27 Jula, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 4)

Tehnologija i proizvodi

ASSA ABLOY: Jedna platforma za sigurnost u Heidelberg iT-u

U vremenu ubrzane digitalne transformacije, podatkovni centri moraju istovremeno osigurati visoke standarde sigurnosti, operativnu efikasnost i mogućnost brzog prilagođavanja novim zahtjevima tržišta. Upravo s tim ciljem kompanija Heidelberg iT Management GmbH & Co. KG implementirala je platformu KentixONE, integrisano rješenje koje objedinjuje sigurnost, nadzor okruženja i upravljanje energijom unutar jedinstvenog sistema.

Heidelberg iT, osnovan 2007. godine, danas je jedan od vodećih pružalaca IT usluga i partner za digitalizaciju u njemačkoj regiji Rhine-Neckar. Kompanija upravlja vlastitim podatkovnim centrima te istovremeno djeluje kao cloud i data centar provajder, internet operater i pružalac IT usluga. Tokom razvoja novih i modernizacije postojećih podatkovnih centara, kompanija je tražila način da ispuni najviše sigurnosne standarde uz zadržavanje kontrole nad operativnim troškovima i usklađenost s kriterijima certifikacije Trusted Site Infrastructure (TSI).

Rješenje je pronađeno u platformi KentixONE, koju razvija kompanija Kentix (ASSA ABLOY). Platforma objedinjuje kontrolu pristupa, nadzor okruženja, praćenje potrošnje energije i detekciju potencijalnih prijetnji putem mreže povezanih multisenzora. U sistem su integrisani višestepena autentifikacija, nadzor temperature, vlažnosti i kvaliteta zraka, praćenje potrošnje energije te detekcija curenja vode u kritičnim zonama objekta.

„Integrisani pristup upravljanju rizicima kroz više sigurnosnih faktora može pomoći podatkovnim centrima da lakše ispune zahtjeve važnih certifikacija poput EN 50600 i ISO 22237“, kaže Joachim Mahlstedt, direktor kompanije Kentix GmbH. „Platforma se istovremeno može integrisati s DCIM sistemima, sistemima za upravljanje pristupom i drugim aplikacijama, a projektovana je tako da se prilagođava promjenjivim potrebama korisnika i sigurnosnog okruženja.“

Web interfejs i mobilna aplikacija omogućavaju operativnim timovima stalan pristup podacima bez obzira na lokaciju, dok detaljna kontrola pristupa, evidencija aktivnosti i upozorenja u realnom vremenu osiguravaju visok nivo zaštite i transparentnosti.

Prema riječima Steffena Merza iz Heidelberg iT-a, implementacija platforme donijela je značajne operativne koristi. „KentixONE je značajno smanjio operativne rizike u našim podatkovnim centrima. Objedinjavanjem sigurnosti i nadzora okruženja na jednoj kontrolnoj ploči dobili smo potpunu preglednost svih kritičnih sistema, što naše procese čini bržim i transparentnijim“, ističe Merz.

On dodaje da je fleksibilnost sistema bila jedan od ključnih razloga za njegov odabir. „Naš podatkovni centar nije samo tehnološki napredan već i spreman za buduće izazove. Uz Kentix imamo partnera koji nam pomaže da zadovoljimo najviše sigurnosne standarde i istovremeno povećamo efikasnost poslovanja.“

Primjer Heidelberg iT-a pokazuje kako objedinjavanje fizičke sigurnosti, nadzora okruženja i upravljanja energijom može pomoći podatkovnim centrima da povećaju efikasnost, ispune regulatorne zahtjeve i izgrade skalabilnu infrastrukturu spremnu za budući rast.

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

AV1 otvara novo poglavlje u razvoju mrežnog videa

U vrijeme kada AI analitika, cloud infrastruktura i video visoke rezolucije stvaraju sve veći pritisak na mrežne i storage resurse, AV1 se nameće kao jedna od ključnih tehnologija budućnosti mrežnog videa. U analizi donosimo pregled razvoja ovog kodeka i njegovog potencijalnog utjecaja na industriju, koristeći stručne uvide Stefana Lundberga, viši stručni inžinjer kompanije Axis Communications

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija videonadzora danas prolazi kroz jednu od najvećih tehnoloških transformacija još od prelaska s analognih na IP sisteme. Kamere više nisu samo uređaji za snimanje događaja, nego postaju izvori ogromnih količina podataka koje organizacije koriste za AI analitiku, poslovnu inteligenciju, automatizaciju procesa i donošenje operativnih odluka u realnom vremenu. Moderni sistemi videonadzora danas analiziraju ponašanje ljudi, prepoznaju registarske oznake, upravljaju saobraćajem, optimiziraju poslovne procese i služe kao ključni alat za sigurnosne istrage i upravljanje rizicima.

Pravi je trenutak

Istovremeno, povećanje rezolucije, sve veća upotreba cloud infrastrukture i širenje AI analitike stvaraju ozbiljan pritisak na mrežne resurse i sisteme za pohranu podataka. Korisnici danas žele više kamera, više detalja, duže zadržavanje snimaka i napredniju analitiku, ali bez proporcionalnog povećanja troškova infrastrukture. Upravo zbog toga pitanje kompresije snimaka više nije samo tehnički detalj, nego jedno od ključnih pitanja budućnosti mrežnog videa.

U centru te transformacije nalazi se AV1 – nova generacija videokodeka razvijena s ciljem da omogući visok kvalitet slike uz znatno manji bitrate i niže infrastrukturne zahtjeve. Za mnoge stručnjake upravo bi AV1 mogao predstavljati najveću promjenu u videoinfrastrukturi u posljednjih desetak godina.

“Razumjeti AV1 znači razumjeti gdje se industrija mrežnog videa trenutno nalazi i u kojem pravcu ide. Danas više nije dovoljno samo snimiti video. Organizacije žele zadržati visok kvalitet slike, koristiti AI analitiku i istovremeno kontrolisati troškove mreže i pohrane podataka. Moderni sistemi generišu ogromne količine videopodataka, a korisnici više ne žele praviti kompromise između kvaliteta slike i troškova infrastrukture. Upravo zato AV1 dolazi u pravom trenutku”, objašnjava Stefan Lundberg, viši stručni inžinjer u kompaniji Axis Communications.

Kodek razvijen za eru streaminga i AI analitike

Iza AV1 kodeka stoji Alijansa za otvorene medije (AoM), organizacija koju su 2015. godine osnovale vodeće tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona, Cisca, Intela, Microsofta, Mozille, Nvidije i Netflixa. Njihov cilj bio je stvoriti video standard prilagođen modernom internetu, cloud platformama i eri streaminga.

Tri godine kasnije objavljena je AV1 specifikacija, zamišljena kao otvoren i besplatan standard bez licencnih ograničenja koja su godinama usporavala razvoj video industrije. Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je od početka razvijan za cloud infrastrukturu, streaming i AI aplikacije, što ga čini posebno zanimljivim za moderni videonadzor.

Axis Communications bio je prvi proizvođač mrežnih kamera koji je u industriju videonadzora uveo podršku za AV1 kroz ARTPEC-9 platformu predstavljenu 2024. godine. Prema Lundbergu, važnost AV1 ne leži samo u boljoj kompresiji, nego u činjenici da omogućava dugoročno održiv razvoj mrežnog videa.

“AV1 nije samo još jedan kodek. On je razvijen za moderne mreže, cloud infrastrukturu i AI analitiku. To je veoma važna razlika u odnosu na prethodne standarde koji su nastajali u potpuno drugačijem tehnološkom kontekstu”, ističe Lundberg i objašnjava da danas, zapravo, govorimo o sistemima koji moraju istovremeno podržati obradu podataka u samim uređajima, cloud analitiku, udaljeni pristup i video visoke rezolucije. AV1 je razvijen upravo za takvo okruženje.

H.264 i H.265 više nisu dovoljni

Iako se većina današnjih sistema videonadzora i dalje oslanja na H.264 i H.265 kodeke, oba standarda počinju pokazivati ozbiljna ograničenja u eri AI videa i cloud infrastrukture. H.264, poznat i kao AVC, prisutan je više od dvije decenije i i dalje je najrasprostranjeniji kodek u industriji. Njegova najveća prednost je široka kompatibilnost, ali problem nastaje kada sistemi moraju obrađivati video visoke rezolucije i složene scene s mnogo pokreta. U takvim uslovima H.264 zahtijeva velike bitrateove kako bi očuvao kvalitet slike, što direktno povećava troškove mreže i pohrane podataka.

H.265 ili HEVC donio je znatno veću kompresiju, ali je industriju usporio komplikovan sistem licenci. Upravo su ta ograničenja spriječila njegovu univerzalnu podršku unutar browsera i cloud platformi.

“Godinama je industrija bila zarobljena između H.264 i H.265. H.264 je jednostavan za implementaciju, ali više ne odgovara modernim potrebama za visokim rezolucijama. H.265 nudi veću efikasnost, ali komplikovane licence usporile su njegovu širu primjenu. AV1 prvi put omogućava da dobijemo kvalitet i efikasnost bez tih ograničenja”, smatra Lundberg.

Veliki pomak u kvalitetu slike i bitrateu

Jedna od najvećih prednosti AV1 kodeka jeste sposobnost da zadrži visok nivo detalja čak i pri veoma niskim bitrateovima. To je posebno važno u sigurnosnoj industriji, gdje kvalitet slike često odlučuje može li snimak biti koristan za istragu. Axis navodi da prelazak sa H.264 na AV1 na postojećim sistemima može smanjiti bitrate za približno 40 posto, uz očuvanje kvaliteta slike. Kao primjer navode maloprodajni lanac sa 2.000 kamera raspoređenih na 150 lokacija. Ako sve kamere snimaju u 1080p rezoluciji ili višoj, sistem zasnovan na H.264 kodeku svakodnevno proizvodi ogromne količine podataka. “Prelaskom na AV1 potrebe za pohranom mogu se smanjiti za oko 40 posto. To klijentima omogućava duže zadržavanje snimaka, kvalitetniju arhivu za forenzičke potrebe i naprednije analize bez ogromnih ulaganja u dodatne storage kapacitete”, ističe on.

Kod H.264 kodeka agresivna kompresija često dovodi do zamućenja detalja poput registarskih tablica, teksta ili lica, naročito u scenama s mnogo pokreta ili pri lošijim svjetlosnim uslovima. AV1 uspijeva zadržati znatno više detalja i pri ograničenoj mrežnoj propusnosti. “Kada H.264 spustite na niže bitrateove, slika vrlo brzo počinje gubiti kvalitet. Nestaju sitni detalji, tekst postaje nečitljiv, a registarske tablice i lica mogu postati problematični za identifikaciju. AV1 mnogo uspješnije čuva te informacije čak i kada je dostupna mrežna propusnost ograničena. Upravo zato video ostaje upotrebljiv za analitiku i forenzičke potrebe”, kaže Lundberg.

Važna tehnologija za budućnost AI analitike

Razvoj AI analitike dodatno povećava važnost kvalitetne kompresije videosnimaka, jer savremeni algoritmi direktno zavise od preciznosti i jasnoće ulaznog videa. Svaki izgubljeni detalj može negativno utjecati na tačnost analize, zbog čega AV1 postaje posebno zanimljiv za cloud AI sisteme i napredne analitičke platforme koje zahtijevaju visok kvalitet slike uz što manju potrošnju mrežnih resursa. “AI analitika može biti kvalitetna samo onoliko koliko je kvalitetan video koji dobija. Ako kompresija ukloni detalje ili zamagli objekte, algoritmi jednostavno nemaju dovoljno kvalitetne podatke za analizu”, napominje Lundberg.

AV1 omogućava da više detalja stigne do cloud analitike bez enormnog povećanja opterećenja mreže, što je izuzetno važno i za buduće AI sisteme. Posebno je zanimljivo to što AV1 nije razvijan samo za klasični videonadzor, nego i za cloud streaming, WebRTC i moderne hibridne arhitekture. To znači da se prirodno uklapa u buduće modele videonadzora zasnovane na kombinaciji edge i cloud obrade.

Cloud infrastruktura i video visoke rezolucije

Rast cloud infrastrukture dodatno povećava važnost efikasne kompresije. Sve više korisnika danas želi centraliziranu obradu videa, udaljeni pristup i cloud AI modele, ali bez enormnog povećanja bandwidtha. Upravo tu AV1 donosi jednu od najvećih strateških prednosti. “Edge analitika ostat će veoma važna za detekciju uživo i lokalnu obradu podataka, ali sve više analitike seli se prema cloudu gdje su dostupni snažniji AI modeli i veća procesorska snaga”, navodi Lundberg i pojašnjava kako AV1 omogućava da se detaljan video prenosi prema cloud platformama bez preopterećenja infrastrukture, što je ključni preduslov za skaliranje cloud analitike u budućnosti. Istovremeno, industrija se priprema i za širu primjenu 8K rezolucije. Iako takvi sistemi još nisu standard, proizvođači već sada razvijaju infrastrukturu koja će moći podržati buduće zahtjeve za ekstremno detaljnim videom.

“Danas 8K još nije široko zastupljen u sigurnosnoj industriji, ali taj trenutak dolazi. Bez efikasne kompresije takvi sistemi bi bili veoma skupi i zahtjevni za implementaciju. AV1 će omogućiti da čak i veoma visoke rezolucije postanu realna opcija za cloud i enterprise okruženja”, kaže Lundberg.

Budućnost mrežnog videa

Za razliku od prethodnih generacija kodeka, AV1 je potpuno otvoren i royalty-free standard, što omogućava veću interoperabilnost između platformi i jednostavniji razvoj novih aplikacija. Upravo ta otvorenost jedan je od razloga zašto ga danas podržavaju svi veći browseri, operativni sistemi i mobilne platforme.

Industrijski analitičari smatraju da će potpuna tranzicija trajati godinama i da će H.264 i H.265 još dugo ostati prisutni u videonadzoru. Ipak, sve više proizvođača i cloud platformi već sada razvija infrastrukturu zasnovanu upravo na AV1 kodeku.

“Tranzicija cijele industrije neće se dogoditi preko noći. Podrška za starije kodeke i dalje će biti važna još godinama. Ali AV1 je već sada na veoma brzom putu da postane novi standard mrežnog videa. Kako kompanije budu povećavale upotrebu AI analitike i cloud infrastrukture, potreba za efikasnijom kompresijom videa postajat će sve izraženija”, zaključuje Lundberg.

Za sigurnosnu industriju AV1 tako nije samo nova tehnologija kompresije nego temelj buduće videoinfrastrukture koja mora podržati AI analitiku, cloud obradu i ogromne količine videopodataka bez eksponencijalnog rasta troškova mreže i pohrane.

Krobel: Kako K-ERV redefinira evidenciju radnog vremena

Siniša Mikuličić, vlasnik riječke kompanije Elite Systems i bivši olimpijac, otkriva kako je fleksibilan domaći softver nadmašio velike globalne konkurente i postao najpouzdanije rješenje za evidenciju radnog vremena na tržištu

Piše: Antun Krešimir Buterin za Krobel; E-mail: redakcija@asadria.com

Kada je 2017. godine zagrebačka kompanija Krobel, inače poznati distributer opreme tehničke zaštite, lansirala K-ERV, malo je tko slutio da će ovaj domaći softver za evidenciju radnog vremena u samo nekoliko godina postati popularan standard za kompleksne poslovne sustave. Jedan od onih koji su u njega povjerovali od prvog dana bio je Siniša Mikuličić, poslovni čovjek iz Rijeke, bivši vrhunski sportaš i reprezentativac koji ne pristaje na prosjek.

Njegov put od jedrenja na Olimpijskim igrama u Pekingu do vođenja tvrtke Elite Systems obilježen je redom, radom, disciplinom i traženjem savršenstva – sportskim vrijednostima koje je našao upravo u K-ERV-u. Sinišin prvi susret s tim softverom bio je ujedno i najveći mogući izazov.

Bez konkurencije na tržištu

Kompanija Istragrafika, s gotovo 400 zaposlenika i radom u četiri smjene te s kompleksnim poslovnim procesima, tražila je novo i kvalitetno rješenje koje im postojeći etablirani svjetski proizvođači nisu mogli ponuditi. “Klijent je bio nezadovoljan krutim zatvorenim sustavima, i od nas su zatražili potpuno prilagođenu verziju K-ERV-a. Trebali su nešto što će se prilagoditi njima, a ne obratno. U tom smo projektu u istom sučelju integrirali kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena. Za mene je to bio prvi susret s K-ERV-om, i odmah – prvi uspjeh. Danas, osam godina kasnije, sustav i dalje radi besprijekorno, a mi smo ga još i nadogradili. Tako je počela uspješna suradnja s Krobelom i K-ERV-om, a ostalo je povijest”, ističe Mikuličić.

Glavna prepreka s kojom se instalateri susreću na terenu obično su rješenja zatvorenog tipa. Međutim, K-ERV je u tom segmentu bez konkurencije. “Dok su kod drugih sustava promjene gotovo nemoguće, mi s K-ERV-om sve što klijent zamisli – pretvorimo u stvarnost”, objašnjava Mikuličić te dodaje da nema “nemoguće misije”. “Dok konkurentski sustavi zapinju na banalnim promjenama, K-ERV je potpuno prilagodljiv svakom specifičnom zahtjevu”, kaže on.

Jednostavnost korištenja

Sinergija modula omogućuje da kontrola prolaza, evidencija i LPR funkcionalnosti rade unutar jedinstvene aplikacije, čime se osigurava visoka razina integracije i učinkovitosti. Unatoč složenosti sustava u pozadini, korisničko sučelje ostaje intuitivno i jednostavno za korištenje (user-friendly). Za Sinišu, softver vrijedi onoliko koliko vrijedi podrška koja stoji iza njega. Ključ uspjeha Elite Systemsa leži u partnerstvu s Krobelovim timom. “Aplikacija nema smisla bez ljudi poput Hrvoja i Ivana. U svakom trenu imam dostupnu osobu koja će odgovoriti na najneobičniji zahtjev korisnika. Taj ljudski, normalan odnos, kakav njegujem i s Mirnom Ivanuš, neprocjenjiv je u našoj industriji”, kaže Mikuličić.

Drugi uspješni projekti

Da K-ERV nije samo “još jedna aplikacija za prijavu radnika”, potvrđuju i projekti poput onoga za globalnog giganta Maersk. U njihovom logističkom centru u Kukuljanovuu, Elite System je implementirao sustav koji ukjučuje 130 kamera, 16 km mreže i specifične module za obračun plaća koji je prilagođavaju internim pravilima kompanije. Slična je priča i u autokući Gašparić Grupa, gdje sustav putem prepoznavanja lica upravlja prijavama stotinjak zaposlenika na 7-8 lokacija istodobno. Iako radi s velikim kompanijama širom Hrvatske, Mikuličić naglašava da mu nije cilj kvantiteta, već elitna kvaliteta usluge, što je jasno i iz imena kompanije. S ukupno četvero zaposlenih pokriva cijelu Hrvatsku, oslanjajući se, bez imalo reklame, na najjači marketinški alat – usmenu predaju i preporuku zadovoljnih klijenata.

Stiže verzija 2.0

Što se tiče K-ERV-a, uskoro stiže nova revolucija: verzija 2.0, sustav baziran na cloudu koji će dodatno pojednostaviti i instalaciju i korištenje. Za instalatere će to značiti manje vremena za tehničke poteškoće s računalima klijenata, a za vlasnike tvrtki još veću mobilnost i pristup podacima s bilo kojeg mjesta. “Ako je dosad bilo izvrsno, sada postaje savršeno. Uzmi i vozi”, poručuje Mikuličić svima koji razmišljaju o ovom softverskom rješenju. U svijetu gdje je sigurnost prioritet, on bira rješenja koja, baš poput brodskog jedra na Olimpijskim igrama, donose vjetar u leđa modernom poslovanju.

K-ERV se u novijoj verziji dodatno ističe kao potpuno cloud rješenje. Aplikacija i baza nisu vezane za jedno računalo, nije potrebna lokalna instalacija, a sustavu se pristupa preko browsera s bilo kojeg računala, uz sigurno pohranjene podatke. Uz to, partnerski portal omogućuje upravljanje svim klijentima i njihovim licencama na jednom mjestu, dok pregledno i intuitivno sučelje olakšava administraciju i troubleshooting. Sve to prati i kompetentna tehnička podrška pri ugradnji sustava i puštanju u pogon, što dodatno potvrđuje da K-ERV nije samo softver nego kompletno rješenje.

Vivotek: Chroma24 AI kamera

Nova VIVOTEK kamera ne samo da donosi bolju sliku u noćnim uvjetima već i cjelovit pristup videonadzoru koji povezuje kvalitet snimka, naprednu analitiku i visoke standarde cyber sigurnosti u jedinstveno i funkcionalno rješenje

Piše: Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK ; E-mail: djordje.bacic@vivotek.com

Zahvaljujući Chroma24 AI tehnologiji, nova generacija VIVOTEK kamera donosi mogućnost snimanja detaljnog videa u punom koloru čak i u uvjetima izrazito slabog osvjetljenja. Kombinacija velikog otvora blende i senzora s naprednim AI-ISP algoritmom omogućava stabilnu sliku s minimalnim šumom, dok WDR Pro osigurava kvalitetan prikaz i u scenama s izraženim kontrastima, zadržavajući detalje i u najsvjetlijim i u najtamnijim dijelovima kadra.

Detalji u mraku

To u praksi znači da kamera može zabilježiti precizne boje i fine detalje i pri osvjetljenju nižem od 3 luksa, pružajući jasan uvid u situacije u kojima bi standardni sistemi prikazivali gotovo potpun mrak. Sistem pritom inteligentno balansira svijetle i tamne dijelove slike, pa korisnici dobijaju realističan i upotrebljiv prikaz i u najzahtjevnijim noćnim uvjetima. Dodatna vrijednost ogleda se u načinu rada pri ekstremno slabom osvjetljenju. Kamera ostaje u diskretnom režimu nadzora sve dok ne detektira aktivnost pri razini svjetla ispod 0,5 luksa, nakon čega se automatski aktivira toplo osvjetljenje i omogućava snimanje u punom koloru. Na taj način se kombinira nenametljiv nadzor s mogućnošću brzog reagiranja i dokumentiranja događaja.

Ključnu ulogu u tome ima i napredna AI analitika, koja omogućava preciznu detekciju i smanjenje broja lažnih alarma. Rješenja kao što su VIVOTEK Smart VCA omogućavaju tačno prepoznavanje objekata i njihovih karakteristika, čime se nadzor usmjerava na relevantne događaje i olakšava njihova kasnija analiza, posebno u noćnim uvjetima.

Cjelokupni sistem dodatno dobiva na vrijednosti kroz jedinstvenu platformu za upravljanje, koja korisnicima omogućava da s jedne tačke kontroliraju uređaje, prate događaje i analiziraju snimke gdje god da se nalaze. Integracijom s VORTEX platformom, korisnici mogu primati trenutne obavijesti o incidentima putem mobilne aplikacije ili e-maila.

Pametna pretraga

Jedna od funkcionalnosti koja dodatno pojednostavljuje rad je napredna pretraga snimaka. Umjesto dugotrajnog pregledanja videozapisa, korisnici mogu putem funkcije Think Search unositi opis događaja svojim jezikom i brzo pronaći relevantne snimke u boji, uključujući osobe, vozila i njihove rute kretanja. Pronađeni materijal moguće je potom organizirati i pretvoriti u strukturirane izvještaje kroz funkciju Case Vault.

Uz sve navedeno, poseban naglasak stavljen je na sigurnost podataka. Bilo da se sistem koristi lokalno ili u cloud okruženju, pristup zaštiti “od uređaja do clouda” osigurava pouzdan rad i integritet podataka u svim fazama. Uređaji su zaštićeni od cyber prijetnji uz rješenja kao što su Trend Micro IoT Security, dok digitalno potpisana ažuriranja i Secure Boot štite integritet sistema već pri samom pokretanju.

Sigurnost je dodatno ojačana tokom prijenosa podataka, gdje se koriste AES-256 enkripcija i TLS 1.2 i 1.3 protokoli, čime se minimizira rizik od presretanja ili zloupotrebe informacija. Ista razina zaštite primjenjuje se i u cloud okruženju, gdje enkripcija omogućava privatnost i sigurnost podataka kroz cijeli sistem.

Lunatronik: Inteligentna analiza prolaznika i posetilaca

Razvoj veštačke inteligencije je poslednjih godina potpuno redefinisao ulogu kamera u javnom prostoru. Kamere više nisu pasivni uređaji za snimanje, već inteligentni senzori koji u realnom vremenu analiziraju pažnju, ponašanje i angažovanost publike

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Transformacija kamera posebno je vidljiva u digitalnom oglašavanju, industriji poslovnih događaja i urbanim sistemima, gde podaci postaju ključ za donošenje odluka. Jedan od primera takvog pristupa je i kompanija Lunatronik, koja koristi AI rešenja za brojanje publike, upravljanje digitalnim ekranima i analitiku angažovanosti. Njihovi sistemi kombinuju računarski vid i lokalnu obradu podataka kako bi omogućili precizne uvide, bez narušavanja privatnosti korisnika i uz potpunu usklađenost sa GDPR regulativom.

Od video-nadzora do inteligentne analitike

Tradicionalni sistemi video-nadzora zasnivaju se na kontinuiranom snimanju i skladištenju velikih količina podataka. Savremeni AI sistemi funkcionišu drugačije. Umesto neprekidnog video-strima, rade po principu intervalnog frame-by-frame snimanja, gde se obrađuju pojedinačni kadrovi u realnom vremenu. Ovakav model smanjuje količinu podataka, ubrzava obradu i eliminiše potrebu za slanjem sadržaja u cloud. Analiza se obavlja lokalno, na uređaju, a sistem prepoznaje obrasce poput pravca pogleda, trajanja pažnje i opšte angažovanosti –bez čuvanja identiteta ili ličnih podataka. Kamera tako postaje analitički senzor, a ne alat za nadzor.

Nova preciznost u DOOH oglašavanju

Digital Out-of-Home oglašavanje (DOOH) dugo se oslanjalo na procene pešačkog saobraćaja i potencijalnog dometa. AI kamere sada uvode merljivost stvarnog vizuelnog kontakta. Umesto da se računa samo koliko ljudi prođe pored ekrana, sada je moguće precizno utvrditi koliko ih je zaista pogledalo oglas i koliko su dugo zadržali pažnju. To znači da razlika između “prošao pored” i “stvarno video” postaje ključna metrika. Pored ukupnog broja prolaznika, sistem analizira i demografsku strukturu publike, vreme zadržavanja, pa čak i emocionalni ton reakcije. Takva granularnost približava DOOH standardima digitalnog marketinga, gde su precizni podaci o angažovanju već godinama norma. Integracijom s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Oglasi se mogu menjati u realnom vremenu, u skladu sa strukturom publike, dobom dana ili drugim kontekstualnim signalima.

Kampanja tako prestaje da bude statična i postaje prilagodljiva, optimizovana i merljiva. Konkretno, u projektima realizovanim na prometnim lokacijama, poput autobuskih stanica i city-light formata, AI sistemi kontinuirano mere: footfall (broj prolaznika), gross impressions (osobe koje su pogledale u smeru ekrana), conversion (one koje su zadržale pogled dugo da se smatraju stvarno dosegnutom publikom), demografiju (procenu pola i starosne grupe), osećanje (emocionalnu reakciju), average dwell time (prosečno vrijeme zadržavanja) i average watch time (prosečno vrijeme gledanja).

Google analitika za konferencije

Primena AI kamera u industriji događaja donosi još jednu zanimljivu promenu. Konferencije i poslovni skupovi decenijama su se oslanjali na ankete i subjektivne procene kako bi izmerili uspeh pojedinih sesija. Danas je moguće u realnom vremenu pratiti nivo pažnje publike. Sistem analizira pravac pogleda učesnika i prepoznaje trenutke kada pažnja raste ili opada. Broj ljudi u sali može ostati isti, ali nivo angažovanosti može varirati – i to postaje jasno vidljivo kroz vremenske grafikone. Takav pristup menja način planiranja događaja. Program se može prilagoditi na osnovu realnog ponašanja publike, a sponzorski paketi mogu se vrednovati na osnovu stvarnog angažmana, a ne pretpostavki.

Edge computing kao temelj privatnosti

Ključnu ulogu u svemu ima edge computing arhitektura. Obrada podataka se vrši lokalno, na samom uređaju, bez potrebe za stalnom internet-konekcijom ili eksternim serverima. To donosi nisku latenciju, veću pouzdanost sistema i potpunu kontrolu nad podacima. U praksi to znači da se video-materijal ne skladišti, identiteti se ne prepoznaju, a analiza se svodi na anonimne, statističke obrasce. U vremenu kada je pitanje privatnosti sve osetljivije, ovakav pristup postaje ne samo tehnološka već i etička prednost.

Šire implikacije: Od marketinga do pametnih gradova

Podaci prikupljeni putem AI kamera ne koriste se isključivo u oglašavanju. Informacije o pešačkim tokovima i obrascima kretanja mogu pomoći gradovima u planiranju infrastrukture, optimizaciji javnog prevoza i upravljanju masovnim događajima. Koncept Smart City dobija konkretnu analitičku osnovu.

Gradovi koji raspolažu preciznim, kontinuiranim podacima o kretanju stanovništva mogu efikasnije planirati razvoj, raspored sadržaja i bezbednosne protokole. Kamera tako postaje deo šire digitalne infrastrukture.

Budućnost merljivog fizičkog sveta

Najveća promena koju AI kamere donose jeste pomeranje fokusa s kvantiteta na kvalitet interakcije. Broj prolaznika više nije dovoljan pokazatelj uspeha. Prava vrednost meri se pažnjom, trajanjem pogleda i emocionalnom reakcijom. Ova logika briše granicu između online i offline sveta. Fizički prostori postaju jednako merljivi kao digitalne platforme, a kampanje i događaji mogu se optimizovati gotovo u realnom vremenu. Trendovi ukazuju na još dublju integraciju AI modela, IoT uređaja i programatskih sistema. Digitalni displeji postaće energetski efikasniji, dok će algoritmi postajati precizniji u razumevanju konteksta i predviđanju ponašanja publike. Hiperpersonalizacija sadržaja u javnom prostoru više neće biti izuzetak, već standard. U svetu u kojem se svaka digitalna interakcija analizira i optimizuje, veštačka inteligencija omogućava da i fizički prostor postane podjednako inteligentan, prilagodljiv i strateški vođen podacima.

Moderno oglašavanje u fizičkom prostoru

Integracijom AI analitike s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Umesto statičnih kampanja, sadržaj se menja u realnom vremenu na osnovu demografskih i kontekstualnih signala. Samo jedna kamera u sistemu Lunatronik-a analizira, broji i prikazuje: broj prolaznika ili publike (razlikujući one koji gledaju od onih koji stvarno vide oglas ili predavanje), broj automobila, autobusa, kamiona, motocikala, bicikala koji prolaze u vidnom polju kamere, opcionalno i broj mobilnih telefona sa uključenim WiFi-em, i sve to potpuno anonimno, u skladu sa GDPR regulativom. Rezultat je veći ROI i preciznije upravljanje budžetom. Oglasi se mogu prilagođavati dobu dana, strukturi publike ili čak trenutnom nivou angažovanosti.

Aurel: MSR-Electronic MPS senzori

Prednosti sistema ranog upozorenja ogledaju se u kontinuiranom praćenju plinova oko baterije u realnom vremenu, što omogućava pravovremeno prepoznavanje potencijalnih problema dok ih je još moguće spriječiti.

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

U svijetu u kojem sve više industrija ovisi o baterijama – od električnih vozila do sustava za pohranu energije – sigurnost baterija jedan je od najvećih izazova. Jedna od najopasnijih pojava je “toplinski bijeg” Li-ion baterija, lančana reakcija koja dovodi do nekontroliranog zagrijavanja i može završiti požarom ili eksplozijom.

Problem je u tome što tradicionalne metode, poput detekcije vodika, često reagiraju prekasno – tek kad je baterija već na rubu katastrofe. Rješenje se nalazi u sustavima koji mogu prepoznati prve znakove raspadanja, mnogo prije nego što nastane ozbiljna opasnost.

Što je toplinski bijeg i zašto nastaje?

Toplinski bijeg je proces u kojem se baterija počne samostalno pregrijavati. Kada jednom krene, reakcija se sama ubrzava i gotovo ju je nemoguće zaustaviti. Na njega mogu utjecati brojni čimbenici poput: prepunjavanja (punjenje baterije iznad preporučenog napona), pregrijavanja (zbog okoline ili unutarnjeg kvara), fizičkih oštećenja (udarci, probijanja ili stiskanje baterije), proizvodnih nedostataka (loše brtve ili elektrolit) ili starenja (prirodna degradacija komponenti tijekom godina). Svi ovi uvjeti dovode do oslobađanja plinova (off-gassing), što je prvi signal da se u bateriji događa nešto opasno.

Zašto detekcija vodika često nije dovoljna?

Vodik se uglavnom pojavi tek u kasnijem stadiju raspada baterije. Ako čekamo na njegovu detekciju, prozor za preventivnu reakciju već je zatvoren. Mnogo su važniji rani pokazatelji poput plinova DMC (dimetil karbonat) i EMC (etil metil karbonat), koji nastaju ranije u procesu degradacije.

Kako MPS detektori donose prevagu

MSR-Electronicovi MPS senzori koriste jedinstvenu tehnologiju koja razlikuje plinove prema njihovim molekularnim svojstvima. Oni klasificiraju plinove u “razrede” – primjerice, DMC u klasu 5, a EMC u klasu 6 – i tako omogućuju iznimno preciznu detekciju znakova raspada baterije. Najvažnije je da se njihovi digitalni signali mogu odmah povezati sa sustavima nadzora i slati upozorenja u stvarnom vremenu. Time se dobiva dragocjeno vrijeme za reakciju prije nego što toplinski bijeg eskalira.

Prednosti sistema ranog upozorenja ogledaju se u kontinuiranom praćenju plinova oko baterije u realnom vremenu, što omogućava pravovremeno prepoznavanje potencijalnih problema dok ih je još moguće spriječiti. Na taj način otvara se prostor za preventivno održavanje, kroz blagovremenu zamjenu ili servisiranje baterije prije nego što dođe do kvara. Dodatnu vrijednost donose MPS senzori, koji se odlikuju visokom preciznošću, otpornošću na zasićenje i dugim radnim vijekom od čak petnaest godina.

Zaključak

Kako sve više sustava u prometu, energetici i industriji pokreću velike baterije, potreba za pametnim, preventivnim sustavima nadzora postaje presudna. Tehnologija poput MPS senzora nudi upravo to – mogućnost ranog, preciznog prepoznavanja problema i osiguravanje pouzdane i sigurne uporabe baterija. Rano otkrivanje ne spašava samo opremu, ono može spasiti i ljudske živote.

Siemens Sinteso Nova i Cerberus Nova

Novi detektori požara Sinteso Nova i Cerberus Nova kompanije Siemens Smart Infrastructure Buildings označavaju temeljnu promjenu u zaštiti od požara, transformirajući tradicionalno otkrivanje u proaktivne, pametne i povezane sisteme koji utiru put autonomnim zgradama

Piše: Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens ; E-mail: andrej.potocnik@siemens.com

Prelaskom s periodičnih provjera na kontinuirane, podatkovno vođene i samonadzorne sisteme kompanija Siemens postavlja temelje za istinski autonomne zgrade usmjerene na čovjeka. Potpuno IoT povezani portfelj omogućava 24/7 samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje.

Inteligencija povezana s oblakom

Arhitektura sistema Sinteso i Cerberus zasnovana na IoT tehnologiji omogućava kontinuirane samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje putem cloud aplikacija Building X Fire. Ova povezanost pruža timovima u objektima i pružaocima usluga zajedničke, praktične uvide u podatke koji omogućavaju proaktivne odgovore, umjesto reaktivnog rješavanja problema.

Zahvaljujući svojoj naprednoj tehnologiji, ovi sistemi dizajnirani su za zadovoljavanje različitih potreba u industrijama kao što su zdravstvo, visoko obrazovanje, podatkovni centri i komercijalne nekretnine. Za podatkovne centre koji zahtijevaju kontinuiranu dostupnost, automatizirane samoprovjere i nadzor u oblaku omogućavaju timovima da brzo reaguju na pregrijavanje ili električne kvarove bez ometanja kritičnih operacija. Zdravstvene ustanove imaju koristi od napredne ASAplus tehnologije, koja kombinuje višekutnu optičku i dvostruku termalnu detekciju te minimizira lažne alarme i nepotrebne evakuacije koje bi mogle poremetiti njegu pacijenata.

Kontinuirana zaštita

Testiranje bez ometanja (DFT tehnologija), uz poboljšani nadzor ulaska dima (SES), transformira održavanje. Umjesto godišnjih prekida testiranja, detektori se kontinuirano sami nadgledaju, smanjuje potrebe po aktivnosti na licu mjesta za vizuelne provjere. Nadzor mreže omogućava 24/7 praćenje uz precizno očitavanje nivoa zaprljanosti, dok detekcija poklopaca prepoznaje zaboravljene zaštitne kapice ili neovlaštene poklopce, što je posebno važno u hotelima gdje gosti mogu pokušati onemogućiti detekciju. Za visoko obrazovanje i komercijalne nekretnine koje upravljaju distribuiranim zgradama, centralizirano upravljanje sigurnošću od požara postaje ključno. Povezivanje s oblakom omogućava dosljedne standarde zaštite na svim lokacijama kroz kontinuirano praćenje, proaktivno održavanje i daljinski nadzor prostorno raspršenih objekata.

Održiva modernizacija

Noseći Siemensovu oznaku zaštite okoliša EcoTech, detektori uključuju recikliranu plastiku i smanjenu upotrebu materijala. Povratna kompatibilnost eliminiše pristup „sruši i zamijeni“ ponovnom upotrebom postojećih kablova i podloga kako bi se smanjio otpad. Održavanje zasnovano na stanju, omogućeno detaljnim podacima o zaprljanosti, produžava vijek trajanja detektora i smanjuje nepotrebne zamjene.

Sinteso Nova i Cerberus Nova ispunjavaju Siemensovo obećanje „Fire safe for life“, zaštitu koja se razvija, prilagođava promjenjivim rizicima i pruža kontinuiranu sigurnost bez prekida rada, kao temelj za istinski autonomne zgrade.

ProAlarm: Planiranje sigurnosti u složenim projektima

U današnjem regulatornom i operativnom okružju, s brojnim izazovima koje donose CER i NIS2 direktive, planiranje elektroničke sigurnosti postaje sve zahtjevnije, osobito kod složenih građevinskih projekata. TELENOT i Pro alarm rješenja nude pouzdan odgovor na ove izazove kroz integriran pristup i provjerene tehnologije

Piše: Valentina Lisak, izvršna direktorica, Proalarm; E-mail: valentina@proalarm.hr

Novi Zakon o kritičnoj infrastrukturi nacionalna je implementacija Direktive EU CER (EU) 2022/2557, koja obvezuje države članice da odgovore na rastuće prijetnje operaterima kritične infrastrukture, i to ne samo u domenu cyber sigurnosti već i tehničke zaštite objekata.

Zakon o kritičnoj infrastrukturi jasan je odgovor na sve izraženije prijetnje i ranjivosti s kojima se suočavaju tvrtke, institucije i lokalne zajednice. Njegov osnovni cilj je očuvanje funkcionalnosti i kontinuiteta ključnih usluga, smanjenje posljedica mogućih incidenata te jačanje ukupne otpornosti kritične infrastrukture.

Širok spektar rizika

Prijetnje su danas višeslojne i obuhvataju širok spektar rizika – od tehničkih kvarova i poremećaja u opskrbnim lancima, preko prirodnih katastrofa sve do terorizma, ratnih djelovanja i cyber napada. Upravo takva složenost zahtijeva koordiniran pristup, međusektorsku suradnju i prekogranični nadzor.

Europska unija odgovorila je na ove izazove usklađivanjem sigurnosnih zahtjeva kroz dvije ključne regulative: Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (CER) i Direktivu o cyber sigurnosti (NIS2). Njihova implementacija obvezna je za sve države članice i izravno utječe na način planiranja i upravljanja sigurnošću.

Zakonom su obuhvaćeni brojni sektori od strateškog značaja, uključujući energetiku (električna energija, plin, nafta, vodik, grijanje i hlađenje), transport (zračni, željeznički, pomorski i cestovni), bankarstvo i financijske infrastrukture, zdravstvo, vodne resurse, digitalnu infrastrukturu, javni sektor, proizvodnju i distribuciju hrane, upravljanje opasnim tvarima, kao i oblasti znanosti, obrazovanja, svemira te kulture i medija.

Planiranje sigurnosti u složenim projektima

U takvom regulatornom i operativnom okružju, planiranje elektroničke sigurnosti postaje sve zahtjevnije, osobito kod složenih građevinskih projekata. Građevinski propisi, zahtjevi osiguravajućih kuća, standardi zaštite od požara, kao i nove obveze koje donose CER i NIS2 direktive nameću potrebu za preciznim, usklađenim i pravovremenim pristupom planiranju.

Rana uključenost stručnjaka u proces projektiranja pokazuje se kao ključni faktor za smanjenje rizika i optimizaciju troškova. Upravo na tom principu zasniva se TELENOT usluga planiranja, koja prati sve sudionike projekta – od inicijalne ideje do puštanja sustava u rad – osiguravajući dosljednu primjenu sigurnosnih standarda. Sigurnosni stručnjaci pružaju potporu već u ranim fazama projekta, razvijajući rješenja koja su u potpunosti usklađena s relevantnim direktivama i prilagođena konkretnim zahtjevima objekta. Takav pristup omogućava donošenje boljih odluka i izbjegavanje naknadnih korekcija.

Od projektiranja do implementacije

U okviru usluge planiranja, korisnicima su dostupne različite vrste potpore, od inicijalnog savjetovanja i procjene troškova do detaljnog projektiranja. To uključuje izradu projekata pomoću profesionalnih CAD alata, pripremu specifikacija potrebne opreme, kao i izradu natječajne dokumentacije u standardnim formatima.

Po potrebi se izrađuju i dijagrami ožičenja i planovi kabliranja, što znatno pojednostavljuje i ubrzava implementaciju sustava na terenu. Sveobuhvatno planiranje doprinosi većoj sigurnosti projekta i jasnoći za sve sudionike. “Naročito kod složenih projekata, planiranje sukladno standardima donosi jasnu strukturu i smanjuje rizik od naknadnih izmjena”, ističe Martin Unfried, direktor podružnice tvrtke TELENOT u Austriji.

Optimizacija troškova kroz prediktivno planiranje

TELENOT pruža potporu i u fazi implementacije, uključujući puštanje sistema u rad, obuku korisnika za rad u softverskom okružju te usklađivanje s postojećom IT infrastrukturom.

Cilj ovakvog pristupa je pojednostaviti realizaciju projekta za instalatere i krajnje korisnike, smanjiti vrijeme instalacije i ukupne troškove. Prema riječima Unfrieda, takva praksa u velikom broju slučajeva donosi konkretne uštede i učinkovitiju realizaciju. “Naš je cilj da implementacija bude što jednostavnija i učinkovitija za stručnjake i operatere. U praksi to često znači manje napora tijekom instalacije, a time i niže troškove”, kaže Unfried. Rastuća potražnja za ovim uslugama potvrđuje njihovu vrijednost na tržištu. Samo u protekloj, 2025. godini TELENOT-ov tim je izradio oko 900 planova, a projekti obuhvaćaju širok spektar objekata – od obiteljskih kuća i poslovnih zgrada do industrijskih pogona, logističkih centara i financijskih institucija. “Naš je tim već razvio rješenja za protuprovalu, sustave rane detekcije požara i elektroničku kontrolu pristupa za gotovo sve vrste objekata, uključujući i njihovu međusobnu integraciju”, naglašava Unfried.

TELENOT i Pro alarm

Tvrtka TELENOT, sa sjedištem u Aalenu u Njemačkoj i podružnicom u Austriji, ubraja se među vodeće proizvođače elektroničkih sigurnosnih sistema. Većinu svojih rješenja razvija i proizvodi u vlastitim pogonima, čime osigurava visoku pouzdanost i potpunu usklađenost svih komponenti unutar sustava. Strategija TELENOT-a usmjerena je na pozicioniranje kao vodeće tehnološke kompanije u oblasti tehničke zaštite, uz kontinuiran fokus na kvalitet, standardizaciju i dugoročnu isplativost rješenja. Kao distributer i zastupnik TELENOT-a, tvrtka Pro alarm rješenja već dugi niz godina djeluje u sektoru tehničke zaštite, s posebnim fokusom na projektiranje, implementaciju i održavanje sigurnosnih sustava. Uz usluge savjetovanja, procjene ugroženosti, projektiranja i instalacije, nudi i servis i održavanje sigurnosnih sustava.

Hikvision: Potpuna transformacija konferencijskog zvuka

Svatko tko provodi sate na sastancima dobro zna jednu od najvećih frustracija: čuti i da ga se jasno čuje. Hikvisionova mrežna profesionalna audio rješenja pretvaraju prostore za sastanke u okruženja u kojima sudionici mogu govoriti prirodno, s bilo kojeg mjesta u prostoriji – i uvijek biti jasno razumljivi

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Sastanci su srce modernog poslovanja. Samo u Sjedinjenim Američkim Državama održava se oko 55 milijuna sastanaka tjedno, što znači više od milijardu razgovora godišnje. Zaposlenici danas provode i do trećine radnog vremena na sastancima, a taj broj kontinuirano raste. Ipak, polovica profesionalaca navodi probleme s kvalitetom zvuka kao najveći izazov.

Ako konferencijski mikrofoni i zvučnici postoje već desetljećima, zašto problemi i dalje postoje? Odgovor često leži u načinu na koji su konferencijske sale još uvijek postavljene. Tradicionalni sustavi oslanjaju se na više uređaja poput miksera, audio procesora, sustava za uklanjanje povratne veze i ekvilizatora, često smještenih u velike ormare s opremom. Stolni mikrofoni ograničavaju kretanje govornika, dok bežična rješenja donose izazove s baterijama i smetnjama. Uz to, potrebno je stalno ručno podešavanje kako bi se izbjegao neugodan “feedback”, a cijeli sustav zahtijeva složeno kabliranje, kalibraciju i održavanje.

Kako mrežni audio pojednostavljuje sve

Moderne mrežne audio arhitekture potpuno mijenjaju ovaj pristup, pojednostavljujući i instalaciju i upravljanje sustavom. Klasični sustavi zahtijevaju provlačenje specijaliziranih audio kabela, konfiguraciju više uređaja, ručnu kalibraciju i stalno podešavanje razina zvuka. S druge strane, mrežni sustavi zahtijevaju samo povezivanje uređaja na postojeći mrežni preklopnik i konfiguraciju putem vizualnog softvera.

Instalacije koje su nekad zahtijevale desetke kablova sada se svode na jedan mrežni kabel po uređaju. Hikvisionova rješenja temelje se upravo na takvom pristupu, omogućujući administratorima upravljanje cijelim sustavom kroz jedno sučelje – namještanje postavki, definiranje zona snimanja i praćenje rada sustava s bilo kojeg računala.

Sloboda prirodne komunikacije

Umjesto mikrofona na stolu ili njihovog međusobnog dodavanja, Hikvisionov 128 Mic Network Ceiling Array Microphone diskretno se ugrađuje u strop. Sa 128 prijemnih jedinica raspoređenih u inteligentni niz, omogućuje jasno hvatanje zvuka na udaljenosti do 10 metara. Sudionici mogu govoriti prirodno, bez razmišljanja o poziciji mikrofona, što znatno poboljšava tijek komunikacije. Sustav se dodatno integrira s konferencijskim kamerama te automatski prati aktivnog govornika. Kako se osoba kreće ili prezentira, istovremeno se prilagođavaju i zvuk i kadar, što dodatno povećava angažiranost udaljenih sudionika.

Rješenje za velike prostore

Veliki prostori poput auditorija i predavaonica predstavljaju dodatne izazove. Tradicionalni sustavi ili koriste velik broj mikrofona, što stvara složenost i smetnje, ili premalo uređaja, što dovodi do “mrtvih zona”.

128 Mic rješava ovaj problem zahvaljujući inteligentnom kaskadnom povezivanju. Više uređaja može raditi u preklapajućim zonama bez smetnji, jer napredni algoritmi automatski upravljaju preuzimanjem zvuka. Sustav se neprimjetno prebacuje između mikrofona kako se govornici kreću, osiguravajući dosljednu kvalitetu zvuka. Svaki uređaj podržava više zona snimanja, što omogućuje preciznu pokrivenost velikih ili složenih prostora. Moguće je definirati prioritetne zone kako bi ključni govornici uvijek bili jasno čujni, čak i u prostorima s velikim brojem sudionika.

Smanjenje pozadinske buke

Pozadinska buka – poput ventilacije, tipkanja ili ambijentalnih zvukova – često narušava kvalitetu sastanaka. 128 Mic koristi AI tehnologiju za smanjenje buke, sposobnu prepoznati i ukloniti više od 300 različitih vrsta smetnji. Ugrađena procesorska arhitektura omogućuje istovremeno upravljanje zvukom za udaljene sudionike i lokalno ozvučenje, čime se dodatno pojednostavljuje sustav i poboljšava korisničko iskustvo.

Jednostavno i cjelovito rješenje

128 Mic dio je šire Hikvisionove mrežne audio ponude, koja uključuje stropne zvučnike, audio procesore i različite vrste mikrofona. Svi uređajima, koji se povezuju putem standardne mrežne infrastrukture, upravlja se kroz jedinstvenu platformu. Rezultat je jednostavno i učinkovito iskustvo sastanaka. Sudionici se mogu slobodno kretati i govoriti bez ograničenja, komunikacija teče prirodno, a udaljeni sudionici jasno čuju bez prekida. Istovremeno, IT timovi imaju jednostavno upravljanje i potpunu kontrolu putem poznatih mrežnih alata. Bilo da se radi o maloj sali za sastanke ili velikom auditoriju, Hikvisionova mrežna audio rješenja redefiniraju način na koji bi moderni sastanci trebali zvučati.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.