Rezultat je izuzetno visoka stopa detekcije uz istovremeno zadržavanje lažnih alarma na minimumu. Ovakav dugoročni, generacijski razvoj moguć je isključivo zato što sve ključne kompetencije ostaju unutar kompanije. Upravo zbog toga IQ FireWatch već više od dvadeset pet godina održava izuzetno visok standard kvaliteta i zbog toga se korisnici širom svijeta oslanjaju na ovaj sistem u zaštiti ljudi, prirode i imovine.

a&s Adria: Vaš portfolio karakteriziraju dvije poslovne cjeline – IQ FireWatch i IQ Spacecom. Možete li objasniti kako su se razvile ove različite, ali komplementarne tehnologije povezane sa sigurnošću Zemlje i svemira?

Fiessler: Kompanija je izvorno nastala u oblasti radiokomunikacijskih tehnologija, a iz te osnove su se tokom vremena nezavisno razvila dva različita poslovna modela. Iako se područja primjene značajno razlikuju – sigurnosni sistemi na Zemlji s jedne strane i satelitske komunikacije s druge – obje cjeline djeluju na visokospecijaliziranim, tehnološki zahtjevnim tržištima, u kojima su pouzdanost i performanse od presudne važnosti. Naša lokacija u Berlin-Adlershofu, jednom od najznačajnijih njemačkih naučno-tehnoloških centara, imala je ključnu ulogu u ovom razvoju. Blizina istraživačkih institucija i visokotehnoloških kompanija poticala je inovacije i stvorila snažne tehnološke sinergije. Brojni inženjerski principi, poput robusnosti sistema, obrade signala i poštivanja standarda, podjednako se primjenjuju i u svemirskim i u zemaljskim sistemima.

a&s Adria: IQ FireWatch je danas globalno prepoznata tehnologija za ranu detekciju požara i vi ste praktično pioniri u tom području. Možete li objasniti kako funkcioniše vaš optički, multispektralni sistem i po čemu je pouzdaniji od drugih pristupa, uključujući AI kamere, dronove ili satelitski nadzor?

Fiessler: Tačno je. IQ FireWatch je kopneni, multispektralni optički sistem detekcije, osmišljen za kontinuirani, automatizirani nadzor velikih površina. Svaka senzorska jedinica montira se na postojeće objekte, poput radiotornjeva ili osmatračnica. Instalirana jedinica vrši potpunu rotaciju od 360 stepeni svakih četiri do šest minuta, pri čemu snima slike na unaprijed definisanim pozicijama. Ove slike se u realnom vremenu obrađuju pomoću naprednog softvera. Svaka senzorska jedinica može nadzirati radijus do dvadeset kilometara u svim vremenskim uslovima, a u vedrim ljetnim uslovima i znatno više. Kada se detektuje dim, signal se prosljeđuje u kontrolni centar, gdje obučeni operateri verifikuju događaj prije slanja alarma vatrogasnim službama.

Posebna pouzdanost IQ FireWatcha rezultat je dugogodišnje optimizacije hardvera i softvera, kao i njihove provjerene međusobne usklađenosti. Za razliku od komercijalno dostupnih kamera opće namjene, naši senzori su od samog početka projektovani isključivo za detekciju dima i usavršavani kroz sedam generacija hardvera. Iako nove tehnologije mogu predstavljati vrijedan dodatak, potrebne su godine stvarne operativne primjene prije nego što dostignu pouzdanost neophodnu za sigurnosno kritične sisteme. Satelitski sistemi, primjerice, mogu pružiti vrijedne podatke za analizu, praćenje i prognoziranje požara. Međutim, zbog svojih orbita, rezolucije senzora i neizbježnih kašnjenja u obradi podataka, inherentno su neprikladni za vremenski kritičnu ranu detekciju. Sateliti i dronovi su u konačnici samo platforme nosači, pa efikasnost detekcije uvijek zavisi od korištene senzorske tehnologije. Zahvaljujući vlastitoj ekspertizi u oblasti satelitskih komunikacija, u mogućnosti smo realno procijeniti tehnička ograničenja i potencijale ovih pristupa.

Plinski senzori mogu pokriti samo vrlo ograničene površine, zbog čega ih je potrebno instalirati u velikom broju. Osim toga, alarmi koje oni generišu se ne mogu vizuelno potvrditi, što može dovesti do nepotrebnih intervencija. Dronovi i avioni predstavljaju mobilna, reaktivna sredstva – oni mogu pružiti dodatne informacije i pomoći u procjeni situacije, ali ne mogu zamijeniti stalnu platformu za nadzor. Iz tih razloga, kopneni optički sistemi nude najbolji odnos cijene i performansi za ranu detekciju šumskih požara. Komplementarne tehnologije mogu dodati vrijednost tokom ili nakon požara – primjerice u procjeni štete, postpožarnom nadzoru ili kao dodatni sloj zaštite na posebno kritičnim lokacijama – ali ne mogu zamijeniti kontinuirano operativan, automatiziran sistem rane detekcije. Važno je naglasiti da isplativost u prevenciji šumskih požara ne proizlazi iz niskih početnih troškova, već iz precizne detekcije, dugog vijeka trajanja i umjerenih naknadnih troškova. Tehnologije s rijetkom detekcijom ili visokim stopama grešaka dovode do kašnjenja u otkrivanju požara, a samim tim i do šteta koje višestruko premašuju eventualne početne uštede. I na kraju, najvažnije: sistemi za ranu detekciju šumskih požara moraju ispunjavati stroge zahtjeve. Oni moraju neprekidno nadzirati unaprijed definisana područja, detektovati požar u roku od petnaest minuta, omogućiti trenutnu verifikaciju alarma te slati brze, jasne i pouzdane obavijesti. Trenutno samo kopneni optički senzori za detekciju dima, poput IQ FireWatcha, u potpunosti ispunjavaju ove zahtjeve.

a&s Adria: Vaši uređaji, poput XLink SDR platforme, patch antena i GbE space-switcha, namijenjeni su malim satelitima, uključujući CubeSat konfiguracije. Možete li objasniti kako je u IQ Spacecomu nastala ideja razvoja tako kompaktnog komunikacijskog “sistema koji funkcionira u svemiru s niskim SWaP-om” i zašto je takav pristup ključan za savremene male satelite i New Space industriju?

Fiessler: New Space industrija suštinski je promijenila način dizajniranja satelita. Današnje misije zahtijevaju kompaktne, lagane i energijski efikasne sisteme, bez kompromisa kada je u pitanju pouzdanost. IQ Spacecom je rano prepoznao ovaj trend i odgovorio razvojem komunikacijskih platformi odgovarajućih za svemirske uslove. Te platforme veličinu, masu i potrošnju energije svode na minimum, a istovremeno zadržavaju visoke performanse i prilagodljivost. Naše softverski definirane radioplatforme (SDR), antene i GbE svemirski switchevi od samog su početka dizajnirani tako da podržavaju modularnost i prilagodljivost. To korisnicima omogućava da komunikacijske sisteme precizno prilagode zahtjevima pojedinačnih misija, bilo da je riječ o posmatranju Zemlje, naučnim eksperimentima ili IoT aplikacijama u orbiti.

a&s Adria: Koju vrstu napajanja koristi IQ FireWatch, s obzirom na to da su instalacije često u nenaseljenim ili udaljenim područjima?

Fiessler: IQ FireWatch sistemi se u pravilu napajaju električnom energijom iz mreže. Međutim, za udaljene ili teško pristupačne lokacije dostupna su i autonomna rješenja na solarni pogon, koja su se dugoročno pokazala izuzetno pouzdanim. Sistem je osmišljen da bude energijski visokoefikasan, s vrlo niskom potrošnjom električne energije.

a&s Adria: Na koje načine vaše iskustvo u svemirskim i radiokomunikacijskim tehnologijama utječe na razvoj zemaljskih sistema, posebno u pogledu sigurnosti, pouzdanosti i pokrivanja velikih područja?

Fiessler: Standardi kvaliteta u svemirskoj tehnologiji izuzetno su visoki. Sateliti moraju proći temeljita testiranja jer su popravke kvarova izuzetno složene ili nemoguće i samim tim skupe. Taj način razmišljanja direktno se prenosi na IQ FireWatch. Ista strogoća u testiranju, kvalifikaciji i dizajnu sistema osigurava izuzetnu pouzdanost i dug vijek trajanja naših zemaljskih rješenja.

Kuća slavnih svemirskih tehnologija

a&s Adria: Možete li našim čitaocima dati više informacija o vašim istraživačkim procesima i saradnji s institucijama poput Njemačkog svemirskog centra (DLR)? Također ste uvršteni u NASA-inu Kuću slavnih.

Fiessler: Kao što je ranije spomenuto, tehnologija IQ FireWatcha potekla je iz Njemačkog svemirskog centra. Od tada njegujemo vrijednu saradnju s njima, kao i s mnogim drugim istraživačkim institucijama. Posebnu prekretnicu u našoj historiji predstavlja 2012. godina, kada je tehnologija IQ FireWatcha uvrštena u Američku kuću slavnih svemirskih tehnologija (U.S. Space Technology Hall of Fame), koja djeluje pod okriljem Space Foundationa. Taj institut blisko sarađuje s NASA-om, ESA-om i drugim vodećim organizacijama koje se bave svemirskim istraživanjima. Bila je to prva neamerička tehnologija koja je dobila ovo priznanje, čime je istaknuta kao izvanredan primjer svemirske tehnologije koja poboljšava život na Zemlji. Na to smo posebno ponosni.

a&s Adria: Često naglašavate važnost održivosti i zaštite okoliša. Kako vaša tehnologija doprinosi ekološkoj zaštiti i otpornosti na klimatske promjene, posebno u kontekstu sve učestalijih šumskih požara u Evropi i svijetu?

Fiessler: Efikasno stavljanje pod kontrolu šumskih požara zasniva se na tri međusobno povezana stuba: prevenciji, ranom otkrivanju i brzom gašenju. Sva tri su neophodna i nijedan ne može u potpunosti nadomjestiti izostanak drugog. Kada požar izbije, vrijeme postaje najkritičniji resurs. Požari koji se otkriju i zaustave u najranijoj fazi često se mogu ugasiti uz minimalan napor, čime se sprečava velika šteta. Brza i precizna upozorenja omogućavaju prostor za bržu reakciju, efikasniji raspored resursa i znatno smanjenje rizika za vatrogasce. Ovakav integrisani pristup ključan je za zaštitu ljudi, prirode i imovine u kontekstu klimatskih promjena i sve učestalijih požara širom svijeta.

a&s Adria: Možete li predstaviti neke primjere iz prakse u kojima je primijenjena vaša tehnologija za dojavu požara?

Fiessler: IQ FireWatch prisutan je na četiri kontinenta. Naša oprema koristi se od Patagonije na jugu Čilea do velikih nadzornih projekata u Argentini i Kolumbiji, gdje se štite dijelovi pojasa Amazonske prašume. U Sjedinjenim Američkim Državama naši sistemi rade u Kaliforniji, uključujući područje Napa Valleyja. U Evropi štitimo regiju Sintra u Portugalu, koja je pod zaštitom UNESCO-a, kao i lokacije u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Litvaniji. U Centralnoj Aziji naši sistemi pouzdano funkcionišu u Kazahstanu, pri ekstremnim temperaturama od -40°C do +40°C. Osim toga, imamo oko dvije stotine instalacija u osam saveznih pokrajina u Njemačkoj.

a&s Adria: Za kraj, šta možemo očekivati u budućnosti – koje inovacije ili daljnji razvoj planirate u oblastima satelitskih komunikacija, optičkih senzora i ranog otkrivanja požara?

Fiessler: Kontinuirano unapređujemo algoritme za detekciju i senzorsku tehnologiju kako bismo dodatno poboljšali djelovanje na različitim terenima. Iako je IQ FireWatch prvobitno razvijen za nadzor širokih šumskih područja, sve je veća potražnja za zaštitom strateške infrastrukture poput željeznica, luka i industrijskih postrojenja. U skladu s tim prilagođavamo našu tehnologiju, pojednostavljujemo sisteme i širimo područja primjene. Sve to činimo stalno imajući u vidu unapređenje pouzdanosti, sigurnosti i dugoročne održivosti.

Intervju: Jens Holzhammer, generalni direktor za EMEA regiju, Panduit

Razvoj data centara orijentisanih na vještačku inteligenciju u posljednjih nekoliko godina bio je ključni faktor našeg uspjeha. Naš rad obuhvata sve elemente potrebne da data centri budu uredni, organizovani i potpuno povezani. Brzi rast zahtjeva za većom propusnošću u AI aplikacijama doveo je do mnogih instalacija optičkih vlakana i razvoja konektivnosti putem fiber-optičkih kablova

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Holzhammer, možete li se predstaviti našim čitaocima? Kako ste i kada počeli raditi u kompaniji koja se bavi mrežama?
Holzhammer: Već tačno godinu dana radim u Panduitu na poziciji generalnog direktora za EMEA regiju. Još sam, dakle, “nov”, učim kako kompanija funkcioniše i kako “dišemo” na tržištima na kojima poslujemo. Imam dosta iskustva u visokim tehnologijama i karijeru koja traje skoro tri decenije, obavljajući funkcije direktora prodaje. Počeo sam raditi u oblasti elektronskog testiranja i mjerenja, uglavnom u domenu bežičnih komunikacijskih mreža, mobilnih i satelitskih komunikacija. Zatim sam prešao u drugu kompaniju za testiranje i mjerenja, fokusiranu više na žičane mreže. Ostao sam u oblasti infrastrukture, a kasnije se opet više okrenuo bežičnim mrežama – antenama i sličnim rješenjima. Na kraju sam radio u industrijskoj automatizaciji i komunikacijama. To je bio moj put prije nego što sam se pridružio Panduitu, gdje sam se ponovo fokusirao na komunikacijsku infrastrukturu, ovaj put više sa strane mrežnog poslovanja.

a&s Adria: Dakle, vaša trenutna funkcija – šta ona, zapravo, obuhvata?

Holzhammer: Moja uloga je vođenje komercijalne organizacije, koja obuhvata sve, od front-enda do back-enda, uključujući marketing, prodajne operacije, finansije i još neke operativne oblasti. Blisko sarađujem sa svim ostalim odjelima unutar EMEA regije. Budući da smo američka kompanija, funkcionišemo u matričnoj strukturi, ali, naravno, postoji i interakcija s proizvodnjom i logistikom. U suštini, moj posao je da orkestriram čitavim ekosistemom kako bismo odgovorili na potrebe tržišta, zadovoljili naše postojeće klijente, privukli nove i isporučili najbolje moguće proizvode i rješenja iz našeg portfolija.

a&s Adria: Posmatrajući evoluciju mrežne i industrijske infrastrukture, na šta Panduit danas stavlja naglasak? Koji sektori i tehnologije trenutno pokreću rast kompanije?

Holzhammer: Panduit ima 70 godina iskustva u mehaničkoj i fizičkoj infrastrukturi – opremi koja pomaže u instalaciji, zaštiti i održavanju fizičke infrastrukture, kako u električnoj industriji tako i u podatkovnim komunikacijama, bilo u poslovnim okruženjima ili data centrima.

Posljednjih nekoliko godina data centri su glavni pokretač rasta naše kompanije. Moglo bi se reći da u tom segmentu pokrivamo sve osim aktivne opreme: od serverskih ormara, upravljanja kablovima, povezivanja unutar ormara, sve do saradnje s kompanijama koje nude rješenja za hlađenje, s namjerom da ponudimo cjelovito “one-stop” rješenje. Razvoj data centara orijentisanih na vještačku inteligenciju u posljednjih nekoliko godina bio je ključni faktor našeg uspjeha. Naš rad obuhvata sve elemente potrebne da data centri budu uredni, organizovani i potpuno povezani. Brzi rast zahtjeva za većom propusnošću u AI aplikacijama doveo je do mnogih instalacija optičkih vlakana i razvoja konektivnosti putem fiber-optičkih kablova – sa 8, 12, 16 vlakana i sl. Trenutno je naš glavni fokus na rješenjima za optička vlakna i napajanje kako bismo odgovorili na ove rastuće potrebe.

Također smo svjedočili ogromnom rastu u industrijskim, a posebno u električnim okruženjima, jer elektricitet postaje sve kritičniji za širok spektar primjena. Dovoljno je pogledati energetsku tranziciju s fosilnih goriva na održive, obnovljive izvore energije. Mnoge od ovih instalacija zahtijevaju robusna rješenja, što je bio još jedan ključni pokretač, posebno u Evropi, gdje prednjačimo u ovim primjenama, ali i u SAD-u.

Postoji i povezanost između data centara i električnog segmenta poslovanja, jer uređaji koji troše mnogo energije – serveri, GPU-ovi i AI ormari – koriste ogromne količine struje. U nekim slučajevima, jedan ormar može trošiti i do jednog megavata, što zahtijeva značajna poboljšanja u infrastrukturnom prostoru koji opslužuje servere, uključujući kablove, razvodne ormariće, napajanje i hlađenje. U tom smislu, Panduit pruža inovativna rješenja koja pomažu pružateljima usluga data centara da ostvare brze, jednostavne i pouzdane instalacije.

Dakle, ukratko, data centri i električne aplikacije su dva glavna pokretača za nas. Također smo aktivni u drugim područjima, poput korporativnih mreža i pametnih zgrada, ali sada se više fokusiramo na enterprise AI aplikacije. Panduit je premium igrač i ne takmičimo se na tržištima drugog ili trećeg ranga.

a&s Adria: Na kojim tržištima ostvarujete najveći rast?

Holzhammer: Trenutno, u SAD-u rast prvenstveno pokreću velike tehnološke kompanije, poput Microsofta, Oraclea, Googlea, Mete, Amazona i AWS-a. Sve su one naši klijenti. Također ulazimo u druge segmente, poput farmaceutske industrije i bankarstva. U suštini, poslujemo tamo gdje kvalitet i pouzdanost zaista znače, posebno na tržištima data centara u kojima je koncentracija IT opreme (servera, GPU-ova, storage jedinica) veoma velika po jedinici površine. Jedan bankarski klijent nam je nedavno rekao: “Radimo samo sa tri najbolja igrača u ovoj industriji, a Panduit je jedan od njih.” Mislim da to govori sve.

Širimo se i na industrijske komunikacije, koje postaju sve više umrežene i integrisane. S konvergencijom OT i IT sistema dolazi do međusobnog prelijevanja s obje strane, i tu možemo odigrati važnu ulogu. U ovim zahtjevnim okruženjima potrebne su pouzdane, zaštićene veze i stabilna struja – upravo ono što Panduit pruža.

a&s Adria: Kako poslujete na evropskom tržištu?

Holzhammer: Naš najveći izazov ujedno je i naša prilika. Razvijajuća tržišta data centara i elektrifikacije nude mnogo mogućnosti, ali fokus je ključan. U Zapadnoj Evropi naš glavni fokus je na Velikoj Britaniji i Njemačkoj. U Španiji se koncentriramo na električnu infrastrukturu za solarne i vjetroelektrane. Nordijske zemlje postaju sve važnije za data centre, zahvaljujući dostupnosti zelene energije, posebno u Norveškoj i Finskoj. U Istočnoj Evropi vidimo prilike u Poljskoj, Češkoj i drugim područjima koje pokriva naš distributer EGAL. Pojedinačno, ova tržišta mogu biti mala, ali zajedno imaju značajnu vrijednost.

 a&s Adria: A na Bliskom Istoku?

Holzhammer: Hvala na pitanju. Za nas u EMEA regiji – Bliski istok je jedno od ključnih tržišta, vjerovatno s najvećim potencijalom rasta. To nije samo zato što mnoge od tih zemalja imaju veći prosječni BDP već i zbog značajnih investicija u infrastrukturu, posebno centre podataka. Imamo sjedište i tim u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, u koji stalno ulažemo. Također gradimo centar za kupce u Dubaiju, koji je trenutno u fazi izgradnje. Dobro pokrivamo i držimo značajan udio na tržištu Emirata. Imamo jake odnose s krajnjim korisnicima, sistem-integratorima i lokalnim partnerima, stvarajući ekosistem koji čvrsto kontroliramo. Naravno, uvijek postoji prostor za rast, ali trenutna struktura je stabilna, a tržište i dalje raste. Naš cilj je replicirati ovaj model u Saudijskoj Arabiji, koja predstavlja još veće tržište. U tu zemlju ulažemo, razvijamo organizaciju i fokusiramo se na ljude i partnerstva. Također imamo kancelariju u Kataru.

Stargate projekat u Abu Dhabiju

a&s Adria: Uključeni ste i u projekat Stargate, u kojem su Oracle, G42 i druge kompanije udružile snage kako bi izgradile ogromni data centar. Možete li nam reći više o tome?

Holzhammer: Da, Stargate u Abu Dhabiju je ogroman projekat. U svojoj završnoj fazi, očekuje se da će trošiti oko dva i po do tri gigavata energije. U suštini, replicira sličnu instalaciju u SAD-u, u Teksasu. Nekoliko vodećih visokotehnoloških kompanija mnogo ulaže u taj projekat, uključujući Microsoft, Oracle i Amazon. Panduit ima aktivnu ulogu u njegovoj implementaciji. Riječ je o veoma kompleksnom projektu, koji uključuje više klijenata i različite poslove – od integracije sistema i hardvera do softvera i operacija.

Osim data centara i električne infrastrukture, uključeni smo i u bolnice i ugostiteljstvo, radeći na velikim projektima u zdravstvenom sektoru, kao i u hotelima i resortima. Drugi pokretači uključuju velike sportske događaje, poput predstojećeg Svjetskog prvenstva u Saudijskoj Arabiji, kao i Olimpijske igre i Azijske igre. Postoji snažan fokus na razvoj infrastrukture za stadione i prateće objekte, sve u skladu s vizijom Saudijske Arabije 2030. Zaista je impresivno – očekuje se da će ovi projekti biti još veći od onoga što je izgrađeno u Dubaiju tokom godina, ili u Kataru.

a&s Adria: Možete li istaknuti najnovije trendove i tehnološka rješenja u infrastrukturi data centara, te nam reći nešto o Panduitovim posljednjim inovacijama u distribuciji napajanja?

Holzhammer: Naravno. Fokus industrije danas je na energijskoj efikasnosti, zajedno s distribucijom napajanja u okruženjima s velikim zahtjevima, trenutno do 600 kW po ormaru, te potrebom da se redefiniše infrastruktura u mrežnim i industrijskim aplikacijama. Ključni trendovi koje primjećujemo uključuju rubno računarstvo, inteligentne jedinice za distribuciju energije (iPDU) i kontejnerizirane data centre.

Naprimjer, novi Panduitov EL2P (Elevate to Power) iPDU pojednostavljuje instalaciju, a istovremeno pruža precizno mjerenje energije (±0,5%), 4-u-1 utičnice, hot-swappable module, dualni 1Gb Ethernet s mogućnošću daisy-chain povezivanja, podršku za rad na visokim temperaturama do 60°C i napredne cyber sigurnosne funkcije. Također se integriše s Cisco Nexus Dashboardom za uvid u potrošnju energije bez dodatnog hardvera. Ovaj iPDU će imati i EL2S verziju, kao i model veće snage do 100 A, planiran za 2026. godinu, što ističe našu posvećenost inovacijama i skalabilnim rješenjima napajanja za moderne data centre.

Nova generacija Ethernet kablova

a&s Adria: Koje inovacije uvodite u kablovsku infrastrukturu?
Holzhammer: S rastućom potražnjom za energijom, ograničenjima u mreži i sve višim cijenama električne energije, potrebne su suštinske promjene u distribuciji napajanja. Panduit razvija novu generaciju Cat6 kablova s produženim dometom do 150 metara – u odnosu na trenutni Ethernet limit od 100 metara – koji mogu isporučiti 90 W snage i podatke. Time se pokrivena površina širi sa 31.400 m² na 70.600 m², što utječe na širok spektar industrija, a istovremeno zadržava premium kvalitet.

Također smo uveli RapidID tehnologiju, koja koristi fabrički ugrađene oznake za pojednostavljenje evidencije kablova. Ona omogućava brzo verificiranje, praćenje i do 50% bržu instalaciju, uz smanjenje grešaka i poboljšanu cyber sigurnost zahvaljujući potpunoj vidljivosti svih aktivnih konekcija. Ovo je važno jer ne možemo zaštititi ono što ne vidimo.

a&s Adria: Panduit je nedavno predstavio prvi UL-certificirani Class 4 naponski sistem na svijetu. Šta čini vaš Fault Managed Power System (FMPS) inovativnim i kako odgovara savremenim infrastrukturnim potrebama?
Holzhammer: Panduitov FMPS je revolucionaran jer kombinuje sigurnost niskog napona s isporukom visoke snage na velikim udaljenostima. To je prvi Class 4 sistem na svijetu certificiran prema UL 1400-1 i IEC/UL 62368-1 standardima. U današnjem dobu IoT-a, pametnih zgrada i digitalne transformacije, efikasna i sigurna isporuka energije je ključna.

FMPS isporučuje do 600 W po paru provodnika na udaljenostima do 2 km, uz efikasnost veću od 97%. Podržava hot-swappable module i smanjuje troškove instalacije i do 60%. Koristi pulsnu tehnologiju napajanja, pri čemu sistem prati svaki puls i prekida isporuku energije u roku od 2 ms ako se detektuje kvar – što znatno smanjuje rizik od požara ili strujnog udara. Zahvaljujući udaljenom nadzoru, tehničari mogu upravljati sistemom bez potrebe za fizičkim pristupom. Ova arhitektura je efikasnija jer će buduće zgrade koristiti napajanje jednosmjernom strujom. Fault Managed Power omogućava direktnu distribuciju energije, a čak će i data centri početi da ga usvajaju. Testovi za prijenos snage od 2 kW su već u toku i izazivaju veliko interesovanje.

a&s Adria: Cyber sigurnost je danas veliko opterećenje za sve mreže. Kako se važnost sigurnosti mijenjala tokom vremena, posebno u industrijskim i operativnim mrežama, i koju ulogu Panduit ima u rješavanju tih izazova?

Holzhammer: Kada je riječ o komunikacijama, kibernetička sigurnost – posebno sigurnost u okviru mreža – danas je jedna od najvažnijih i najširih tema. U mojoj prethodnoj kompaniji u oblasti industrijske automatizacije, sigurnost se historijski nije tretirala s dovoljno pažnje. Mašine su jednostavno bile povezane, a malo ko je razmišljao o posljedicama potencijalnog sigurnosnog incidenta. Zbog toga su takve operativne mreže bile – a u nekim slučajevima i dalje jesu – podložnije napadima od enterprise mreža. Posljednjih smo godina svjedočili brojnim incidentima u kojima su napadači ciljali OT mreže, a ne tradicionalne IT sisteme, a posljedice su bile mnogo šire od same krađe podataka: operativni prekidi, zastoji u proizvodnji i mnogo toga. Hakeri često iskorištavaju ranjivosti OT mreža, ali i interni rizici su jednako zabrinjavajući. Naprimjer, neko može nenamjerno priključiti USB uređaj zaražen virusom na mašinu u fabrici. Ovakvi rizici jasno pokazuju da su kibernetičke prijetnje u industrijskim okruženjima itekako stvarne.

Osnovni biznis za Panduit je fizička infrastruktura – hardver za prijenos podataka i energije. Iako cyber sigurnost nije naš jedini fokus, shvatamo je vrlo ozbiljno. Neki od naših uređaja su mrežno povezani, pa primjenjujemo zaštitne mjere kako bismo spriječili neovlaštene upade. Panduitova strategija cyber sigurnosti zasniva se na tri ključna stuba: fizičku zaštitu – našu prvu liniju odbrane: kontrolu pristupa, zaštitu portova i fizičku zaštitu kritične infrastrukture; zatim vidljivost mrežne infrastrukture, pri čemu u naše ormare ugrađujemo senzore koji administratorima omogućavaju uvid u to ko pokušava pristupiti sistemu u realnom vremenu; te plan kontinuiteta poslovanja – jasno definisanu strategiju, uključujući procese i tehnologije, koja omogućava brzo vraćanje sistema u funkciju nakon većeg incidenta. Zajedno, ova tri stuba omogućavaju Panduitu da ne samo isporučuje robusnu fizičku infrastrukturu već i da pruži pouzdanu i sigurnu osnovu za moderne IT i OT sisteme.

Security 50: Industrija pokazuje otpornost uprkos snažnim ekonomskim pritiscima

Kompanije na ovogodišnjoj Security 50 listi u prosjeku su rasle 3,28 posto. Uprkos trgovinskim barijerama, regionalnim sukobima i drugim neizvjesnostima, proizvođači iz sektora sigurnosti i dalje izražavaju optimizam za nastavak rasta, koji, kako navode, neće biti moguć bez naprednih tehnologija, posebno proboja u oblasti vještačke inteligencije

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Security 50 lista obuhvata pedeset najvećih javno izlistanih kompanija u sektoru sigurnosti, rangiranih prema prihodima od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2024. godini. Najvećih deset kompanija ove godine su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Motorola Solutions, Axis Communications, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision, Raythink i TKH. Hikvision i Dahua i dalje zauzimaju prva dva mjesta na svijetu, s prihodima u 2024. od 12,87, odnosno 4,48 milijardi dolara.

Na ovogodišnjoj listi pojavljuju se i neki novi učesnici. To su: Raythink, Alarm.com, Arlo i Innodep. Posebno se među njima ističe Raythink iz Kine, specijaliziran za razvoj, proizvodnju i plasman inteligentne fotoelektrične senzorske tehnologije. Innodep iz Koreje specijalizirana je za AI platforme za pametne gradove.

Kompanije s najvećim rastom

Većina kompanija (33) zabilježila je rast u odnosu na prethodnu godinu. Najvećih deset kompanija po rastu su: ITX, Sparsh CCTV, Dongguan Yutong Optical Technology, Tamron, Everfocus Electronics, Raythink, Milestone Systems, Dynacolor, Intelbras i Hanwha Vision. Vrijedi napomenuti da su dvije najveće kompanije na svijetu, Hikvision i Dahua, u ovom segmentu imale skromniji rezultat. Hikvision je zabilježio rast od 3,5 posto u 2024, znatno manji od 7,42 posto u periodu 2022-2023. Dahua je, pak, imala pad od 0,1 posto.

Pad kineskog tržišta

Kineske su kompanije zabilježile slabije rezultate i manje-više povukle globalno tržište nadole. Prema izvještaju Novaire, globalno tržište videonadzora zabilježilo je pad od 0,3 posto u 2024. godini, što je u velikoj mjeri uzrokovano padom kineskog tržišta od 7,8 posto, koji je neutralisao rast od 4,9 posto u ostatku svijeta. Omdia je u intervjuu za asmag.com također istakla da je kinesko tržište u 2024. zabilježilo treću uzastopnu godinu kontrakcije od 9,6 posto, dok su tržišta izvan te zemlje ostvarila zdrav rast od 7,5 posto, na ukupno 16,8 milijardi dolara.

“Neprestani pad rezultat je više faktora: dugotrajne korekcije u sektoru nekretnina, ograničenih javnih ulaganja i smanjenog poslovnog povjerenja, što je ozbiljno ograničilo investicije u projekte u vladinom, korporativnom i sektoru malih i srednjih preduzeća, produbljujući višegodišnju kontrakciju tržišta”, rekao je Tommy Zhu, glavni analitičar za privatnu zaštitu u Omdiji.

Kada je riječ o trenutnom stanju, Omdia je dala optimističniju procjenu za kinesko tržište, predviđajući manji pad 2025. godine i povratak rasta u 2026. “Pokretači rasta uključuju povećano izdavanje državnih obveznica usmjerenih na digitalizaciju, infrastrukturu i visoku tehnologiju u proizvodnji. Nedavno najavljeni mega projekti, poput hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo i željeznice Xinjiang – Tibet, također će potaknuti rast sektora kritične infrastrukture”, rekao je Zhu.

Restrukturiranje kao rješenje

Kaznene mjere SAD-a prema Kini imale su minimalan utjecaj na kineske sigurnosne kompanije – barem kada su u pitanju veće firme. “Vodeće kompanije poput Hikvisiona i Dahue počele su restrukturirati svoje globalne lance snabdijevanja već 2018. godine, kada su se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine pojačale. Osnivanjem proizvodnih baza u Indiji, Vijetnamu i Brazilu, ove dvije kompanije ublažile su utjecaj carina”, rekao je Zhu. “Osim toga, zbog trajnih američkih sankcija, Hikvision je postupno napustio američko tržište, dok je Dahua prodala svoje sjevernoameričke operacije. Kao rezultat, najnovije carine imaju minimalan utjecaj na ove lidere industrije. Druge manje kompanije, koje ovise o američkom tržištu, a nemaju lokalne proizvodne pogone, mogu se suočiti s rastućim izazovima zbog američkih trgovinskih barijera.”

Pogled na 2025. godinu

Nije potrebno posebno naglašavati da je 2025. bila godina puna događaja. Rat Rusije i Ukrajine se nastavio. Sukobi na Bliskom Istoku trajali su sve dok Izrael i Hamas nisu postigli primirje, koje još nije utvrđeno. Međutim, prava transformativna sila koja je promijenila globalnu ekonomsku dinamiku bila je trgovinski rat koji je SAD pokrenuo protiv različitih zemalja. Trgovinski rat protiv Kine bio je posebno intenzivan, pri čemu su Sjedinjene Američke Države uvele trocifrene carine na kinesku robu i zabranile prodaju naprednih američkih tehnologija Kini, uključujući napredne čipove. Kina je odgovorila kontrolom izvoza rijetkih zemalja prema SAD-u i zaustavljanjem kupovine američke soje. Nakon nedavnog sastanka predsjednika Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u Južnoj Koreji, dvije supersile privremeno su postigle primirje koje se očekuje da će trajati godinu dana.

Kontrola izvoza čipova iz SAD-a trenutno ima ograničen učinak na kinesku sigurnosnu industriju, dodaje Omdijin analitičar. “Američke sankcije vodećim kineskim sigurnosnim kompanijama počele su prije pandemije i u posljednjih nekoliko godina kontinuirano su pojačavane. Tokom proteklih nekoliko godina, Hikvision i Dahua su prešli na alternative proizvedene u Kini kako bi osigurali sigurnost lanca snabdijevanja.”

Hikvision navodi da su izgledi za 2025. godinu dobri. “Iz perspektive Hikvisiona, ostvaren je stabilan rast na međunarodnim tržištima u 2025. Iako se određene regije suočavaju s geopolitičkim i trgovinskim izazovima, vidjeli smo snažnu potražnju na tržištima u razvoju, kao što su Bliski Istok i Afrika (MEA), Latinska Amerika i Pan-APAC”, rekao je Allen Tang, potpredsjednik Hikvisionovog Međunarodnog poslovnog centra.

Ostale kompanije s kojima smo razgovarali također su dale pozitivna očekivanja za 2025. godinu, unatoč globalnim izazovima i neizvjesnostima. “Geopolitičke trgovinske barijere su prepreka za industriju, posebno u vezi s prekograničnim prijenosom tehnologije i otpornosti lanaca snabdijevanja. U HID-u smo se s tim nosili tako što smo ostali fokusirani na ispunjavanje potreba kupaca, ulagali u lokaliziranu proizvodnju gdje je to bilo moguće i diverzificirali partnere za nabavku. To nam je omogućilo da ostanemo otporni i nastavimo pružati pouzdana rješenja za provjeru identiteta kupcima širom svijeta”, rekao je Ramesh Songukrishnasamy, stariji potpredsjednik i tehnički direktor u HID-u.

AI: Iz troška u vrijednost

Što se tiče pokretača rasta ove godine, predstavnici sigurnosnog sektora ističu povećanu potražnju i uvođenje naprednih tehnologija poput vještačke inteligencije, koja je, kako navode, transformisala sigurnost iz glavnog troška u glavnu vrijednost.

“Integracija vještačke inteligencije i dalje redefiniše sigurnosnu industriju, potičući prelazak s reaktivne zaštite na inteligentnije, adaptivne sisteme. Najznačajnije inovacije su one koje proširuju uvid u stanje na nadziranom prostoru i omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na podacima u stvarnom vremenu, pomažući sigurnosnim i sistemima za upravljanje zgradama da rade zajedno što skladnije”, rekao je Howard Lang, predsjednik Gunnebo Entrance Controla.

Posebno su široku pažnju privukli tzv. veliki AI modeli, koji se treniraju na ogromnim skupovima podataka i za koje se smatra da znatno poboljšavaju tačnost detekcije i smanjuju broj lažnih alarma.

“Veliki AI modeli predstavljaju jednu od najtransformativnijih inovacija koja danas preoblikuje sigurnost. Od inteligentne analitike kamera do mogućnosti trenutnog pretraživanja videozapisa, primjena velikih AI modela donosi značajna poboljšanja u zaštiti, poslovnoj inteligenciji, upravljanju saobraćajem i drugim oblastima. U skladu s tim trendom, Hikvision je lansirao naše Guanlan velike AI modele, koristeći ove sposobnosti za pružanje napredne inteligencije u našim novim proizvodima i rješenjima. Ovaj strateški fokus na integraciju velikih AI modela pozicionira nas na čelo razvijajućeg sigurnosnog pejzaža”, rekao je Tang.

Izazovi

Uprkos optimizmu, u sektoru sigurnosti i dalje postoje različiti izazovi. Jedan od njih je kibernetička sigurnost, posebno u vrijeme kada su sigurnosni uređaji više povezani nego ikad, a videozapisi se mogu falsificirati ili manipulirati pomoću vještačke inteligencije.

“Jedan od glavnih izazova u 2025. bila je pojava sofisticiranih AI napada koji brišu granicu između fizičkih i digitalnih proboja. Izvještaj HID-a State of Security and Identity 2025 otkrio je da je 62 posto preduzeća iskusilo proboje vezane za identitet, što ukazuje na obim izazova. Istovremeno, organizacije su pod pritiskom da moderniziraju staru infrastrukturu, istovremeno osiguravajući usklađenost s globalnim i regionalnim propisima koji se razvijaju. Organizacije sve više shvataju da efikasna sigurnost ne smije ugroziti praktičnost, i upravo tu HID nastavlja pružati diferenciranu vrijednost kroz pouzdane tehnologije i unaprijeđeno korisničko iskustvo”, rekao je Songukrishnasamy.

“Nedostatak osoblja, visoka fluktuacija te troškovi i složenost obuke postale su neke od najvećih prepreka za kompanije u cijeloj industriji. Partneri u distribucijskom kanalu posebno osjećaju pritisak jer se bore da pronađu i zadrže kvalificirane tehničare, često se susrećući sa greškama i neefikasnostima koje proizlaze iz nedostatka iskustva. Ovi izazovi nisu samo problemi za odjele ljudskih resursa, oni oblikuju koliko brzo kompanije mogu inovirati i koliko efikasno mogu poslovati”, rekla je Danille Mitchell, menadžerica za obuku za APAC i IMEA regije u kompaniji Gallagher Security.

“Za nas, rješavanje problema vezanih za ljude značilo je snažno ulaganje u obrazovanje, obuku i partnerstva. Fokusirali smo se na pružanje resursa koji pomažu popuniti praznine u kompetencijama, omogućavajući pristup ekspertizi i gradeći dugoročno povjerenje s kupcima i partnerima. Suočavajući se direktno s ljudskim aspektom industrije, otkrili smo da možemo ukloniti dio prepreka koje usporavaju usvajanje tehnologije i pomoći da tehnologija zaista isporuči vrijednost koju obećava”, dodala je ona.

Optimistično za 2026.

Što se tiče naredne godine, akteri iz oblasti sigurnosti takođe su izrazili optimizam, navodeći da će se zamah s naprednim tehnologijama poput vještačke inteligencije i mobilne kontrole pristupa nastaviti. “Optimistični smo u pogledu 2026. godine, uz očekivanja daljeg rasta na našim ključnim tržištima. Zamah će biti potaknut ubrzanom primjenom digitalnih identifikacija, mobilnog pristupa i biometrije, kako sve više vlada uvodi inicijative za modernizaciju nacionalnih identiteta. U poslovnom sektoru očekuje se brzo širenje potražnje za objedinjеnim rješenjima pristupa, gdje jedna digitalna akreditacija osigurava i cyber i fizički pristup“, rekao je Songukrishnasamy, dodavši: “Naše istraživanje za 2025. ističe da preko 70 posto organizacija planira povećati ulaganja u mobilni identitet i izdavanje akreditiva u naredne dvije godine. Ovaj trend će se nastaviti i u 2026., zajedno s povećanom potražnjom za zero-trust arhitekturama koje duboko integrišu identitet u sigurnosne okvire.”

Andrew Elvish, potpredsjednik marketinga u Genetecu, dodaje: “Investicije se nastavljaju, a stručnjaci za sigurnost pristupaju tehnologiji s istinskom radoznalošću i kreativnošću. Kako alati vještačke inteligencije nastavljaju ubrzavati istrage, a inteligentna automatizacija pomaže operaterima sigurnosti da steknu objedinjeno razumijevanje aktivnosti u različitim sistemima, očekujemo nastavak rasta.”

“Očekujemo nastavak pozitivnog zamaha u 2026, posebno kako vještačka inteligencija postaje svjesnija konteksta i dodatno integrisana u ključne vertikale poput pametnih gradova. Usmjerenje ka automatskim radnim tokovima proširit će ulogu AI-ja, šireći njenu primjenu izvan tradicionalne sigurnosti u oblasti poput operacija i poslovne inteligencije, gdje kamera djeluje kao senzor koji generiše podatke”, rekao je Gerard Figols, glavni operativni direktor u i-PRO-u.

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Ova analiza, koju je za Hrvatski ceh zaštitara izradio Ekonomski institut Zagreb, pruža pregled ključnih pokazatelja i trendova u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj. Cilj je pratiti poslovne procese, tržišne odnose i ulogu sektora u privredi, istovremeno ističući izazove i prilike za daljnji razvoj.

Izvor: Hrvatski ceh zaštitara ; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju preduzeća unutar sektora privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine u Republici Hrvatskoj. Analizu sektora privatne zaštite proveo je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), u saradnji s HCZ-om, uključujući njihove komentare.

Rangiranje i ključni pokazatelji

Cilj analize je praćenje ključnih poslovnih procesa, tržišnih odnosa i značaja privatne zaštite za ukupnu privredu. Analiza se temelji na podacima Financijske agencije (FINA), preuzetim s web-portala Info.BIZ, i obuhvata dva podsektora – fizičku i tehničku zaštitu. Firmama koje posluju u oba segmenta dodjeljuje se podsektor u kojem ostvaruju veći udio prihoda. Novčane vrijednosti prikazane su u eurima, a raniji iznosi preračunati su prema prosječnom godišnjem kursu Hrvatske narodne banke.

Rang-lista top 30 preduzeća po podsektorima temelji se na broju zaposlenih prema satima rada i aktivnosti na tržištu tijekom godine. Za svaku firmu analizirani su ukupni prihod, dobit/gubitak, prihod i dobit po zaposlenom te prosječna mjesečna neto plata, prikazani za posljednje tri godine, uključujući rang i godišnje promjene.

Analiza ne obuhvata obrte koji ne predaju FINA-in izvještaj, unutrašnje čuvarske službe, firme koje većinu prihoda ostvaruju izvan privatne zaštite ili bez odgovarajuće dozvole. Budući da FINA ne prikazuje strukturu prihoda kod firmi s više djelatnosti, rezultati mogu blago precijeniti one kod kojih privatna zaštita nije osnovna djelatnost. U pojedinim slučajevima prosječne neto plate zbog rada u nepunom radnom vremenu prikazane su ispod zakonom propisanog minimuma za 2024. godinu (677 eura neto).

Stabilan broj zaposlenih

Ukupni prihodi sektora Privatne zaštite u posljednje tri godine bilježe snažan rast – s 400 miliona eura u 2022. na 470 miliona eura u 2023. te 532 miliona eura u 2024. godini. Time je sektor privatne zaštite rastao brže od prosjeka nacionalne privrede u periodu 2022/23. (17,6% u odnosu na 9,1%) i u periodu 2023/24. (13,2% u odnosu na 5,2%). Iako udio sektora u ukupnim prihodima hrvatske privrede iznosi tek oko 0,3%, stabilan rast upućuje na njegovu otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenjivim tržišnim i makroekonomskim uslovima.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih Prihoda

Prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli su sporije od ukupne privrede, da bi se trend preokrenuo u 2023, pokazujući otpornost i fleksibilnost sektora prema inflaciji i rastu troškova. Iako sektor čini mali udio u ukupnim prihodima privrede, ostvaruje stabilan i iznadprosječan rast. Rashodi prate prihode, ali sporije, što je dovelo do povećanja profitabilnosti: dobit nakon oporezivanja porasla je s 34 miliona eura u 2022. na 50 miliona u 2024. Broj zaposlenih ostaje stabilan – oko 13.000 radnika, s prosjekom od 52 po preduzeću i minimalnim fluktuacijama.

Grafikon 2. Stopa promjene prosječnog broja zaposlenih

 

Sektor privatne zaštite pretežno čine srednje velike firme, što ga čini otpornijim na tržišne fluktuacije u odnosu na mikro preduzeća koja dominiraju ukupnom privredom. Stabilnost zaposlenosti postavlja izazov za povećanje produktivnosti i konkurentnosti bez većih ulaganja u tehnologiju. Prosječne mjesečne neto plate rastu s 676 eura u 2022. na 910 eura u 2024, ali i dalje zaostaju za prosjekom hrvatske privrede (1.174 eura).

Grafikon 3. Promjena prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku

Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj stabilno raste, s povećanjem prihoda, dobiti i broja zaposlenih, ali ostaje radno intenzivan i suočen s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage. Ukupna aktiva raste s 240 miliona eura u 2022. na 297 miliona eura u 2024, pri čemu udio u privredi ostaje oko 0,13%. Dugotrajna i kratkotrajna imovina jačaju likvidnost, a obaveze po zaposlenom ostaju znatno niže od prosjeka privrede. Plate rastu, ali i dalje zaostaju za prosjekom, što potencijalno otežava kadrovsku stabilnost. Dugoročna održivost rasta ovisi o modernizaciji poslovnih procesa, većoj produktivnosti i konkurentnijim platama, uz daljnja ulaganja u tehnologiju i digitalizaciju.

Fizička zaštita

Podsektor fizičke zaštite u Hrvatskoj karakterizira snažna koncentracija tržišta i stabilna zaposlenost. Analiza 30 najvećih preduzeća pokazuje da ova grupacija dominira gotovo cijelim sektorom, dok manja preduzeća zapošljavaju simboličan broj radnika.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 94,6% ukupnog broja radnika u podsektoru (oko 10.700 zaposlenih u 2024), dok preostalih nekoliko stotina radnika radi u manjim firmama. Posebno se ističu Securitas Hrvatska i Sokol, koji zajedno zapošljavaju 3.926 radnika, odnosno više od trećine ukupnog broja zaposlenih. Analiza trenda posljednjih godina pokazuje da najveće kompanije bilježe blagi pad broja zaposlenih (Securitas sa 2.119 u 2023. na 2.058 u 2024), dok manje imaju izraženije oscilacije. Ukupna zaposlenost u podsektoru posljednjih pet godina stabilna je na razini od oko 11.300 zaposlenika.

Ukupan prihod

Top 30 preduzeća u 2024. ostvaruje 279,7 miliona eura prihoda, što predstavlja više od 92% ukupnog prihoda podsektora. Dominacija vodećih firmi posebno je izražena kod Securitasa i Sokola, koji zajedno generišu trećinu prihoda. Posljednje tri godine pokazuju kontinuirani rast sektora – prihodi su porasli s 262 miliona eura u 2023. na 301 milion eura u 2024, pri čemu je najveći skok zabilježen u 2024. (+15%).

Dobit nakon oporezivanja

Dobit 30 najvećih preduzeća u 2024. iznosi 24,6 miliona eura, što čini preko 88% ukupne dobiti podsektora. Najveći doprinos ostvaruju Sokol (5,8 miliona eura) i Klemm sigurnost (3,5 miliona eura), koji zajedno ostvaruju trećinu ukupne dobiti. Trend posljednjih godina pokazuje ubrzani rast – dobit podsektora porasla je 30% u odnosu na 2023, uz stabilan rast vodećih preduzeća i oscilacije kod manjih subjekata, uključujući povremene negativne rezultate.

Prihod po zaposlenom

Prosječan prihod po zaposlenom u 30 najvećih preduzeća iznosi 26.050 eura, dok specijalizirana preduzeća kao što su FINA Gotovinski servisi (44.127 eura) i Alfa Security & Demining (47.209 eura) višestruko nadmašuju prosjek zahvaljujući specifičnim poslovnim modelima. Najveće plate ostvaruju ista specijalizirana preduzeća, dok prosjek većine njih ostaje između 650 i 900 eura.

Stabilan rast

Podsektor fizičke zaštite ulazi u fazu stabilnog rasta prihoda, dobiti i plata, uz izraženu koncentraciju tržišta. Vodeće kompanije dominiraju zaposlenošću i finansijskim rezultatima, dok manje bilježe veće oscilacije u broju zaposlenih, dobiti i platama. Dugoročno gledano, sektor se suočava s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage u manjim firmama, dok tržišni lideri dodatno učvršćuju svoju poziciju. Prosječna mjesečna neto plata u top 30 preduzeća iznosi 859 eura, što je rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 1. Fizička zaštita: 30 najvećih licenciranih kompanija prema ukupnim prihodima

Tehnička zaštita

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan rast i jačanje tržišne koncentracije, uz sve izraženiju ulogu najvećih poduzeća u oblikovanju sektorskih trendova.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 1.051 radnika, što čini 64% ukupne zaposlenosti u podsektoru u 2024. Preostali 591 radnik radi u manjim firmama. Posebno se ističu Eccos inženjering i Alarm automatika, koji zajedno zapošljavaju 295 radnika, odnosno 17,9% ukupnog sektora. Posljednje tri godine pokazale su stabilan rast zaposlenosti: +3,3% u 2023. i +2,2% u 2024. Broj zaposlenih u top 10 preduzeća kreće se stabilno, uz blagi rast, dok ukupna zaposlenost u podsektoru od 2020. do 2024. pokazuje kontinuiranu ekspanziju.

Ukupan prihod

30 najvećih preduzeća u 2024. ostvaruje 165,9 miliona eura prihoda, odnosno 72,1% ukupnog sektorskog prihoda, dok manje firme generišu 64,3 miliona eura. Dva vodeća preduzeća po prihodima, Alarm automatika i Eccos inženjering, zajedno ostvaruju 58,4 miliona eura, što je četvrtina ukupnih prihoda podsektora. Posljednje tri godine zabilježen je snažan rast prihoda: 22,0% u 2023. i 10,9% u 2024.

Dobit nakon oporezivanja

Top 30 preduzeća ostvaruje 14,5 miliona eura dobiti, što čini 64,0% ukupne dobiti podsektora, dok manja preduzeća bilježe 8,1 milion eura. Najveći doprinos imaju Insig2 i Eccos inženjering, s ukupno 4,1 milion eura dobiti (18,5% sektora). Posljednje dvije godine pokazale su snažan rast profitabilnosti, naročito u 2024. (+11,2% u odnosu na 2023), nakon stabilnog razdoblja.

Prihod po zaposlenom i produktivnost

Prosječan prihod po zaposlenom u top 30 preduzeća u 2024. iznosi 157.891 euro, znatno više nego kod manjih preduzeća. Najveći rast bilježe Leadtech (-7,8% u odnosu na 2023.) i Uniteh (+13,1%). Posljednje tri godine pokazuju jasan uzlazni trend produktivnosti, od oko 130 hiljada eura u 2023. do 140 hiljada eura u 2024, uz prednost najvećih preduzeća. Povećanje produktivnosti odražava digitalizaciju, bolju organizaciju poslovnih procesa i ulaganja u tehnologiju.

Prosječna mjesečna neto plata

U 2024. prosječna plaća u cijelom podsektoru iznosi 1.274 eura, dok top 30 preduzeća isplaćuje prosječno 1.381 euro, a manja preduzeća 1.083 eura. Najveće plate ostvaruju Insig2 i Špica sustavi, koje znatno premašuju prosjek podsektora. Posljednje tri godine pokazuju kontinuiran rast plata – od 976 eura u 2022, preko 1.085 eura u 2023. do 1.274 eura u 2024.

Trendovi i liderstvo

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj ulazi u fazu stabilnog rasta, s izraženom koncentracijom resursa i rezultata u vodećim preduzećima. Broj zaposlenih, prihodi i dobit rastu kontinuirano, dok najveći igrači jačaju tržišnu poziciju i utjecaj. Produktivnost i plate u najvećim kompanijama signaliziraju konkurentnost i inovativnost sektora, dok se manje firme suočavaju s izazovima privlačenja kvalificirane radne snage. Trendovi ukazuju da će tržišni lideri imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju sektora, oblikujući njegovu strukturu i performanse. Rastuća konkurencija za kvalificirane radnike znači da uspješna preduzeća sve više nagrađuju svoje zaposlenike, povezujući bolje rezultate s većim platama.

Tabela 2. Tehnička zaštita: 30 najvećih licenciranih firmi prema ostvarenim prihodima

ASSA ABLOY Intervju: Zašto je nativna integracija bežičnih brava važna u savremenim sigurnosnim sistemima

Kada se kreiranje korisničkog iskustva u zgradi odvija fluidno, od ulaznih vrata do najudaljenije kancelarije, prednosti su višestruke. Besprijekorno funkcionisanje zgrade donosi korist svima, i korisnicima i menadžerima objekta. Kada su interakcije pojednostavljene počevši od glavnog ulaza i kroz cijeli prostor, radni tokovi postaju efikasniji, a svaki učesnik dobija veći osjećaj sigurnosti i pouzdanosti.

Većina organizacija danas prepoznaje važnost povezivanja pristupnih sistema sa sigurnosnim rješenjima poput alarma i CCTV-a, kao i sa HVAC-om i sve širim spektrom poslovnih softverskih paketa. Da bi se sistemi povezali još potpunije, menadžerima sigurnosti potrebna je potpuna, praktična i digitalna kontrola nad što većim brojem pristupnih tačaka (ne samo nad vratima) umjesto da paralelno upravljaju digitalnim i mehaničkim pristupom. Najefikasniji i najisplativiji način da se prošire nadzor i kontrola jeste korištenje digitalnih brava integrisanih u sistem. Na okruglom stolu s pitanjima i odgovorima, Walter Sackl iz ASSA ABLOY-a razgovarao je s predstavnicima kompanija Nedap, Honeywell i Motorola o ključnim pitanjima povezanima s integracijom najnovijih tehnologija digitalnog pristupa, poput  bežičnih brava Aperio.

Walter Sackl, menadžer za partnerstva za digitalna rješenja za pristup u ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA: Kako vidite važnost integracije bežičnih brava za vas kao OEM proizvođača i za vaše korisnike?

Jeroen van Os, menadžer komercijalnih integracija, Nedap: Uvijek je važno posmatrati stvari iz perspektive korisnika odnosno sagledati kakvu korist oni imaju. Mi smo integrisali Aperio na dva načina, odnosno Wireless Online i OSS offline verziju. Nedap je bio jedan od prvih korisnika OSS standarda prije nekoliko godina jer vjerujemo u otvorene standarde. To korisnicima daje mogućnost kombinovanog korištenja oba formata. Aperio E100 maska za brave je najpopularniji uređaj za vrata u ponudi kompanije ASSA ABLOY .

Frédéric Haegeman, direktor međunarodnih rješenja kontrole pristupa, Motorola: Bežične brave su sve traženije među našim sistem integratorima i krajnjim korisnicima. One kupcima daju ogromnu fleksibilnost u pogledu skalabilnosti i modularnosti jer mogu kombinovati različite konfiguracije. Online integracija pruža sigurnost u realnom vremenu. Aperio portfolio iz ASSA ABLOY-a u kombinaciji s našim softverom upravo to omogućava krajnjem korisniku .

Servaas Kamerling, voditelj ponude, Honeywell Security and Access Solutions Europe: Sigurnosna industrija je toliko široka da se često zahtijeva više sistema. Najvažnije za korisnike koji koriste mnogo različitih platformi jeste da se svaka obavijest može obraditi na isti način, bez obzira odakle dolazi, odnosno bio to alarm, senzor za detekciju neovlaštenog rukovanja ili neki drugi uređaj. Uz ovu integraciju, oni ne moraju savladati deset različitih sistema da bi unaprijedili efikasnost u objektu.

Pitanje (WS): U kojim sektorima je potražnja za integracijom bežičnih brava posebno izražena?

FH, Motorola: Najveći interes vidimo u obrazovanju, komercijalnim nekretninama i lokalnoj upravi.

SK, Honeywell: Najveći uspjeh bežične brave imaju u objektima obrazovnih kampusa, posebno u studentskom smještaju, te u uredskim prostorima gdje se unutrašnja vrata mogu jednostavno integrisati u naš LenelS2 sistem kontrole pristupa. U hibridnim sistemima kontrole pristupa čitači se često koriste na perimetru ili ulazima odjela, a brave unutar objekta za pojedinačne kancelarije. Bežične instalacije su obično isplativije kada se mehaničke brave jednostavno zamjenjuju elektronskim bravama.

JvO, Nedap: Obrazovanje i zdravstvo, posebno u Belgiji, kao i avijacija na aerodromu Schiphol. U ovakvim okruženjima jako je korisno da kupci ne moraju provlačiti kablove do tolikog broja prostorija. To štedi troškove. Uz Wireless Online oni mogu daljinski otvarati vrata. To je jedan od primjera odličnog podudaranja između proizvoda kompanija Nedap i ASSA ABLOY .

Pitanje (WS): U kojoj mjeri je važan mobilni pristup za budućnost?

SK, Honeywell: Kupci uvijek traže najpraktičnije rješenje. Kako je teško osporiti praktičnost plastične pristupne kartice, malo je vjerovatno da će ona potpuno nestati. Međutim, plastika nije ekološki najbolja opcija i može se izgubiti ili zaboraviti. Mobilni telefon ljudi gotovo nikad ne zaboravljaju. Na kraju, izbor je na kupcu. Usvajanje mobilnih akreditiva će brzo rasti, ali vjerujem da će dugo postojati više opcija, uključujući i biometriju.

FH, Motorola: Mobilni pristup sa sobom donosi jednu dilemu: kolika je spremnost korisnika da ga plate? Ljudi to zaista žele, ali ovo pitanje ostaje. To je neupitan tehnološki trend koji se ne može ignorisati, jednostavno zato što mlađe generacije mobilni telefon vide kao produžetak svoje ruke. Sve žele raditi na telefonu. Digitalni novčanik im je važniji od fizičkog. Ova tehnologija mora postati dio osnovne ponude, ali to može potrajati. Međutim, čak će i regije koje sporo usvajaju ovu tehnologiju brzo sustići ostale.

JvO, Nedap: Vidimo veliki napredak, posebno sada kada se „big tech“ kompanije kao Apple i Google fokusiraju na mobilni pristup. To gura tržište u jednom smjeru. To je glavni fokus Nedapovog portfolija pristupnih rješenja, s kvalitetnijim integracijama u mobilnom prostoru. Digitalni akreditiv nam je važan prioritet. Naša rješenja poput AEOS-a uglavnom se koriste u kompleksnim kompanijama, s mnogo lokacija i velikim brojem korisnika. Tu spadaju kritična infrastruktura, finansijski sektor, a posebno brzorastući sektor nekretnina u Poljskoj

Pitanje (WS): Da kažemo nešto više o integraciji ASSA ABLOY Aperio bežične tehnologije zaključavanja. Ona je od početka razvijana tako da se nativno integriše u velike OEM sisteme, a ne samo kao dodatak. Kako se integracija Aperio rješenja poredi s drugim proizvodima? Postoje li važne razlike koje je potrebno istaknuti?

JvO, Nedap: Od partnera dobijamo vrlo dobre povratne informacije. Oni jasno vide razliku u integraciji Aperio tehnologije u odnosu na druge proizvođače kada je primjenjuju u projektima. Dokumentacija je vrlo jasna. Kupci ne žele komplikacije. Oni samo žele nastaviti s projektom. Važno je istaći širok spektar Aperio uređaja, od kvaka preko maski za brave, do cilindara i brava.

FH, Motorola: Ovo je vodeća tehnologija za okruženja pametnih zgrada. Aperio nudi fleksibilnost integracije, sigurnost, kvalitet i estetiku. Ova bežična brava  korisnicima omogućava implementaciju sigurnosti u realnom vremenu. Podržano je skaliranje za stotine vrata, a ne samo desetine. Za mene je Aperio proširenje cjelokupnog rješenja kontrole pristupa, odnosno rubni uređaj. Pitanje je sljedeće. Dugoročno gledano, koliko „pametnim“ možete učiniti rubni uređaj kako biste ponudili još veću vrijednost korisniku zgrade?

Pitanje (WS): Koji su najvažniji izazovi sigurnosnog menadžmenta u narednim godinama?

SK, Honeywell: Menadžeri objekata žele osigurati da svaki posjetilac dobije najbolje moguće iskustvo. Sigurne, zaštićene i efikasne zgrade treba da omoguće lako rezervisanje prostora i posjete osobama unutar objekta. Korištenje i pristup objektu mora se odvijati „bez trenja”. Objekat mora biti otvoren i gostoprimljiv, ali istovremeno siguran u mjeri u kojoj to ljudi očekuju. Taj balans postaje važniji nego ikad. Ovo su zanimljiva vremena za našu industriju.

FH, Motorola: Ko god ima pravi odgovor na to pitanje vjerovatno bi osvojio milion dolara. Budućnost je tamo gdje infrastrukura pametnih zgrada pravi neprimjetan most do korisničkog iskustva. S tehnološke strane, to je interakcija korisnika s objektom: ostavljanje stvari u ormariću, parkiranje, pozivanje gostiju, rezervacija sastanaka, posjeta restoranu itd. Sve ove interakcije danas zahtijevaju više sistema i sve se odvijaju preko mobilnog telefona. Tu leži odgovor za istinski pametnu zgradu.

JvO, Nedap: Nepraktičnost je najveći izazov za korisnike. Svi smo navikli na najintuitivnije interfejse na telefonima. Ako korisnik mora razmišljati o tome da li dvije platforme međusobno komuniciraju kada pokušava otvoriti vrata, to više nije prihvatljivo. Moramo se fokusirati na ono što ljudi doživljavaju u praksi, a ne samo na tehničku stranu. Ovo je izazov za cijelo tržište sigurnosti. Veoma smo tehnički orijentisani, a mogli bismo se mnogo više osloniti na UX odnosno korisničko iskustvo. Potreban nam je pristup bez smetnji. Osim toga, cyber prijetnje postaju sve značajnije. Integracija ne smije biti slaba tačka i ona mora biti zaštićena od cyber prijetnji jer postaje dio naše platforme.

SK, Honeywell: Cyber sigurnost je izuzetno važna. Dovoljno je pogledati vijesti da vam postane jasno koliko je važno zaštititi podatke, mreže i integritet sistema. Standardi su ključni, od EU i šire, uključujući ISO 27000, NIS2 i CRA. Kupcima je ponekad teško ostati u toku s brzim promjenama regulative. Na nama kao proizvođačima je da pružimo pomoć i podršku gdje god je potrebna.

ASSA ABLOY: U odgovoru na mnoge buduće sigurnosne izazove nastavljamo promovisati prednosti nativne integracije. Nativna integracija između digitalnih uređaja i sistema kontrole pristupa sigurnosnim timovima nudi veću kontrolu i širi domet, a bez povećanja opterećenja. To se postiže potpunom integracijom novih brava preko jedne sistemske baze podataka. Administratori jedanput ažuriraju jedan interfejs i jednu bazu. Nema više paralelnog vođenja sistema ili dupliranja zadataka. Ovo je jedna od ključnih prednosti Aperio bežičnih brava. Osim toga, kada OEM integriše Aperio u svoj sistem, svi budući Aperio proizvodi su automatski već integrisani. Zbog ovih razloga Aperio redovno dobija brojna priznanja, od Interseca i Detektora, pa do ovogodišnje nagrade BW za najinovativniji sigurnosni proizvod godine. Sa širokim iskustvom ASSA ABLOY-a u digitalnom pristupu, a posebno u oblasti integracija, naši OEM partneri mogu pomoći svojim korisnicima da se digitaliziraju s potpunim povjerenjem.