Tehnologija i proizvodi

SysTeh: Nova TVT IP mrežna kamera sa dvostrukim sočivom

12 Juna, 2025

U brzo evoluirajućem svetu bezbednosti i nadzora, TVT IP mrežne CCTV kamere sa dvostrukim sočivom u dome i bullet kućištu značajan su korak napred u nadzornoj tehnologiji. Ovo napredno rešenje pruža nenadmašne performanse za širok spektar profesionalnih primena videonadzora

Piše: Goran Ružić, direktor, SysTeh; E-mail: goran.ruzic@systeh.com

Videonadzorna kamera sa dvostrukim sočivom opremljena je sa dva senzora slike visoke rezolucije koji rade zajedno kako bi obezbedili šire vidno polje i poboljšanu jasnoću slike. Za razliku od konvencionalnih kamera sa jednim sočivom, koje su ograničene u pokrivenosti i percepciji dubine, kamere sa dvostrukim sočivom mogu da “spoje” dva videotoka u jedinstvenu panoramsku sliku, eliminišući mrtve tačke i stvarajući impresivnije i sveobuhvatnije iskustvo praćenja. Tehnologija spajanja omogućava kameri da kombinuje signale uz minimalno izobličenje, osiguravajući da je prelaz između dva vidna polja gladak i gotovo nevidljiv. Ovo je idealno za okruženja kao što su aerodromi, stadioni, gradske raskrsnice, skladišta i veliki komercijalni objekti gde je maksimalna vidljivost kritična.

Ključne prednosti

Panoramskim uglom gledanja i spajanjem pogleda dva sočiva, kamera može postići vidno polje od 180° ili više, znatno smanjujući broj kamera potrebnih za praćenje širokih područja. Izlazi visoke rezolucije sa dva senzora pružaju slike ultravisoke definicije 8 MP sa izuzetnim detaljima, čak i u zahtevnim uslovima osvetljenja, dok napredni algoritmi obezbeđuju besprekorno pametno spajanje slika, održavajući vizuelnu konzistentnost i smanjujući greške u praćenju pokreta ili prepoznavanju događaja.

Takođe, IP kamera nudi daljinski pristup, jednostavnu integraciju u postojeće NVR ili VMS sisteme i podršku za PoE (Power over Ethernet), smanjujući troškove instalacije i potrebu za kablovima. TVT TD-9482E3B-DP i TD-9585E3B-DP podržavaju ugrađene funkcije veštačke inteligencije kao što su detekcija pokreta, prelazak linije, upozorenja o upadu, prepoznavanje lica i brojanje ljudi.

Dual splicing kamere opremljene su IR osvetljenjem i belim svetlom. Kombinujući dual light tehnologiju sa senzorima za slabo osvetljenje kamera pouzdano radi celodnevno dajući jasne snimke punog kolora u potpunom mraku.

Brojne primene

Izdržljivost i otpornost na vremenske uslove podržana je robusnim bullet i dome kućištima sa IP67 zaštitom, dizajniranim da izdrže teške vremenske uslove uz potpunu antivandalsku zaštitu. Kamera sa dva sočiva odlično je rešenje za primenu u različitim okruženjima zahvaljujući sposobnosti da obezbedi širu pokrivenost uz manji broj uređaja. U urbanim sredinama, kao što su gradske ulice ili trgovi, omogućava efikasan nadzor većih površina bez potrebe za dodatnom infrastrukturom. Na industrijskim lokacijama pruža pouzdano praćenje ključnih tačaka, uključujući ulaze, prostore za opremu i skladišta, čime se povećava bezbednost i operativna kontrola. U transportnim centrima – na aerodromima, železničkim stanicama i morskim lukama – omogućava potpunu situacionu svest, što je od suštinskog značaja za bezbednost i koordinaciju. U maloprodaji i tržnim centrima, kamere sa dvostrukim sočivom obezbeđuju maksimalnu pokrivenost šireg područja uz inteligentno praćenje kretanja kupaca, ali i potencijalnih bezbednosnih pretnji. Kada je reč o javnoj bezbednosti, posebno u podršci organima za sprovođenje zakona i hitnim službama, kamere ovog tipa omogućavaju visokokvalitetne videozapise u realnom vremenu, znatno podižući nivo situacione informisanosti i efikasnosti u kriznim situacijama.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

12 Juna, 2025

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

LED, IP i automatizacija preuzimaju dominaciju

12 Juna, 2025

Segment vizualizacije sigurnosnih i komandnih centara znatno se razvijao proteklih nekoliko godina. Ono što je počelo kao prosti skup LCD panela evoluiralo je u sofisticirane LED zaslone, podržane IP mrežama, centraliziranim upravljanjem i automatiziranim mehanizmima za donošenje odluka
Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Nedavno održani webinar “Videozidovi u 2025 – novi horizonti” je, uz prikladan i aktuelan naslov, ponudio detaljan uvid u industrijske tokove koji proteklih godina oblikuju ovaj sektor. Učesnici su tehnološke trendove u svijetu komandnih centara analizirali na primjeru Datapathove platforme, čije su funkcije poslužile kao ogledalo načina na koji industrija odgovara na rastuće zahtjeve u pogledu funkcionalnosti i sigurnosti videozidova.

Te zahtjeve danas uveliko oblikuje pojačana cirkulacija podataka koji su dostupni u sve većim količinama na bazi rasta broja izvora videozapisa visoke rezolucije. Pored njih, tu su i SCADA komandne table, mrežni feedovi i drugi sadržaji zbog kojih operateri sve češće traže pristup 4K videu u stvarnom vremenu, kako na svojim radnim stanicama tako i na velikim videozidovima. Tu tradicionalni sistemi za distribuciju videa ponešto gube dah u mogućnosti praćenja ovakvog tehnološkog tempa. Zato je za videozidove ključno da im savremene tehnologije otklone sve izazove u segmentu distribucije, obrade i prikaza sadržaja putem IP mreža i osiguraju da svaki piksel stigne na željenu destinaciju uz minimalnu latenciju i maksimalnu sigurnost.

Važnost LED tehnologije i gustina piksela
“Radna stanica operatera danas je sama po sebi mini videozid s obzirom na broj piksela koje sadrži”, kaže Matthew Tibbitt, viši menadžer proizvoda u Datapathu. Ova transformacija na nivou operatera odražava šire promjene u komandnim centrima u kojima se ubrzano prelazi na LED videozidove. LED moduli, koji su nekad bili rezervisani za sajamske atrakcije, danas dominiraju prostorijama i nude veću svjetlinu, ujednačenost i gustinu piksela u odnosu na svoje LCD prethodnike.

Prema Tibbittu, “veliki LED sistemi postaju sve impresivniji s rastom količine piksela”, što tjera projektante i dizajnere da biraju veličinu piksela u skladu s udaljenošću gledanja i vrstom sadržaja, bilo da je riječ o IPTV feedovima ili SCADA izlazima. Ova promjena omogućava smanjenje ukupnih dimenzija videozida bez žrtvovanja jasnoće, što je značajna prednost u objektima s ograničenim prostorom.

Inteligentna automatizacija i radni tokovi pokrenuti događajima

Još jedan važan aktuelni trend u tehnologiji videozidova jest integracija automatizacije pokrenute događajima. Savremeni sistemi danas “slušaju” različite okidače u vidu SNMP obavijesti, MQTT poruka, API poziva ili čak gubitaka videosignala i odmah reaguju na njih. Naprimjer, pri otkrivanju kvara na kameri, platforme se automatski prebacuju na rezervni izvor podataka. U slučaju vanredne situacije, one mogu izvoditi operacije poput prigušivanja svjetla, aktiviranja upozoravajućih indikatora u hodnicima i prikazivanja snimaka incidenata na ekranima za brifinge, a sve bez potrebe za intervencijom operatera. Ovaj nivo automatizacije ne samo da ubrzava vrijeme reakcije nego oslobađa operatere da se fokusiraju na donošenje ključnih odluka.

Rastuća glad za podacima

U savremenim komandnim centrima, rast količine videosadržaja visoke rezolucije kreirao je nikada jači pritisak na audio-vizuelnu (AV) infrastrukturu. Operateri danas prate više desetaka UHD streamova istovremeno, bilo da je riječ o videonadzoru, IPTV-u, snimcima s nosivih kamera ili komandnim pločama na webu. Istovremeno, oni očekuju da prikaz svake slike bude kristalno jasan.

Ova realnost pretvorena je u formulu “više podataka = više piksela” prema kojoj operateri stalno traže mrežnu arhitekturu i kontrolere za videozidove koji su sposobni za prijenos terabajta podataka u sekundi, bez kompromisa u latenciji ili kvalitetu slike. Količina podataka i dalje brzo raste, što otežava tržišni opstanak rješenjima koja ne mogu odgovoriti na rastuću potražnju za prikaz u visokim rezolucijama uz punu vjernost slike.

Radne stanice kao minijaturni videozidovi

No, vratimo se tezi da su radne stanice već postale minijaturni videozidovi. Pored uspona LED-a, za ovaj trend je zaslužan i višegodišnje brzo povećanje rezolucije prikaza. Zapravo, operateri u savremenim komandnim centrima zamijenili su nekada standardne postavke s jednim ekranom brojnim 4K monitorima i tako praktično kreirali vlastite videozidove na svakoj radnoj stanici. Veći broj piksela na radnoj stanici operatera omogućava prikaz veće količine informacija lokalno, što poboljšava situacijsku svijest i smanjuje ovisnost o velikim, centraliziranim videozidovima.

Posljednji faktor u ovoj jednadžbi je dizajn samog komandnog centra, u čemu videozidovi imaju važnu ulogu. Drugim riječima, loše isplaniran prostor može biti bukvalno opasan u ovim okruženjima. “Mi smo centralno čvorište vizualizacijskih podataka. Ako je nešto teško ili nezgrapno za rukovanje ili stvari nisu tamo gdje to očekujete, to će vas učiniti znatno manje efikasnim operaterom”, kaže Tibbitt.

Pametniji prostori za učenje

Iako su ovi sistemi primarno dizajnirani za cjelodnevne kritične operacije, principi rada videozidova primjenjivi su na različita okruženja, od maloprodaje do obrazovnih kampusa. Fleksibilnost AV-a preko IP-a i centralizirano upravljanje omogućavaju prenamjenu postojeće infrastrukture s ciljem isporuke prilagođenih sadržaja u sale za sastanke, učionice i amfiteatre uz minimalnu rekonfiguraciju.

U modernim kabinetima, naprimjer, ekran postaje još jedna tačka za prikaz na IP mreži kampusa. Uz pravilnu autentifikaciju korisnika, instruktori mogu streamovati prezentacije visoke rezolucije, udaljene demonstracije i multimedijalne resurse direktno na ekrane u bilo kojoj prostoriji, uz povlačenje sadržaja iz centralnih repozitorija ili laptopa. Ovaj IP pristup eliminiše potrebu za namjenskim računarima, smanjuje kompleksnost kabliranja i omogućava IT osoblju da centralizirano upravlja ažuriranjima i sigurnošću i tako lakše transformira prostorije u interaktivna i skalabilna okruženja za učenje.

Centralizirano upravljanje i IP mreže

Jezgru postavki savremenih videozidova čini konvergencija AV-a i IP mreža. Integrisane platforme razdvajaju izvore od tačke prikaza, što omogućava da se bilo koji ulazni sadržaj sigurno distribuira unutar cijelog objekta, bilo da je to snimak uživo s kamere, serverski feed ili video s laptopa. Prema Tibbitu, Datapath se iz ovih razloga fokusirao na razvoj tehnologije u skladu s maksimom “bilo šta i bilo gdje”, pri čemu bi svaki stream bio isporučen uz minimalnu latenciju i enkripciju na nivou organizacija. Ovaj pristup fokusiran na konsolidaciju treba zamijeniti postojeće labirinte računara ispod stolova i starih videokontrolera, a administratorima ponuditi jedinstveni interfejs za konfiguraciju videozidova, radnih stanica i pomoćnih prostorija.

Da bi se odgovorilo na nove zahtjeve, komandni centri napuštaju zatvorenu matričnu videoinfrastrukturu u korist AV-a preko IP mreža. Standardizirane IP mreže nude fleksibilnost za usmjeravanje svakog izvora AV podataka na bilo koju tačku prikaza, npr. na desktop monitor, videozid ili ekran u sobi za brifinge. Ovaj pristup ne samo da pojednostavljuje kabliranje i instalaciju nego omogućava i praktično neograničenu skalabilnost, bez limita u pogledu broja ulaza i izlaza.

Smanjenje latencije i šanse za greške je ključno

U okruženjima u kojima su integritet podataka i kontrola pristupa ključni, enkripcija nije puka opcija, nego nužnost. Moderna AV-IP rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima, što osigurava zaštitu videa, zvuka i kontrolnih signala. Osim toga, integrisana KVM funkcionalnost operaterima omogućava prebacivanje s jednog izvora na drugi unutar jednog ili dva frejma, čime se eliminišu kašnjenja i smanjuje kognitivno opterećenje u stresnim situacijama. Konzistentni korisnički interfejsi na više tačaka prikaza dodatno reduciraju potrebu za obukom i rizik od pojave grešaka ljudskog faktora.

Osim toga, savremeni komandni centri danas upravljaju izuzetno osjetljivim podacima kao što su snimci uživo, izvještaji o incidentima i kritične komandne table. Prenošenje ovih podataka preko IP mreža izlaže ih potencijalnim kibernetičkim prijetnjama u odsustvu implementacije robusnih mjera enkripcije. Napredna rješenja koriste AES enkripciju s rotirajućim ključevima kako bi sadržaj ostao nečitljiv čak i u slučaju presretanja. Na planu latencije, širenje 10 GbE mreža i usvajanje tehnika vizuelne kompresije bez gubitaka omogućili su prijenos nekompresovanog ili minimalno kompresovanog videa uz kašnjenje od manje od milisekunde. Ovo može biti presudno u kontrolnim scenarijima u kojim svaka milisekunda na terenu doslovno može činiti razliku između života i smrti.

Evolucija uloge AV tehnologija

Osim tradicionalnih sektora primjene kao što su hitne službe i komunalne usluge, IP komandni centri danas opslužuju i sektore poput cyber sigurnosti, pametnih gradova i obrazovanja. Centralizirano praćenje mrežne sigurnosti postalo je neophodno kako organizacije sve češće upravljaju disperziranom radnom snagom. Paralelno s tim, lokalne gradske agencije danas koriste komandne centre za upravljanje saobraćajem, senzorima okoline i energetskim mrežama, što zahtijeva besprijekornu integraciju videozidova s IoT uređajima, sistemima za upravljanje zgradama i platformama za objedinjenu komunikaciju.

AV uređaji, uključujući videozidove, s vremenom su se transformisali iz izolovanih kontrolera prikaza u snažne integrisane alate za vizualizaciju podataka. Rješenja poput VuWallovog Application Servera, naprimjer, mogu streamovati i dijeliti dashboarde, web-aplikacije i videosadržaj preko mreže, što eliminiše potrebu za posebnim računarima po aplikaciji.

Istovremeno, KVM preko IP-a dobija na značaju ne samo za udaljeni pristup nego i za jačanje sigurnosti. Tačnije, premještanjem kritičnih servera i radnih stanica na sigurne centralne lokacije organizacije smanjuju unutrašnje prijetnje i poboljšavaju kontrolu okruženja, dok se operaterima omogućuje besprijekoran pristup desktop stanicama preko šifrovanih KVM streamova.

Integracija AI i AV tehnologija na videozidu

I vještačka inteligencija će igrati sve važniju ulogu u radu komandnih centara. Dok AI analitika već podržava videonadzor i sisteme za otkrivanje kvarova, čvršća integracija s AV platformama obećava automatizaciju situacijskih radnih tokova.

Dovoljno je zamisliti scenarij u kojem AI prepoznaje alarm za nasilni upad putem senzora kontrole pristupa, automatski poveže podatke s analitikom na videonadzoru i odmah šalje relevantne snimke na glavni videozid i u udaljene centre za dispečerske intervencije. Kako AI postaje sofisticiraniji, on će u maniru dirigenta koordinirati višesektorske odgovore, poput aktivnosti policije, vatrogasaca i hitne pomoći, tako što će objedinjavati glasovne, video i podatkovne tokove u sinhronizirane i automatizirane brifinge.

Traže se “sve u jednom” proizvodi

Kao primjer tehnološkog razvoja pod pritiskom aktuelnih korisničkih zahtjeva kada su u pitanju videozidovi webinar je posvetio pažnju i platformi Aetria, koju Datapath opisuje kao rješenje za dizajn, upravljanje i operacije komandnih centara. Kao primjer konvergencije hardvera i softvera, Aetria objedinjuje capture kartice za snimanje videa, AV distribuciju preko IP-a i vizualizaciju unutar jednog interfejsa. To administratorima omogućava centralizirano upravljanje izvorima podataka i pratećim predlošcima.

Engine za prepoznavanje događaja podržava skriptiranje kompleksnih scenarija, poput okidača u vidu svjetlosnih upozorenja i kontrole pristupa putem standardnih protokola kao što su API pozivi, SNMP signali ili upozorenja o gubitku signala. U tom slučaju dolazi do automatskog prebacivanja na rezervne izvore podataka. Pritom se hitni sadržaji naglašavaju trepćućim okvirima ili aktivacijom vanjskih sistema, poput prigušivanja svjetla ili uključivanja svjetlosnih indikatora. Iako vlasnički karakter ovog proizvoda može suziti njegovo polje primjene, Aetria se može promatrati i kao skup želja korisnika koji pod jednim krovom traže upravljanje pikselima, sigurnost, automatizaciju i ergonomiju za operatere.

Pametniji, brži i sigurniji u budućnosti?

Videozidovi u 2025. godini više nisu pasivne površine za prikazivanje, već inteligentni i umreženi sistemi koji sintetiziraju podatke, sigurnost i automatizaciju. Od LED ekrana do personaliziranih videozidova na radnim stanicama, današnje platforme moraju isporučiti prave informacije pravim osobama u pravom trenutku.

Tehnologija videozidova danas je definisana sposobnošću da adekvatno apsorbuje sve veće količine videa visoke rezolucije, zaštiti te podatke preko IP mreža i isporuči ih uz nisku latenciju gdje god su potrebni. Vlasničke platforme poput Datapathove Aetriae ilustriraju trend prelaska na integrisana “AV preko IP-a” rješenja, iako i pristupi fokusirani na otvoreni razvoj privlače pažnju zbog svoje interoperabilnosti i fleksibilnosti.

Kako gustina piksela nastavlja rasti, a radni tokovi vođeni događajima sazrijevaju kao praksa, sve organizacije mogu imati koristi od unaprijeđene situacijske svijesti i optimiziranih operacija koje karakteriziraju videozidove nove generacije. Istovremeno, komandni centri se razvijaju u kolaborativna IT čvorišta za upravljanje cyber prijetnjama, pametnim gradovima i tu će fuzija AV-a, IP-a i vještačke inteligencije na videozidovima biti ključna za operativnu izvrsnost i brze reakcije.

Android vs iOS: koji sistem je sigurniji?

12 Juna, 2025

Sigurnost bi trebala biti jedan od prioriteta svakog korisnika pametnog telefona. Bilo da upravljamo finansijama, privatnim životom ili poslovnim informacijama, ovi uređaji sadrže vrijedne podatke koje zlonamjerne osobe mogu iskoristiti. Da biste ostali sigurni, morate pažljivo birati uređaje i aplikacije koje stavljaju naglasak na sigurnost, naglašavaju stručnjaci iz Kasperskog

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Telefoni su se u posljednjih nekoliko godina značajno razvili i postali ključni alati za pohranu i razmjenu naših najosjetljivijih podataka. Mnogi korisnici nisu dovoljno svjesni rizika koji dolaze s korištenjem ovih uređaja kao centralnih tačaka za sve važne informacije. Iako veliki dio odgovornosti leži na korisnicima i njihovom ponašanju, proizvođači uređaja i softvera također imaju obavezu da razvijaju sigurne platforme. U ovom članku objasnit ćemo stanje sigurnosti na glavnim operativnim sistemima za pametne telefone, a tekst predstavlja stručnu analizu sigurnosnih prijetnji prema viđenju istraživača kompanije Kaspersky, jednog od najpoznatijih ponuđača cyber sigurnosnih rješenja.

Opseg prijetnji

Značaj zaštite mobilnih uređaja raste iz godine u godinu. Najveći doprinos tome daje internet stvari, koji s našim telefonima povezuje sve: od digitalnih novčanika do kućnih sigurnosnih sistema. Razvoj tehnologija koje se oslanjaju na telefone otvara nova vrata prijetnjama, kako za krajnje korisnike tako i za kompanije. Među najčešćim prijetnjama koje ugrožavaju sigurnost korisnika pametnih telefona izdvajaju se različite vrste napada i propusta u zaštiti podataka. Prije svega, tu su napadi zlonamjernim softverom, među kojima se najčešće pojavljuju trojanci, špijunski programi i različiti oblici virusa. Ovi programi mogu neprimjetno preuzeti kontrolu nad uređajem, pratiti aktivnosti korisnika i neovlašteno pristupiti osjetljivim podacima, poput lozinki, bankovnih informacija ili ličnih poruka.

Također su veoma česte i cyber prevare, uključujući phishing kampanje putem e-mailova i SMS poruka, kao i prevare koje se šire putem društvenih mreža. Značajnu prijetnju predstavljaju i zlonamjerni upadi te curenja podataka, pri čemu se napadači koriste različitim metodama, od grubog pokušaja pogađanja lozinki (tzv. brute force napadi) do sofisticiranih zloupotreba unutar same organizacije, kada zaposlenici s pristupom informacijama namjerno ili nenamjerno prouzrokuju sigurnosne incidente. Sigurnost je nerijetko ugrožena i zbog nepažnje samih korisnika koji koriste slabe lozinke, rijetko ažuriraju operativni sistem ili ne aktiviraju osnovne sigurnosne postavke, poput biometrijske autentifikacije ili dvofaktorske provjere identiteta.

Trojanski softver na mobilnim uređajima

Konačno, ozbiljan izvor rizika mogu predstavljati i softver i hardver uređaja, koji ponekad sadrže propuste u dizajnu, tzv. zero-day ranjivosti, koji još nisu poznati ni proizvođačima niti javnosti. Zbog svega navedenog, jasno je da zaštita mobilnih uređaja mora biti proaktivan proces u kojem odgovornost za zaštitu podataka dijele i korisnici i proizvođači.

Trojanci su, zanimljivo, najzastupljeniji oblik zlonamjernog softvera na mobilnim uređajima i čine više od 95% svih takvih prijetnji. Kako kažu iz Kasperskog, više od 98% napada na mobilno bankarstvo usmjereno je na Android uređaje. To ne iznenađuje jer je Android i dalje najraširenija mobilna platforma na svijetu. Uz to, Android je jedina popularna mobilna platforma koja korisnicima omogućava instalaciju aplikacija izvan službenih prodavnica (tzv. side-loading).

Opasnosti pogodnosti na račun sigurnosti

Prijetnje ne prestaju s trojancima. Kao u slučaju napada pomoću trojanca na korisnike Sberbanke, mnogi korisnici ne primijete prijetnje na vrijeme. Dodatni problem je to što korisnici zaštitu mobilnih uređaja često ne postavljaju kao prioritet. Mnogi se odlučuju za jednostavniju i bržu upotrebu uređaja, zanemarujući sigurnost i privatnost. Sa sve više slučajeva rada od kuće i brisanjem granica između poslovne i privatne upotrebe uređaja, povećava se i rizik od kompromitacije uređaja. Uvođenje modela “donesi svoj uređaj” (BYOP) radi smanjenja troškova dodatno otvara vrata kriminalcima ka osjetljivim informacijama. No, uprkos rizicima, savremena tehnologija i dalje oblikuje telefone kao centralne čvorove podataka i povezivosti. Srećom, proizvođači uređaja aktivno rade na poboljšanju sigurnosti.

Poređenje

Odabir sigurne mobilne platforme ključan je za našu digitalnu sigurnost. Ali, koliko su, zapravo, sigurni različiti operativni sistemi? Većina korisnika koristi jedan od dva dominantna operativna sistema: Android (Google) ili iOS (Apple). Česte su rasprave među korisnicima o tome koji je sigurniji. Prema istraživanju Forrester Researcha, Android je prisutan na oko 74% uređaja, dok Apple ima udio od oko 21%. Kada se postavi pitanje koji je sigurniji, odgovor nije jednostavan. U pitanju su različite filozofije sigurnosti, a svaki sistem ima prednosti i nedostatke. Pri odlučivanju, ne treba zaboraviti ni ostale platforme, poput BlackBerryja i Windows Phonea.

Android

Kako kažu iz Kasperskog, Android ima relativno upitnu sigurnosnu reputaciju, jer je riječ o otvorenoj platformi bez centralizirane kontrole. Aplikacije i uređaji koji koriste Android nisu podvrgnuti uniformnim pravilima, što može dovesti do neujednačenog nivoa sigurnosti. Osim toga, trajanje podrške operativnog sistema zavisi od proizvođača uređaja. Popularni modeli duže dobijaju ažuriranja, dok se manje poznati modeli brže izbacuju iz kruga podrške, što korisnike ostavlja bez zakrpa za sigurnosne propuste. Ipak, Google stalno radi na unapređenju sigurnosti. Korisnici mogu dodatno zaštititi uređaje redovnim ažuriranjem sistema i izbjegavanjem instaliranja aplikacija iz nesigurnih izvora. Osim toga, za dodatni sloj sigurnosti mogu se koristutu antivirusna rješenja, a poslovni korisnici mogu iskoristiti funkcije kao što su Android for Work ili Samsung Knox.

iOS

iOS je zatvoren sistem pod strogom kontrolom Applea, uključujući i sve aplikacije koje se nude putem App Storea. Ova kontrola pruža visok stepen sigurnosti “od prvog dana”, ali ograničava mogućnosti korisničke prilagodbe. Naprimjer, nije moguće imati dvije verzije iste aplikacije, jednu poslovnu i jednu ličnu. iOS također nameće stroge dizajnerske i funkcionalne smjernice. Uprkos tim ograničenjima, korisnici iPhonea uživaju u dužoj podršci za uređaje i aplikacije, čime se osigurava dostupnost novih sigurnosnih zakrpa. iOS ne dopušta aplikacijama pristup osnovnom kodu telefona, što smanjuje potrebu za antivirusnim programima, ali i onemogućava njihovu distribuciju putem App Storea. Međutim, ni iOS nije potpuno imun na zlonamjerni softver. Ako Apple previdi ranjivost ili donese lošu sigurnosnu odluku, korisnici nemaju mnogo utjecaja na to.

Windows Phone i BlackBerry

Iako je Windows Phone imao određenu centralizaciju i sigurnosne mehanizme, većina podrške za ovu platformu prestala je početkom 2020. godine. Operativni sistemi Windows Phone 8.1, Windows RT i Windows 10 Mobile više se ne ažuriraju, a Windows 10X još nije dostupan. Budućnost Windows telefona je neizvjesna, što čini ovu platformu nepouzdanom s aspekta sigurnosti. BlackBerry je bio poznat po visokom stepenu sigurnosti, posebno za poslovnu upotrebu. Međutim, njegovi operativni sistemi BlackBerry OS i BlackBerry 10 danas su zastarjeli. Zvanična podrška je prekinuta (OS još 2013. godine), a ni hardverska proizvodnja više ne postoji. BlackBerry telefoni koje je proizvodila TCL kompanija povučeni su s tržišta 2020. godine.

Operativni sistemi – prednosti i nedostaci

Ne postoji savršen operativni sistem. Nivo sigurnosti zavisi od vaših potreba, znanja i načina korištenja uređaja. Kada je u pitanju Android, prednost je visoka mogućnost prilagodbe i potpuna kontrola privatnosti. Nedostatak je manjak standardizacije, što znači slabiju sigurnost bez dodatnog podešavanja. Preporučuje se korisnicima koji znaju kako optimizirati sigurnosne postavke. Prednost iOS-a je dosljednost i pouzdanost sistema. Nedostatak je zavisnost od Appleovih sigurnosnih odluka i viša cijena. Iako nije 100% siguran, jednostavan je izbor za korisnike koji žele “dovoljno dobru” sigurnost bez mnogo podešavanja. BlackBerry posjeduje industrijski nivo sigurnosti za poslovne potrebe. Nedostatak je zastarjela podrška. Ne preporučuje se zbog nedostatka aktivne podrške. Slična je situacija i sa Windows telefonima.

Kako dodatno zaštititi telefon

Kako biste osigurali viši nivo zaštite svog mobilnog uređaja, preporučuje se pridržavanje sljedećih sigurnosnih smjernica koje preporučuju stručnjaci kompanije Kaspersky. Prije svega, važno je aplikacije preuzimati isključivo iz službenih prodavnica, poput App Storea, Google Playa ili Microsoft Storea, te obavezno pročitati recenzije i provjeriti reputaciju izdavača prije instalacije. Nikada nemojte instalirati aplikacije bez prethodne provjere njihove sigurnosti, a u tome vam mogu pomoći sigurnosne postavke samog uređaja. Redovno ažuriranje operativnog sistema ključno je za zaštitu, jer nova ažuriranja često sadrže sigurnosne zakrpe koje onemogućuju različite vrste napada. Ukoliko uređaj više ne prima sigurnosna ažuriranja, preporučuje se njegova zamjena, a treba aktivirati i opciju daljinskog brisanja podataka u slučaju gubitka ili krađe telefona. Osnovna zaštita uključuje i podešavanje lozinke za pristup uređaju, aplikacijama i online servisima, a preporučuje se i uključivanje višefaktorske autentifikacije, poput otiska prsta ili prepoznavanja lica. Konačno, razmotrite i korištenje dodatnih zaštitnih tehnologija, kao što je VPN, kako biste osigurali privatnost i sigurnost svojih podataka.

Zaključak

Odabir sigurnijeg sistema zavisi od vaših prioriteta: želite li veću slobodu u korištenju ili manju vjerovatnoću da budete meta? Sigurnost nikada nije apsolutna, ali redovno preispitivanje alata i kompanija kojima povjeravate svoje podatke može napraviti veliku razliku.

Digitalizacija kontrole pristupa i optimizacija radnih tokova idu ruku pod ruku

10 Juna, 2025

Digitalizacija je visoko na listi prioriteta u poslovnim okruženjima ili se već implementira u ovim objektima. U sklopu tog procesa, mnoge kompanije su otkrile dodatni povrat uloženog prilikom digitalizacije upravljanja pristupom u kancelarijama, prodajnim prostorima, objektima za zabavu, skladištima i slično.

Izazovi zaštite ovih objekata nisu nikakva tajna. Sigurnost osoblja i poslovanja je prioritet, uključujući i otpornost poslovnih procesa na napade te očuvanje teško stečenog ugleda kompanija. Međutim, filtriranje pristupa ne bi smjelo biti prepreka za autorizovane korisnike. Zgrade moraju biti i ugodne za boravak i lako dostupne svima kojima je dozvoljen ulazak.

Digitalni pristup ovaj proces čini znatno jednostavnijim i, pri tom, donosi svakodnevne prednosti za sve korisnike zgrade, uključujući zaposlene i voditelje objekata, vlasnike i izvođače radova koji svakodnevno dolaze i ulaze u poslovne prostore. Ako zaposleni, izvođači radova i posjetioci mogu nesmetano ulaziti i izlaziti, saradnja postaje lakša, a upravljanje jednostavnije za menadžere zgrada. Ova funkcionalnost jača poslovnu efikasnosti koju digitalizacija nosi sa sobom.

Danas je dostupan uređaj za zaključavanje skoro svih vrsta vrata, kao i digitalno rješenje koje može proširiti postojeće mogućnosti upravljanja pristupom. Ovaj uređaj, istovremeno, može uvesti digitalni pristup „od nule“, i to bez kablova i invazivne instalacije. Mobilne akreditacije pohranjene na pametnom telefonu pojednostavljuju i ubrzavaju proces izdavanja akreditiva, izmjene i ukidanja prava pristupa. Voditelji objekata i sigurnosni menadžeri mogu koristiti web softver za upravljanje, uključujući upravljanje mobilnim pristupom, koji omogućava daljinski nadzor i kontrolu s jedne lokacije, čak i tokom boravka van objekta.

Prema riječima stručnjaka za digitalnu transformaciju, digitalni pristup povećava operativnu agilnost, jača produktivnost, unapređuje sigurnost i podstiče inovacije*. Istraživanje kompanije Deloitte pokazalo je da kompanije s većom „digitalnom zrelošću“ ostvaruju veće prihode**.

„Pristup postaje sve važniji dio digitalne slike koja obuhvata mjere tehničke i kibernetičke sigurnosti“, kaže Joachim Mahlstedt, direktor i glavni komercijalni direktor za digitalna pristupna rješenja u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA.

„Digitalizacija pristupa brzo donosi koristi koje se mogu pretvoriti u konkurentsku prednost. Ona menadžerima poslovnih zgrada daje moćne alate u ruke, što pokazuju i primjeri četiri projekta“.

Primjer 1 – Kancelarijska zgrada

Ručno upravljanje pristupom i paralelno ažuriranje više sistema može značajno opteretiti osoblje objekta. No, postoji i efikasnija alternativa. Kada se više tehnologija unutar zgrade, uključujući i one pristupne, povežu u jedan sistem, upravljanje kancelarijama postaje jednostavnije, a greške se minimiziraju. U novom korporativnom sjedištu kompanije Canal+ u blizini Pariza, implementirani su različiti uređaji iz paketa povezanih digitalnih pristupnih rješenja kompanije ASSA ABLOY. To uključuje Aperio bežične kvake na baterije s ugrađenim čitačima i elektromehaničke sigurnosne brave ABLOY. Svi su integrisani u Genetec sistem kako bi filtrirali pristup tehničkim prostorijama za 1.200 zaposlenih, posjetioce i izvođače radova. Ova izvorna integracija omogućava potpunu kontrolu bez dodatnih komplikacija. Aperio nije nikakav „dodatak“ i ne treba mu dodatna baza podataka. On je dio jedinstvenog sistema kojim se upravlja preko jednog interfejsa.

Primjer 2 – Proizvodni pogon

Digitalni pristup dostupan je i za okruženja i objekte s visokim nivoom zaštite u kojima je potrebno koristiti više različitih tipova cilindara. U Njemačkoj, kompanija RheinfelsQuellen odabrala je eCLIQ tehnologiju digitalnog pristupa pomoću programabilnog ključa iz ASSA ABLOY-a. U sjedištu kompanije u Duisburgu i na drugim lokacijama širom pokrajine Sjeverna Rajna–Vestfalija, novi digitalni sistem zaključavanja pouzdano radi kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru. Sistemom se upravlja preko CLIQ Web Managera (CWM), pri čemu se sistemskim podacima može pristupiti u svakom trenutku i s bilo koje lokacije putem CWM interfejsa. Fleksibilnost softvera ga čini posebno pogodnim za velike sisteme kontrole pristupa i geografski raspršene lokacije. „Ovako sigurno i fleksibilno rješenje za zaključavanje bismo odabrali svaki put“, kaže Marcus Schlötels, menadžer projekta u kompaniji RheinfelsQuellen.

Primjer 3 – Maloprodaja

Krađe iz skladišta i proizvodnih prostora stalni su problem za trgovce. Istovremeno, softversko digitalno rješenje nije uvijek prikladna opcija u manjim objektima. U belgijskom gradu Leuvenu, modni butik visoke klase Patio tražio je jednostavno i jeftino sredstvo odvraćanja od krađa. Kao rješenje su poslužile ASSA ABLOY Code Handle brave postavljene na nekoliko ključnih vrata. Za sigurnost vrata zadužena je diskretna PIN-tastatura ugrađena u hromiranu kvaku. Dvije standardne baterije unutar svake kvake napajaju sistem digitalne zaštite. One obično traju i do 30.000 ciklusa otključavanja i zatvaranja. Code Handle kvaka dolazi u paketu s jednom Master PIN šifrom. Voditelj prodavnice može izdati do devet dodatnih PIN-ova s 4–6 cifara. Kada neki zaposlenik napusti Patio, njihov PIN se jednostavno briše.

Primjer 4 – Fleksibilni radni prostor

Savremeni dizajn radnih prostora zahtijeva kontrolu pristupa koja je snažna, fleksibilna i estetski usklađena s potrebama korisnika zgrade. U Plexalu, fleksibilnom radnom prostoru u istočnom Londonu koji koristi oko 800 poduzetnika, ASSA ABLOY-eva Aperio tehnologija za digitalni pristup zadovoljava sve tri navedene potrebe. Kancelarije u Plexalu opremljene su Aperio bežičnim digitalnim bravama koje su integrisane s DoorFlow online platformom za upravljanje i reviziju pristupa kompanije NetNodes. Ove brave nude tehničku sigurnost i u stvarnom vremenu šalju informacije o statusu vrata platformi DoorFlow. Budući da se napajaju baterijama, a ne preko električne mreže, Aperio brave doprinose i nižim troškovima održavanja i manjoj potrošnji energije.

„Digitalizacija donosi ogromne izazove i prilike za kompanije svih veličina i profila, kako u upravljanju pristupom, tako i šire“, dodaje Joachim Mahlstedt. „Naše stručne kompetencije u oblasti pristupa razvijane su decenijama i omogućavaju nam da sarađujemo s korisnicima i stvarno ih pripremimo za ono što dolazi. Uz ASSA ABLOY, oni ulaze u digitalizaciju s povjerenjem“.

Saznajte više o digitalnim pristupnim rješenjima kompanije ASSA ABLOY na
https://www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control

eCLIQ je odličan izbor za infrastrukturu

29 Maja, 2025

Godine 1979, devet okruga i pet gradova u pokrajini Bavarskoj u Njemačkoj osnovali su zajedničko udruženje za odlaganje preostalog otpada. Cilj im je bio da na ekološki prihvatljiv, ekonomski isplativ i budućnosti okrenut način ispune svoje zakonske obaveze. Sa svojih sadašnjih 17 članova, ZMS (Zweckverband Müllverwertung Schwandorf) zbrinjava otpad za otprilike petinu Bavarske, odnosno za gotovo dva miliona građana. Istovremeno, javila se želja da se što efikasnije iskoristiti energija proizvedena u spalionici otpada.

Ranije se u svim objektima ZMS-a koristio mehanički sistem zaključavanja. Udruženje je planiralo digitalnu nadogradnju kako bi poboljšalo fleksibilnost u odnosu na postojeći mehanički sistem. Njihovo sjedište u Schwandorfu obuhvata zone s različitim nivoima sigurnosti. Uređaji i druga oprema za kontrolu pristupa morali su ponuditi i visoku otpornost na vremenske uslove jer se koriste na otvorenom.

Menadžeri su razmatrali i efikasnost radnih tokova. Tražili su način da fleksibilnije upravljaju odobravanjem pristupa i usklade sigurnosnu infrastrukturu s nadolazećim zakonima o IT sigurnosti, poput NIS2.

Kompanija se odlučila za eCLIQ paket digitalnih rješenja za pristup kompanije ASSA ABLOY. Ovo inovativno rješenje s programabilnim ključevima sada je instalirano ne samo u spalionici i u sjedištu u Schwandorfu, već i u objektima širom istočne Bavarske. To uključuje pretovarne stanice, odlagalište otpada, postrojenje za sortiranje u Bodenwöhru, postrojenje za sušenje mulja, kao i sve tehničke i administrativne kancelarije, sisteme za kontrolu kapija i lokalne kontrolne tačke. Budući da eCLIQ nudi širok raspon digitalnih cilindara unutar jedinstvenog ekosistema, on je idealna opcija za raznolike i kompleksne organizacije poput ZMS-a.

Prednosti digitalnog pristupa s programabilnim ključevima

Digitalno umreženi eCLIQ sistem omogućava precizno i fleksibilno definisanje i dodjeljivanje prava pristupa i nivoa sigurnosti. Ukupno 20 zidnih uređaja za programiranje postavljeno je u centrali i podružnicama s ciljem da samo ovlašteni zaposlenici ostvaruju pristup objektima. Ovi uređaji omogućuju i jednostavno podešavanje vremenski ograničenog pristupa za montere i servisere. Ako se ključ izgubi, on se može odmah deaktivirati kako bi se spriječila zloupotreba.

„Sada idemo u korak s vremenom i uživamo u širokom spektru prednosti“, kaže Manuel Emerich, projektni menadžer u ZMS-u. „Kao kompanija u oblasti kritične infrastrukture, možemo veoma brzo i fleksibilno reagovati na buduće zahtjeve.“

Kod eCLIQ sistema, svaki od oko 1.000 bežičnih digitalnih cilindara u ZMS-u napaja se baterijom u personaliziranom ključu korisnika. Standardni eCLIQ ključevi imaju vijek trajanja baterije od 10 godina uz standardno korištenje. Prednost rješenja je što pražnjenje baterije ne znači da cilindar više nije funkcionalan. Ključ se jednostavno opremi rezervnom baterijom, čime se štedi vrijeme i trud.

Sigurnost je od ključnog značaja za općinske i infrastrukturne lokacije i zato svaki eCLIQ uređaj nudi pouzdanu zaštitu od manipulacije i sofisticiranih pokušaja provale. Ključevi su robusni, s vodootpornim kućištem, i pouzdano rade čak i u najzahtjevnijim vremenskim uslovima.

Uz eCLIQ, ZMS se osjeća spremnim za suočavanje s budućim prijetnjama po fizičku i cyber sigurnost. „Za nas su uvođenje digitalne tehnologije zaključavanja i mogućnost brze i ciljane reakcije na sigurnosne incidente odlučujući korak ka holističkom sistemu zaštite od cyber i fizičkih prijetnji koji je prilagođen budućim potrebama“, dodaje Manuel Emerich.

Za više informacija o digitalnom upravljanju pristupom uz eCLIQ, posjetite:
https://www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control/cliq/ecliq

Synology na Computexu: Novi paket rješenja u oblaku i potpuni prelazak na VSaaS

28 Maja, 2025

Kompatibilnost s uređajima trećih strana bila je jedno od ključnih pitanja dok je Synology na sajmu u Taipeiju predstavljao svoje najnovije inovacije, uključujući potpuno integrisani cloud sigurnosni sistem i NVMe rješenje za pohranu podataka visokih performansi za poslovne korisnike

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Na sajmu Computex 2025, koji se održao od 20-23. maja u Taipeiju, kompanija Synology predstavila je najnoviju linija inovacija iz oblasti upravljanja podacima, koja obuhvata enterprise skladišna rješenja, zaštitu podataka, videonadzor, lokalne aplikacije za produktivnost te lični privatni oblak. Iako su najnoviji uređaji i funkcije pokretane vještačkom inteligencijom razvijeni s fokusom na Synology infrastrukturu, kompanija, poznata po svojim NAS rješenjima koja tradicionalno nude široku plug-and-play kompatibilnost, naglasila je da ipak neće odstupati od svoje filozofije kada je kompatibilnost s uređajima drugih proizvođača u pitanju.

“Naš je cilj oduvijek bio izgraditi ekosistem za upravljanje podacima kojem naši korisnici mogu potpuno vjerovati. Naša rješenja osmišljena su ne samo da budu jednostavna za korištenje već i da postave standarde u pogledu sigurnosti, pouzdanosti i zaštite privatnosti podataka, omogućavajući i organizacijama i pojedincima da svojim podacima upravljaju s punim povjerenjem”, izjavio je Philip Wong, predsjednik i izvršni direktor Synologyja.

Iskorak ka oblaku

Na polju sigurnosnih sistema, Synology je napravio značajan iskorak predstavljanjem rješenja C2 Surveillance, koje iz temelja mijenja način upravljanja videonadzorom kroz koncept videonadzora kao usluge (VSaaS). C2 Surveillance omogućava instalaciju Wi-Fi kamera za manje od dvije minute zahvaljujući novom alatu C2 Key, razvijenom upravo za ovu svrhu. Cilj je osigurati maksimalnu cyber sigurnost uz jednostavno korištenje i visoku skalabilnost. Novi modeli kamera šalju snimke direktno u oblak, dok se lokalna pohrana prebacuje na nove Synology microSD kartice kapaciteta 256 GB, posebno dizajnirane za cjelodnevni rad. Kako bi se izbjegli prekidi u snimanju, uveden je i Failover Offline Mode, u kojem kamera u slučaju prekida Wi-Fi mreže nastavlja prijenos uživo direktno na korisnikov pametni telefon. Iako osnovne funkcije C2 Surveillance sistema ne zavise isključivo od oblaka, svi napredni alati pokretani vještačkom inteligencijom oslanjaju se na moć cloud računarstva.

Hibridni pristup

Među novitetima su semantička pretraga i korisnički interfejs sličan AI chatbotu. Korisnici, naprimjer, mogu pretraživati snimke na osnovu opisa, poput odjevnih predmeta, predmeta koje osoba nosi, boje i marke automobila, a sistem će prikazati sve relevantne videozapise. Iako i drugi dobavljači nadzornih sistema uvode slične funkcije zasnovane na prirodnom jeziku, Synology se izdvaja po tome što njegov open-source AI sistem može anticipirati potrebe korisnika. Prilikom otvaranja pretrage, sistem sam predlaže moguće ključne riječi. Ako, naprimjer, AI detektuje potencijalnu prijetnju ispod praga koji bi inače aktivirao alarm, automatski će predložiti odgovarajući termin za pretragu. Na zatvorenoj demonstraciji tokom sajma, sistem je sugerisao riječi “osoba koja nosi pištolj”, što je dovelo do snimka zaposlenika Synologyja s igračkom pištoljem u prostorijama kompanije u Novom Taipeiju. AI je obučen da prepoznaje različite objekte i sumnjive situacije, a Synology je najavio proširenje liste detekcija kako bi dodatno unaprijedio sistem.

Fokus na jednostavnom korisničkom iskustvu

“Naš cilj je znatno smanjiti vrijeme koje korisnici troše na pregled snimaka. Sada je dovoljno unijeti opis svojim jezikom, a sistem će sugerisati čak i potencijalne incidente koje je identificirao negdje u pozadini”, izjavila je Katherine Chiang, menadžerica za marketing proizvoda u Synologyju, prilikom predstavljanja novih funkcija.

Jednostavnost korištenja bila je u središtu razvoja i druge ključne funkcije – Multi-Timeline Toola. Zahvaljujući njoj, korisnici sada mogu simultano pregledati snimke sa svih kamera na jednom ekranu, uz mogućnost premotavanja svih zapisa kroz jednu vremensku liniju. “Ova višestruka vremenska linija znatno olakšava istrage, omogućavajući povezivanje događaja u različitim vremenskim i prostornim tačkama. Također olakšava i usklađivanje sa sigurnosnim politikama koje zahtijevaju reviziju u određenim periodima”, dodala je Chiang.

Puna kontrola nad radom

Synologyjevi cloud servisi trenutno funkcionišu isključivo s njihovim kamerama. Kako se funkcionalnosti šire, kompanija više ne nudi potpunu podršku za uređaje drugih proizvođača. To je postalo očigledno i tokom predstavljanja PAS7700, novog NVMe all-flash skladišnog rješenja s aktivno-aktivnom arhitekturom. PAS7700, kapaciteta do 1,65 PB, namijenjen je radnim okruženjima koja zahtijevaju izuzetno visoke performanse, kao što su AI, mašinsko učenje ili SQL baze podataka, a to je daleko iznad tipičnih sigurnosnih sistema. Cody Hall, menadžer proizvoda iz Synology America, potvrdio je da se sistem može proširivati isključivo putem dodatne Synology opreme. “Trenutno nema podrške za uređaje trećih strana jer će PAS7700 upravljati najosjetljivijim podacima. Moramo imati punu kontrolu nad kompatibilnošću, naponom i performansama”, objasnio je Hall i naglasio da je ograničenje utemeljeno na internim sigurnosnim protokolima i visokim standardima testiranja.

Lista kompatibilnih uređaja ostaje ključna

Za NAS sisteme koji se često koriste u sigurnosnim okruženjima, Hall je podsjetio na postojanje Synologyjeve zvanične liste kompatibilnih uređaja. “Uređaji trećih strana na toj listi prošli su testiranja u našim laboratorijama i u potpunosti zadovoljavaju visoke standarde kompatibilnosti”, istakao je on. Na pitanje novinara portala asmag.com šta to konkretno znači za korisnike koji povežu nepodržani hard disk, Hall je odgovorio da će većina uređaja i dalje raditi, ali uz ograničenja: “Ne možemo garantovati potpunu funkcionalnost u neprovjerenim konfiguracijama. Korisnik će odmah dobiti obavještenje da koristi nepodržani uređaj.” Testiranje uređaja drugih proizvođača će se nastaviti kako bi se osigurala potpuna integracija, a kada je riječ o C2 Surveillance rješenju, Synology planira omogućiti podršku i za kamere drugih proizvođača čim sistem dostigne punu tehničku zrelost.

Električne brave: ključ sigurne digitalne kontrole pristupa

23 Maja, 2025

Kako bi zaštitile ključne prolaze u svojim objektima, organizacije traže brave u koje se mogu pouzdati. To danas podrazumijeva više od izdržljivosti i otpornosti na napade, iako su one svakako važne. Bitna je i povezanost odnosno efikasna integracija s postojećim sistemima kako bi menadžeri objekata mogli odgovoriti na izazove razvoja tehničke i kibernetičke sigurnosti.

Električna brava predstavlja temeljnu komponentu savremenog sistema digitalnog pristupa. Ona omogućava besprijekornu sigurnost i zaštitu i pruža podatke koje kompanije mogu koristiti za nadzor i efikasno upravljanje objektima, kao i funkcije pametnog pristupa. Brend ABLOY već više od 40 godina predvodi inovacije u dizajnu i razvoju električnih brava, uz kontinuirano unapređivanje sigurnosti, pouzdanosti, zaštite i energetske efikasnosti.

Kao dio portfolija digitalnih rješenja za kontrolu pristupa kompanije ASSA ABLOY, ABLOY električne brave donose povrat investicija, kako u oblasti sigurnosti, tako i u pogledu praktičnosti korištenja. One povezuju kontrolu pristupa u objektu s naprednim alatima za upravljanje i tako pomažu menadžerima objekata da efikasnije rade i lakše prate kretanje ljudi.

Zasluženo povjerenje širom svijeta: ABLOY električne brave

Električne brave brenda ABLOY donose brojne prednosti za svaku organizaciju, ne samo u pogledu sigurnosti, nego i jačanja povjerenja, usklađenosti, praktičnosti i još mnogo toga. U različitim okruženjima, uključujući i neka od najzahtjevnijih za svaku bravu, ove su se brave uvijek dokazale kao izdržljive, pouzdane i energetski efikasne. U posljednjih nekoliko decenija, ABLOY električne brave ugrađuju se širom svijeta, u poslovnim i državnim objektima, objektima kritične infrastrukture, bolnicama i na brojnim drugim lokacijama. Menadžeri objekata mogu mirno spavati nakon što se odluče za ABLOY proizvod. Svaka brava je certificirana i usklađena s važećim sigurnosnim standardima i građevinskim propisima.

ABLOY električne brave također olakšavaju svakodnevne zadatke upravljanja objektima. Jednostavne su za korištenje i lako se povezuju s postojećim sistemima pristupa, čime se smanjuju sigurnosni rizici i operativna neefikasnost koja proizlazi iz rada s više paralelnih sistema i protokola. Električnim bravama se može upravljati daljinski preko interneta, čime se uz pametniji pristup optimizira protok ljudi. Nakon integracije s rješenjima za daljinsko upravljanje objektom, ove brave omogućavaju brzo i sigurno zaključavanje zgrade u kritičnim situacijama i tako dodatno štite ljude i imovinu.

Električne brave pomažu organizacijama i da odgovore na buduće izazove u smislu sigurnosti i razvoja operativne otpornosti. One u realnom vremenu generišu podatke za korisne uvide u sigurnosne događaje. Same brave mogu biti dio strategije održivosti organizacije jer troše energiju isključivo prilikom otključavanja. Time se smanjuje rasipanje energije i podržavaju inicijative za izgradnju ekološki prihvatljivih objekata.

„Kao dio serije digitalnih rješenja za kontrolu pristupa kompanije ASSA ABLOY, ABLOY električne brave nude najviši nivo zaštite, besprijekornu integraciju i dokazanu dugoročnu pouzdanost“, kaže Mika Savolainen, direktor i voditelj odjela za upravljanje proizvodnom linijom ELMECH PU u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA. „Odabirom ABLOY električne brave pobrinut ćete se da pristup vašem objektu ostane siguran, pametan i spreman za budućnost. Uz nas, vi uvodite digitalizaciju s povjerenjem.“

Kaspersky: Kibernetički napadi postaju rjeđi ali opasniji

23 Maja, 2025

Stručnjaci kompanije Kaspersky, osim što savjetuju klijente o optimalnim metodama prikupljanja podataka, pažljivo prate promjenjivi pejzaž prijetnji kako bi kontinuirano unapređivali sigurnosne procese. Njihov najnoviji izvještaj o MDR uslugama detaljno prikazuje incidente u infrastrukturi klijenata i taktike koje su napadači koristili

Piše: Darko Natalić, menadžer za komunikacije za Istočnu Evropu i Izrael, Kaspersky; E-mail: Darko.Natalic@kaspersky.com

SOC tim kompanije Kaspersky, zadužen za uslugu upravljanog otkrivanja i odgovora (MDR – Managed Detection and Response), zabilježio je tokom 2024. godine najveći broj incidenata u industrijskom (25,7%), finansijskom (14,1%) i vladinom sektoru (11,7%). Međutim, kada je riječ o najozbiljnijim napadima, raspored je nešto drugačiji: 22,8% takvih napada bilo je usmjereno na IT sektor, 18,3% na vladin, 17,8% na industrijski, dok je 1,9% ciljalo finansijski sektor.

Pad aktivnosti, ali…

Iako je broj incidenata visokog stepena ozbiljnosti opao za 34% u odnosu na 2023. godinu, njihova složenost znatno je porasla. Prosječno vrijeme potrebno za njihovo istraživanje i izradu izvještaja povećano je za 48%, što ukazuje na rast kompleksnosti savremenih napada. To potvrđuje i činjenica da je većina aktiviranih pravila detekcije i indikatora napada (IoA) dolazila iz specijaliziranih XDR alata – za razliku od prethodnih godina, kada su OS logovi imali značajniju ulogu u otkrivanju prijetnji. Ovaj trend jasno pokazuje da su napredni alati poput XDR-a ključni za efikasnu detekciju i istraživanje današnjih prijetnji.

Također, napadi koje pokreću ljudi postaju sve učestaliji. Takvi ciljani napadi činili su čak 43% incidenata visokog rizika – što predstavlja povećanje od 74% u odnosu na 2023. i 43% u poređenju sa 2022. godinom. I pored napretka u automatizaciji detekcije, motivisani napadači i dalje uspijevaju zaobići sigurnosne barijere. Upravo zbog toga, rješenja kojima upravljaju stručnjaci, poput MDR-a, igraju ključnu ulogu u borbi protiv takvih prijetnji.

Napadi se ponavljaju

Statistike dosljedno pokazuju da se napadači često vraćaju nakon uspješne kompromitacije sistema. Ovo je naročito izraženo u javnom sektoru, gdje napadi često imaju za cilj dugoročno prisustvo u sistemu radi špijunaže. U takvim slučajevima, kombinacija internog SOC tima opremljenog XDR rješenjima ili eksternog MDR-a, uz redovne procjene kompromitovanosti (Compromise Assessment), efikasan je način za detekciju i istraživanje napada koji mogu proći neopaženo kroz standardne sigurnosne mjere.

Tehnike koje se oslanjaju na korisničku interakciju, poput phishinga, i dalje su među tri najčešće prijetnje. Gotovo 5% incidenata visokog stepena ozbiljnosti uključivalo je uspješan socijalni inženjering. Korisnici tako ostaju najslabija karika, zbog čega je edukacija o sigurnosnoj svijesti neizostavan dio svake strategije korporativne informacijske sigurnosti.

“Kako bi se efikasno odgovorilo na cyber prijetnje koje zaobilaze osnovne mjere zaštite, MDR usluga mora od samog početka osigurati postavljanje odgovarajućih alata za prikupljanje podataka u organizaciji koju štiti. Osim toga, tim pružaoca usluge i tim klijenta trebali bi redovno sarađivati na unapređenju prikupljanja telemetrijskih podataka i definisanju dodatnih izvora informacija kako bi ostali korak ispred sve naprednijih napadačkih taktika“, kazao je Rade Furtula, presales menadžer kompanije Kaspersky.

SALTO Orion: Sljedeći evolutivni korak u prepoznavanju lica

19 Maja, 2025

SALTO Orion je rješenje koje koristi prepoznavanje lica za kontrolu pristupa. Dovoljna je samo slika korisnikova lica kao akreditiv. Time je korisničko iskustvo stavljeno u prvi plan, nudeći brže, sigurnije, praktičnije i privatnije iskustvo otvaranja vrata bez ključeva

Piše: Mihael Pinsone Slanc, regionalni menadžer za razvoj poslovanja, SALTO Systems; E-mail: m.slanc@saltosystems.com

SALTO Orion je kompletno rješenje za kontrolu pristupa. Kombinujući niz inovativnih algoritama, hardverskih i softverskih rješenja, brzo reaguje i pruža visok nivo sigurnosti, bez kompromisa u povjerenju i ugledu brenda. Svaki korisnik dobija pravo pristupa pomoću jedinstvenog akreditiva – svog lica, čime se potpuno izostavlja upotreba fizičkih ključeva ili kartica. Ova inovativna tehnologija pojednostavljuje proces pristupa i povećava sigurnost uklanjanjem rizika od izgubljenih ili ukradenih akreditiva. Osim toga, SALTO Orion omogućava brzo i neometano otključavanje vrata. Korisnik jednostavno priđe Orion-C terminalu, pogleda u njega i vrata se otključaju.

Revolucionarna tehnologija, maksimalna sigurnost

Orion je više od sigurnosnog uređaja. Jednostavan za korištenje i instalaciju, oslanja se na pionirsko SVN rješenje za kontrolu pristupa – Salto Space – i vrhunac je efikasnog i sigurnog pristupa. Nudi intuitivnu uslugu registracije prepoznavanja lica, koja omogućava brzo i jednostavno registrovanje korisnika – bez potrebe za preuzimanjem aplikacije. Štaviše, registracija se može obaviti s bilo kojeg mjesta i bilo kojeg uređaja. Korisnici ne moraju dolaziti na centralnu lokaciju kako bi registrovali svoje lice. Umjesto toga, Orion ih vodi kroz jednostavan proces samostalne registracije putem mobilnog uređaja.

Moderan izgled

Terminal za prepoznavanje lica Orion-C odlikuje se minimalističkim dizajnom. Ovakav dizajn omogućava jednostavnu instalaciju i integraciju, a uređaj se diskretno uklapa u bilo koji prostor. Mali, ali moćan, Orion odobrava ili odbija pristup za manje od jedne sekunde, koristeći crvenu ili zelenu LED lampicu za prikaz statusa. Uređaj je potpuno beskontaktni, a korisnik ne mora posebno pozicionirati lice. Od kancelarija, preko zdravstvenih ustanova do obrazovnih institucija, Orion pruža nivo kontrole koji omogućava organizacijama da povećaju sigurnost, a istovremeno unaprijede korisničko iskustvo.

Za sve vrste korisnika

SALTO Orion nova je vrsta pametnog pristupa za organizacije svih veličina. Siguran, umrežen, beskontaktni i jednostavan za instalaciju, konfiguraciju i korištenje, koristi naprednu SALTO-ovu tehnologiju prepoznavanja lica za poboljšanu kontrolu pristupa na svim vratima. Ovom inovacijom ta kompanija redefiniše način na koji ljudi pristupaju prostorima. Orion je vrhunsko rješenje koje stavlja akcenat na praktičnost, privatnost, sigurnost i besprijekorno korisničko iskustvo.

Prethodni
1
…
36
37
38
39
40
…
125
Sljedeći