Home Kategorija a&s Adria Talks (Page 4)

a&s Adria Talks

Tržište cyber sigurnosti zasnovane na generativnoj AI spremno za četverostruki rast do 2031.

Tržište cyber sigurnosti koje koristi generativnu umjetnu inteligenciju ulazi u period snažne ekspanzije, pokazuje novi izvještaj MarketsandMarkets, uz očekivani rast vrijednosti sa 8,65 milijardi USD u 2025. na čak 35,50 milijardi USD do 2031. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 26,5%. Jedan od glavnih pokretača ovog rasta je sve veća upotreba AI agenata koji mogu autonomno izvršavati zadatke, a koji zahtijevaju snažne mehanizme zaštite kako bi se spriječile zloupotrebe i neželjene posljedice.

Izvještaj naglašava da su povrede AI modela i aplikacija već postale značajan izazov. Prema IBM-ovom izvještaju o troškovima povreda podataka za 2025, 13% organizacija širom svijeta prijavilo je ovakve incidente, od čega je 60% rezultiralo kompromitacijom podataka, a 31% izazvalo operativne poremećaje. Kompanije koje koriste neregulisane “shadow AI” alate suočile su se s prosječnim dodatnim troškom od 670.000 USD po incidentu.

U azijsko-pacifičkom regionu očekuje se najviša stopa rasta, potaknuta brzom primjenom AI sigurnosnih alata u sektorima finansija, zdravstva i državne uprave. Vlade sve više koriste AI za zaštitu javnih usluga i kritične infrastrukture, dok kompanije ulažu u AI rješenja kako bi ojačale usklađenost, zaštitu podataka i povjerenje korisnika.

MarketsandMarkets ističe da raste potražnja za naprednim sigurnosnim alatima zasnovanim na AI-u, budući da prijetnje postaju sve kompleksnije.

Proizvođači ulažu u penetracijsko testiranje zasnovano na AI-u, automatizirane procjene ranjivosti i otkrivanje anomalija u realnom vremenu, čime pomažu organizacijama da premoste jaz između sigurnosnih operacija i donošenja odluka.

Istovremeno, rizici poput “prompt injection” napada, manipulacije modelima i indirektnih curenja podataka postaju sve kritičniji izazovi. Zbog toga se proizvođači sve više okreću finom podešavanju sigurnosnih barijera, višeslojnim filterima i adversarijalnoj obuci kako bi odgovorili na ove prijetnje. Zaključak izvještaja je da će spajanje generativne umjetne inteligencije i napredne cyber analitike imati ključnu ulogu u izgradnji otpornosti organizacija, zaštiti osjetljivih podataka i očuvanju povjerenja u poslovanje u sve neprijateljskijem digitalnom okruženju.

Gallagher Security: Ključne lekcije za izgradnju otpornih sigurnosnih sistema

Kako ulazimo u posljednji kvartal 2025. godine, iz kompanije Gallagher Security ističu da se sigurnosna industrija nalazi na prekretnici. Iako inovacije napreduju velikom brzinom, uspjeh sve manje zavisi od novih funkcionalnosti, a sve više od načina na koji organizacije usvajaju, usklađuju i primjenjuju tehnologiju u realnim okruženjima. Na osnovu vlastitog globalnog istraživanja i iskustva, kompanija izdvaja nekoliko jasnih lekcija za lidere koji žele unaprijediti svoje sigurnosne strategije.

Prvo, sigurnost više nije samo zaštita – ona je strateški pokretač poslovanja. Organizacije sve više koriste sigurnosne sisteme za unapređenje operativnih performansi, automatizaciju, održivost i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Drugo, modernizacija je neophodna, ali nosi i izazove. Mobilne akreditacije i prelazak na cloud napreduju, no usvajanje često kasni zbog neusaglašenih politika, ograničenja infrastrukture i nedostatka znanja. Gallagher Security savjetuje da je za napredak potrebna jasna komunikacija, praktični koraci i pouzdana partnerstva.

Treće, ljudi ostaju u središtu svake tehnološke odluke. Obuka, jednostavnost upotrebe i pristup stručnjacima često su važniji od samih tehničkih karakteristika. Istovremeno, manjak kadrova usporava implementaciju, što povećava potrebu za rješenjima koja su intuitivna, skalabilna i jednostavna za podršku.

Četvrto, usklađivanje sigurnosnih i IT strategija više nije opcija nego nužnost. Hibridna rješenja jasno pokazuju koliko su zajedničko upravljanje i međusektorska saradnja ključni za efikasno rješavanje cyber i regulatornih rizika.

Na kraju, inovacija ima vrijednost samo ako odgovara stvarnim potrebama. Uspješna rješenja prilagođavaju se postojećoj infrastrukturi, regulativama i organizacijskoj kulturi, a ne obrnuto. Za organizacije koje planiraju unaprijed, Gallagher Security poručuje: tretirajte sigurnost kao pokretača poslovne vrijednosti, ulažite u ljude i partnerstva te uskladite tehnološke odluke s dugoročnim ciljevima. U brzo mijenjajućem okruženju, ovi principi ostaju temelj izgradnje otpornih i za budućnost spremnih sigurnosnih sistema.

Brendiranje i izazovi IT industrije – priča SYS Company

U novoj epizodi našeg podcasta razgovaramo s Nedimom Sirbubalom, IT stručnjakom s više od dvije decenije iskustva u industriji koja se neprestano mijenja i donosi nove izazove. Od svojih početaka davne 1998. godine pa sve do danas, Sirbubalo je prošao put od prvih koraka u privatnom sektoru do pozicije direktora SYS Company.

Dotakli smo se njegovih početaka, izazova IT industrije, važnosti ljudi i mentorstva, kao i uloge edukacije i prakse u razvoju mladih profesionalaca. Posebnu pažnju posvetili smo projektima SYS Company, brendiranju u Bosni i Hercegovini te edukacijskom centru koji kroz radionice i treninge mladima pruža priliku da teoriju pretvore u praksu.

Saznat ćete zašto su ljudi najvrjedniji resurs svake IT kompanije, zbog čega mentorstvo pravi ključnu razliku i kako izgleda spoj teorije i prakse u realnom poslovnom okruženju.

Ako vas zanima budućnost IT industrije u BiH, izazovi i prilike koje nosi, ova epizoda donosi odgovore iz prve ruke.

Bosch i nova sigurnosna paradigma: Inovacije koje mijenjaju pravila igre

U novoj epizodi našeg podcasta ugostili smo Danijela Jerkovića, direktora Odjela za Jugoistočnu Adriju – Safety Solutions u Bosch Building Technologiesu.

Jerković je podijelio priču o svojoj impresivnoj karijeri u sigurnosnoj industriji i otkrio kako je njegova posvećenost sigurnosti proizašla iz ličnog iskustva. Ističe da sigurnosna industrija traži ozbiljnu posvećenost i ne ostavlja prostor za površnost. Zanimljivo je da je, pored godina rada u ovoj dinamičnoj oblasti, pronašao vrijeme i za kreativni izraz – napisao je roman.

Govoreći o prodaji divizija za videonadzor, kontrolu pristupa, protivprovalu i komunikacije, Jerković je pojasnio da ova Boscheva odluka nije bila posljedica neprofitabilnosti tih segmenata, već strateški potez usmjeren na redefiniranje budućeg razvoja kompanije.

Naglasio je kako Bosch transparentno komunicira ove promjene prema ključnim tržištima, gradeći povjerenje s partnerima i klijentima.

Dotaknuli smo se i globalnih trendova te načina na koji Bosch prilagođava svoje poslovne modele promjenama na tržištu. U takvome okruženju, edukacija, inovacije i strateške vizije su temelj uspjeha kompanije.

Pratite nas na a&s Adria TV i ne propustite ovu epizodu!

Intervju: Fabio Amore, direktor izvoza za Balkan i Bliski Istok, Cardin Elettronica

Dizajniramo skalabilna i robusna rješenja koja se prilagođavaju svakom kontekstu. U stambenim objektima prednost dajemo kompaktnosti, tihom radu i estetici. U industrijskim i komercijalnim objektima fokusiramo se na snagu, pouzdanost i automatizaciju sposobnu za veliki broj radnih ciklusa. No, u svim slučajevima pružamo sigurnost, jednostavnost korištenja i daljinsko upravljanje

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Možete li nam se ukratko predstaviti? Kada ste počeli raditi za Cardin i šta vaša trenutna pozicija podrazumijeva?
Amore: Ja sam Fabio Amore, radim u Cardin Elettronici od 2015. godine. Karijeru sam započeo u administraciji i finansijama, a kasnije preuzeo strateške i komercijalne uloge. U Cardinu sam imao priliku voditi projekte komercijalnog razvoja u zemljama koje nisu članice Evropske unije, kao i inicijative vezane za internacionalizaciju i strateška partnerstva. Danas sam direktor izvoza za balkansko i bliskoistočno tržište. Radim na jačanju prepoznatljivosti našeg brenda i povećanju prisustva u ključnim regijama.

a&s Adria: Cardin je poznat po tradiciji i inovacijama. Koje su bile najvažnije prekretnice u razvoju vaše kompanije? Kako je pridruživanje Riello Elettronica Grupi utjecalo na strateški pravac i rast Cardina?
Amore: S više od pedeset godina historije, Cardin je uvijek spajao snažan identitet usmjeren na razvoj kontrolne elektronike i radiotehnologija, uz stalnu težnju ka dizajnu i inovacijama. Kasnije smo integrisali i razvoj te proizvodnju automatiziranih sistema za kapije, pozicionirajući se kao lider na tržištu u tim sektorima. Postali smo dijelom Riello Elettronica Grupe 2013. godine i to je bila prekretnica koja nam je omogućila jačanje proizvodnih kapaciteta, pristup novim tehnološkim sinergijama i provođenje ambicioznije međunarodne strategije. Danas smo čvrst, dinamičan i ka budućnosti orijentisan igrač u industriji automatizacije.

a&s Adria: Koje proizvode i rješenja nudite u oblasti automatizacije? Koji su proizvodi iz vašeg portfolija trenutno najtraženiji i šta ih izdvaja na tržištu?
Amore: Nudimo širok asortiman automatizacija za klizne kapije, krilne kapije, garažna vrata i rampe, pored elektronskih kontrolnih i radiotransmisijskih sistema. Trenutno su naši najtraženiji proizvodi radiotransmisijski sistemi, sistemi za automatizaciju kapija i cestovne rampe, i to zahvaljujući njihovoj pouzdanosti, kompaktnom dizajnu i jednostavnoj integraciji. Ono što nas izdvaja je kvalitet izrade, modularnost sistema i tehnička podrška koja traje i nakon prodaje.

a&s Adria: Kako vaša rješenja za klizna i krilna vrata zadovoljavaju potrebe različitih vrsta objekata, od stambenih do industrijskih?

Amore: Dizajniramo skalabilna i robusna rješenja koja se prilagođavaju svakom okruženju. U stambenim objektima prednost dajemo kompaktnosti, tihom radu i estetici. U industrijskim i komercijalnim objektima fokusiramo se na snagu, pouzdanost i automatizaciju sposobnu za veliki broj radnih ciklusa. U svim slučajevima pružamo sigurnost, jednostavnost korištenja i daljinsko upravljanje, zahvaljujući upravljačkoj elektronici koja se na tržištu ističe svojom efikasnošću i fleksibilnošću.

a&s Adria: U kojoj mjeri se Cardinovi proizvodi mogu integrisati s pametnim domovima i drugim sigurnosnim sistemima?
Amore: Integracija je jedan od naših glavnih prioriteta. Nudimo interfejse za daljinsko upravljanje putem pametnog telefona, s posebnim aplikacijama za instalatere i krajnje korisnike. Osim toga, naše kontrolne jedinice mogu komunicirati sa sigurnosnim sistemima i rješenjima za pametne domove, pružajući povezano i prilagodljivo korisničko iskustvo.

a&s Adria: Možete li izdvojiti jedan proizvod iz segmenta elektronike na koji ste posebno ponosni i objasniti zašto?
Amore: Posebno smo ponosni na našu paletu elektronskih kontrolnih jedinica, koje kombinuju napredne performanse, logiku samoučenja i jednostavnost podešavanja i održavanja. One utjelovljuju našu viziju elektronike koja je jednostavna, bez kompromisa u pogledu snage i kontrole.

a&s Adria: Koje tehnološke inovacije koristite u vašim kontrolnim jedinicama i radiopredajnicima?
Amore: Naše kontrolne jedinice integrišu tehnologiju baziranu na mikrokontrolerima, bežičnu povezanost, priključne module za integraciju putem Bluetootha i napredne sigurnosne protokole. Naši radiopredajnici koriste rolling kodove (sigurnosni mehanizmi koji se koriste za zaštitu bežične komunikacije između dva uređaja – op. ur.) i visokokvalitetne komponente kako bi pružili izvrsne performanse, uz ergonomski dizajn i prepoznatljivu estetiku.

a&s Adria: Nudite različite vrste infracrvenih moduliranih rampi. Možete li opisati njihove ključne funkcije i namjenu?
Amore: Naše infracrvene rampe osiguravaju visoku otpornost na smetnje i imaju domet do trideset metara. Sve infracrvene rampe mogu raditi u svim vremenskim uslovima zahvaljujući upotrebi materijala visokog kvaliteta i pouzdanosti. Koriste se za zaštitu automatskih ulaza, industrijskih kapija i pristupnih tačaka za vozila. Modeli s dvostrukim moduliranim zrakama pružaju dodatnu sigurnost i smanjuju broj lažnih alarma.

Podrška instalerima

a&s Adria: Kako instalaterima olakšavate proces instalacije i održavanja svojih sistema?
Amore: Veliku pažnju posvećujemo jednostavnosti instalacije i jasnoj tehničkoj dokumentaciji. Naši automatizacijski sistemi napravljeni su da budu jednostavni i intuitivni, s olakšanim ožičavanjem i pojednostavljenim programiranjem. Svi Cardinovi sistemi mogu se prilagoditi da budu dio integrisanog automatizacijskog sistema, što ih čini pogodnim kako za profesionalne korisnike tako i za instalatere u stambenom sektoru.

a&s Adria: Kako rješavate pitanja sigurnosti u bežičnim i daljinskim upravljačkim sistemima? Koju ulogu korisničko iskustvo ima u dizajnu vaših elektronskih komponenti? Možete li nam dati primjer?
Amore: Koristimo enkriptirane protokole i napredne rolling kodove kako bismo spriječili bilo kakvu vrstu kloniranja. Naši sistemi su testirani kako bismo osigurali aktivnu i pasivnu zaštitu, a kontinuirano ulažemo u istraživanje i razvoj da bismo unaprijedili pouzdanost i performanse naših bežičnih uređaja, čak i u zahtjevnim uslovima.

Korisničko iskustvo je u središtu našeg pristupa dizajnu. Svaka komponenta je konstruisana da bude intuitivna, čak i za početnike među instalaterima. Naprimjer, naše kontrolne jedinice imaju pojednostavljen interfejs s višekolornim LED indikatorima i logično raspoređenim funkcijskim tipkama, što smanjuje greške i vrijeme instalacije. Važan dodatak je i grafički ekran koji omogućava direktno podešavanje kroz pojednostavljene padajuće menije.

a&s Adria: Možete li navesti i opisati neke od najvećih ili najizazovnijih projekata u kojima je vaša kompanija učestvovala?
Amore: Učestvovali smo u infrastrukturnim projektima u Evropi i na Bliskom Istoku, uključujući automatizaciju stambenih kompleksa u Dubaiju i upravljanje industrijskim pristupnim sistemima u velikim italijanskim logističkim centrima. Svaki složen projekat je prilika da pokažemo fleksibilnost i robusnost naših rješenja.

a&s Adria: Vaše mišljenje o situaciji na tržištu sigurnosnih rješenja u Jadranskoj regiji? Koje su specifične potrebe i izazovi ovog tržišta u vezi s automatizacijom i sigurnošću te kako se Cardin pozicionira u tom kontekstu?
Amore: Jadransko tržište pokazuje jasne znakove rasta, uz sve veće usmjerenje na integrisana sigurnosna rješenja i dugoročnu pouzdanost. Glavni izazovi uključuju prilagođavanje različitim regulatornim okvirima i edukaciju profesionalaca. Cardin se pozicionira kao tehnološki partner, oslonjen na pouzdanost proizvoda i viziju usmjerenu na saradnju i fleksibilnost.

Planovi za budućnost

a&s Adria: Koji su vaši glavni razvojni prioriteti u idućih nekoliko godina, u tehnološkom i tržišnom smislu?
Amore: Ulažemo u tri glavne oblasti: digitalizaciju, održivost i internacionalizaciju. Cilj nam je da naši proizvodi budu sve više povezani, energijski efikasni i usklađeni s budućim regulativama. S komercijalnog aspekta, konsolidacijom naše distributivne mreže i uspostavljanjem novih partnerstava želimo ojačati prisustvo u Istočnoj Evropi, na Bliskom Istoku, kao i na drugim rastućim tržištima poput Afrike.

Intervju: Mihai Brana, generalni direktor i rukovodilac ureda, Honeywell Romania

Honeywell je već dugi niz godina prepoznat kao inovativan i pouzdan akter u industriji protivpožarne zaštite i sigurnosti. Primjenjujemo strategiju višebrendnog i višekanalnog pristupa kako bismo odgovorili na različite tržišne potrebe. Izgradili smo snažnu mrežu certificiranih i dugogodišnjih sistemskih integratora i distributera i zajedno isporučujemo konkurentna tehnološka rješenja i lokalizirane usluge u širokom spektru industrijskih sektora – od zaštite kritične infrastrukture do jednostavnih i lako ugradivih sistema za detekciju i dojavu požara u objektima s niskim rizikom od požara

Razgovarao: Damir Muharemović ; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Brana, možete li nam reći nešto više o Vašem profesionalnom putu te odgovornostima na mjestu generalnog direktora i rukovodioca ureda kompanije Honeywell u Rumuniji?

Brana: Po struci sam inžinjer automatike i industrijske informatike, a ujedno sam i strastveni menadžer prodaje, specijaliziran za elektroinstalacije, automatizaciju te elektronska sigurnosna rješenja za zgrade i infrastrukturu. Imam više od dvadeset godina iskustva u ovoj oblasti. Kompaniji Honeywell Life Safety Solutions pridružio sam se 2008. kao menadžer prodaje u Rumuniji. Godine 2014. preuzeo sam ulogu voditelja prodaje za protivpožarna rješenja i evakuacijske sisteme (PAVA) u Jugoistočnoj Evropi. Iste sam godine postao i generalni direktor Honeywella u Rumuniji i rukovodilac kancelarije u Bukureštu.

Kad sam se pridružio Honeywellu, lokalna organizacija u Bukureštu bila je relativno mala. Imao sam priliku da budem dio tog tima i da kao rukovodilac doprinesem njenom rastu i razvoju. Tim je od tada izrastao u veliki centar za inžinjering te korisničku i poslovnu podršku. Privilegija je predstavljati Honeywell u saradnji s eksternim partnerima, kao što su lokalne vlasti, profesionalna udruženja i akademske institucije, s namjerom da pozicioniramo našu kompaniju kao tehnološkog lidera i poželjnog poslodavca. I što je najvažnije, moja odgovornost kao rukovodioca ureda jeste da osiguram da se svi naši zaposlenici svakoga dana sigurno vrate kući.

a&s Adria: Koji ključni faktori pokreću rast industrije vatrodojave i kako vidite njen razvoj u narednim godinama?

Brana: Industrija protivpožarnih sistema stalno se razvija, vođena globalnim trendovima i izazovima poput urbanizacije, digitalne transformacije, prelaska na zelenu energiju, nedostatka kvalifikovane radne snage i starenja populacije. Ovi trendovi uvode nove materijale i tehnologije, što zauzvrat stvara složenije rizike od požara i zahtjevnije regulatorne okvire. Kao odgovor na te izazove, Honeywellov glavni cilj je prelazak s tradicionalne detekcije požara na proaktivnu prevenciju.

a&s Adria: Kako globalni trendovi u sigurnosnim regulativama i usvajanju tehnologija utječu na industriju protivpožarnih alarma, posebno u Jugoistočnoj Evropi?

Brana: Sigurnosne regulative moraju se neprestano prilagođavati promjenjivim i sve složenijim rizicima, zahtjevima i inovativnim tehnologijama za zaštitu od požara. Kontinuiran dijalog svih učesnika u industriji ključan je za unapređenje protivpožarne zaštite i efikasno usvajanje novih tehnologija. Podjednako je važno osigurati jasno, dokazano i nedvosmisleno usklađivanje s postojećim normama i standardima za svako vatrodojavno rješenje koje se implementira u nekom objektu.

Honeywell je razvio inovativnu sveobuhvatnu cloud platformu Connected Life Safety Services (CLSS), osmišljenu da pomogne vlasnicima objekata da maksimalno iskoriste performanse i dostupnost pouzdanih sistema za detekciju i dojavu požara koje nudi Honeywell. Uz CLSS, objekti mogu postati sigurniji zahvaljujući obavještenjima u stvarnom vremenu koja podržavaju pravovremeno i tačno donošenje odluka.

Digitalni zapisi svih događaja i aktivnosti generišu se automatski, čime se olakšava usklađenost s regulativama i potraživanje osiguranja. Vidljivost u stvarnom vremenu i mogućnost pristupa s udaljene lokacije doprinose smanjenju nepotrebnih terenskih posjeta i poboljšavaju efikasnost servisnih intervencija. CLSS omogućava i brže i efikasnije testiranje, održavanje i izradu izvještaja, čime se povećava produktivnost i optimizira angažman kvalificirane radne snage.

a&s Adria: Po čemu se vaši protivpožarni sistemi izdvajaju u odnosu na konkurenciju? Kako Honeywell ostaje na čelu u ovoj izrazito konkurentnoj industriji?

Brana: Honeywell je već dugi niz godina prepoznat kao inovativan i pouzdan akter u industriji protivpožarne zaštite i sigurnosti. Primjenjujemo strategiju višebrendnog i višekanalnog pristupa kako bismo odgovorili na različite tržišne potrebe. U Jugoistočnoj Evropi nudimo sveobuhvatan portfolio proizvoda kroz renomirane brendove kao što su XTRALIS, ESSER, Gent, NOTIFIER i Morley-IAS.

Izgradili smo snažnu mrežu certificiranih i dugogodišnjih sistemskih integratora i distributera. Zajedno isporučujemo konkurentna tehnološka rješenja i lokalizirane usluge u širokom spektru industrijskih sektora – od kritične infrastrukture najvišeg nivoa sigurnosti i integriteta do jednostavnih i lako ugradivih sistema za detekciju i dojavu požara u objektima s niskim rizikom od požara.

U ovom konkurentnom okruženju, održavanje dugoročnih partnerstava s profesionalnim integratorima i distributerima od ključne je važnosti. Podjednako je važno i kontinuirano ulaganje u inovativne tehnologije koje odgovaraju na sve kompleksnije izazove s kojima se suočavaju naši krajnji korisnici.

a&s Adria: Honeywell je poznat po svojim tehnološkim dostignućima. Možete li podijeliti neke posljednje inovacije i proizvode za detekciju požara?

Brana: Naša tehnološka dostignuća kontinuirano odgovaraju na sve izazove koji se pojavljuju u industriji zaštite od požara. Naprimjer, starija populacija i osobe s ograničenom pokretljivošću, kao što su pacijenti u bolnicama, često zahtijevaju više vremena za evakuaciju tokom požara. Zbog toga je vrlo rana detekcija ključna za omogućavanje bržeg i efikasnijeg odgovora. Sistemi za aspiracijsku detekciju dima pružaju značajnu prednost jer kontinuirano uzimaju uzorke zraka u prostoriji i detektiraju čestice dima mnogo ranije od tradicionalnih detektora, koji se aktiviraju tek kada dim dostigne plafon. Rana detekcija također je od presudne važnosti za zaštitu života, imovine i podataka, posebno u okruženjima poput velikih centara podataka ili distributivnih objekata, koji su sve češći zbog digitalne transformacije i premještanja proizvodnje u Istočnu Evropu.

Još jedna inovativna tehnologija je Honeywell Self-Test Detektor. Ovi detektori pomažu u smanjenju vremena održavanja automatiziranjem procesa testiranja i inspekcije. Honeywellovi samotestirajući detektori imaju unutrašnji modul koji generiše pravi dim i/ili toplinu kako bi funkcionalno testirao optički senzor. U industriji koja se suočava s nedostatkom kvalifikovanih stručnjaka, ova inovacija – posebno kada se koristi zajedno s CLSS-om – pomaže u tome da objekti ostanu usklađeni s regulativama, dok istovremeno smanjuje potrebu za tradicionalnim ručnim testiranjem.

All-in-one pametni senzori

a&s Adria: Koje tehnologije koristite za poboljšanje vremena odgovora i smanjenje broja lažnih alarma?

Brana: Honeywell integriše različite napredne tehnologije u svoje sisteme zaštite od požara kako bi poboljšao vrijeme odgovora i smanjio broj lažnih alarma. Koristimo pametne senzore koji kombiniraju nekoliko metoda detekcije (toplina, dim, gas) u jednom uređaju. Ova sposobnost višestruke detekcije smanjuje šanse za lažne alarme uzrokovane izoliranim faktorima. Senzori su opremljeni da procijene kontekst signala koje primaju prije nego što aktiviraju alarm, čime se osigurava da upozorenja budu pravovremena i relevantna.

a&s Adria: Na koje se tehnološke inovacije u PA/VA sistemima Honeywell fokusira kako bi poboljšao sigurnost i komunikaciju tokom vanrednih situacija? Kako napredak tehnologija poput digitalne obrade signala i usmjerenih zvučnika poboljšava efikasnost ovih sistema?

Brana: Honeywell je na čelu tehnološkog napretka u sistemima razglasa (PA) i evakuacijskog ozvučenja (VA), s posebnim fokusom na poboljšanje sigurnosti i komunikacije tokom vanrednih situacija. Ovi napreci su ključni za unapređenje efikasnosti protokola za odgovor na vanredne situacije i osiguranje jasne komunikacije u hitnim situacijama. Digitalna obrada signala (DSP) igra ključnu ulogu u savremenim PA/VA sistemima. Korištenje DSP-a značajno poboljšava kvalitet zvuka i razumljivost poruka. Neke od glavnih prednosti DSP-a u ovim sistemima uključuju tri ključne karakteristike: jasnoću zvuka, adaptivnu ekvalizaciju i napredno usmjeravanje zvuka. DSP omogućava jasnu reprodukciju zvuka smanjujući pozadinsku buku i maksimizirajući jasnoću govora. On može analizirati akustično okruženje u stvarnom vremenu, prilagoditi audioizlaz u skladu s tim i omogućiti efikasno usmjeravanje audiosignala u specifične oblasti. Ovo pomaže u osiguravanju da ljudi u kritičnim područjima dobiju pravovremene informacije.

Napreci u tehnologiji usmjerenih zvučnika kompanije Honeywell znatno su poboljšali efikasnost PA/VA sistema. Usmjereni zvučnici su dizajnirani da emituju zvuk u određenom smjeru, umjesto da ga šire u svim pravcima. Ovo usmjereno emitovanje zvuka smanjuje slabljenje i pomaže u tome da jasne i razumljive obavijesti dođu do ciljne publike. Usmjereni zvučnici pokazali su se izuzetno prikladnim za prostore poput gradilišta ili punih javnih prostora, jer usmjeravaju zvuk tako da poruke budu jasne i razumljive uprkos drugim smetnjama.

a&s Adria: Kako portfolio Honeywellovih razglasnih i evakuacijskih rješenja odgovara rastućim potrebama poslovnih objekata i javnih zgrada?

Brana: Portfolio kompanije Honeywell evoluira od pružanja tradicionalnih razglasnih i evakuacijskih rješenja prema složenijem i sveobuhvatnijem pristupu koji bolje odgovara potrebama modernih zgrada današnjice. Korištenjem cloud povezivosti, notifikacija u stvarnom vremenu i dijeljenja informacija, menadžeri objekata, hitne službe i vatrogasci mogu primiti ključne podatke na osnovu kojih će efikasnije odgovoriti na vanredne situacije.

a&s Adria: S obzirom na rastuću potražnju za sistemima razglasa i evakuacijskog ozvučenja u različitim industrijama, mogu li se vaši PA/VA sistemi lako integrisati s drugim sigurnosnim i komunikacijskim sistemima, kao što su vatrodojavni i sistemi kontrole pristupa, kako bi se omogućio sveobuhvatan odgovor na vanredne situacije?

Brana: Honeywell se također fokusira na integraciju PA/VA sistema s inteligentnim sistemima za upravljanje zgradama. Ova integracija omogućava automatizaciju i koordiniran odgovor tokom vanrednih situacija. Naprimjer, kada se detektuje vanredna situacija, kao što je prisustvo dima ili vatre, razglasni sistem može automatski izdati upozorenja i pružiti uputstva u stvarnom vremenu, što vodi do neposrednih akcija kao što su evakuacije ili zaključavanje objekta.

Učešće na Adria Security Summitu

a&s Adria: Gdje Honeywell vidi priliku za širenje na regionalnom tržištu? Planirate li izlagati na Adria Security Summitu, najvećoj ovdašnjoj izložbi i konferenciji posvećenoj industriji sigurnosti?

Brana: Naše nove tehnologije pomažu u rješavanju izazova u različitim sektorima industrije zaštite od požara. Menadžeri objekata i sistem-integratori pružaju nam vrlo pozitivne povratne informacije i pokazuju snažan interes za testiranje i usvajanje ovih inovacija. Adria Security Summit je izvanredna prilika za promociju novih tehnologija i standarda. Očekujem da će, kao i prethodna izdanja, ovogodišnji događaj biti još jedan nezaboravan trenutak za industriju. Radujem se što ću vas vidjeti tamo.

Intervju: Marcin Starzynski, izvršni direktor, Ambient System

Ambient System pruža rješenja za gotovo sve vrste primjena, od najmanjih do srednjih i najvećih sistema, koji zahtijevaju specifične konfiguracije i funkcionalnosti. Naš portfolio nam omogućava da ispunimo zahtjeve bilo kojih vrsta objekata: komercijalnih zgrada, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, aerodroma, cestovnih tunela, metroa i željeznica, industrijskih objekata itd.

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Možete li nam reći nešto o Vašem obrazovanju i profesionalnom iskustvu? Za koji ste segment poslovanja odgovorni u kompaniji Ambient System?

Starzynski: Hvala vam na ovoj prilici za razgovor. Ja sam Marcin Starzynski, izvršni direktor poljske kompanije Ambient System. Diplomirao sam na Tehničkom univerzitetu u Gdanjsku i Dominikanskom univerzitetu u Ilinoisu. Radno i tehnološko iskustvo stekao sam u poljskim tehnološkim kompanijama u sektorima telekomunikacija, informacijskih tehnologija i sigurnosti. Nakon što sam se pridružio Ambient Systemu 2014. godine, uglavnom sam bio angažovan na razvoju globalnog poslovanja i upravljanju proizvodima.

a&s Adria: Ambient System već trideset godina razvija proizvode za industriju zaštite od požara. Koje su bile ključne prekretnice u razvoju vaše kompanije i kako stojite danas?

Starzynski: Kompanija ima prilično dugu historiju, jer je osnovana 1992. godine, ali obično svojim prijateljima kažem da radim u dinamičnom startupu. Da objasnim i zašto. Od samog početka glavni segment našeg poslovanja bio je vezan za zaštitu od požara, jer smo počeli sa distribucijom sistema za detekciju požara.

Strateška odluka da uđemo u dizajniranje i proizvodnju sistema razglasa i evakuacijskog ozvučenja donesena je 2010. godine, kada smo odlučili osnovati razvojno-istraživački odjel i započeti rad na našem PA/VA rješenju. To je za nas značilo veliku promjenu – transformaciju prirode kompanije s relativno jednostavne distribucije u Poljskoj na organizaciju s vlastitim istraživačko-razvojnim odjelom, proizvodnjom, distribucijskom strukturom i, s vremenom, globalnom podrškom za naše proizvode.

Godine 2014, kada smo počeli reorganizaciju kompanije, došlo je do velike promjene – fokusirali smo se isključivo na razvoj naših proizvoda, odustajući od drugih usluga distribucije i instalacije koje smo prethodno pružali. Već iduće godine na tržištu je debitovao naš glavni proizvod – MULTIVES sistem, na osnovu kojeg do danas razvijamo globalnu prodaju i nove proizvode. Do danas smo isporučili više od 10.000 razglasnih i evakuacijskih sistema i zapošljavamo stotinjak radnika u Poljskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Emiratima i Saudijskoj Arabiji.

a&s Adria: S obzirom na očekivanja da će globalno tržište PA/VA sistema rasti sa četiri milijarde dolara iz 2023. na 9,1 milijardu dolara do 2033. godine, uz prosječnu složenu stopu rasta od 8,4%, šta smatrate ključnim faktorima koji pokreću ovaj rast? Koji trendovi ili inovacije trenutno oblikuju tržište razglasa i evakuacijskog ozvučenja?

Starzynski: Globalna potrošnja u industriji sigurnosti zgrada će rasti u narednim godinama zbog tehnoloških inovacija koje povećavaju sigurnost i smanjuju troškove održavanja, rastuće potražnje (povećanja bogatstva i smanjenja osjećaja sigurnosti među stanovnicima, naročito u velikim urbanim područjima) i novih regulativa.

U slučaju PA/VA sistema, glavni pokretači rasta su sve šira primjena EN54-16/24 standarda u pojedinim zemljama, kako unutar Evropske unije tako i izvan nje, te instalacija certificiranih PA/VA sistema u objektima koji zakonski ne zahtijevaju takve sisteme, ali gdje krajnji korisnici žele povećati sigurnost objekta, npr. u industriji, transportu (željeznice, metro, tramvaji), cestovnim i željezničkim tunelima i sl.

a&s Adria: Možete li ukratko predstaviti portfolio svojih proizvoda?

Starzynski: Ambient System razvija i isporučuje dvije proizvodne grupe: razglasne i evakuacijske sisteme te sigurnosne komunikacijske sisteme. Obje vrste imaju sigurnosne primjene, bazirane su na digitalnoj audiotehnologiji, koja uključuje specijalizirani hardver i softver, i namijenjene su za slične primjene/projekte.

U okviru PA/VA sistema certificiranih u skladu s EN54-16/24 standardima, pružamo rješenja za gotovo sve vrste primjena, od najmanjih (miniVES), srednjih (midiVES) do najvećih sistema, koji zahtijevaju specifične konfiguracije i funkcionalnosti (smartVES). Portfolio nam omogućava da ispunimo zahtjeve bilo kojih vrsta objekata, npr. komercijalnih zgrada, zdravstvenih i obrazovnih ustanova, aerodroma, sportskih objekata, cestovnih tunela, metroa i željeznica, industrijskih objekata itd.

Drugi dio naše ponude čine specijalizirani interfoni za sigurnosne primjene. Naši su proizvodi namijenjeni za one aplikacije gdje su potrebne specifične karakteristike ili prilagodbe: bolnice, sterilne prostorije za proizvodnju, metro/željeznice, cestovne tunele, aerodrome i škole (DIN VDE V 0827), zatvore itd. Ovo je novi portfolio koji smo lansirali na tržište od 2024. godine, u koji ćemo u budućnosti intenzivno ulagati.

Portfolio razglasnih sistema

a&s Adria: Po čemu se smartVES, miniVES i midiVES razlikuju od drugih rješenja na tržištu?

Starzynski: Portfolio razglasnih sistema i evakuacijskog ozvučenja razvijamo intenzivno od 2010. godine i trenutno je to najširi portfolio na tržištu. Uz to, temelj mu je jedinstvena tehnološka platforma. Zahvaljujući tome, možemo graditi distribuirane sisteme bilo koje veličine koji se sastoje od kombinacije miniVES, midiVES i smartVES sistema umreženih na osnovu jednog protokola, upravljanih iz jedne aplikacije za konfiguraciju i s jedinstvenim univerzalnim softverskim interfejsom za integraciju sa sistemima kao što su PSIM, SCADA itd. Također, naš sistem posjeduje niz jedinstvenih karakteristika, algoritama i mogućnosti konfiguracije.

a&s Adria: Koji svoj proizvod ili grupu proizvoda smatrate vodećim ili najprodavanijim i zašto?

Starzynski: Naš vodeći proizvod je smartVES, koji je nastao kao nadogradnja MULTIVES sistema proširenog snažnim DSP procesorom i jedinstvenim algoritmima. Namijenjen je za povećanje sigurnosti zgrada kroz maksimalnu razumljivost glasovnih poruka u akustički zahtjevnim objektima. Ovi algoritmi rješavaju problem jasnosti glasovnih poruka u akustički teškim uslovima.

Algoritam adaptivnog filtriranja omogućava automatsko prilagođavanje postavki DSP procesora uslovima koji vladaju u objektu, uzimajući u obzir akustične parametre samog objekta, karakteristike zvučnika te prirodu i nivo pozadinske buke – sve u online režimu. Zahvaljujući tome, u bilo kojem trenutku prijenosa poruke i u bilo kojim uslovima, sistem će postići maksimalnu moguću jasnost poruke (STI).

Algoritam za vremensku transpoziciju govorne signalizacije (STTA) može uživo mijenjati tempo i trajanje poruka koje izgovara operater putem sistema. STTA algoritam prepoznaje tip glasa (muški/ženski), određuje tempo govora i, što je najvažnije, detektuje i skraćuje trajanje tzv. zastajkivanja ili zamuckivanja, što se razumijeva kao pretjerano produžavanje izgovora određenog fonema.

Zahvaljujući tome, smartVES znatno povećava razumljivost evakuacijskih poruka, posebno u teškim akustičkim uslovima, npr. pri visokim nivoima buke, i koristi se u primjenama kao što su željeznice/metroi, aerodromi, podzemne garaže, stepeništa, sportski objekti itd.

a&s Adria: S obzirom na visok odjek i buku u tunelima, kako Ambient System osigurava optimalnu razumljivost govora u svojim sistemima za evakucijsko ozvučenje, posebno sa specijaliziranim tunelskim zvučnicima kao što su S4T (Safety For Tunnel)? Možete li objasniti ulogu usmjerenih zvučničkih sistema, DSP-a i individualnih signalnih kanala u postizanju prijenosa jasnog zvuka u hitnim situacijama?

Starzynski: Tuneli se odlikuju dugim vremenom reverberacije (odjeka). Zbog akustički tvrdih svojstava tunelskih površina (visokoreflektivni materijali poput betona, asfalta, pločica itd.), većina zvučne energije će se odbiti kao eho. Kako bi se ublažio ovaj efekat, a govorne poruke učinile razumljivim, moraju se koristiti visokousmjereni zvučnici koji omogućuju smanjenje broja refleksija zvuka od tunelskih zidova.

U razglasnim sistemima za tunele potrebni su visokoefikasni i visokousmjereni zvučnici, poput modela ABT-TNL100, koji imaju visok SPL i visoku usmjerenost (ugao disperzije od samo 22°, čime se smanjuje zvučna energija usmjerena prema tunelskim zidovima), pa jedan uređaj može pokriti veliki dio tunela (50-70 m). Sam uzak i dug oblik tunela pogoduje širenju zvuka uzduž. Kao rezultat toga, efekat reverberacije (odjeka) bit će pojačan zvukom koji dolazi od udaljenih zvučnika – sa zakašnjenjem zbog vremena koje je potrebno zvučnim valovima da dođu do određene tačke.

Ovo kašnjenje zvuka smanjit će razumljivost govora, jer će imati učinak na ljudski sluh sličan drugim slučajnim šumovima. To zahtijeva specifičan dizajn sistema. Kako bi se uveo individualni vremenski odmak na temelju udaljenosti između zvučnika, projektant mora osigurati napajanje svakog pojedinačnog zvučnika namjenskim pojačivačem i odgovarajućim individualnim DSP kanalom.

a&s Adria: Ambient System nudi sveobuhvatno rješenje koje kombinira evakucijsko ozvučenje certificirano u skladu s EN 54 standardom, potpuno digitalni SIP interfonski sistem i platformu za vizualizaciju i upravljanje. Koje su glavne prednosti ove integrisane platforme za sigurnosnu komunikaciju?

Starzynski: Glavna prednost Ambient Systemove platforme za sigurnosnu komunikaciju je integracija svih spomenutih tehnologija. Zahvaljujući ovom sveobuhvatnom pristupu, kupac dobija rješenje koje je sveobuhvatno testirano, stabilno i opremljeno s mnogo više funkcija i opcija nego rješenja različitih proizvođača. Dodatno, implementacija takvog rješenja je mnogo lakša, jeftinija i brža jer nije potreban dodatni rad na integraciji svih tih sistema.

a&s Adria: Rješenja Ambient Systema u skladu su s EN-54 standardima zaštite od požara. Koji zahtjevi moraju biti ispunjeni kako bi se dobila EN-54 certifikacija i šta ona znači za krajnjeg korisnika?

Starzynski: EN 54 je serija evropskih standarda koji specificiraju zahtjeve za vatrodojavne i protivprovalne sisteme. Usklađenost s ovim standardima osigurava efikasnost i pouzdanost opreme za zaštitu od požara. EN 54 nije jedan standard, već serija standarda koji pokrivaju različite komponente sistema za detekciju požara i alarmnih sistema. Da bi se dobio certifikat za određeni proizvod, proizvođači moraju dokazati da njihov proizvod zadovoljava zahtjeve navedene u odgovarajućem dijelu EN 54. Naši proizvodi su certificirani za: EN 54-4: opremu za napajanje električnom energijom; EN 54-16: upravljačke i indikatorske uređaje za evakuacijsko ozvučenje; te EN 54-24: zvučnike za evakuacijsko ozvučenje i sisteme za hitnu komunikaciju.

Za krajnjeg korisnika, EN 54 certifikacija je ključni pokazatelj kvaliteta, pouzdanosti i usklađenosti s propisima za komponente sistema za detekciju požara i alarmne sisteme. Ona korisnicima daje sigurnost da će instalirani sistem vjerovatno efikasno funkcionisati kada je to najpotrebnije, znatno doprinijeti sigurnosti i minimizirati potencijalne rizike.

 a&s Adria: Među vašim projektima su kompleksne instalacije poput rafinerija, aerodroma, stadiona, tunela i tržnih centara, kao i manji objekti poput bolnica, željezničkih stanica, hotela, poslovnih zgrada, supermarketa i škola. Možete li podijeliti neke od najnovijih i najsloženijih projekata na kojima ste radili?

Starzynski: Posljednjih smo godina uložili mnogo resursa u razvoj poslovanja u transportu. Osmišljeni su novi proizvodi za ovu vrstu primjena, uključujući smartVES i interfone. Također smo kreirali prilagođene proizvode i funkcionalnosti za klijenta iz Skandinavije, zahvaljujući čemu smo počeli isporučivati naša rješenja za nekoliko stotina željezničkih stanica. U Aziji smo isporučili sisteme za tri metro linije i mnoge aerodrome, dok smo u Evropi radili na nekoliko cestovnih tunela. Ovaj segment poslovanja trenutno nam predstavlja najveći tehnološki i implementacijski izazov.

Specifični izazovi Jadranske regije

a&s Adria: Vaše mišljenje o trenutnom stanju i budućem potencijalu tržišta sistema razglasa i evakuacijskog ozvučenja u Jadranskoj regiji? Kako vidite razvoj tržišta u smislu potražnje, tehnologija i ključnih izazova?

Starzynski: Glavni izazov u Jadranskoj regiji vezan je za zakonska pitanja koja se odnose na zahtjeve za upotrebu certificiranih PA/VA sistema u skladu s EN54-16/24 standardima. Svijest investitora, arhitekata, konsultanata i projektanata o tome i dalje je niska. To znači da regija i dalje ima veliki potencijal za razvoj ovog biznisa i povećanje sigurnosti u zgradama.

a&s Adria: Hoće li Ambient System izlagati na Adria Security Summitu u oktobru u Skoplju? Kakva su vaša očekivanja? Tražite li nove partnere i distributere?

Starzynski: Već nekoliko godina aktivno učestvujemo na Adria Security Summitu, gdje naši proizvodi mogu biti viđeni na štandovima naših regionalnih partnera. Želimo uspostaviti nove poslovne odnose i ojačati naše partnerske kanale u regiji. Ove godine ćemo se sigurno pojaviti s novim proizvodima, otvoreni za nove tržišne prilike.

Između digitalnog mesije i utržene magle

Vještačka inteligencija u sigurnosti reklamira se kao besprijekorni štit koji nadljudskom preciznošću otkriva prijetnje i predviđa rizike. Ali stvarnost je mnogo složenija i uključuje lažno pozitivne rezultate, netransparentne i nelogične zaključke i preuveličana obećanja. U ovom tekstu stišavamo marketinšku buku da čujemo odgovor na ključno pitanje: da li AI zaista mijenja paradigmu sigurnosti ili je tek posljednja tehnološka iluzija u kojoj ljudski faktor i dalje igra najvažniju ulogu?

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

“Vještačka inteligencija je sve ono što još nije zaživjelo.” Ova duhovita opaska profesorā s Princetona, Arvinda Narayanana i Sayasha Kapoora, nalazi se u knjizi “AI opsjena: Šta vještačka inteligencija može, šta ne može i kako prepoznati razliku”. Ona savršeno oslikava način na koji se definicija AI-ja stalno mijenja tako da ovaj pojam danas znači gotovo sve baš svakome.

Međutim, kada neka tehnologija na tragu AI-ja zaživi, bilo da je riječ o provjeri pravopisa u Wordu, prepoznavanju govora ili autopilotu u avionima, naljepnica misterije se skida i njenu magiju počnemo uzimati zdravo za gotovo. Je li na tom putu i AI u svijetu sigurnosti?

AI smanjuje plast sijena, iglu pronalaze ljudi

Dok AI sigurnosna rješenja plave tržište obećanjima o gotovo natprirodnoj budnosti ovih sistema, otrežnjujuću dozu stvarnosti ponudio je nedavni tragični incident u srednjoj školi Antioch u američkom gradu Nashvilleu. Uprkos gotovo milion dolara uloženih u AI sistem za detekciju oružja nazvan Omnilert, u januaru je 17-godišnji učenik Solomon Henderson uspio unijeti skriveni pištolj u školu. Nakon toga, smrtno je ranio jednog učenika, povrijedio drugog, a onda i sebi oduzeo život.

Ovaj AI sistem inicijalno je dizajniran da prepoznaje vidljivo vatreno oružje pomoću nadzornih kamera, no nije uspio detektovati Hendersonovo oružje. Prema riječima zvaničnika školskog okruga, sistem nije reagovao jer pištolj u trenutku napada nije bio “vidljiv kamerama”. Izvršni direktor Omnilerta na kraju je priznao da sistem zahtijeva jasan vizuelni kontakt s oružjem kako bi ispravno funkcionisao.

Maher Yamout, glavni istraživač u Globalnom timu za istraživanje i analizu kompanije Kaspersky, upozorava da ovakva prenapuhana obećanja stvaraju nerealna očekivanja u odnosu na stvarne mogućnosti AI-ja. “AI se često predstavlja kao svemogući i autonomni sistem koji može donositi odluke umjesto nas. To, naravno, nije realno”, kaže on.

Slično mišljenje dijeli i Mohammed Soliman iz kompanije McLarty Associates, koji je viši saradnik u Middle East institutu. On smatra da marketing često pretjeruje u predstavljanju mogućnosti AI-ja u svijetu sigurnosti, navodeći da vještačka inteligencija ne radi “na način kako to ušminkane reklame tvrde”. “One govore o autonomnoj sigurnosti i potpunoj eliminaciji prijetnji, ali to je pretjerano”, dodaje Soliman.

Incident u Nashvilleu jasno ukazuje na ograničenja pristupa koji podrazumijeva oslanjanje isključivo na AI za zahtjevnije sigurnosne zadatke. Nemogućnost tehnologije da detektuje skriveno oružje u kritičnoj situaciji postavlja ozbiljna pitanja o njenoj efikasnosti na terenu, gdje prijetnje nisu uvijek očigledne.

Sajjad Arshad, direktor razvoja poslovanja u kompaniji AxxonSoft Middle East, opisuje sadašnje stanje bez uvijanja: “AI ne mora piti kafu da zadrži koncentraciju, ali i ne razumije namjere”.

Dok AI briljira u, naprimjer, skeniranju slika, prepoznavanju obrazaca i neumornom pregledanju ogromnih količina videosadržaja, on može podbaciti u ključnoj stvari – razumijevanju zašto se nešto dešava. “Sigurnost nije samo prepoznavanje anomalija. Tu je i pitanje prosudbe”, naglašava Arshad. Vještačka inteligencija može označiti osobu koja stoji na parkingu, ali ne zna da li se ta osoba izgubila ili planira da negdje provali. Taj nivo interpretacije, odnosno povezivanja ponašanja s motivom i dalje je sfera ljudskog razmišljanja. “Odluke i konteksti su još u domenu ljudi”, navodi Arshad i dodaje da je to slučaj čak i kada je AI sposoban da obavlja veliki dio posla u pozadini.

Njegov kolega Soliman umjesto objašnjenja nudi živopisnu metaforu: “AI je sjajan u smanjenju veličine plasta sijena jer može prepoznati 100 sumnjivih događaja među milion njih. Ali ljudi su ti koji na kraju moraju pronaći iglu jer su lažno pozitivni rezultati stvaran izazov”, kaže on.

Vječni ciklus zanosa i razočarenja

Tragedija u srednjoj školi Antioch podsjeća na opasnost pretjeranog oslanjanja na obećanja o potencijalu vještačke inteligencije. Ipak, ovakva razočarenja nisu novost jer je sama historija AI-ja, smatraju eksperti, kontinuirana smjena velikih očekivanja i bolnih otrežnjenja.

Tu je korisna tzv. Gartnerova krivulja tehnološkog zanosa, koja pokazuje kako nove tehnologije obično počinju život praćene ogromnim entuzijazmom, nakon kojeg prolaze kroz fazu razočarenja korisnika, da bi na kraju i postale stvarno korisne nakon sazrijevanja. Iako mnoge tehnologije koje donose temeljne promjene, poput kriptovaluta, prate ovu krivulju, razvoj vještačke inteligencije više je nalik ciklusu smjene euforičnih proljeća entuzijazma i obeshrabrujućih zima.

Ipak, postoji ključna razlika između izvikane tehnologije poput, npr., kriptovaluta i vještačke inteligencije. Već je u svijetu sigurnosti AI demonstrirao stvarne tehnološke prednosti uprkos prenapuhanim obećanjima, dok kriptovalute i dalje uglavnom ostaju rješenje u potrazi za problemom.

Arshad iz kompanije AxxonSoft Middle East ne okoliša kada je riječ o zabludama u vezi s AI-jem. “Vjerujte, dobijamo stvarno bizarne zahtjeve od klijenata, i to takve zbog kojih stanemo i zapitamo se: ko im je uopće ispričao sve te bajke?”, ističe Arshad.

On jasno ukazuje na tačku u kojoj dolazi do nesporazuma: AI nije kristalna kugla niti može čitati misli. On ne može iz nakupine piksela naslutiti nečije namjere. Osoba koja mirno stoji može biti i sumnjivo lice i putnik koji samo čeka prijevoz. Bez konteksta, AI ne može uvijek donijeti ispravnu procjenu. Druga česta zabluda, navodi Arshad, jeste uvjerenje da AI “radi odmah nakon instalacije”. Videoanalitika zasnovana na AI-ju ne funkcioniše automatski i potrebno joj je precizno podešavanje prema uglovima kamere, osvjetljenju i okolini. “Nije riječ samo o algoritmu. To je cijeli ekosistem u kojem on radi”, objašnjava on.

Integracija je i dalje izazov

Integracija AI tehnologija s postojećim sigurnosnim sistemima predstavlja dodatni izazov. Mnoge organizacije imaju poteškoća u usklađivanju novih AI rješenja s postojećom infrastrukturom, što može dovesti do neučinkovitosti ili skupih rekonstrukcija. Bez ispravne konfiguracije i upravljanja podacima, nove tehnologije mogu stvoriti slijepe tačke u sistemu. Kahler potvrđuje loše stanje postojeće infrastrukture uz komentar da su “mnogi sistemi i dalje zatvoreni ili zastarjeli, što ograničava mogućnosti AI tehnologije. Zato su otvorene platforme važne jer omogućuju integraciju i kontinuirani razvoj u skladu s rastom mogućnosti vještačke inteligencije”.

Kapiniaris dodaje da dio nesporazuma proizlazi i iz nepoznavanja stvarnih mogućnosti hardvera nove generacije. “Naprimjer, tačnost često više ovisi o ograničenjima hardvera nego od samog AI-ja. Tržište mora shvatiti da loše performanse proizlaze iz nekvalitetne opreme ili loše instalacije CCTV sistema, a ne samo zbog greške AI-ja”, kaže on.

AI također zahtijeva stalno održavanje i stručno osoblje koje upravlja sistemima i ažurira ih. Bez odgovarajućeg nadzora, AI sistemi mogu postati neučinkoviti ili čak kontraproduktivni. Faktori okoline, poput lošeg osvjetljenja ili ekstremnih vremenskih uslova, mogu dodatno ograničiti sposobnost AI-ja da tačno detektuje i analizira prijetnje. AlRefai ističe i da implementacija AI-ja u sigurnosti donosi niz izazova koji nadilaze samu tehnologiju. “Organizacije se suočavaju s brojnim problemima, uključujući tehničke izazove kao što su osiguranje tačnosti modela, minimiziranje pristrasnosti i zaštita privatnosti podataka, kao i usklađenost s regulatornim okvirima”, objašnjava on. Nedostatak iskusnih stručnjaka dodatno otežava situaciju, budući da mnogi sigurnosni timovi još nisu spremni za efikasno upravljanje AI alatima. “Osiguravanje etičke primjene i zaštita od manipulacija ostaju stalne brige”, dodaje AlRefai, naglašavajući potrebu za tehničkim i ljudskim nadzorom u svakom sigurnosnom sistemu koji koristi AI.

Postoje i pomaci

Ipak, Arshad vidi i pomake. Današnji AI sistemi su znatno otporniji jer bolje filtriraju sjene, prepoznaju objekte u gomili i prilagođavaju se zahtjevnim uslovima. “Ipak, još ne postoji svemoćno dugme koje sve rješava. Pravi izazov nije samo napraviti pametniji AI, nego uskladiti očekivanja ljudi”, upozorava on.

No, zašto su ta očekivanja u toj mjeri nerealna? Jedan od glavnih razloga je dominantna uloga korporativnog finansiranja. Savremeni AI sistemi, poput velikih jezičkih modela, povlače ogromne troškove razvoja, od hardverskih resursa do skupog istraživačkog rada. To je poremetilo balans moći u korist kompanija poput Googlea, Mete i OpenAI-ja, koje sebi mogu priuštiti takve investicije.

“AI često ispunjava očekivanja kada se promišljeno primjenjuje, ali će rijetko ispuniti ono što se obećava u marketinškim materijalima. Iako je veoma snažan alat, njegov uspjeh zavisi od kvaliteta podataka, integracije s postojećim sistemima i ljudskog nadzora”, kaže Saif AlRefai, menadžer za inženjering rješenja u kompaniji OPSWAT.

To potvrđuje i Hans Kahler, operativni direktor Eagle Eye Networksa, koji upozorava da ova nerealna slika podsjeća na historijski obrazac uspona i padova nivoa entuzijazma u pogledu mogućnosti AI tehnologije. “Neki dobavljači obećavaju da AI može sve”, kaže Kahler. “To je bacanje prašine u oči, a ne stvarnost.”

Arshad to potvrđuje tezom da, iako AI napreduje, njegova primjena u stvarnom svijetu ostaje daleko složeniji problem nego što se prikazuje u promotivnim materijalima. “Marketing prodaje snove, a AI isporučuje nešto neugodnije što se zove stvarnost”.

Ipak, korporativni fokus sve više favorizira inženjerska dostignuća u odnosu na dublje naučno razumijevanje mogućnosti ove tehnologije. Kompanije preferiraju poboljšanja koja se mogu odmah ugraditi u profitabilne proizvode, umjesto temeljnih uvida u razloge zašto AI rješenja uopće trebaju nešto raditi. To dovodi do toga da se naglasak stavlja na obaranje rekorda u laboratorijskim testiranjima, umjesto na provjerene rezultate iz stvarnog svijeta.

Dr. Arijana Trkulja, voditeljica Centra za izvrsnost u kibernetičkoj sigurnosti u kompaniji Ingram Micro, također ističe jaz između marketinških obećanja i stvarne upotrebljivosti AI-ja. Iako se često prikazuje kao revolucionarni alat koji donosi automatizaciju i preciznost bez presedana, AI često zakazuje u situacijama gdje su podaci nekvalitetni, ljudski nadzor neophodan (npr. u pravosuđu ili zdravstvu), kao i tamo gdje postoje ozbiljna etička pitanja u vezi s njegovom primjenom. “Potpuna autonomija i dalje je mit u većini slučajeva”, naglašava Trkulja, ističući potrebu za stalnim ljudskim učešćem, podešavanjem i praćenjem kako bi AI sistemi ostali efikasni. Ona preporučuje kompanijama da zauzmu uravnotežen stav. “Kada se pažljivo implementira uz jasne ciljeve i pripremljene podatke, AI može biti snažan pokretač efikasnosti, inovacija i konkurentske prednosti”, kaže ona.

Identifikacija da, predviđanje ne

Iako senzacionalistički pristup AI-ju često hrani nerealna očekivanja, važno je razumjeti zašto ova tehnologija briljira u nekim zadacima, a u drugim to ne uspijeva i tako razdvojiti činjenice od fikcije.

Prepoznavanje lica je odličan primjer. U nekim slučajevima AI radi izvanredno, dok u drugim potpuno podbaci, pri čemu sve ovisi o tipu zadatka pred ovom tehnologijom.

Kada se koristi za identifikaciju lica, AI obično postiže visoku tačnost jer je riječ o zadatku s vrlo malo nejasnoća. AI tehnologija se obučava na ogromnim bazama podataka sa slikama i oznakama, što joj omogućava da prepozna, naprimjer, da li dvije fotografije predstavljaju istu osobu. Uz dovoljno podataka i računarske snage, AI će lako savladati obrasce za razlikovanje jednog lica od drugog i biti veoma efikasan u kontrolisanim okruženjima u kojima su sve potrebne informacije već prisutne na slikama. U tom smislu, AI može i briljirati jer se suočava s jasnim zadatkom utvrđivanja da li dvije fotografije prikazuju istu osobu.

Međutim, nivo tačnosti opada kada se od njega traži da rješava složenije zadatke, posebno kada je riječ o predviđanju, a ne pukoj identifikaciji. Naprimjer, predviđanje opasnog ponašanja neke osobe daleko je složeniji izazov. Nije riječ samo o prepoznavanju lica već o procjeni nečije namjere i budućih postupaka,  što je samo po sebi neizvjesno i teško mjerljivo. “Vještačkoj inteligenciji i dalje treba kontekst, a to često podrazumijeva prisustvo čovjeka”, kaže Kahler. “Ona može prepoznati osobu koja ulazi u zabranjenu zonu, ali ne može uvijek razumjeti njenu namjeru i druge nijanse. Veliki potencijal je tu, ali ovoj tehnologiji uvijek je potrebna ljudska procjena i nadzor”, dodaje on.

Danas se AI koristi za predviđanje koja bi osoba mogla predstavljati prijetnju, npr., kroz prepoznavanje sklonosti ka nasilnom ponašanju analizom spola, lica i ranijih podataka. U osnovi,  AI pokušava “nagađati” ishode kada su pitanju parametri poput osobina ličnosti, emocionalnih stanja ili rodnog identiteta. A takvi su zadaci znatno skloniji greškama jer izrazi lica i fizičke karakteristike ne mogu adekvatno ponuditi uvide u  kompleksnije i subjektivne osobine.

Ipak, postoji prostor za oprezni optimizam. “U tehničkoj zaštiti posebno se ističe prediktivna analiza za potrebe policije. No, prava zvijezda je detekcija anomalija, bilo da je riječ o hakeru ili uljezu jer je AI sjajan u detekciji svega što odudara od normalnog”, kaže Soliman. Jasno je, dakle, da AI sistemi za prepoznavanje lica imaju veliki potencijal kada je u pitanju identifikacija osoba, ali su njihove prediktivne sposobnosti znatno manje pouzdane i povezane s ozbiljnim greškama. To potvrđuje koliko je važno razumjeti ograničenja vještačke inteligencije i oduprijeti se iskušenju da ju se smatra sveobuhvatnim i nepogrešivim rješenjem.

Odgovor na ovu dilemu nudi Arshad, koji zastupa realističan pogled na ulogu AI-ja u svijetu sigurnosti koji je oblikovan višegodišnjim iskustvom rada u stvarnim uslovima. “AI ne razumije svijet na isti način kao čovjek”, kaže on, “ali, uz prave ljude, podatke i infrastrukturu, to je alat koji dosljedno kreira stvarnu vrijednost”.

Za njega su najefikasnije primjene AI-ja u sigurnosti upravo one koje nisu spektakularne, već praktične: smanjenje broja lažnih alarma, ubrzavanje vođenja istraga i podrška operaterima da se fokusiraju na ono što je zaista važno. Arshad kao ključnu snagu koja preoblikuje tehničku zaštitu vidi AI analitiku u videonadzoru, u rasponu od detekcije objekata u stvarnom vremenu do inteligentnog pretraživanja. Ovi alati više nisu eksperimentalni nego neophodni jer smanjuju oslanjanje na ručni nadzor i čine nadzorne sisteme pametnijima i bržima. “Da li AI ispunjava marketinška obećanja?” pita Arshad i nudi odgovor: “Samo ako je marketing dovoljno pametan da shvati da se vještačka i svaka druga inteligencija jednako odnosi na postavljanje pravih pitanja i na pronalaženje pravih odgovora”.

Šta AI može uraditi za videonadzor?

Neujednačeni rezultati AI-ja na planu predikcije oblikuju njegovu ulogu u savremenim sigurnosnim sistemima, gdje tzv. uska inteligencija istovremeno omogućava napredak u jednoj oblasti i postavlja ograničenja u drugoj.

U kakofoniji marketinške buke, najbolji način da se shvati stvarna efikasnost AI-ja u sigurnosti jeste pravilno razumijevanje načina na koji ova tehnologija danas funkcioniše. Arshad kao odgovor daje pragmatičan pregled situacije. “Mi o utjecaju AI-ju na tehničku zaštitu možemo govoriti na temelju činjenica jer na tome svakodnevno radimo”, kaže on, naglašavajući da saznanja moraju proizaći iz terenske primjene, a ne teorije.

Prema njemu, AI je prešao put od marketinškog mamca do tehnologije s konkretnim prednostima, posebno u oblasti videonadzora. Alati poput AxxonSoftovog One VMS sistema sada omogućavaju otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu, poput neovlaštenih ulazaka, zadržavanja i okupljanja većih grupa ljudi. “To nisu funkcije koje su tu same zbog sebe nego imaju ulogu da skraćuju trajanje istraga sa sati na minute”, ističe on. Ključ njihove efikasnosti nije samo u sposobnostima već u prilagodljivosti. AI filtrira nebitne podatke, označava stvarne prijetnje i, navodi Arshad, operaterima nudi “nadljudsku viziju i brzinu”.

AI u sigurnosti uglavnom se oslanja na dva pristupa. Simbolički AI koristi stroga pravila i unaprijed programirane naredbe da, npr., odredi kada se aktivira alarm. Statistički AI, s druge strane, koristi vjerovatnoće da uči obrasce iz podataka. Sistem za prepoznavanje lica koji na aerodromskom terminalu traži osobu s potjernice tipičan je primjer primjene statističkog AI-ja.

Trkulja ističe da integracija AI-ja sa sistemima kontrole pristupa poboljšava i sigurnost i korisničko iskustvo, navodeći da “AI poboljšava sigurnost pristupa kroz višefaktorsku autentifikaciju i biometrijsku verifikaciju kao što su otisak prsta te prepoznavanje glasa i lica”.

I njen kolega Arshad naglašava transformativni utjecaj vještačke inteligencije na videonadzor i dodaje da su “detekcija objekata u stvarnom vremenu, analiza ponašanja i prepoznavanje lica i registarskih tablica prešli iz faze eksperimenta u ključne alate”. U kontekstu videonadzora, AI može analizirati snimke u stvarnom vremenu, detektovati kretanje, identificirati objekte i upućivati na potencijalne sigurnosne incidente.

Na osnovu toga, Panayiotis Kapiniaris, direktor prodaje u kompaniji Monitoreal, ističe da AI može prebaciti videonadzor s reaktivnog na proaktivni model rada. “AI je znatno unaprijedio tehničku zaštitu, posebno kada je riječ o videonadzoru. Tradicionalni CCTV je bio reaktivan, odnosno omogućavao je da se događaji analiziraju tek nakon što su se dogodili. U najboljem slučaju, operateri su mogli reagovati na događaje u stvarnom vremenu, ali i to je bilo reaktivno”, kaže on.

Uprkos sve većoj sofisticiranosti, moderni sigurnosni AI sistemi i dalje imaju ograničen domet. Mašinsko učenje u sigurnosti najčešće je ograničeno na osnovnu videoanalitiku, upravljanje biometrijskim sistemima i upotrebu dronova. Većina sistema može interpretirati samo ono za šta su prethodno obučeni i zato nerijetko podbace u suočavanju s nepoznatim prijetnjama. Zato Yamout naglašava da je vrijednost AI-ja u podršci, a ne zamjeni ljudskog faktora: “Većina onoga što danas nazivamo AI-jem zapravo je napredno mašinsko učenje. AI u kibernetičkoj sigurnosti nije tu da potpuno automatizira ili zamijeni ljudsko znanje, već da ga unaprijedi kroz analizu podataka.”

Mašinsko učenje (ML) posebno je efikasno u automatizaciji ponavljajućih zadataka, poput prepoznavanja obrazaca i prilagođavanja promjenama i može pametno organizirati podatke u jasan i pregledan format. Ipak, kako ističe Yamout, tumačenje tih podataka i dalje zavisi od osoblja. On pojašnjava da su AI i ML već dokazali svoju vrijednost u tehničkoj zaštiti – kroz biometrijsku autentifikaciju i videonadzorne sisteme – ali i u kibernetičkoj sigurnosti. “AI/ML je pokazao da može pomoći ljudima u skaliranju automatizacije kako bi mogli analizirati veliki broj događaja”, dodaje on, ističući sposobnost AI-ja da unaprijedi efikasnost ako mu se pristupi bez ambicije da zamijeni ljudsku prosudbu.

Kako se AI razvija, od budućnosti se očekuje da donese veću moć predviđanja, dublju integraciju sigurnosnih funkcija i pametnije automatizirane odgovore. No, uz taj napredak dolazi i veći rizik. Ako se standardi, etički okviri i procedure testiranja ne razvijaju podjednako brzo, organizacije bi mogle postati ranjivije, a ne sigurnije.

Izvlačenje realnog maksimuma

Vještačka inteligencija i mašinsko učenje su moćni alati koji mogu brzo obraditi velike količine podataka i otkriti obrasce koji mogu ukazivati na sigurnosne prijetnje. U sistemima fizičke kontrole pristupa, naprimjer, AI može pratiti obrasce ulaska i izlaska, uz identifikaciju odstupanja koja mogu upućivati na pokušaje neovlaštenih upada.

Ove tehnologije podržavaju sigurnosne operacije kroz povećanje brzine, obima i dosljednosti obrade podataka. AI smanjuje opterećenje ljudskih operatera filtriranjem informacija i isticanjem potencijalnih prijetnji, što omogućuje brže donošenje odluka i planiranje odgovora. Uvođenje ljudskog operatera u ovu shemu dodatno povećava postojeću vrijednost. Kombinacijom vještačke inteligencije i obučenog osoblja, timovi mogu eliminisati nebitne podatke i primijeniti stvarni kontekst na složene situacije. Ova saradnja poboljšava mogućnosti nadzora i donošenje tačnijih prosudbi.

Ipak, Trkulja ukazuje na nekoliko praznina između obećanja koje nosi AI i stvarne primjene ove tehnologije u sigurnosti. Iako je AI široko prihvaćen uz najavu revolucije u detekciji prijetnji i upravljanju rizicima,  stvarne mogućnosti često daju ispodprosječne rezultate. “Lažni pozitivni nalazi i dalje su veliki izazov”, napominje ona te dodaje kako je razlog za to činjenica da sistemi nemaju dovoljno kontekstualne svijesti da razlikuju stvarne prijetnje od bezazlenih anomalija. Osim toga, “marketing često prikazuje AI kao potpuno autonomno rješenje”, dok u praksi ljudska intervencija ostaje ključna.

Preciznost AI sistema također nosi razloge za zabrinutost. “Netačnosti usporavaju odgovor na incidente i stvaraju zamor od viška upozorenja među sigurnosnim timovima”, objašnjava Trkulja. Pristrasnost AI modela, naročito u osjetljivim segmentima poput prepoznavanja lica, dodatno kompromitira efikasnost i uvodi etičke rizike. Uz to, “AI sistemi se često oslanjaju na ogromne količine ličnih podataka”, što izaziva zabrinutost za privatnost, naročito u regijama sa strogim regulativama poput GDPR-a.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal vještačke inteligencije u sigurnosti, Trkulja savjetuje kompanijama da ulažu u pripremu podataka, kontinuiranu obuku modela i stručni nadzor. Samo rješavanjem ovih izazova AI može ostvariti svoj puni kapacitet u transformaciji sigurnosnog sektora.

Uključivanje ljudske verifikacije u sigurnosne operacije osigurava ispravno tumačenje upozorenja i anomalija. Sigurnosni stručnjaci mogu brzo procijeniti da li otkriveno ponašanje predstavlja stvarnu prijetnju ili bezopasnu radnju, uz zaštitu operativnog fokusa i izbjegavanje nepotrebnih prekida. Ljudski operateri, pritom, u igru donose kontekst, iskustvo i prilagodljivost, što su osobine koje AI još ne može replicirati.

Crne kutije, nezaštićeni sistemi i otežana integracija

Iako je AI nesumnjivo revolucionirao tehničku sigurnost i donio značajne pomake u oblastima kao što su videonadzor, kontrola pristupa i detekcija prijetnji, mnoga obećanja u vezi s ovom tehnologijom i dalje su često prenaglašena i traže pažljivu analizu realnih ograničenja prije nabavke.

Jedna od najčešće preuveličavanih tvrdnji o AI-ju u tehničkoj sigurnosti jeste da ova tehnologija može u potpunosti zamijeniti sigurnosno osoblje. “Nema šanse. AI je prava zvijer kada je u pitanju obrada podataka, ali ne može donositi sudove. Neki cyber alat može detektovati prijavu na sistem iz Kine, ali samo čovjek će znati da je to, zapravo, direktor na putovanju”, kaže Soliman.

Iako AI može automatizirati rutinske zadatke i pomagati u donošenju odluka, on ne može u potpunosti simulirati cjelovitu evaluaciju situacije. Složeni scenariji koji zahtijevaju kontekstualno razumijevanje i nijansirano odlučivanje i dalje traže ljudsku intervenciju.

AlRefai iz OPSWAT-a kao ključni nedostatak ističe i manjak transparentnosti koji kod AI-ja narušava povjerenje u odluke koje donosi ova tehnologija. “AI sistemi mogu donijeti tačne prognoze, ali često funkcionišu kao ‘crne kutije’, što timovima otežava razumijevanje ili provjeru njihovih odluka.” Drugim riječima, operateri nemaju način da spoznaju logiku kojom se AI vodio kod rješavanja određenog problema i na osnovu nje porade na otklanjanju njegovih grešaka.

Istu zabrinutost u vezi s principima rada AI-ja na bazi “crne kutije” dijeli i Yamout, koji to opisuje kao situacije u kojima AI donosi odluke koje je teško objasniti. “Preporuke ili zaključci koje daje AI moraju biti objašnjivi, posebno u kritičnim sektorima”, naglašava on.

Iako nude važan potencijal u obradi velikih količina podataka, AI sistemi su dobri koliko su dobri i podaci na kojima su obučeni. Mnogi sigurnosni sistemi oslanjaju se na velike količine označenih podataka, a ako su ti podaci netačni ili nedovoljni, to može znatno utjecati na performanse vještačke inteligencije.

Osim toga, AI je ranjiv i na sigurnosne napade, pri čemu zlonamjerni softver može lako prevariti sistem i narušiti njegovu efikasnost. Mnogi nisu svjesni ove opasnosti zbog zablude da su AI sistemi po svojoj prirodi sigurni. U stvarnosti, AI tehnologije su podložne istim cyber prijetnjama kao i drugi digitalni sistemi, uključujući kontaminaciju podataka i neovlašteni pristup. Osiguranje AI sistema zahtijeva robusne mjere cyber sigurnosti kako bi se zaštitila i tehnologija i podaci koje AI obrađuje.

Soliman navodi i da stalni problemi s tačnošću AI sistema, paradoksalno, mogu preopteretiti timove za sigurnost i više nego što je to bio slučaj prije uvođenja ove tehnologije. “Lažni alarmi su izvor problema jer neki cyber alati i dalje imaju značajnu stopu grešaka.” Preopterećen tim zbog toga može početi ignorisati ili odlagati odgovore na pretjerano učestala upozorenja, što povećava šansu za propuštanje stvarnih prijetnji.

Tržište AI rješenja se zagrijava

Kako AI potiče razvoj sigurnosnih rješenja, globalno tržište nadzornih tehnologija se ubrzano mijenja, podstaknuto tehnološkim napretkom i promjenjivom geopolitičkom situacijom. Za tržište AI nadzornih rješenja, koje je 2024. godine procijenjeno na 3,9 milijardi dolara, očekuje se da će do 2030. dostići vrijednost od 12,46 milijardi dolara. To bi se trebalo odvijati uz godišnju stopu rasta od 21,3%. Ovaj rast stimuliraju zahtjevi za javnom sigurnošću i inicijative za pametnim gradovima. Regija Azije i Pacifika, a posebno Indija, predvodi ovu transformaciju zahvaljujući ulaganjima u digitalnu infrastrukturu i urbanu sigurnost.

Panayiotis Kapiniaris, direktor prodaje iz Monitoreala, naglašava važnost rješavanja pitanja privatnosti u implementaciji AI-ja. “Privatnost podataka ostaje najvažniji izazov”, kaže on.

Osim toga, carinski rat između SAD-a i Kine doveo je do povećanja cijene opreme kineske proizvodnje, što je preusmjerilo potražnju prema evropskim i drugim azijskim alternativama, te naglasilo važnost rješenja koja su usklađena sa zakonima o suverenitetu podataka. Kako se AI nadzor razvija, on mijenja koncept urbane sigurnosti i pametnih domova, ali ravnoteža između inovacija, pristupačnosti i etike ostaje ključni izazov.

Iako tržišni rast ističe potencijal AI-ja u segmentu nadzora, njegova šira sigurnosna primjena otkriva i transformativne prednosti i ozbiljne rizike.

 AI ili ljudska greška?

Za objektivniji razgovor o potencijalu i manama vještačke inteligencije, važno je saslušati glasove kritičara, uz svijest da klatno kritike ne ode predaleko u drugom smjeru.

Uzmimo za primjer tehnologiju prepoznavanja lica. Ona je često hvaljena kao alat za prevenciju kriminala i identifikaciju počinilaca, ali je, istovremeno, i izvor zabrinutosti među aktivistima za zaštitu građanskih sloboda. Iako se promoviše kao napredno rješenje za sigurnost, ova tehnologija je samo u SAD-u dovela do više slučajeva pogrešnih hapšenja, naročito među afroameričkom populacijom. Samo ta činjenica bila je dovoljna da potakne zahtjeve da se policiji potpuno zabrani korištenje prepoznavanja lica, jer kritičari tvrde da je ova tehnologija duboko pristrasna i sklona greškama.

Soliman na to gleda trezvenije. “Preciznost je složena stvar jer pretjerano obučeni modeli mogu propustiti prijetnje, a oni nedovoljno obučeni plaviti sistem lažnim uzbunama. Pristrasnost je minsko polje – ako hraniš sistem iskrivljenim statističkim podacima o kriminalu i AI će nepravedno ciljati određene grupe”, kaže on.

Ipak, ova priča ima i važan preokret na kraju. Zapravo, pogrešna hapšenja povezana s prepoznavanjem lica nisu isključivo rezultat grešaka vještačke inteligencije, nego i niza propusta osoblja unutar policijskog sistema. U jednom slučaju, osoba je bila uhapšena zbog krađe u prodavnici na osnovu svjedočenja zaštitara koji uopće nije bio prisutan na mjestu navodnog zločina. U drugom, loš policijski rad doveo je do pogrešnog hapšenja. Ovi primjeri pokazuju da problem ne leži samo u tehnologiji već i u pogrešnim postupcima i procjenama unutar institucija koje je koriste. Dakle, iako AI sigurno ima svojih manjkavosti, važno je da nas rasprava o tim slabostima ne zaslijepi u odnosu na širu sliku. Policijske greške koje dovode do pogrešnih hapšenja događale su se svakodnevno i mnogo prije nego što su se AI sistemi uopće počeli koristiti.

Dug put od obećanja preko rizika do napretka

Kako vještačka inteligencija mijenja mnogo toga u svijetu sigurnosti, od analitike preko videonadzora do kontrole pristupa i biometrije, pitanje koje se nameće je kako iskoristiti njen potencijal, a pri tome izbjeći zamke prenaglašenih očekivanja?

Vještačka inteligencija u oblasti sigurnosti nije ni čudesno rješenje ni prevara, nego moćan alat koji u paketu donosi i prilike i rizike. Od tragičnog neuspjeha AI-ja u srednjoj školi Antioch do prediktivnog kapaciteta koji može preoblikovati nadzor i sigurnosne strategije, priča o AI-ju obilježena je zapanjujućim uspjesima, ali i ozbiljnim promašajima.

Historijski ciklusi uzleta i padova entuzijazma u pogledu AI-ja podsjećaju na to da današnja prenaglašena  očekivanja možda prethode novoj “zimi” za ovu tehnologiju. Ipak, stvarni napredak postoji, posebno u specifičnim primjenama poput prepoznavanja lica i prediktivne analitike. Kako tržište raste, a AI se širi u zdravstvo, maloprodaju i pametne gradove, izazovi se svode na pitanje kako zadržati entuzijazam i upariti ga s pažljivom analizom, kao i osigurati transparentnost, etičnost i otpornost AI sistema. Stručnjaci za sigurnost, kreatori politika i poslovni lideri moraju dati prednost ljudskom nadzoru i kvalitetnim standardima kako bi iskoristili AI a da ne postanu slijepe žrtve njegovog medijskog sjaja.

Kahler iz Eagle Eye Networksa potvrđuje takav stav, naglašavajući da AI treba biti podrška, a ne zamjena ljudskom faktoru. “Vještačka inteligencija neće, a i ne treba zamijeniti ljude. Ona je odličan pomoćnik, a ne ona koja donosi konačne odluke”, kaže on.

Slično razmišlja i Kapiniaris iz Monitoreala, koji ističe da je stvarna vrijednost AI-ja u tome što nadopunjuje ljudske sposobnosti: “Možda zvučim previše optimistično, ali uvjeren sam da sadašnji nivo AI-ja već danas omogućava izuzetno pouzdane performanse. Problem nije u nedostatku mogućnosti, već u vremenu potrebnom da se i tehnologija i ljudi razviju u pravcu potrebne kulture, infrastrukture i navika. Tek tada će se moći raditi u pravoj harmoniji.” Zato svi naši sagovornici šalju jasnu poruku: AI je moćan alat, ali ga treba koristiti s oprezom, stručnošću i jasnim razumijevanjem njegovih ograničenja.

Na kraju, o ulozi AI-ja u sigurnosti neće odlučivati sami algoritmi, već vrijednosti i prosudbe koje u vezi s ovom tehnologijom budu imali sami korisnici. Budućnost ne leži u zamjeni ljudske intuicije, već u njenom osnaživanju na promišljen i etičan način uz širom otvorene oči.  Pravi napredak na planu AI-ja u sigurnosti neće doći jurcanjem za novim tehnološkim benchmarkom, već izgradnjom povjerenja, jasnoće i odgovornosti u odnosu na svaki sistem koji se implementira na terenu.

AI ide i dalje od sigurnosti

Izvan oblasti sigurnosti, AI transformira čitave sektore kroz predviđanje rizika i optimizaciju poslovanja. U zdravstvu, algoritmi prepoznaju pacijente s rizikom od padova, čime se smanjuje broj hospitalizacija. U maloprodaji, videoanalitika poboljšava raspored unutar prodavnica i korisničko iskustvo kroz analizu kretanja i zadržavanja kupaca na pojedinim mjestima. Pametni gradovi koriste AI za upravljanje saobraćajnim gužvama i raspodjelu resursa, uz integraciju nadzora s gradskim platformama.

Dr. Arijana Trkulja, voditeljica Centra za izvrsnost u kibernetičkoj sigurnost u kompaniji Ingram Micro, naglašava utjecaj AI-ja u maloprodaji i finansijama, gdje sigurnost jača i izvan sfere klasičnog nadzora. “Finansijske institucije i e-commerce platforme koriste AI za nadzor transakcija i otkrivanje znakova prevara u stvarnom vremenu”, kaže ona.

Hibridni sistemi zasnovani na kombinaciji oblaka i rubne obrade danas omogućavaju ovu transformaciju jer kombiniraju brzu analitiku na terenu s dubinskom analizom u oblaku. Otvoreni AI modeli ubrzavaju prilagođavanje rješenja, čineći ih dostupnijim širom različitih industrija. Kako bi maksimalno iskoristile AI, organizacije moraju ulagati u obuku za etičku primjenu i najbolje prakse zaštite privatnosti te osigurati besprijekornu integraciju s postojećom infrastrukturom.

Kako AI podiže kvalitet primjene i efikasnosti u zdravstvu, maloprodaji i urbanom upravljanju, njegov potencijal je ogroman, ali samo ako ga u budućnosti budu pratili odgovornost i upravljanje podacima koje ulijeva povjerenje.

Za Hansa Kahlera, operativnog direktora iz Eagle Eye Networksa, AI više nije samo marketinška fraza s primjenama izvan sigurnosti, nego praktičan alat koji već sada unapređuje operacije s jasno mjerljivim rezultatima. “AI danas rješava stvarne probleme”, kaže on, ukazujući na jedan od dugogodišnjih izazova industrije u vidu potrebe za efikasnim i brzim pregledanjem velike količine videozapisa. Umjesto da ručno prolaze kroz sate snimaka, korisnici uz Smart Video Search funkciju mogu jednostavno “unijeti pojam za pretragu, slično kao na internetu, i odmah dobiti relevantne rezultate”, kaže Kahler. Time se ne samo štedi vrijeme već omogućava brža i preciznija reakcija.

Kahler ističe i primjene poput prepoznavanja registarskih oznaka (LPR), obavještenja o neuobičajenom ponašanju i analitike koja prati prometne obrasce i poštivanje sigurnosnih procedura. Ovo nisu funkcije iz budućnosti jer su već danas u upotrebi.

Kolumna: Izazovi korporativne bezbednosti u S. Makedoniji

Sistem korporativne bezbednosti u Republici Severnoj Makedoniji suočava se sa savremenim izazovima vezanim za funkcionisanje poslovnog sveta u evropskom i globalnom kontekstu. Korporativna bezbednost nije samo želja već i strateški poslovni cilj za čiju realizaciju nisu dovoljna samo deklarativna tumačenja već i ozbiljna ulaganja

Piše: Prof. dr. Atanas Kozarev, predsednik Asocijacije za korporativnu sigurnost – Skoplje; E-mail: kozarev.atanas@yahoo.com

Razvoj korporativne bezbednosti u Republici Severnoj Makedoniji nije usklađen sa potrebama i izazovima sa kojima se suočava naš poslovni svet. Razlike su evidentne i u teoriji i u praksi. Iako smo svi svesni da je za razvoj korporativne bezbednosti neophodno obrazovanje visokoosposobljenih kadrova, studijski programi za menadžere korporativne bezbednosti na prvom i drugom ciklusu akademskih studija i dalje su retkost na fakultetima, bilo javnim ili privatnim. Programi za edukaciju akademskog kadra, od kojih se očekuje da budu ključni deo bezbednosnog sistema poslovnih subjekata u našoj akademskoj zajednici, još su u začetku i predstavljaju tek prve signale u pravcu postavljanja teorijskih osnova za razvoj korporativne bezbednosti.

U tom kontekstu, važnu ulogu imaju i makedonske korporacije i njihove komorske organizacije, budući da su upravo one faktor koji treba da podigne svest o potrebi realnog sektora za ovom profesijom. U praksi se, međutim, vrlo malo govori o korporativnoj bezbednosti i njenim podsistemima, te je stoga naša misija podizanje svesti među menadžerima i vlasnicima kompanija o značaju i vrednosti ulaganja u stvaranje modernih kadrova – menadžera korporativne bezbednosti.

Zbog nedostatka ovih stručnjaka, zaštita poslovanja prepuštena je policiji, koja je već preopterećena kriminalističkim istragama. Očigledna je kontradikcija – s kvalitetnim menadžerima korporativne bezbednosti pojačale bi se korporativne istrage, koje su u razvijenim zemljama uobičajena praksa. Nažalost, kod nas takvih istraga gotovo da nema, te je korporativni kriminal karakterisan velikim brojem predmeta u kojima je počinilac nepoznat. Nepostojanje moderne strategije korporativne bezbednosti omogućava da savremeni bezbednosni rizici i pretnje negativno utiču na kvalitet poslovanja kompanija. Korporativni kriminal je evidentan, a korporacije su u većini slučajeva primorane da koriste usluge iz oblasti korporativne bezbednosti koje proizlaze iz nacionalne regulative. Na nacionalnom nivou, posebno značajnu ulogu ima Asocijacija za korporativnu bezbednost, osnovana 2015. godine, sa ciljem razvijanja korporativne svesti, kulture i bezbednosti, što su preduslovi za viši nivo zaštite poslovanja u celini.

Budući pravci razvoja korporativne bezbednosti u Republici Severnoj Makedoniji trebalo bi da budu usmereni na implementaciju korporativnih usluga poput: korporativnih detektivskih usluga za potrebe odeljenja za ljudske resurse i pravna pitanja u poslovnim subjektima (korporativne bezbednosne provere i korporativne istrage), zaštite i pomoći porodicama u slučaju krivičnih dela koja se gone po privatnoj tužbi, detektivskih istražnih usluga, uključujući prikupljanje dokaza u odbrani u krivičnom postupku u skladu sa članom 306. Zakona o krivičnom postupku (istražni postupak, Poglavlje XXI), analize odnosa zaposlenih prema zaštiti poslovne tajne i zaštiti od industrijske špijunaže te drugih bezbednosnih mera.

Termalno snimanje i audiotehnologija

Dok su tradicionalne videonadzorne kamere ograničene na mali dio spektra svjetlosti, napredak na planu tehnologija koje se ne oslanjaju na vidljivu svjetlost znatno širi polja percepcije u svijetu sigurnosti. Ove tehnologije danas omogućavaju naprednu detekciju, bolju situacijsku svjesnost i lakše donošenje odluka, uz sveobuhvatnije razumijevanje okruženja u odnosu na ono što ljudsko oko može vidjeti

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Tradicionalne kamere, koje se oslanjaju isključivo na vidljivo svjetlo, ograničene su u sposobnosti detekcije u izazovnim uslovima, poput tame, magle i drugih vizuelnih prepreka. Kako bi se ova ograničenja prevazišla, industrija sve više usvaja tehnologije koje koriste nevidljivo svjetlo, kao što su termalno snimanje, radar, rendgenski zraci i audiosistemi.

Korištenjem spektra nevidljive svjetlosti takve tehnologije poboljšavaju mogućnosti praćenja kroz detekciju toplinskih potpisa, pokreta i detalja koji bi inače ostali neprimijećeni. To ne samo da unapređuje sigurnosne primjene, poput videonadzora u potpunom mraku ili nepovoljnim vremenskim uslovima, nego i otvara nove mogućnosti u oblastima poput zdravstvene zaštite, industrijske kontrole i monitoringa okoliša. Za bolju sliku o usvajanju ovih naprednih tehnologija potrebno je analizirati implementaciju i puni potencijal četiri ključne tehnologije nevidljive svjetlosti kao što su termalno snimanje, audio, rendgenski zraci i milimetarski radar.

Termalno snimanje i audio prednjače u primjeni

Rezultati ankete koju su asmag.com i Hikvision zajedno proveli pokazali su da su termalno snimanje (72%) i audiotehnologija (57%) najšire primjenjivane tehnologije među ispitanicima, dok rendgenske zrake (31%) i milimetarski radar (29%) imaju nešto niže stope usvajanja.

Audiotehnologija je postala važan segment sigurnosnih aplikacija, a posljednje inovacije su dodatno  proširile njene mogućnosti. Prijelaz na IP audiorješenja omogućio je integraciju s postojećim videonadzornim sistemima i unaprijedio komunikaciju i zvučna upozorenja. Osim toga, uključivanje dvosmjernog audija u videonadzorne kamere omogućilo je interakciju s osobama na terenu u realnom vremenu.

Iako rendgenske zrake i radarske tehnologije dobijaju na značaju, njihovo usvajanje se odvija sporije zbog većih troškova, složenosti i regulatornih ograničenja. Kako se ovi izazovi budu rješavali uz nastavak tehnološkog napretka, možemo očekivati širenje njihove primjene u različitim sektorima.

Usklađenost potražnje s tržišnom ponudom

Nivo potražnje kod kupaca pokazatelj je snažne povezanosti s tehnologijama koje se trenutno nude, posebno onih za termalno snimanje i audiorješenja. Anketa je pokazala da termalno snimanje dobija najviše upita, pri čemu je 15% ispitanika navelo da je ova tehnologija uvijek tražena, 24% da je često tražena, a 39% da je povremeno tražena. Isto tako, i audiotehnologija bilježi snažnu potražnju, s 16% ispitanika koji su naveli da je uvijek tražena, a 24% da je često tražena.

Međutim, potražnja za rendgenskom tehnologijom i milimetarskim radarom premašuje njihovu trenutnu primjenu. Dok 42% ispitanika dobija upite za rendgenskom tehnologijom (5% uvijek, 10% često, 27% povremeno), samo 31% ponuđača rješenja je ima u ponudi. Slično, milimetarski radar je tražen od 37% ispitanika (2% uvijek, 11% često, 24% povremeno), ali ga samo 29% njih ima u ponudi. Ovaj jaz ukazuje na priliku da dobavljači prošire svoju ponudu ukoliko uspiju efikasno riješiti postojeće izazove.

Sigurnost je primarni razlog usvajanja tehnologija

Kod svih tehnologija, sigurnost je i dalje primarni razlog za njihovo usvajanje. Nemalih 69% ispitanika kao ključnu motivaciju je navelo potrebu za poboljšanjem detekcije u uslovima slabog osvjetljenja i izazovnim okruženjima. Istovremeno, njih 49% se fokusiralo na proaktivnu detekciju i upravljanje prijetnjama, a 41% na poboljšanje situacijske svjesnosti kroz višedimenzionalnu percepciju. Ovaj naglasak na sigurnost usklađen je s visokom potražnjom za tehnologijama termalnog snimanja i zvuka, koje su dokazano unaprijedile nadzor i komunikaciju u sigurnosnim operacijama u realnom vremenu.

Zanimljivo je da rezultati ankete pokazuju sve izraženiji trend širenja primjena izvan sfere sigurnosti, pri čemu je 41% ispitanika navelo upravo ovo kao razlog usvajanja. Osim toga, isti postotak (41%) naveo je potrebu za ispunjavanjem zahtjeva kupaca i projekata. Ova korelacija ukazuje na pristup usmjeren na kupca unutar industrije, pri čemu dobavljači odgovaraju na specifične potrebe i preferencije klijenata.

Tehnološki uvidi i primjene po industriji

Termalna tehnologija

Sigurnost i zaštita perimetra ostaju primarni scenariji primjene za termalno snimanje. Na ovaj segment otpada 86% odgovora ispitanika. Ostale ključne primjene uključuju rano otkrivanje požara i dima (65%), nadzor industrijske opreme (53%) i mjerenje tjelesne temperature (43%). Ove primjene u skladu su s jedinstvenim mogućnostima termalnog snimanja koje detektira objekte na osnovu njihovog toplinskog potpisa. Izjave ispitanika dodatno potvrđuju ove nalaze, gdje se kaže da se “termalno snimanje može primijeniti za upozorenja o pregrijavanju mašina” ili da je namijenjeno za “nadzor perimetra i specifične industrijske potrebe” ili, pak, za “detekciju požara”.

Pet ključnih vertikala za primjenu termalnog snimanja su energetska infrastruktura, fabrike, transport, zdravstvo i poslovne zgrade. Ovo je u skladu s potencijalom ovog režima snimanja da poboljša situacijsku svjesnost i otkrije izvore opasnosti. Naprimjer, u energetskoj infrastrukturi termalno snimanje se može koristiti za praćenje pregrijavanja opreme.

Audiotehnologija

Sigurnost je na uvjerljivo prvom mjestu (88%) kao primarni scenarij primjene audiotehnologije. Audiorješenja poput interfona te razglasnih i evakuacijskih sistema već se dugi niz godina primjenjuju u sigurnosne svrhe. Danas se audiotehnologija i videonadzor mogu integrirati, što omogućava slanje poruka upozorenja preko zvučnika čim se otkriju potencijalni uljezi ili sumnjivo zadržavanje.

Ispitanici navode i primjene izvan sfere sigurnosti kao što su, npr., nadzor industrijske opreme (47%) i pozadinska muzika (41%). Glavne industrijske grane za primjenu audiorješenja uključuju maloprodaju, fabrike, energetsku infrastrukturu, poslovne zgrade i zdravstvo. Ovo nije iznenađenje jer, naprimjer, prodavnice koriste sisteme za javno obavještavanje kako za sigurnost tako i za pozadinsku muziku, dok fabrike koriste audioanalitiku za nadzor opreme.

Važno je napomenuti da industrija audiotehnologija prelazi na rješenja bazirana na IP tehnologiji, slično onome što se desilo tokom uspona IP videonadzora. Ovaj prijelaz trebao bi znatno povećati rast na tržištu audiotehnologija jer kompanije sada usvajaju naprednija i integrirana rješenja.

Tehnologija milimetarskog radara

Sigurnost i upravljanje saobraćajem su primarni scenariji primjene na koje se odnosi 81%, odnosno 64% odgovora ispitanika. Radar šalje signale u okolinu, pri čemu se reflektirani signali obrađuju kako bi se odredili brzina, veličina i udaljenost objekata. Ovo radar čini idealnim za sigurnost i transport, odnosno za primjene poput mjerenja brzine i praćenja toka saobraćaja.

U poređenju s kamerama, radar nudi nekoliko prednosti, uključujući mogućnost pokrivanja velikih površina i rad koji ne ovisi o vremenskim uslovima. Osim toga, može se kombinirati s PTZ kamerama kako bi se ponudilo sveobuhvatnije sigurnosno rješenje.

Zahvaljujući ovim prednostima, ključne industrije za primjenu radara su transport, energetska infrastruktura, fabrike, parkirališta i poslovne zgrade. Radar ima primjenu i u zdravstvu, gdje se uređaji mogu koristiti za detekciju padova pacijenata u bolničkim odjelima i staračkim domovima bez narušavanja privatnosti. Iako samo 37% ispitanika trenutno navodi zdravstvo kao aplikaciju, u budućnosti se očekuje rast primjene u ovom sektoru.

Rendgenska tehnologija

Prema rezultatima ankete, sigurnosne kontrolne tačke su najvažniji scenariji primjene za rendgensku tehnologiju i na njih se odnosi 93% odgovora ispitanika. Ovo daleko premašuje druge dvije vodeće primjene: kontrolu kvaliteta (46%) i industrijske procese (37%).

Ove primjene su usklađene s vodećim industrijskim granama u kojim je rendgenska tehnologija najprikladnija i najzrelija opcija: transport, energetska infrastruktura i fabrike. Ovo naglašava ključnu ulogu rendgenske tehnologije u sigurnosnim aplikacijama, posebno na aerodromima, željezničkim stanicama i u državnim zgradama. Sposobnost rendgenskih zraka da brzo i učinkovito pregledaju pojedince i prtljag s ciljem otkrivanja krijumčarenih i zabranjenih predmeta čini ih neizostavnim alatom u održavanju sigurnosti.

Dodatni faktori koji doprinose pogodnosti primjene u ovim vertikalama uključuju rad s velikim količinama materijala koje se kontroliraju, potrebu za neinvazivnim testiranjem raznih materijala i komponenti te regulatornu usklađenost. Iako se rendgenska tehnologija koristi i u poslovnim zgradama i zdravstvu, ovi sektori mogu imati niže stope usvajanja zbog različitih potreba i prioriteta kada su u pitanju kontrole.

Izazovi usvajanja i budući trendovi

Na pitanje u koje tehnologije planiraju investirati ili ih ponuditi u bliskoj budućnosti, većina ispitanika (61%) navela je termoviziju. Slijede radarska (48%), audio (45%) i rendgenska tehnologija (37%).

Ovaj trend ukazuje na opću svijest i spremnost pružatelja rješenja da usvoje ove tehnologije kako bi zadovoljili sve složenije zahtjeve kupaca. Termalno snimanje, koje se često koristi za zaštitu perimetra i noćni nadzor, ovdje prednjači zahvaljujući sposobnosti da učinkovito radi u potpunom mraku, dimu i magli. Milimetarski radar i audiotehnologija također dobijaju na popularnosti zbog primjena u upravljanju saobraćajem i praćenju gužvi.

Optimistična projekcija rasta za tehnologije nevidljivog svjetla

Ispitanici su općenito optimistični u vezi s rastom tehnologija nevidljivog svjetla u sigurnosnoj industriji tokom narednih pet godina. Cijelih 92% ispitanika očekuje umjeren do značajan rast za termalno snimanje, što ponovo naglašava široku primjenu i svestranost ove tehnologije. Slijede prognoze za audiotehnologiju (76%), milimetarski radar (63%) i rendgensku tehnologiju (57%).

Ovi podaci ukazuju na snažan potencijal rasta za milimetarski radar. Trenutno 29% ispitanika nudi ovu tehnologiju, a 48% je planira uvesti u bliskoj budućnosti, što ukazuje na značajan trend rasta. Tehnologija radara pronalazi sve više primjena u sektorima kao što su transport, zdravstvo i pametni gradovi, gdje se cijeni njena sposobnost detekcije pokreta i praćenja objekata u svim vremenskim uslovima.

Visoki troškovi i složenost glavne prepreke usvajanju

Uprkos pozitivnim očekivanjima, anketa je ukazala na više prepreka širem usvajanju tehnologija nevidljivog svjetla. Primarni izazov su visoka početna ulaganja, koja je navelo 69% ispitanika. Ostali izazovi uključuju tehničku složenost (49%), troškove održavanja i podrške (41%) te regulatorne i zakonske okvire (37%).

Ovo je razumljivo s obzirom na to da su ove tehnologije često skuplje od konvencionalnih rješenja baziranih na vidljivom svjetlu. Naprimjer, visokokvalitetne termalne kamere mogu koštati između 1.000 i 10.000 dolara, u poređenju s 2 MP kamerama koje obično koštaju od 30 do 100 dolara. Rendgenske mašine su još skuplje, s početnim cijenama od 50.000 dolara koje idu do više miliona za napredne sisteme, bez troškova instalacije i održavanja.

Ovi faktori mogu dovesti do oklijevanja korisnika prilikom odabira rješenja baziranih na nevidljivom svjetlu. To naglašava potrebu da proizvođači smanje troškove i pojednostave implementaciju kako bi povećali buduće usvajanje tehnologija. Osim toga, regulatorna usklađenost, posebno za rendgenske sisteme, zahtijeva certifikaciju i pridržavanje strogih smjernica, što je još jedan otežavajući faktor za korisnike.

Povrat ulaganja i studije slučaja

Na pitanje o faktorima koji bi mogli potaknuti šire usvajanje ovih tehnologija u budućnosti, 59% ispitanika je izdvojilo povrat ulaganja (ROI) i studije slučaja / uspješne priče kao najvažnije pokretače. S obzirom na veće troškove povezane s tehnologijama nevidljivog svjetla, krajnjim korisnicima je potreban jasan ROI kako bi opravdali ulaganja. Demonstracija efikasnosti ovih tehnologija kroz studije slučaja također može pomoći u izgradnji povjerenja i pouzdanosti među potencijalnim kupcima.

Potražnja kupaca (53%), tehnološki napredak (51%) i nove primjene (47%) također su istaknuti kao važni faktori koji utječu na buduće usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla.

Nove primjene i integracija

Ispitanici su upitani da komentiraju i nove primjene koje bi mogle potaknuti šire usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla u budućnosti.
Integracija s drugim sistemima često se navodi kao ključni faktor rasta, s prijedlozima koji idu u pravcu međusobne integracije tehnologija nevidljivog svjetla, a ne samo povezivanja s kamerama baziranim na vidljivom svjetlu. To bi moglo dovesti do optimizacije sistema, smatraju ispitanici koji to komentiraju na sljedeći način: “Nova tehnologija je odlična, ali je najvažnija mogućnost njene integracije u sistem, pri čemu trošak ulaganja nije toliko bitan”, “integracija milimetarskog radara s termalnim i kamerama za detekciju brzine može povećati efikasnost upravljanja saobraćajem”, “integracija s biometrijom i kamerama”, “integracija s drugim tehnologijama”, “DAS sistem omogućava detekciju duž rute i paralelno uspostavlja komunikacijsku infrastrukturu”, “mislim da će se primjena zvuka u kombinaciji s kamerama širiti u budućnosti”.

Vještačka inteligencija (AI) i napredna analitika također su navedeni kao ključni faktori za poticanje šireg usvajanja ovih tehnologija. Nekoliko ispitanika je kao važnu karakteristiku navelo funkcije koje se oslanjaju na AI, poput automatske detekcije događaja. Integracija AI-ja za detekciju zvuka na rubu može unaprijediti nadzor kroz prepoznavanje zvukova povezanih s prijetnjama sigurnosti ili sigurnosnim incidentima. Ispitanici to opisuju sljedećim komentarima: “Dalji razvoj funkcionalnosti AI-ja i veći fokus na automatsko upravljanje događajima, senzorima i kamerama uz, npr., automatski prijelaz između kamera i svijest o senzorima”, “AI detekcija zvuka na rubu”, “AI pomoću kojeg zvuk prati sve profile sigurnosnih događaja u  kombinaciji s videom za precizniju detekciju”, “Tehnologija i AI”, “inteligentno snimanje bazirano na vještačkoj inteligenciji”.

Aplikacije vezane za sigurnost i zaštitu ostaju primarne oblasti primjene ovih tehnologija. Osim zaštite perimetra, ove tehnologije se primjenjuju u oblastima kao što su zaštita granica, detekcija opasnih materijala i automatizacija u fabrikama. Njihova sposobnost da detektiraju prijetnje i prate okruženje u uslovima u kojima tradicionalni sistemi bazirani na vidljivom svjetlu nude ograničene performanse čini ih neprocjenjivim u kritičnoj infrastrukturi i okruženjima visokog rizika.

Nevidljivo postaje globalno vidljivo

Tehnologije koje se ne oslanjaju na vidljivo svjetlo poput termalnog snimanja, detekcije zvuka, milimetarskog radara i rendgenskih sistema sve više dobijaju na značaju u sigurnosnoj industriji i šire. Termalno snimanje i zvuk ističu se po efikasnosti u sigurnosnim i operativnim primjenama, dok rendgenski sistemi i radar nešto sporije pronalaze širu primjenu zbog visokih troškova, složenosti i regulatornih izazova.

Ipak, kako tehnologija bude napredovala, a potražnja kupaca rasla, ove tehnologije čeka šira implementacija u raznim industrijama, uključujući zdravstvo i industrijski nadzor. Njihov potencijal je evidentan i u kombinaciji s vještačkom inteligencijom i integracijom u šire sisteme jer će se tako odgovoriti na izazove koji su postali preteški za tradicionalne kamere. Kako se uspješne priče budu širile, a povrat ulaganja postane očitiji, ove tehnologije će igrati sve značajniju ulogu u zadovoljavanju potreba svijeta sigurnosti i drugih oblasti.