Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Kontrola pristupa (Page 6)

Kontrola pristupa

Nova generacija kontrole pristupa iz Supreme

Suprema, jedan od globalnih lidera u rješenjima za kontrolu pristupa, predstavila je nova dva proizvoda: Corestation 20 (CS-20) i Door Interface (DI-24) modul. Ovi noviteti proširuju Supremin portfolio kontrolera nudeći poboljšanu sigurnost, skalabilnost i fleksibilnost.

Corestation 20 je kompaktan kontroler koji koristi RFID tehnologiju, podržava do 500.000 korisnika, a nudi i podršku za PoE+ te šifriranu komunikaciju. Dizajniran je za efikasno i sigurno upravljanje pristupom, a posebno je pogodan za sisteme srednje veličine kojima nije potrebna biometrijska provjera na samom uređaju.

Modul DI-24 omogućava kontrolu pristupa za dvoja vrata i četiri čitača, istovremeno pojednostavljujući ožičenje i smanjujući potrebu za složenim instalacijskim zahvatima. Dizajniran je da pouzdano funkcioniše čak i bez aktivne mrežne veze, čime se osigurava neprekidan rad sistema kontrole pristupa. Supremin ACU portfolio podržava i centraliziranu i distribuiranu arhitekturu sistema, što ga čini pogodnim i za male objekte, ali i za velike organizacije.

Novi uređaji također omogućavaju isplativo unapređenje postojeće infrastrukture, uz ponovno korištenje ranije postavljenih kablova, čime se znatno pojednostavljuje instalacija i smanjuje ukupno vrijeme implementacije te dugoročni troškovi održavanja.

“Lansiranjem Corestation 20 i Door Interface modula dodatno smo ojačali skalabilnost i fleksibilnost Supreminog sistema kontrole pristupa. Ovi noviteti omogućavaju prilagođavanje sistemskih rješenja različitim korisničkim okruženjima, uz smanjenje troškova instalacije i jačanje sigurnosti putem šifrirane komunikacije”, izjavio je Hanchul Kim, generalni direktor Supreme.

Red Dot nagrada za biometrijski eGate HID-a i ASSA ABLOY-a

Saradnja HID-a i ASSA ABLOY-a na biometrijskom eGate BG100 Speedgate uređaju nagrađena je prestižnom Red Dot nagradom za dizajn proizvoda 2025. godine u kategoriji “Interior Design Elements”. Ova nagrada zapravo je priznanje za revolucionaran dizajn i funkcionalnost rješenja koje potpuno redefiniše sigurnost na aerodromima, a time i iskustvo putnika.

BG100 Speedgate kombinuje HID-ovu tehnologiju prepoznavanja lica Facepod sa ASSA ABLOY-jevim Speedgate sistemom. Integracijom naprednih biometrijskih sposobnosti i modularnog dizajna optimizira ključne procese na aerodromima, od prijave za let i ukrcavanja do protoka putnika – a sve to uz očuvanje vrhunskog nivoa sigurnosti. U srcu dizajna BG100 Speedgatea nalazi se HID Facepod, multifunkcionalni biometrijski sistem s naprednim kamerama, intuitivnim ekranima na dodir i LED indikatori za uputstva.

Njegov minimalistički, ali savremen dizajn impresionirao je žiri koji dodjeljuje Red Dot nagradu, koji je prepoznao njegovu inovativnost i funkcionalnost.

“Ponosni smo što smo dobili Red Dot nagradu, koja odražava posvećenost HID-a da unaprijedi avioindustriju i putovanja. Ova nagrada potvrđuje naše liderstvo u biometrijskim tehnologijama i prepoznavanju lica, ističući i našu posvećenost pružanju sigurnih, intuitivnih i vrhunskih iskustava verifikacije identiteta za putnike širom svijeta”, izjavio je Vito Fabbrizio, potpredsjednik za upravljanje proizvodima i inovacije u HID-u.

S visokim modularnim dizajnom, BG100 Speedgate je jednostavan za instalaciju i prilagodljiv za različita aerodromska okruženja. “Ova nagrada potvrđuje snagu našeg partnerstva s HID-om. Zajedno oblikujemo budućnost putovanja, poboljšavajući i sigurnost i iskustvo putnika”, rekao je Robert Zimmerman, direktor sektora za aerodrome u ASSA ABLOY-u.

Nova digitalna iskustva uz Salto Homelok

Cloud platforma za pametan pristup stambenim objektima Salto Homelok dobija niz novih funkcionalnosti kroz unaprijeđeno korisničko iskustvo s upotrebom digitalnih ključeva. Ove novine transformišu način na koji stanari pristupaju stanovima i zajedničkim prostorijama

Piše: Mihael Pinsone Slanc, regionalni menadžer za razvoj poslovanja, SALTO; E-mail: m.slanc@saltosystems.com

Kompanija Salto korisnicima je predstavila novu funkcionalnost – Salto Homelok Resident Digital Key Experience. Ovaj najnoviji dodatak za stambene korisnike donosi više mogućnosti koje unapređuju pristupačnost i korisničko iskustvo. Među njima se ističe opcija Nearby Doors Carousel te poboljšane postavke privatnosti za ulazna vrata stanova. Zahvaljujući ovome, stanari sada mogu jednostavno koristiti digitalni pristup pomoću pametnog telefona, bez potrebe za fizičkim ključevima.

Jednostavno otvaranje vrata

Nearby Doors Carousel funkcija znatno olakšava pristup svim vratima, uključujući glavne ulaze u zgradu, ulaze u stanove i zajedničke prostorije, dok aplikacija Homelok u sekciji My Keys prikazuje pregled vrata u blizini korisnika, pri čemu su svaka jasno označena s nazivom i lokacijom instalacije. Kako se korisnik kreće kroz zgradu, prikaz se automatski ažurira u stvarnom vremenu, dajući prioritet najbližim dostupnim vratima, što dodatno unapređuje pristupačnost i praktičnost, uvodeći intuitivnije načine otvaranja vrata. Na taj način korisnici mogu brzo i jednostavno otključati vrata, čak i ako nisu neposredno ispred njih.

Još jedna važna novina jeste opcija za aktiviranje privatnosti unutar zauzetih jedinica. Ova funkcionalnost omogućava stanarima veću kontrolu nad pristupnim postavkama i dostupna je sve dok je najmanje jedan upravitelj stambene jedinice pridružen tom prostoru, čime se dodatno povećava sigurnost i privatnost svih stanara.

Pametniji i sigurniji pristup

S najnovijim unapređenjem, Salto Homelok nastavlja potvrđivati poziciju jednog od lidera u domenu pametne kontrole pristupa, nudeći besprijekorno i sigurno korisničko iskustvo kako za stanare tako i za upravitelje objekata. Korisnici stambenih jedinica sada mogu računati na intuitivno digitalno iskustvo putem pametnog telefona koje koristi naprednu Salto JustIn Mobile tehnologiju, uz mogućnost integracije s Apple Walletom. Sistem koristi BLE (Bluetooth Low Energy) i omogućava bežično, samostalno zaključavanje i otključavanje vrata, bez potrebe za fizičkom infrastrukturom. Nadalje, korisnici mogu planirati rasporede pristupa za stanare i posjetioce, uživajući u iskustvu bez upotrebe ključeva, dok istovremeno uživaju u visokom stepenu privatnosti, posebno u jedinicama koje su trenutno zauzete. Sve to dolazi s fleksibilnom cloud platformom koja omogućava jednostavno upravljanje putem pretplatničkog modela.

Nova era upravljanja

Salto Homelok Resident Digital Key Experience koristi najnovije tehnologije kako bi stanarima omogućio potpunu kontrolu nad prostorom u kojem žive. Ova rješenja uvode novu eru upravljanja objektima, omogućavajući daljinsko otključavanje, prilagodljive pristupne scenarije, efikasnije upravljanje osobljem, posjetiocima i stanarima, kao i značajno unapređenje procesa upravljanja objektom u cjelini. Sve nove funkcionalnosti su već dostupne, a korisnici bi trebali ažurirati Homelok aplikaciju s najnovijom verzijom za iOS i Android uređaje kako bi mogli iskoristiti sve prednosti ovog unapređenja.

Pametni sustavi za upravljanje parkingom

Pametni sustavi za upravljanje parkingom izrastaju u rješenje koje transformira način na koji gradovi organiziraju i koriste svoje parkirne kapacitete. Ovi sustavi omogućuju optimizaciju iskorištenja prostora, poboljšanje korisničkog iskustva i značajno smanjenje negativnih ekoloških posljedica urbanog prometa

Pripremili: Andrej Češek, pretprodajni inženjer; Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

U današnjim urbanim sredinama, parking je postao jedan od najizraženijih izazova s kojima se suočavaju gradovi, poduzeća i građani. Porast broja vozila, ograničenost javnog prostora i sve veća potreba za održivim prometnim rješenjima doveli su do situacije u kojoj tradicionalni načini upravljanja parkiralištima više ne mogu odgovoriti na potrebe suvremenog društva. Vozači svakodnevno gube dragocjeno vrijeme u potrazi za slobodnim mjestom, prometne gužve dodatno opterećuju infrastrukturu, a emisije štetnih plinova negativno utječu na okoliš i kvalitetu života.

Upravo zbog tih razloga, pametni sustavi za upravljanje parkingom izrastaju u revolucionarno rješenje koje transformira način na koji gradovi organiziraju i koriste svoje parkirne kapacitete. Ovi sustavi, temeljeni na najnovijim tehnološkim dostignućima, omogućuju optimizaciju iskorištenja prostora, poboljšanje korisničkog iskustva i značajno smanjenje negativnih ekoloških posljedica urbanog prometa.

Kako funkcioniraju pametni parking sustavi?

Suvremeni pametni parking sustavi temelje se na integraciji tri ključna elementa: senzora, komunikacijske infrastrukture i napredne softverske platforme. Senzori, koji se mogu ugraditi u samo parkirno mjesto (npr. induktivni senzori ugrađeni u asfalt), postaviti iznad mjesta (ultrazvučni ili infracrveni senzori) ili integrirati u kamere s umjetnom inteligencijom, omogućuju precizno detektiranje prisutnosti vozila u stvarnom vremenu.

Korištenjem naprednih kamera s računalnim vidom sustavi mogu automatski prepoznati registarske oznake vozila (ANPR), identificirati tip vozila, pa čak i razlikovati korisničke kategorije (npr. stanari, posjetitelji, dostavna vozila). Ovi podaci se zatim putem pouzdane komunikacijske infrastrukture – bežičnih mreža poput 5G-a – šalju u centraliziranu softversku platformu.

Softverska platforma srce je sustava. Ona u realnom vremenu obrađuje podatke sa senzora ili kamera, prikazuje dostupnost parkirnih mjesta na digitalnim panelima ili mobilnim aplikacijama, omogućuje korisnicima rezervaciju i naplatu parkinga bez fizičke interakcije te operatorima pruža naprednu analitiku za optimizaciju poslovanja. Sustav može automatski prilagođavati cijene ovisno o potražnji, detektirati neovlaštena vozila, pa čak i predviđati buduće potrebe na temelju povijesnih podataka.

Prednosti

Implementacija pametnih sustava za upravljanje parkingom donosi višestruke koristi svim dionicima urbanog ekosustava. Prva i najvidljivija prednost je smanjenje prometnih gužvi. Statistike pokazuju da u velikim gradovima vozači provedu i do 30% ukupnog vremena vožnje tražeći slobodno parkirno mjesto. Pametni sustavi omogućuju vozačima da unaprijed saznaju gdje su slobodna mjesta, što izravno smanjuje nepotrebno kruženje, prometne zastoje i emisije štetnih plinova.

Druga ključna prednost je povećanje prihoda i iskorištenosti parking prostora. Kroz dinamičko upravljanje cijenama, sustav može potaknuti ravnomjerniju raspodjelu vozila tijekom dana, smanjiti broj neplaćenih parkiranja i maksimizirati prihod operatora.

Treća prednost odnosi se na poboljšanu sigurnost. Integracija pametnih parking sustava s videonadzorom i analitikom omogućuje brzu detekciju sumnjivih aktivnosti, automatsko prepoznavanje neovlaštenih vozila i smanjenje rizika od krađa ili vandalizma. Sustavi mogu automatski alarmirati zaštitarsku službu ili policiju u slučaju incidenata.

Četvrta, ali ne manje važna prednost, jest doprinos održivosti i zaštiti okoliša. Smanjenjem nepotrebne vožnje i optimizacijom korištenja prostora, pametni parking sustavi izravno doprinose smanjenju potrošnje goriva i emisija CO₂, što je od iznimne važnosti za gradove koji teže klimatskoj neutralnosti.

Zašto su tradicionalni sustavi nedostatni?

Tradicionalni načini upravljanja parkingom, koji se oslanjaju na ručne parkomate, fizičke rampe i povremeni nadzor, imaju brojne nedostatke. Prije svega, oni ne omogućuju uvid u stvarno stanje zauzetosti u realnom vremenu, što otežava planiranje i optimizaciju. Ručna naplata i kontrola podložni su greškama, zloupotrebama i visokim operativnim troškovima. Nedostatak integracije s drugim prometnim sustavima onemogućuje gradovima da učinkovito upravljaju prometnim tokovima i smanje zagušenja.

Pametni sustavi, s druge strane, omogućuju potpunu automatizaciju, transparentnost i fleksibilnost. Korištenjem naprednih senzora i analitike, operatori mogu brzo identificirati probleme, prilagoditi strategije i ostvariti značajne uštede.

Tehnološki trendovi i budućnost pametnog parkinga

Tehnologija na području pametnog parkiranja ubrzano napreduje. Umjetna inteligencija postaje ključni alat za predviđanje potražnje, optimizaciju cijena i automatsko upravljanje resursima. IoT (Internet of Things) omogućuje povezivanje tisuća senzora, kamera i uređaja u jedinstvenu mrežu, dok 5G mreže osiguravaju brzu i pouzdanu razmjenu podataka u stvarnom vremenu.

Jedan od najzanimljivijih trendova je razvoj autonomnih vozila i njihova integracija s pametnim parking sustavima. U bliskoj budućnosti, vozila će sama moći pronaći, rezervirati i koristiti parkirno mjesto bez potrebe za ljudskom intervencijom. Također, sve veći broj parkirališta opremljen je punionicama za električna vozila, koje se integriraju u pametne sustave kako bi se optimiziralo korištenje energije i infrastrukture.

Pametni parking sustavi postaju i važan element pametnoga grada, gdje se podaci o parkiranju koriste za šire planiranje urbanog prometa, javnog prijevoza i infrastrukture. Analitika velikih podataka (Big Data) omogućuje gradovima da bolje razumiju navike građana, predviđaju potrebe i unaprijede kvalitetu života.

Inovacija Hikvisiona u službi pametnog parkiranja

Među vodećim svjetskim proizvođačima pametnih parking rješenja ističe se Hikvision, globalni lider u području sigurnosnih i analitičkih sustava. Hikvision nudi cjelovit ekosustav za pametno upravljanje parkingom, koji uključuje najmodernije kamere s automatskim prepoznavanjem registarskih oznaka (ANPR), senzorske sustave i napredne softverske platforme za upravljanje podacima.

Hikvisionove ANPR kamere odlikuju se iznimnom preciznošću (preko 99%) i pouzdanošću u različitim vremenskim i svjetlosnim uvjetima. Zahvaljujući naprednim algoritmima umjetne inteligencije, ove kamere mogu automatski detektirati ulazak i izlazak vozila i identificirati neovlaštena vozila. Integracija s centralnom platformom omogućuje operatorima praćenje zauzetosti u realnom vremenu, analizu trendova i optimizaciju poslovanja.

Hikvision nudi rješenja za brzo vođenje vozača do slobodnog mjesta, s proizvodima koji se mogu lako kombinirati i integrirati za različite scenarije, uključujući ulaze i izlaze, parkiranje izvan ulice kao garažne kuće, parkiranje na ulici, parkiranje na otvorenom i analizu podataka o parkiranju. Pojednostavljenje parkiranja, kako na ulazima i izlazima tako i kroz parkiralište, čini operacije mnogo učinkovitijima, ubrzavajući proces i potencijalno brže oslobađajući mjesta za daljnje korištenje.

Hikvision nudi neprekidno iskustvo ulaska i izlaska s ovlaštenim registarskim oznakama kako bi se povećala učinkovitost pristupa. Također, podržava konfiguraciju personaliziranih pravila plaćanja za fleksibilniji rad. Za scenarij bez kabine za osoblje, rampa se može upravljati daljinski iz centra za upravljanje radi učinkovitosti.

Hikvision za parkiranje na ulici i na otvorenom

Hikvision nudi ključnu pomoć za parkiranje na ulici s dvije inteligentne kamere, detektirajući status i prikupljajući informacije o parkiranju automobila. Ove kamere mogu snimiti cijeli proces parkiranja s lancem dokaza za izbjegavanje cestarina kako bi se poboljšala učinkovitost i naplata naknada.

Za parkiranje na otvorenom, Hikvision vozačima pruža nesmetano iskustvo parkiranja s detekcijom slobodnih parkirnih mjesta i zauzetosti parkirnih mjesta u stvarnom vremenu. Automatskim izračunavanjem vremena parkiranja i prikazom informacija o slobodnom parkiranju u stvarnom vremenu, operateri mogu uživati u mnogo učinkovitijem upravljanju s niskom marginom pogreške.

Posebnu pažnju u razvoju pametnih parking rješenja zaslužuju zatvoreni parkirni objekti – višekatne garaže, trgovački centri i podzemni kompleksi. Upravo u tim prostorima, gdje je orijentacija često izazovna, a broj mjesta velik, indoor parking guidance sustavi postaju nezamjenjiv alat za optimizaciju prometa i korisničkog iskustva.

Ovi sustavi koriste sofisticiranu mrežu senzora i kamera, postavljenih iznad svakog parkirnog mjesta, kako bi u stvarnom vremenu detektirali zauzetost i vodili vozače do najbližeg slobodnog mjesta. Senzori, bilo da je riječ o ultrazvučnim detektorima ili kamerama s umjetnom inteligencijom, šalju podatke u centralizirani sustav koji putem LED indikatora iznad svakog mjesta jasno označava je li mjesto slobodno, zauzeto, rezervirano za osobe s invaliditetom ili električna vozila.

Vozači, ulaskom u garažu, na velikim digitalnim panelima odmah dobivaju informaciju o broju slobodnih mjesta po etažama i zonama, a dinamička navigacija vodi ih najkraćim putem do odredišta. Ovakva rješenja značajno smanjuju vrijeme traženja parkirnog mjesta – istraživanja pokazuju da se prosječno vrijeme pronalaska mjesta u zatvorenim garažama može smanjiti i do 70%. Time se ne samo povećava zadovoljstvo korisnika već i smanjuje zagušenje na uskim prometnicama unutar garaže.

Indoor parking guidance

Napredni indoor parking guidance sustavi, poput onih koje razvija Hikvision, omogućuju i dodatne funkcionalnosti. Sustav može automatski prepoznati registarske oznake, rezervirati mjesta za određene korisnike ili vozila (npr. dostavna, VIP, električna), a integracija s naplatnim i sigurnosnim sustavima omogućuje potpunu automatizaciju i kontrolu. Korištenjem pametnog osvjetljenja, koje se aktivira samo kada je vozilo u blizini, ostvaruju se značajne uštede energije – što dodatno doprinosi održivosti objekta.

Primjeri iz prakse pokazuju da su ovakva rješenja već implementirana u brojnim europskim gradovima, gdje su korisnici istaknuli ne samo bržu i jednostavniju orijentaciju već i osjećaj veće sigurnosti zahvaljujući integriranim nadzornim kamerama i automatskoj detekciji sumnjivih aktivnosti.

Posebna prednost Hikvisionovih rješenja je mogućnost jednostavne integracije s drugim gradskim sustavima – prometnim signalizacijama, javnim prijevozom, električnim punionicama i sigurnosnim sustavima. Time se stvara jedinstvena platforma koja podržava sve aspekte urbane mobilnosti i sigurnosti.

Sigurnost, privatnost i održivost

Uvođenje pametnih parking sustava otvara i pitanja sigurnosti podataka i zaštite privatnosti korisnika. Hikvision i drugi vodeći proizvođači primjenjuju najviše standarde enkripcije i zaštite podataka, u skladu s europskim i svjetskim regulativama (GDPR). Pristup podacima strogo je kontroliran, a svi osjetljivi podaci anonimizirani su i zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Osim toga, pametni parking sustavi doprinose održivosti urbanih sredina. Smanjenjem nepotrebne vožnje i optimizacijom korištenja prostora, smanjuje se potrošnja goriva i emisija štetnih plinova. Integracija s električnim punionicama potiče korištenje ekološki prihvatljivih vozila i doprinosi ostvarivanju klimatskih ciljeva gradova.

Izazovi implementacije i preporuke

Iako su prednosti pametnih parking sustava očite, njihova implementacija zahtijeva pažljivo planiranje i suradnju između gradskih vlasti, operatora i tehnoloških partnera. Ključni izazovi uključuju početna ulaganja, integraciju s postojećom infrastrukturom, edukaciju korisnika i osiguranje dugoročne održivosti.

Preporučuje se da gradovi i poduzeća odaberu provjerene i pouzdane partnere s iskustvom u implementaciji velikih sustava, kao što je Hikvision. Kroz pažljivu analizu potreba, prilagodbu rješenja i kontinuiranu podršku, moguće je ostvariti maksimalne koristi i osigurati uspjeh projekta.

Pametni parking kao temelj pametnog grada

Pametni sustavi za upravljanje parkingom ključna su komponenta modernih gradova i poduzeća. Kroz integraciju senzora, komunikacijskih tehnologija i napredne analitike, oni omogućuju efikasnije korištenje parking prostora, smanjenje prometnih gužvi, povećanje prihoda i poboljšanje kvalitete života građana. Primjeri iz prakse pokazuju da ulaganje u pametne sustave donosi mjerljive koristi na svim razinama. S rješenjima poput onih koja nudi Hikvision, gradovi i poduzeća mogu transformirati svoju parking infrastrukturu, unaprijediti sigurnost i pripremiti se za izazove budućnosti. Pametni parking više nije samo tehnološka inovacija – on je temelj održive, sigurne i učinkovite urbane mobilnosti.

Za detaljnije informacije o mogućnostima implementacije pametnih parking rješenja, savjetovanje i podršku u digitalnoj transformaciji parking infrastrukture, možete se obratiti stručnjacima iz Hikvisiona, globalnog lidera u inovacijama za pametne gradove.

Digitalni pristup za fleksibilnije upravljanje studentskim smještajem

Gotovo svi univerzitetski studenti danas su tzv. digitalni urođenici. Oni očekuju praktičnost i vjeruju u sigurnost koju nude digitalna rješenja. To znači da, između ostalog, oni daju prednost mobilnom iskustvu na gotovo svakoj platformi. Kontrola pristupa tu ne bi trebala biti izuzetak.

Naravno, upravljanje pristupom u studentskim domovima odavno se suočava s posebnim izazovima. Kompleksi studentskih domova često su veliki i dodatno se proširuju posljednjih godina usljed porasta broja studenata. Dnevni promet u ovim namjenski građenim smještajnim prostorima obično je vrlo visok, sa stotinama ili čak hiljadama ljudi koji se kreću između soba i zajedničkih prostora poput menzi, biblioteka i praonica.

Ova grupa korisnika sa sobom nosi i sigurnosne izazove jer studenti neće u svakoj situaciji slijediti propisane protokole. Gubitak mehaničkih ključeva je česta pojava, a njihova zamjena zahtijeva dodatno vrijeme i troškove. Osim toga, korisnici objekata se stalno mijenjaju jer studenti dolaze i odlaze. Kod mehaničkog zaključavanja, soba nije u potpunosti sigurna za novog korisnika sve dok se ključevi ne vrate. A kako biti siguran da ključ već nije kopiran?

Svaki univerzitet ima zakonsku obavezu da se brine o studentima, a najvažniji aspekt ovog zadatka je fizička sigurnost. Digitalizacija pristupa u starom i novom studentskom domu pomaže univerzitetima da ispune ovu obavezu, a da se, pri tom. istovremeno jača efikasnost upravljanja i štedi na vremenu i troškovima. Umjesto mehaničkih ključeva, upravitelji objekata pomoću digitalnog pristupa efikasnije i preciznije kontrolišu ko ulazi i izlazi iz objekta i tako jačaju sigurnost i udobnost za sve.

Digitalizacija pristupa za sigurnost i dodatne prihode

Digitalna rješenja za pristup pomažu menadžerima kampusa da s većim samopouzdanjem pruže dodatnu sigurnost studentima i njihovim roditeljima. Ako se vrata i drugi prolazi mogu zaključati digitalnim uređajima, a otključavati digitalnim akreditivima ili mobilnim telefonom, više niko ne mora brinuti o neovlaštenim kopijama ključeva. Ako neko izgubi karticu ili telefon, sigurnost se restaurira jednim klikom u roku od samo nekoliko sekundi. Ne može brže i jednostavnije.

Digitalno upravljanje omogućava univerzitetima i da izvuku više koristi iz svojih objekata. Na primjer, smještajne jedinice se mogu izdavati kao sobe za goste van akademske godine, što kreira dodatni izvor prihoda. Postojeći studentski akreditivi mogu se blokirati ili suspendovati, a novi izdati dolazećim gostima ili turistima, čak i direktno na njihov mobilni telefon.

Kada rezervacija privremenog gosta istekne, njegova prava pristupa  se automatski deaktiviraju, bez predaje ključeva i korištenja usluga recepcije. Jednostavna integracija digitalnog pristupa sa softverom za rezervacije podrška je ostvarivanju ovog vida dodatne zarade. Uključivanje mobilne funkcionalnosti čini čitav proces još bržim i lakšim.

SMARTair sistem, bežično i mobilno rješenje stručnjaka za digitalni pristup iz ASSA ABLOY-a, omogućava univerzitetima sve ovo i još mnogo više. Tačnije, SMARTair im omogućava da uđu u digitalizaciju s povjerenjem i pripreme kontrolu pristupa za budućnost.

SMARTair: mobilni digitalni pristup s dodatnim sigurnosnim funkcijama

SMARTair, digitalno rješenje iz ASSA ABLOY-a, radi po principu ključ-u-ruke i nudi više uređaja na baterije za zaštitu gotovo svih prolaza: soba, ulaza, ormarića, kapija, rampi i dr. Svima njima se upravlja preko jednostavnog web softvera, uključujući i daljinski pristup u realnom vremenu po potrebi. Studenti i osoblje cijene pogodnost sigurnog pristupa bez ključeva, uključujući i praktičnost korištenja aplikacije Openow na pametnim telefonima.

SMARTair digitalni pristup čini objekte sigurnim. Svi korisnici uživaju pogodnost pristupa bez ključeva. Upravitelji domova štede vrijeme i novac zahvaljujući pouzdanom radu SMARTair sistema. Mario Arias, menadžer u centru Funway Academic Resort u Madridu dodaje i da se „sistem vrlo lako održava.“

SMARTair donosi operativne prednosti koje je teško postići s mehaničkom sigurnošću. Osim što otklanja rizike od gubitka ključeva, sistem bilježi svaku interakciju s vratima i olakšava istrage o incidenatima. Ovlašteno osoblje može u bilo kojem trenutku vidjeti ko je ostvario pristup putem softverskog interfejsa. SMARTair se može integrisati i sa sistemima za plaćanje u praonici ili kafeteriji, tako da je studentima dovoljan samo jedan mobilni uređaj ili digitalni ID.

Ovo rješenje je usklađeno s više važnih sigurnosnih standarda i time skida brigu o usklađenosti s tehničkih timova. Funkcija „Remote Lockdown“ omogućava osoblju da brzo reaguje zaključavanjem svih ili pojedinačnih vrata u hitnim slučajevima. Svi SMARTair uređaji  mogu se istovremeno postaviti i u režim „Emergency Open“, čime se sva vrata otključavaju. Ovo, na primjer, vatrogascima omogućava brži ulaz u zgradu. Senzori omogućuju tehničkom osoblju da provjeri jesu li protivpožarna vrata pravilno zatvorena. Radi brze i sigurne evakuacije, sistem se lako integriše s anti-panik mehanizmima za izlaze za hitne situacije. Dostupna je i SMARTair i-max Escutcheon tehnologija s certifikatom za otpornost na dim i požar.

Skalabilnost, jednostavna nadogradnja i praktičnost

Uz SMARTair, prelazak na digitalni ili mobilni pristup nikada nije bio jednostavniji. Vrata zahtijevaju minimalne izmjene jer se uređaji montiraju bez kabliranja. Oni se napajaju običnim baterijama i troše manje energije od standardnih sistema baziranih na magnetnim bravama, što smanjuje troškove i emisije CO2. Kako je tehnologija već ugrađena u uređaje, sistem se može lako nadograditi dodavanjem novih vrata ili funkcija poput mobilnih ključeva.

Digitalizacija odmah poboljšava svakodnevnu praktičnost korištenja jer više nema potrebe za fizičkim ključevima. Svakom ovlaštenom korisniku može se izdati kartica, narukvica, privezak ili mobilni ključ pohranjen na pametnom telefonu, pri čemu se pristup odobrava samo tamo gdje je nekome potreban. Izvođači radova poput čistača mogu dobiti pristup samo određenim danima i u definisanim vremenskim periodima. Pri tom je nemoguće koristiti duplikate kao kod mehaničkih ključeva.

Cijelim sistemom  se upravlja preko jednostavnog softvera SMARTair TS1000 ili Web Managera. Jednostavno je kontrolisati više objekata sa jedne platforme, npr. ako menadžer upravlja s više lokacija. „SMARTair ne zahtijeva nikakvo tehničko znanje. Brzo sam naučio kako koristiti sistem i softver je bio vrlo jednostavan“, kaže Cyril Verger, generalni direktor centra Easy Student Rennes u kojem SMARTair štiti korisnike i olakšava upravljanje objektima.

Pouzdani uređaji za dugoročnu isplativost

SMARTair nudi više robusnih i pouzdanih uređaja dizajniranih da izdrže svakodnevnu upotrebu od strane studenata, osoblja i izvođača radova. Oni su već opravdali povjerenje univerziteta širom Evrope. Sistem može zaštititi gotovo svaki prolaz, od maski za brave na sobama, preko cilindara na kancelarijama, do katanca za kapije i ograde, čak i na otvorenom.

Svi formati pristupa objedinjeni su u jedinstveni i efikasni digitalni sistem s centralnim nadzorom. Student sa odgovarajućim ovlaštenjem može istim mobilnim uređajem otvoriti i ormarić u svlačionici (zaključan e-motion Cabinet bravom) i kapiju sa i-gate elektronskim katancem. SMARTair i-reader omogućava selektivan pristup svim elektronski kontrolisanim prolazima, uključujući vanjska vrata s velikim prometom, alarmna vrata i automatizirane parking rampe.

„SMARTair sistem nam je donio osjećaj sigurnosti“, kaže Joanna Brunton, izvršna direktorica  škole Westbridge Residential School na Novom Zelandu. „Brži je, sigurniji i jednostavan za korištenje.”

Za više informacija o prednostima SMARTair digitalnog pristupa, preuzmite besplatni vodič za studentske domove na: https://www.assaabloy.com/group/emeia/campaigns/digital-access-for-student-accommodations

Kako iskoristiti digitalni pristup za jačanje održivosti zgrada

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, zgrade troše oko 30% svjetske energije*. Za mnoge organizacije, klimatske promjene i rastući troškovi promovisali su energetsku efikasnost u prioritet. Novi video iz serijala Expert Talks kompanije ASSA ABLOY predstavlja ključne načine na koje odabir rješenja za kontrolu pristupa može ostvariti pozitivan uticaj, uz istovremeno unapređenje poslovnih i ekoloških performansi.

„Svi imamo odgovornost da smanjimo emisije, uključujući ugrađeni ugljik. Vaš odabir rješenja za pristup može napraviti značajnu razliku“, kaže Olympia Dolla, direktorica Programa održivosti za regiju EMEIA u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions. „Digitalizacija može biti ključ za unapređenje održivosti.“

Uz stručne uvide koje su iznijeli Dolla i drugi, novo izdanje Expert Talka kupcima nudi bogate informacije o održivosti i ekološkoj gradnji u svjetlu donošenja kvalitetnijih dugoročnih odluka i ulaganja za organizacije.

Razmotrite cijeli životni ciklus zgrade

Već u najranijim fazama projekta tj. prilikom projektovanja i izrade specifikacija, ASSA ABLOY nudi detaljnu podršku arhitektima, investitorima i specifikatorima koji priželjkuju akreditaciju u okviru šest vodećih certifikata ekološke gradnje: BREEAM, LEED, Green Star, WELL, DGNB, HQE***.

Tokom instalacije proizvoda, odabir bežičnog digitalnog rješenja igra važnu ulogu. S uređajima kojima nije potrebna kablovska infrastruktura oko vrata, bušenje je minimalno ili nepotrebno, čime se smanjuje potrošnja energije. Istovremeno, i oštećenja na strukturi zgrada su manja. Budući da je bežična ugradnja brža, instalateri imaju manje potrebe za posjetama gradilištu, što smanjuje broj putovanja.

Ulazak u fazu korištenja digitalnog sistema u zgradi znači i stalnu potrošnju energije. Tradicionalni žičani sistemi koriste mrežno napajanje za podršku zaključavanju. Bežični pristup funkcioniše drugačije: uređaji na baterije se aktiviraju samo kada im se približi akreditiv. Oni su  energetski daleko efikasniji od srodnih žičanih rješenja.

„Potrošnja energije tokom rada može se u potpunosti eliminisati ako se digitalne brave napajaju inovativnom tehnologijom prikupljanja energije“, dodaje Olympia.

EPD deklaracije su važnije nego ikad

Najpouzdaniji način za procjenu uticaja digitalnog pristupnog sistema je putem EPD-a, odnosno deklaracija o ekološkom proizvodu.  EPD nudi detaljnu procjenu proizvoda na osnovu analize njegovog životnog ciklusa. To uključuje sveobuhvatan prikaz njegovog ekološkog otiska, od sirovih materijala i proizvodnje, preko logistike i uticaja tokom korištenja, sve do reciklaže na kraju životnog vijeka.

Konkretni EPD-ovi za proizvode pomažu arhitektima, specifikatorima, izvođačima i investitorima da precizno predvide i ugrađeni ugljik i performanse završene zgrade. Oni su važni za prikupljanje bodova u okviru procesa pribavljanja certifikata ekološke gradnje. Od 2026. godine, objava rezultata EPD-a mora biti dio CE označavanja, čime postaje obavezna za prodaju proizvoda i rješenja na evropskom tržištu.

„Korištenje EPD-a se brzo proširilo,“ kaže Olympia. „Zapravo, mnogi projekti već zahtijevaju EPD kako bi se određeni proizvod ili rješenje moglo uvrstiti u specifikaciju. To se dešava i prije nego što novi evropski propisi stupe na snagu u komercijalnom i stambenom sektoru, uključujući renoviranja“.

Serijal Expert Talks kompanije ASSA ABLOY ima za cilj da donosioce odluka, menadžere sigurnosti, direktore, konsultante i specifikatore kvalitetnije informiše o ključnim temama vezanim za pet stubova digitalnog pristupa: sigurnosti, održivosti, praktičnosti, inovacijama i pouzdanosti. Prema stručnim sagovornicima iz svake epizode do sada, ovih pet oblasti predstavlja potencijal za povrat ulaganja za kompanije koje žele pripremiti svoju kontrolu pristupa za izazove budućnosti.

Za više informacija, potražite “Expert Talk: Sustainability“, drugi video u serijalu kompanije ASSA ABLOY: https://www.assaabloy.com/group/emeia/stories/blogs/das-expert-talk-about-sustainability

Savjeti kompanije ICT: Ključni kriteriji za prelazak na novo rješenje za kontrolu pristupa

Danas se koristi mnogo zastarjelih sistema koje treba unaprijediti sigurnijim i pouzdanijim tehnologijama, a istovremeno iskoristiti njihove dodatne funkcije. Potreba za uvođenjem novijih tehnologija mora biti usklađena s budžetskim ograničenjima, ali i mnogim drugim kriterijima

Piše: Thomas Napora, potpredsjednik i generalni direktor za EMEA regiju, ICT; E-mail: tnapora@ict.co

Kao i kod svakog putovanja, imamo ishodište i odredište. Početna tačka je postojeća oprema i prateći dodaci kao što su čitači kartica, kartice i tagovi koje koriste zaposleni i izvođači radova, zatim integracija s postojećim operativnim sistemima i bazama podataka poput onih za evidenciju radnog vremena. Cilj je ono što bi sistem na kraju trebao omogućiti: treba li objediniti kontrolu pristupa s drugim sigurnosnim sistemima, je li potrebna integracija s videonadzorom, liftovima, prepoznavanjem registarskih tablica…

Zadržavanje postojećeg rješenja ili…?

Jedan od ključnih faktora je korištenje sistemā kontrole pristupa koji se temelje na otvorenim protokolima. To podrazumijeva rješenja koja mogu raditi sa čitačima drugih proizvođača, uz korištenje protokola kao što su Wiegand ili OSDP. Isto vrijedi i obrnuto, sa čitačima koji mogu raditi s kontrolerima drugih proizvođača. Osim toga, ne treba potcijeniti mogućnost da krajnji korisnik zadrži postojeće akreditive i postepeno prelazi na sigurniji komunikacijski protokol. Zato prva faza migracijskog puta može uključivati zadržavanje postojećeg kontrolera i čitača, uz dodavanje novog serverskog i kontrolnog sistema za kontrolu pristupa poput platforme Protege GX. To uključuje i korištenje Data Sync licence za sinhronizaciju baze podataka između dva sistema. Novi, sigurniji čitači mogu se instalirati na lokacijama koje zahtijevaju viši nivo sigurnosti, čime se sistem može postepeno nadograđivati bez prekida u radu.

Drugo važno pitanje prilikom prelaska na novu platformu kontrole pristupa je interoperabilnost. Uz sve više sistema koji se konvergiraju i kojima se centralno upravlja, ključno je da sigurnosna i upravljačka rješenja rade zajedno i poboljšavaju korisničko iskustvo. To se može postići pomoću otvorenih programskih interfejsa (API-ja) koji omogućavaju povezivanje s tehnologijama trećih strana. Ova integracija može ići još dublje kroz tehnološka partnerstva između proizvođača kako bi se postigao viši nivo povezanosti.

ICT nudi pomoć

Nezaobilazna tema za svaki sistem spojen na mrežu je cyber sigurnost. Rizik od kibernetičkih napada prisutan je na svakom nivou, od faze razvoja do implementacije i održavanja proizvoda. ICT zato provodi rigorozna testiranja na Protege platformama, uz redovno plasiranje nadogradnji kako bi se otklonile nove ranjivosti. Istovremeno, pridržava se strogih sigurnosnih standarda kao što je ISO/IEC 27001, koji osigurava robustan sistem upravljanja informatičkom sigurnošću.

Ključno je znati da odgovornost za cyber sigurnost ne prestaje kod proizvođača, već obuhvata i način na koji krajnji korisnik svakodnevno koristi svoj sistem. Stoga oni moraju sarađivati s instalaterima koji se pridržavaju visokih standarda cyber sigurnosti i primjenjivati ih u vlastitim organizacijama. ICT je pomogao hiljadama kompanija da postepeno migriraju na sigurni, objedinjeni sistem kontrole pristupa i detekcije provale, uz poštivanje budžetskih ograničenja i operativnih zahtjeva.

Četrta Pot: Slovenska stručnost na projektu Otto Austria Grupe

Kompanija ČETRTA POT uspješno je implementirala savremeni sistem kontrole pristupa i evidencije radnog vremena za Otto Austria Grupu za samo dva mjeseca. Osigurana je time i potpuna usklađenost s najvišim sigurnosnim standardima, uz besprijekornu API integraciju

Piše: Katja Kavčić, voditeljica marketinga, ČETRTA POT; E-mail: katja.kavcic@cetrtapot.si

Slovenska kompanija ČETRTA POT uspješno je završila sveobuhvatnu modernizaciju sistema kontrole pristupa i evidencije radnog vremena za Otto Austria Grupu na tri njihove ključne lokacije: dvije u Grazu i jednu u Salzburgu. U sklopu preseljenja u nove poslovne prostorije, ta je grupacija donijela odluku da zamijeni svoj dotadašnji sistem kontrole pristupa, koji više nije mogao zadovoljiti njihove operativne, finansijske i sigurnosne zahtjeve.

“Radili smo sa zastarjelim sistemom koji više nije odgovarao našim očekivanjima, ni tehnički ni finansijski, a ni u pogledu usklađenosti sa sigurnosnim standardima EN-60839-11-1 do nivoa Grade 4. Ostati vezan za stari sistem značilo bi dugoročna ograničenja, pa je preseljenje bilo pravi trenutak za potpunu tranziciju”, objašnjava Marko Puncer, voditelj odjela za IT infrastrukturu u Otto Austria Grupi.

Strateški partner

Otto Austria Grupa je odabrala kompaniju ČETRTA POT za tehnološkog partnera. “Njihovo snažno prisustvo širom Slovenije, uz međunarodne reference, ulilo nam je povjerenje. I sada, kada pogledamo unazad, možemo sa sigurnošću reći da je to bila ispravna odluka”, dodaje Puncer. Novo rješenje zasniva se na modularnom sistemu otvorene arhitekture, koji omogućava visoku prilagodljivost i besprijekornu integraciju. Prijašnji hub-and-spoke model, u kojem je jedan terminal kontrolisao više pristupnih tačaka, imao je tehnička ograničenja. Novi sistem je fleksibilan, moderan i u potpunosti integrisan s postojećom infrastrukturom Otto Austria Grupe. Projekat je obuhvatio dvije zemlje, tri lokacije, tri jezika i dvije vremenske zone, a zahtijevao je i koordinaciju između devet partnerskih kompanija, više dobavljača i različitih internih IT odjela. Uprkos složenosti, implementacija je provedena nevjerovatno brzo – od potpisivanja ugovora do potpune realizacije prošla su samo dva mjeseca.

Visoka preporuka

“Tim kompanije ČETRTA POT bio je izuzetno angažovan, fokusiran i fleksibilan. Svaki pojedinačni zahtjev – od prilagođenih API polja do screensaver funkcije – bio je implementiran, a integracija s našim internim sistemima protekla je glatko, što nije uobičajeno u povezanim IT okruženjima”, istakao je Puncer. Novo rješenje uključuje naprednu kontrolu pristupa sa centraliziranim upravljanjem, automatizirano praćenje radnog vremena i upravljanje odsustvima, besprijekornu API integraciju s postojećim sistemima, potpunu usklađenost sa sigurnosnim standardom EN-60839-11-1 do Grade 4 te podršku za više jezika, uključujući engleski i slovenski.

Ovaj projekat potvrda je da slovenska tehnološka stručnost može uspješno odgovoriti na zahtjeve kompleksnih međunarodnih okruženja. Ovom implementacijom kompanija ČETRTA POT dodatno je učvrstila svoju poziciju pouzdanog partnera za digitalizaciju kontrole pristupa i upravljanja radnim vremenom, čak i u visokoreguliranim, višelokacijskim sistemima. Više informacija o rješenjima ove kompanije možete pronaći na www.cetrtapot.com.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

Digitalizacija kontrole pristupa i optimizacija radnih tokova idu ruku pod ruku

Digitalizacija je visoko na listi prioriteta u poslovnim okruženjima ili se već implementira u ovim objektima. U sklopu tog procesa, mnoge kompanije su otkrile dodatni povrat uloženog prilikom digitalizacije upravljanja pristupom u kancelarijama, prodajnim prostorima, objektima za zabavu, skladištima i slično.

Izazovi zaštite ovih objekata nisu nikakva tajna. Sigurnost osoblja i poslovanja je prioritet, uključujući i otpornost poslovnih procesa na napade te očuvanje teško stečenog ugleda kompanija. Međutim, filtriranje pristupa ne bi smjelo biti prepreka za autorizovane korisnike. Zgrade moraju biti i ugodne za boravak i lako dostupne svima kojima je dozvoljen ulazak.

Digitalni pristup ovaj proces čini znatno jednostavnijim i, pri tom, donosi svakodnevne prednosti za sve korisnike zgrade, uključujući zaposlene i voditelje objekata, vlasnike i izvođače radova koji svakodnevno dolaze i ulaze u poslovne prostore. Ako zaposleni, izvođači radova i posjetioci mogu nesmetano ulaziti i izlaziti, saradnja postaje lakša, a upravljanje jednostavnije za menadžere zgrada. Ova funkcionalnost jača poslovnu efikasnosti koju digitalizacija nosi sa sobom.

Danas je dostupan uređaj za zaključavanje skoro svih vrsta vrata, kao i digitalno rješenje koje može proširiti postojeće mogućnosti upravljanja pristupom. Ovaj uređaj, istovremeno, može uvesti digitalni pristup „od nule“, i to bez kablova i invazivne instalacije. Mobilne akreditacije pohranjene na pametnom telefonu pojednostavljuju i ubrzavaju proces izdavanja akreditiva, izmjene i ukidanja prava pristupa. Voditelji objekata i sigurnosni menadžeri mogu koristiti web softver za upravljanje, uključujući upravljanje mobilnim pristupom, koji omogućava daljinski nadzor i kontrolu s jedne lokacije, čak i tokom boravka  van objekta.

Prema riječima stručnjaka za digitalnu transformaciju, digitalni pristup povećava operativnu agilnost, jača produktivnost, unapređuje sigurnost i podstiče inovacije*. Istraživanje kompanije Deloitte pokazalo je da kompanije s većom „digitalnom zrelošću“ ostvaruju veće prihode**.

„Pristup postaje sve važniji dio digitalne slike koja obuhvata mjere tehničke i kibernetičke sigurnosti“, kaže Joachim Mahlstedt, direktor i glavni komercijalni direktor za digitalna pristupna rješenja u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA.

„Digitalizacija pristupa brzo donosi koristi koje se mogu pretvoriti u konkurentsku prednost. Ona menadžerima poslovnih zgrada daje moćne alate u ruke, što pokazuju i primjeri četiri projekta“.

Primjer 1 – Kancelarijska zgrada

Ručno upravljanje pristupom i paralelno ažuriranje više sistema može značajno opteretiti osoblje objekta. No, postoji i efikasnija alternativa. Kada se više tehnologija unutar zgrade, uključujući i one pristupne, povežu u jedan sistem, upravljanje kancelarijama postaje jednostavnije, a greške se minimiziraju. U novom korporativnom sjedištu kompanije Canal+ u blizini Pariza, implementirani su različiti uređaji iz paketa povezanih digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY. To uključuje Aperio bežične kvake na baterije s ugrađenim čitačima i elektromehaničke sigurnosne brave ABLOY. Svi su integrisani u Genetec sistem kako bi filtrirali pristup tehničkim prostorijama za 1.200 zaposlenih, posjetioce i izvođače radova. Ova izvorna integracija omogućava potpunu kontrolu bez dodatnih komplikacija. Aperio nije nikakav „dodatak“ i ne treba mu dodatna baza podataka. On je dio jedinstvenog sistema kojim se upravlja preko jednog interfejsa.

Primjer 2 – Proizvodni pogon

Digitalni pristup dostupan je i za okruženja i objekte s visokim nivoom zaštite u kojima je potrebno koristiti više različitih tipova cilindara. U Njemačkoj, kompanija RheinfelsQuellen odabrala je eCLIQ tehnologiju digitalnog pristupa pomoću programabilnog ključa iz ASSA ABLOY-a. U sjedištu kompanije u Duisburgu i na drugim lokacijama širom pokrajine Sjeverna Rajna–Vestfalija, novi digitalni sistem zaključavanja pouzdano radi kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru. Sistemom se upravlja preko CLIQ Web Managera (CWM), pri čemu se sistemskim podacima može pristupiti u svakom trenutku i s bilo koje lokacije putem CWM interfejsa. Fleksibilnost softvera ga čini posebno pogodnim za velike sisteme kontrole pristupa i geografski raspršene lokacije. „Ovako sigurno i fleksibilno rješenje za zaključavanje bismo odabrali svaki put“, kaže Marcus Schlötels, menadžer projekta u kompaniji RheinfelsQuellen.

Primjer 3 – Maloprodaja

Krađe iz skladišta i proizvodnih prostora stalni su problem za trgovce. Istovremeno, softversko digitalno rješenje nije uvijek prikladna opcija u manjim objektima. U belgijskom gradu Leuvenu, modni butik visoke klase Patio tražio je jednostavno i jeftino sredstvo odvraćanja od krađa. Kao rješenje su poslužile ASSA ABLOY Code Handle brave postavljene na nekoliko ključnih vrata. Za sigurnost vrata zadužena je diskretna PIN-tastatura ugrađena u hromiranu kvaku. Dvije standardne baterije unutar svake kvake napajaju sistem digitalne zaštite. One obično traju i do 30.000 ciklusa otključavanja i zatvaranja. Code Handle kvaka dolazi u paketu s jednom Master PIN šifrom. Voditelj prodavnice može izdati do devet dodatnih PIN-ova s 4–6 cifara. Kada neki zaposlenik napusti Patio, njihov PIN se jednostavno briše.

Primjer 4 – Fleksibilni radni prostor

Savremeni dizajn radnih prostora zahtijeva kontrolu pristupa koja je snažna, fleksibilna i estetski usklađena s potrebama korisnika zgrade. U Plexalu, fleksibilnom radnom prostoru u istočnom Londonu koji koristi oko 800 poduzetnika, ASSA ABLOY-eva Aperio tehnologija za digitalni pristup zadovoljava sve tri navedene potrebe. Kancelarije u Plexalu opremljene su Aperio bežičnim digitalnim bravama koje su integrisane s DoorFlow online platformom za upravljanje i reviziju pristupa kompanije NetNodes. Ove brave nude tehničku sigurnost i u stvarnom vremenu šalju informacije o statusu vrata platformi DoorFlow. Budući da se napajaju baterijama, a ne preko električne mreže, Aperio brave doprinose i nižim troškovima održavanja i manjoj potrošnji energije.

„Digitalizacija donosi ogromne izazove i prilike za kompanije svih veličina i profila, kako u upravljanju pristupom, tako i šire“, dodaje Joachim Mahlstedt. „Naše stručne kompetencije u oblasti pristupa  razvijane su decenijama i omogućavaju nam da sarađujemo s korisnicima i stvarno ih pripremimo za ono što dolazi. Uz ASSA ABLOY, oni ulaze u digitalizaciju s povjerenjem“.

Saznajte više o digitalnim pristupnim rješenjima kompanije ASSA ABLOY na
https://www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control