27 Jula, 2026
image
Home Kategorija Tehnologija i proizvodi (Page 3)

Tehnologija i proizvodi

Code Handle: Jednostavna zaštita vrata PIN brojem

Mnogi korisnici traže pouzdanu zaštitu vrata bez korištenja ključa, ali da ne moraju vršiti zahtjevne intervencije koje podrazumijeva napredni sistem kontrole pristupa. U takvim objektima digitalni pristup vratima pomoću PIN-a pruža efikasnu zaštitu, ali bez troškova povezanih s korištenjem fizičkih ključeva

Piše: Thomas Schulz, direktor marketinga i komunikacija za EMEIA regiju, ASSA ABLOY; E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

U svim vrstama radnih prostora privatne prostorije se moraju sigurno i pouzdano odvojiti od onih kojima se može slobodno pristupati. Za prateća vrata potrebno je jednostavno i samostalno rješenje za zaključavanje, bilo da je riječ o skladištu robe ili lijekova, prostoriji za odmor zaposlenika, privatnom uredu ili sličnoj prostoriji.

Code Handle PIN brava elegantan je uređaj osmišljen upravo za ovakve namjene. Code Handle štiti prostor, a istovremeno omogućava pristup zaposlenicima pomoću digitalnog PIN-a koji se unosi na diskretnoj tastaturi u kvaki. Ovakav dizajn pruža dodatnu i kvalitetnu zaštitu vrata svake privatne prostorije koja je povezana s prostorom koji je dostupan javnosti. Code Handle se u brojnim primjenama i okruženjima već dokazao kao pouzdano sredstvo za sprečavanje pristupa neovlaštenim osobama.

Ugradnja je jednostavna i zahtijeva samo zamjenu kvake. Zaposlenicima nisu potrebna stručna znanja niti vanjska pomoć kako bi upravljali vratima s Code Handle uređajem, a zahvaljujući ovoj fleksibilnosti, on se uspješno primjenjuje kod brojnih malih i srednje velikih objekata.

Manje zdravstvene ustanove

U prometnoj zdravstvenoj ustanovi, kao što su ljekarske i stomatološke ordinacije, apoteke ili prostorije za fizikalnu terapiju, lako se može desiti da vrata slučajno ostanu otključana. Ako štite skupu opremu ili lijekove pod posebnim režimom kontrole, svako otvaranje prilika je za neovlaštene osobe da uđu. Uz digitalnu Code Handle PIN bravu, korisnici ordinacija više ne moraju brinuti o ovom problemu.

Ljekari i pacijenti tokom konsultacija očekuju i privatnost. Uz Code Handle, ona im je zagarantovana. Kada je potrebno zaštititi lijekove s posebnim režimom kontrole i spremnike za opasni otpad, Code Handle je brže i sigurnije rješenje od fizičkog ključa, bez potrebe za zamjenom brave ako se on izgubi. U mnogim prostorijama za liječenje i preglede čuva se skupa ili opasna oprema, kao što su rendgenski uređaji, stomatološki instrumenti i oprema za fizikalnu terapiju. Uz Code Handle, oni dobijaju dodatni nivo zaštite koji zaslužuju, bez troškova softverskog sistema kontrole pristupa.

Prodavnice i maloprodajni objekti

Svaka prodavnica ima vrata koja vode iz prodajnog prostora u prostorije u koje neovlaštena lica ne smiju ulaziti. Upravljanje ključevima za takve prolaze stvara nepotrebno radno opterećenje i odvlači pažnju zaposlenika. Istovremeno, glomazna mehanička PIN brava može narušiti pažljivo osmišljen izgled prostora. Upravitelji maloprodajnih objekata sada mogu zaštititi vrata tankom kvakom savremenog dizajna. Code Handle pruža pouzdanu, estetski atraktivnu digitalnu zaštitu za gotovo svaka unutrašnja vrata. Zaposlenici u prodavnici mogu je jednostavno koristiti, bez potrebe za obukom. Kada zaposlenik napusti kompaniju, njegov PIN se može jednostavno deaktivirati za nekoliko sekundi, bez skidanja kvake.

Manji uredi

U kancelarijama se mogu držati osjetljive, vrijedne i privatne stvari. Zbog toga neograničen pristup nije opcija na radnom mjestu. Zaposlenici trebaju moći otići po kafu bez brige o laptopu ili torbi koje ostavljaju. Kako je osmišljen za sve vrste kancelarijskih vrata, Code Handle predmete čini sigurnim i zaštićenim od pogleda. Kada se vrata zatvore, Code Handle ih automatski zaključava, tako da zaposlenici ne moraju ni spuštati stvari koje nose u rukama.

Veća popularnost rada od kuće i hibridnih modela dovela je i do rasta broja privatnih radnih prostora u kućama i drugim zajedničkim okruženjima, kao što su coworking prostori. Takvi prostori zahtijevaju zaštitu i privatnost kada se npr. koriste za videopozive ili povjerljive razgovore. Zaštita poslovnog prostora uvijek je poželjna. U mnogim djelatnostima ona je i zakonski obavezna jer su za fizičku zaštitu dokumenata, podataka i razgovora odgovorne osobe koje ih čuvaju.

Obrazovne ustanove

Zaposlenici i školska uprava mogu biti bez brige kada znaju da su privatne prostorije i skladišta opreme adekvatno zaštićeni. Mnogi nastavnici trenutno nose glomazne ključeve kako bi spriječili učenike da ulaze u prostorije u kojima mogu ugroziti sebe ili školsku opremu. Uz Code Handle, to je moguće bez stalnog zaključavanja i otključavanja vrata pomoću ključa.

Ugradnja Code Handle uređaja pruža osjećaj sigurnosti i privatnosti u zbornici. Nastavnici mogu ostaviti ocijenjene radove ili mobilne telefone u prostoru u koji učenici ne mogu ući. Code Handle omogućava jednostavno odvajanje učeničkih toaleta od toaleta za zaposlenike koji su zaštićeni PIN-om. Postavljanjem uređaja Code Handle na samo nekoliko važnih vrata u objektu direktori škola mogu znati da će sportska oprema, muzički instrumenti, skladišta sredstava za čišćenje i kuhinja biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa ili krađe.

I zaštita zdravlja i sigurnosti su sastavni dio ovog rješenja. Code Handle je usklađen sa zahtjevima za protivpožarna vrata prema standardu EN 1634 i ima certificirani radni vijek od najmanje 100.000 ciklusa. Dizajn proizvoda olakšava dezinfekciju. Za razliku od mehaničkih PIN brava s tipkama, Code Handle ima glatku površinu bez uglova i izbočina. To znači da kvaka ima manje mjesta na kojima se mikroorganizmi mogu zadržavati. Vlažna krpa s dezinfekcijskim sredstvom je sve što je domaru potrebno kako bi kvaku održavao higijenski čistom, a školska vrata i skladišta sigurnim.

Jednostavna ugradnja i još jednostavnije upravljanje

Svako može lako postaviti Code Handle na postojeća vrata. Cilindar i brava ostaju na svom mjestu, a postojeća kvaka se zamjenjuje novim uređajem. Za napajanje se koriste dvije standardne baterije CR2, koje obično traju 30.000 ciklusa zaključavanja i otključavanja prije zamjene. Za ugradnju nisu potrebni kablovi, specijalizirani alati ni bušenje. Svaki Code Handle uređaj isporučuje se s glavnim kodom i devet različitih korisničkih PIN-ova, što omogućava rješavanje problema nepraktičnog nošenja i praćenja ključeva. PIN-ove je lako postaviti i promijeniti kad god korisnik ureda to odluči. Sada je jednostavno unaprijediti zaštitu privatnih prostorija povezanih s javnim prostorima.

Kako pametne kamere postaju platforma za poslovnu inteligenciju

Najnoviji izvještaj kompanije Axis Communications “The Intelligent Edge – Axis Perspectives Report 2026” ambiciozan je pokušaj da se definiše buduća uloga videonadzora u digitalnom društvu

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od klasičnih industrijskih pregleda koji se uglavnom bave novim proizvodima i tržišnim pokazateljima, ovaj dokument nastoji objasniti kako se mrežne kamere transformišu iz uređaja za snimanje događaja u inteligentne platforme koje generišu podatke, podržavaju donošenje odluka i postaju dio poslovnih procesa. U izvještaju se poseban naglasak stavlja na razvoj vještačke inteligencije, obradu podataka na rubu mreže, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i integraciju s drugim poslovnim sistemima. Stručnjaci kompanije Axis tvrde da se videonadzor danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prije nekoliko decenija doživjela informatička industrija prelaskom na internet i umrežene servise. Kamere više nisu samo pasivni posmatrači okruženja nego aktivni izvori podataka koji mogu unaprijediti sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Upravo zbog toga je ovaj dokument zanimljivo štivo ne samo za sigurnosne profesionalce nego i za menadžere, IT stručnjake i donosioce odluka koji planiraju buduću digitalnu transformaciju svojih kompanija.

Evolucija IP kamera

Prve su mrežne kamere prvenstveno služile za udaljeni pregled slike i naknadnu analizu snimaka nakon incidenta. Njihova vrijednost bila je gotovo isključivo vezana za sigurnosne funkcije, dok je mogućnost obrade podataka bila veoma ograničena. Međutim, razvoj specijaliziranih procesora, poput Axisove ARTPEC platforme, omogućio je da se dio obrade prebaci direktno u kameru. Time su otvorena vrata za pojavu prve generacije videoanalitike, od jednostavne detekcije pokreta do naprednog prepoznavanja objekata i događaja.

Veliki tehnološki iskorak donijeli su megapikselni senzori, tehnologije za rad u lošim svjetlosnim uslovima i napredni algoritmi za obradu slike. “Kamere su postale sposobne da generišu kvalitetne podatke čak i u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili visokim kontrastima. Paralelno s tim razvijali su se standardi kompresije videa, od MPEG-4 i H.264 pa sve do savremenog AV1 kodeka. Zahvaljujući njima, postalo je moguće prenositi i pohranjivati ogromne količine videozapisa bez proporcionalnog rasta zahtjeva za mrežnim kapacitetima i prostorom za pohranu”, navode stručnjaci iz Axisa.

Cloud servisi i hibridne arhitekture dodatno su ubrzali ovu transformaciju, pa korisnici danas mogu kombinovati lokalnu obradu podataka s cloud resursima, čime dobijaju veću fleksibilnost i skalabilnost. Istovremeno su otvoreni standardi, poput ONVIF-a, omogućili bolju interoperabilnost različitih proizvođača i sistema.

Posebno je zanimljivo, ističu autori, to da su kamere danas postale “inteligentni, povezani uređaji sposobni da isporučuju uvide u realnom vremenu na rubu mreže i integrišu se s poslovnim sistemima”. Drugim riječima, njihova funkcija više nije ograničena na bilježenje događaja, nego uključuje aktivno generisanje informacija koje imaju poslovnu vrijednost. Axis zato zaključuje da su moderne IP kamere postale “temeljni elementi otvorenih i povezanih IoT ekosistema”. Takva promjena možda je i najveća transformacija koju je industrija videonadzora doživjela od pojave prve mrežne kamere sredinom devedesetih godina.

Ključne promjene

Drugo poglavlje izvještaja bavi se pokretačima koji danas oblikuju razvoj inteligentnih videosistema, odnosno odgovorom zašto klijenti uopće traže naprednija rješenja i koje poslovne potrebe stoje iza ubrzane digitalizacije. Jedan od glavnih razloga je činjenica da su mnogi sigurnosni procesi i dalje izrazito zavisni od ljudskog rada. Veliki dio troškova i dalje se odnosi na osoblje, nadzor, instalaciju i održavanje sistema. “Takav model postaje sve skuplji i teže održiv u okruženju koje zahtijeva brže reakcije i veću efikasnost. Upravo zato kompanije sve više koriste automatizaciju, videoanalitiku i umjetnu inteligenciju kako bi smanjile broj lažnih alarma i rasteretile operatere. Umjesto da osoblje prati desetke ili stotine tokova videopodataka, inteligentni sistemi izdvajaju samo relevantne događaje”, kažu autori. Axis navodi podatak da su AI alati u određenim slučajevima omogućili znatno smanjenje broja nepotrebnih intervencija i brže donošenje odluka.

Drugi važan trend odnosi se na promjenu percepcije sigurnosti. Nekada su sigurnosni sistemi uglavnom smatrani troškom, dok ih se danas sve više posmatra kao investiciju koja može donijeti mjerljive poslovne koristi. “U istraživanju koje smo naveli čak 64 posto korisnika navodi modernizaciju infrastrukture kao prioritet u naredne tri godine, dok više od trećine ispitanika planira dodatna ulaganja u AI i IoT tehnologije”, navodi se u izvještaju.

Inteligentni rub kao odgovor na nove zahtjeve

Posebno mjesto zauzima konvergencija IT-a, operativnih tehnologija i sigurnosti, pri čemu tradicionalne granice između tih područja ubrzano nestaju. “Kamere, senzori, kontrola pristupa, poslovne aplikacije i cloud platforme sve češće postaju dijelovi jedinstvenog ekosistema. Prema istraživanju, 41 posto korisnika smatra integraciju različitih sigurnosnih sistema u jedinstvenu platformu jednim od najvažnijih prioriteta za budući razvoj”, objašnjavaju iz Axisa. Autori također ukazuju na rast značaja edge i hibridnih AI arhitektura. Umjesto da se svi podaci šalju u centralni data centar ili cloud, sve više analitike izvršava se direktno na uređajima. Takav pristup smanjuje latenciju, rasterećuje mrežu i omogućava donošenje odluka gotovo u realnom vremenu.

Ni cyber sigurnost više nije dodatna funkcija, nego osnovni zahtjev. “Izvještaj navodi da 44 posto organizacija zaštitu podataka i cyber sigurnost vidi kao jedan od ključnih prioriteta u narednom periodu. Kako se povećava broj povezanih uređaja, raste i potencijalna površina napada. Zbog toga se od proizvođača očekuje da sigurnost bude ugrađena u sam dizajn uređaja, od sigurnog pokretanja sistema do enkripcije i zaštite firmwarea”, ističu iz Axisa. Sve navedeno vodi ka jednom zaključku: inteligentni rub mreže više nije samo tehnološki koncept, nego odgovor na konkretne poslovne, operativne i sigurnosne izazove savremenih organizacija.

Nova uloga inteligentnih kamera

Inteligentne kamere više nisu samo uređaji za nadzor nego platforme koje istovremeno podržavaju sigurnost, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Naravno, sigurnost i dalje ostaje osnovna funkcija. “Moderne kamere danas mogu automatski prepoznati neuobičajena ponašanja, otkriti upad u štićeno područje, identifikovati okupljanja većeg broja ljudi ili generisati upozorenja prije nego što incident eskalira. Time se videonadzor pretvara iz reaktivnog u proaktivni alat”, navodi se u izvještaju.

Međutim, mnogo zanimljivije su primjene izvan tradicionalne sigurnosti. Axis ističe da korisnici sve češće koriste videosisteme za analizu poslovnih procesa. “Kamere mogu brojati posjetioce, pratiti kretanje kupaca, analizirati vrijeme zadržavanja u određenim zonama ili generisati toplotne mape koje pokazuju najposjećenije dijelove objekta. Takvi podaci pomažu trgovcima da optimiziraju raspored proizvoda, upravljaju osobljem i poboljšaju korisničko iskustvo”, napominju u Axisu.

Sličan trend prisutan je u transportu i logistici. Videosistemi danas prate tokove robe, vozila i zaposlenih, omogućavajući preciznije planiranje i efikasnije upravljanje resursima. U industrijskom sektoru kamere se koriste za nadzor proizvodnih procesa, otkrivanje anomalija i kontrolu kvaliteta proizvoda. BMW je u izvještaju naveden kao primjer kompanije koja koristi kamere i umjetnu inteligenciju za automatske inspekcije tokom proizvodnje vozila.

Posebnu pažnju privlači i koncept multimodalne analitike. Kamere više ne funkcionišu kao izolovani uređaji, već kao dio mreže senzora. Vizuelni podaci mogu se kombinovati sa zvukom, termalnim snimcima, radarima ili podacima iz drugih senzora. Takav pristup omogućava mnogo preciznije razumijevanje događaja i smanjuje broj lažnih alarma.

Izvor podataka za donošenje odluka

Zanimljivo je i poglavlje o nosivim kamerama. Njihova upotreba odavno nije ograničena na policijske službenike. Danas ih koriste zdravstvene ustanove, maloprodajni lanci, transportne kompanije i regulatorna tijela. Razlozi uključuju veću transparentnost, zaštitu zaposlenih i jednostavnije upravljanje dokaznim materijalom.

Možda najvažnija poruka cijelog poglavlja jeste da kamere postaju izvori podataka za donošenje odluka. One više ne pružaju samo odgovor na pitanje “šta se dogodilo”, nego sve češće pomažu vlasnicima da razumiju zašto se nešto dogodilo i kako spriječiti slične situacije u budućnosti. Izvještaj zbog toga govori o prelasku s pasivnih sistema prema proaktivnim, prediktivnim i na kraju autonomnim rješenjima. U tom kontekstu kamera postaje sastavni dio šire digitalne infrastrukture organizacije, a ne samo element sigurnosnog sistema.

Inteligencija na rubu mreže

Ako su prethodna poglavlja objašnjavala zašto se videonadzor mijenja, četvrto poglavlje odgovara na pitanje kako se ta transformacija uopće odvija. Današnji napredak nije rezultat jedne revolucionarne tehnologije, već kombinacije nekoliko paralelnih tehnoloških trendova koji zajedno stvaraju temelje za novu generaciju inteligentnih sistema. Među njima se posebno izdvaja razvoj senzora i sistema za obradu slike. “Današnje kamere nude značajno više rezolucije, bolju reprodukciju boja i veći dinamički raspon nego prije samo nekoliko godina. Takve karakteristike nisu važne samo za operatere koji pregledaju snimke. One postaju ključne i za algoritme umjetne inteligencije koji zavise od kvalitetnih ulaznih podataka kako bi mogli pravilno prepoznati objekte, ponašanja i anomalije”, ističu u Axisu.

U izvještaju se dalje naglašava da je upravo kvalitet podataka presudan za uspješnu primjenu AI-ja. Drugim riječima, ni najnapredniji algoritam neće dati pouzdane rezultate ako radi s nekvalitetnom slikom. Zato se značajna pažnja posvećuje tehnologijama poput naprednog rada u uslovima slabog osvjetljenja, širokog dinamičkog raspona i inteligentne stabilizacije slike.

Jednako važnu ulogu ima i upravljanje ogromnim količinama podataka koje proizvode moderne kamere. Što su rezolucije više, a analitika složenija, to raste potreba za efikasnijim metodama kompresije i pohrane. Otuda i važnost AV1 kodeka. Johan Paulsson, glavni tehnološki direktor kompanije Axis Communications, kaže: “AV1 tehnologija omogućava atraktivne bit rateove i proširenu kompatibilnost s klijentima, dok su ključne riječi koje opisuju ovaj standard jednostavan pristup i otvorenost.” Njegovim riječima, upravo su otvoreni standardi osnova budućeg razvoja videonadzorne industrije.

Smanjenje opterećenja mreže

Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji na rubu mreže. Umjesto da se svi podaci šalju centralnim serverima, današnje kamere sve češće same analiziraju videosadržaj i generišu metapodatke. Takav pristup smanjuje opterećenje mreže, ubrzava reakcije i povećava nivo privatnosti jer osjetljivi podaci ne moraju napuštati lokalnu infrastrukturu. Axis navodi da sve veći broj korisnika ulaže upravo u takve sisteme. Prema podacima iz izvještaja, 37 posto ispitanika planira ulaganja u AI i IoT tehnologije kako bi unaprijedili automatizaciju i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Govoreći o značaju edge analitike, Ettiene Van Der Watt, potpredsjednik kompanije Axis za Azijsko-pacifičku regiju, kaže: “Inteligencija na rubu mreže korisnicima omogućava brže i pametnije donošenje odluka, pojednostavljene operacije i snažniju sigurnost kroz fleksibilne platforme.”

Uz AI i obradu slike, značajnu ulogu imaju i otvorene arhitekture. Klijenti sve manje žele biti vezani za jednog proizvođača ili zatvoren ekosistem. Umjesto toga, traže platforme koje se mogu integrisati s postojećim sigurnosnim, IT i poslovnim sistemima. Upravo zbog toga Axis veliki dio poglavlja posvećuje API-jima, SDK alatima i otvorenim standardima.

Ne ovisi sve o kamerama

Izvještaj navodi da će upotreba cloud servisa u sigurnosti znatno rasti tokom narednih godina. Dok danas oko četvrtine organizacija koristi cloud u određenom segmentu sigurnosne infrastrukture, očekuje se da će taj procenat značajno porasti u narednom periodu.

Sve zajedno pokazuje da budućnost videonadzora neće zavisiti samo od kamera. Ona će podjednako zavisiti od mrežne infrastrukture, cloud servisa, otvorenih platformi, umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. Upravo sinergija tih elemenata omogućava nastanak inteligentnog ruba mreže, koji predstavlja centralnu temu cijelog izvještaja.

Zašto AV1 postaje toliko važan

Dok se posljednjih godina najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Axis u svom izvještaju veliku pažnju posvećuje i tehnologiji koja će omogućiti njenu širu primjenu – novoj generaciji videokompresije AV1. Riječ je o otvorenom standardu koji omogućava prijenos i pohranu videozapisa uz znatno manju potrošnju propusnog opsega u odnosu na starije kodeke, pri čemu se zadržava visok kvalitet slike. To je posebno važno u vrijeme kada sigurnosni sistemi generišu sve veće količine podataka zahvaljujući 4K i višim rezolucijama, naprednoj videoanalitici i cloud servisima. Axis ističe da AV1 donosi podršku za videosadržaje rezolucije veće od 8K, smanjuje troškove pohrane te olakšava reprodukciju zahvaljujući širokoj podršci u web preglednicima, operativnim sistemima i mobilnim uređajima. Dodatna vrijednost je činjenica da je riječ o otvorenom standardu iza kojeg stoji savez vodećih tehnoloških kompanija, što bi trebalo ubrzati njegovu primjenu u cijeloj industriji. Za sigurnosni sektor to znači efikasnije korištenje mrežnih resursa, jednostavniju integraciju cloud servisa i stvaranje tehničkih preduvjeta za novu generaciju inteligentnih videonadzornih sistema.

Pogled unaprijed

Posljednje poglavlje izvještaja možda najbolje pokazuje kako Axis vidi razvoj industrije u narednoj deceniji. Umjesto da govori o konkretnim proizvodima ili modelima kamera, kompanija pokušava definisati pravac u kojem se kreće čitav sektor inteligentnog videonadzora.

Autori smatraju da se današnja industrija nalazi negdje između reaktivne i proaktivne faze razvoja. Većina savremenih sistema može prepoznati određene događaje i upozoriti operatere na potencijalne prijetnje. Međutim, naredni korak bit će sistemi koji ne samo da registruju događaje nego i razumiju njihov kontekst.

Prema modelu predstavljenom u izvještaju, evolucija počinje pasivnim kamerama koje služe za snimanje i arhiviranje događaja. Nakon toga dolaze reaktivni sistemi koji koriste osnovnu videoanalitiku i generišu upozorenja na osnovu unaprijed definisanih pravila.

Treća faza obuhvata proaktivne sisteme koji koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje obrazaca ponašanja i identifikaciju potencijalnih rizika prije nego što dođe do incidenta. Upravo se tu danas nalazi najveći dio tržišta naprednog videonadzora.

Međutim, Axis smatra da će se razvoj nastaviti prema prediktivnim sistemima. Takve platforme neće analizirati samo ono što se trenutno dešava, nego će koristiti ranije podatke kako bi procijenile vjerovatnoću budućih događaja. Naprimjer, sistem bi mogao prepoznati obrasce koji ukazuju na povećan rizik od krađe, zastoja u proizvodnji ili saobraćajnih gužvi prije nego što se problem zaista pojavi.

Najambiciozniji dio vizije odnosi se na autonomne sisteme. U toj fazi kamere postaju aktivni učesnici procesa odlučivanja. One ne samo da detektuju događaje nego automatski komuniciraju s drugim sistemima, pokreću unaprijed definisane akcije i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa situacijom.

Takav razvoj posebno je vidljiv u integraciji videonadzora s kontrolom pristupa, robotikom, sistemima upravljanja zgradama i IoT platformama. Kamera budućnosti neće djelovati samostalno, nego kao dio šire mreže inteligentnih uređaja.

Ključ je u integraciji

Verena Rathjen, potpredsjednica Axisa za EMEA regiju, smatra da će upravo sposobnost pretvaranja videa u korisne informacije predstavljati najveću vrijednost za korisnike. “Pretvaranjem videa u upotrebljive uvide kompanije mogu smanjiti rizike, ubrzati reakcije i donositi bolje odluke koje unapređuju efikasnost i korisničko iskustvo”, kaže Rathjen. Sličan stav iznosi i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights. “Proizvođači danas stvaraju novu vrijednost povezivanjem videonadzora, IoT uređaja, umjetne inteligencije i digitalnih servisa u jedinstvene platforme”, kaže Woodhouse i napominje da rast procesorske snage na rubu mreže omogućava istovremeno pokretanje više analitičkih funkcija, čime se otvara prostor za potpuno nove primjene videonadzora izvan tradicionalne sigurnosti.

Možda najzanimljivija poruka cijelog izvještaja zapravo je ta da će se za nekoliko godina uspješnost videonadzornog sistema sve manje mjeriti brojem kamera ili megapikselima, a sve više kvalitetom podataka koje generiše i sposobnošću da te podatke pretvori u konkretne poslovne akcije.

U tom smislu budućnost videonadzora više nije priča o kamerama. Ona postaje priča o inteligenciji, automatizaciji i podacima. A upravo inteligentni rub mreže predstavlja mjesto gdje se svi ti trendovi spajaju u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

700 miliona razloga zašto se tržište mijenja

Pozivajući se na analize kompanije Novaira Insights, Axis navodi da je do kraja 2025. godine izvan Kine instalirano približno 562 miliona kamera, dok bi taj broj do 2029. mogao porasti na čak 736 miliona uređaja. Međutim, još važnija od samog rasta jeste promjena strukture tržišta. Već danas gotovo 80 posto isporučenih kamera dolazi s određenim analitičkim mogućnostima, dok dvije trećine novih modela koristi tehnologije zasnovane na dubokom učenju. Prema projekcijama iz izvještaja, do 2029. godine čak 96 posto prihoda od mrežnih kamera dolazit će od uređaja opremljenih deep learning analitikom. Ovi podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija više nije dodatna funkcionalnost rezervisana za premium projekte, nego novi industrijski standard koji će oblikovati budućnost videonadzora.

BMW: Videonadzor van okvira sigurnosti

Jedan od najzanimljivijih primjera upotrebe kamera u Axisovom izvještaju dolazi iz automobilske industrije, gdje se mrežne kamere koriste za zadatke koji nemaju direktne veze sa zaštitom ljudi i imovine. Kompanija BMW integrisala je kamere visoke rezolucije u svoju AIQX platformu za automatiziranu kontrolu kvaliteta unutar proizvodnih pogona iFACTORY. Kamere u realnom vremenu snimaju različite komponente vozila – od logotipa i karoserijskih elemenata do ručki na vratima – dok algoritmi umjetne inteligencije analiziraju snimke i provjeravaju postoje li odstupanja ili greške u proizvodnji. Zahvaljujući naprednoj obradi slike, sistem može pouzdano raditi i u zahtjevnim uslovima osvjetljenja te trenutno upozoriti osoblje na uočene nedostatke. Takav pristup omogućava brže otkrivanje grešaka, smanjuje troškove proizvodnje i unapređuje kvalitet završnog proizvoda. Primjer BMW-a jasno pokazuje kako se inteligentne kamere sve više koriste kao alat za optimizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, a ne samo kao dio sigurnosne infrastrukture.

Lekcije iz zaljevskog konflikta

Sukob u Zaljevu pokazao je da digitalnu infrastrukturu ugrožava ne samo malware nego i dronovi, nestanci električne energije, gašenje interneta i kompromitirani alati za uzbunjivanje. Nedavni konflikt pokazao je da se cyber sigurnost ne može odvojiti od svoje fizičke komponente u vidu infrastrukture, cloud resursa i sistema upozoravanja

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic©asadria.com

Nakon iskustava iz Ukrajine, dobar dio globalne sigurnosne zajednice očekivao je da će se idući međudržavni konflikt voditi u cyber prostoru u još većoj mjeri. Ipak, sukob u Zaljevu 2026. pokazao je da će budući kibernetički ratovi imati i neodvojivu fizičku komponentu koja se realizira kroz konvencionalnu vojnu moć.

Tokom sukoba, cyber aktivnosti su obuhvatale distribuciju spywarea, DDoS napade, izmjene sadržaja web stranica i širenje dezinformacija. Istovremeno, fizički napadi su za mete nerijetko imali podatkovne centre, energetske sisteme i komunikacijsku infrastrukturu od kojih zavisi pružanje samih digitalnih usluga.

Bankarska aplikacija, cloud usluga, platforma za kontrolu pristupa ili logistički sistem jednako prestaju raditi zbog ransomwarea, ali i zbog udara drona, prekida kabla, odluke o gašenju interneta ili nestanka električne energije.

Cloud infrastruktura kao meta

Cloud računarstvo nerijetko se opisuje apstraktnim pojmovima kao što su zone dostupnosti, korisnički prostori, virtuelne mreže i usluge. Pretjeran fokus na ove pojmove ponešto je zasjenio činjenicu koju je nedavni zaljevski sukob ogolio do kraja: cloud usluge zavise i od zgrada, energije, sistema hlađenja i gašenja požara, kontrole pristupa i lanaca snabdijevanja.

Taj manje vidljivi fizički sloj clouda pokazao je svoju ranjivost kada su objekti AWS-a u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu oštećeni napadima dronovima. Prema podacima AWS-a i Reutersa, pogođene lokacije pretrpjele su fizička oštećenja i iskusile probleme s napajanjem i umrežavanjem, uz dugotrajne poteškoće u oporavku. Istovremeno, Cloudflare je zabilježio i povećanu stopu neuspjelih povezivanja u pogođenim cloud regijama na Bliskom Istoku.

Ipak, njihove posljedice proširile su se na usluge u cloudu i poslovanje korisnika i zato su relevantni za cyber sigurnost. Kompanije čija su aplikacije prestale raditi zato što je njihova cloud regija fizički ugrožena i dalje imaju problem osiguravanja digitalnog kontinuiteta.

Napad na resurse ovog tipa ogolio je razliku između tehničke i strateške redundantnosti. Raspoređivanje radnih opterećenja u više zona dostupnosti može zaštititi od pojedinačnih lokalnih kvarova, ali ne i od sukoba, prekida napajanja, oštećenja komunikacijskih veza ili dugotrajnog gubitka pristupa infrastrukturi pružatelja usluga. Tu se čak i multicloud pristup pokazao slabijim u situacijama kada pružatelji usluge zavise od iste geografije, telekomunikacijskih koridora, DNS usluga, sistema za upravljanje identitetima ili dobavljača softvera.

Pouka izvučena iz ove situacije nije da je hyperscale cloud beskoristan jer veliki cloud provajderi i dalje nude viši nivo otpornosti nego što bi ga većina organizacija mogla izgraditi samostalno. Otrježnjenje korisnika došlo je u vidu svijesti da ih korištenje clouda ne oslobađa odgovornosti da što bolje razumiju gdje se njegovi kritični sistemi izvršavaju, koje zavisnosti dijele i kako će nastaviti funkcionisati ako cijela cloud regija postane nepouzdana.

Prožimanje cyber i fizičkih napada

Jedan od zanimljivijih primjera konvergencije fizičkih i cyber prijetnji tokom sukoba nije uključivao nikakvu ranjivost ili industrijsku sabotažu. U Izraelu su, naprimjer, korisnici tokom raketnog napada dobili poruke s informacijama o skloništima u realnom vremenu. Isti link je, istovremeno, instalirao i spyware i ispostavilo se da je ovaj zlonamjerni softver bio komponenta napada koji je hakerima omogućio pristup kamerama, lokaciji i podacima.

Ono što je iznenadilo sigurnosne strukture bilo je savršeno tajmiranje instalacije spywarea. Kako su zaraženi linkovi stizali na telefone u vrijeme raketiranja, korisnici nisu imali vremena da provjeravaju izvore jer im je svaka informacija o sigurnosti u tom trenutku bila dobrodošla. Na taj način, fizička opasnost je iskorištena kao instrument socijalnog inženjeringa za potrebe kibernetičke infiltracije.

To mijenja način na koji bi organizacije trebale posmatrati kriznu komunikaciju. Upozorenja u kriznim situacijama, uputstva za evakuaciju i aplikacije javne sigurnosti danas su dio površine napada i to je pokazao i zaljevski konflikt. Taj zadatak im olakšava vanredna situacija u kojoj zbunjenost, hitnost i prethodno povjerenje olakšavaju izvršavanje ciljeva napada.

Za kompanije, ovo je lekcija o tome kako funkcioniraju lažne poruke o evakuaciji i incidentima, zlonamjerni “rezervni portal” tokom prekida usluge ili uputstva za prebacivanje poslovanja na drugi sistem. Timovi za cyber i fizičku sigurnost moraju uspostaviti zajedničke procedure za autentifikaciju hitnih uputstava, komunikaciju preko rezervnih kanala i pomoć zaposlenima da razlikuju legitimna upozorenja od imitacija.

Aktivistička buka kao taktika

Nedavni sukob proizveo je veliki obim cyber aktivnosti koje su imale funkciju distrakcije i zavaravanja odbrambenih sistema. Kako navodi DigiCert, pedesetak grupa povezanih s Iranom izvelo je gotovo 5.800 napada, pri čemu su neki od njih bili obični hakerski aktivizam. To podrazumijeva “patriotsko” hakiranje s napadima malog učinka poput DDoS-a, izmjene sadržaja web stranica, brendiranja i dezinformacija.

No, poenta je u tome da je ovaj roj napada poslužio da zamaskira stvarne kibernetičke operacije u složenom ekosistemu državnih aktera, posredničkih grupa i hakera slobodnih strijelaca.

Konačni cilj bio je trošenje resursa odbrambenih timova koji su se naprezali da provjere svaki beznačajni napad, među kojima je tek manjina imala ozbiljne namjere, ali je ostala udobno kamuflirana u masi onih bez tehnološkog značaja. Ovi napadi imali su i psihološki učinak jer su sadržavali lažne informacije o prekidima usluga i ostvarenom pristupu resursima i podacima.

Regionalni sukob, globalne lekcije

Sukob u Zaljevu bio je geografski udaljen za većinu svijeta, ali eho naučenih lekcija iz njega čuje se glasnije od početnih detonacija. Za početak, digitalna otpornost pokazala se nespremnom za oslanjanje isključivo na izradu backup kopija i pripremu tehničke redundantnosti. Tamošnje kompanije morale su preko noći razumjeti i važnost fizičke zavisnosti i uloge trećih strana u održavanju pristupa digitalnim uslugama, kao i improvizirati u situacijama gubitka cloud regija ili pružatelja usluga. Istovremeno, cyber i fizički napadi su pokazali visok nivo koordinacije, kao i društveni inženjering i eksploatacije slabosti ljudskog faktora u kriznim situacijama.

Digitalna otpornost je nakon sukoba u Zaljevu bila prisiljena spustiti se s oblaka u svijet geografije, električne energije, dobavljača, kriznih komunikacija i fizičkih objekata.

ASSA ABLOY: Digitalna kontrola pristupa smanjuje troškove i jača sigurnost

Troškovna efikasnost danas zauzima nikada važnije mjesto među prioritetima menadžera sigurnosti i upravljanja objektima. Istovremeno, načini na koje oni moraju pružati podršku svojim organizacijama neprestano se mijenjaju. Kontrola pristupa je segment u kojem je moguće ostvariti uštede. Pojednostavljenje upravljanja pristupom često je ključno za postizanje boljih rezultata bez prekoračenja budžeta. Uvođenje odgovarajućeg rješenja predstavlja dugoročnu investiciju u stabilnost troškovne osnove poslovanja.

Piše: Thomas Schulz, Director & Head of Marketing DAS EMEIA

E-mail: thomas.schulz@assaabloy.com

Hibridni obrasci rada, veći angažman vanjskih izvođača na terenu, prenamjene radnog prostora i sve češći zahtjevi u pogledu usklađenosti više nisu izuzetak nego svakodnevica u mnogim organizacijama.

Kako bi odgovorili na rastuće zahtjeve, čak i u vrijeme budžetskih ograničenja, sistemi sigurnosti i upravljanja pristupom moraju ostati fleksibilni, sigurni i okrenuti ka budućnosti. Digitalizacija pristupa pomoću najnovijih elektronskih i elektromehaničkih rješenja i sistema zaključavanja postala je jedan od najefikasnijih odgovora na ove zahtjeve. Ona pruža konkretan povrat ulaganja (ROI) koji organizacijama donosi dugoročnu korist. Postoji najmanje sedam načina na koje digitalizacija pristupa povezuje viši nivo sigurnosti i zaštite objekata s kontinuiranim i održivim uštedama.

Uklanjanje skrivenih troškova u dinamičnoj organizaciji

Mehanički sistemi pristupa nikada nisu bili projektovani za svijet u kojem se promjene stalno dešavaju i često su nepredvidive. Kod tradicionalnog mehaničkog pristupa svaki izgubljeni ključ i izmjena prava pristupa ili organizacijska promjena povlače dodatni fizički rad, posjete lokaciji i nove troškove.

Digitalna kontrola pristupa mijenja fizičke intervencije softverskim upravljanjem, uključujući daljinsku kontrolu. Uz podršku za radne procese, a ne samo kontrolu pristupa, ovaj metod smanjuje ponavljajuće troškove, a istovremeno jača operativnu agilnost.

Ublažavanje budžetskih pritisaka kroz niže troškove instalacije

Digitalna rješenja za kontrolu pristupa obično ne zahtijevaju opsežno ožičenje i građevinske radove koji ometaju redovno poslovanje. Uređaji često rade na baterije, pa im nije potrebno kabliranje, ili sami proizvode energiju za svoj rad. Brža instalacija uz minimalne zahvate znači manju potrebu za specijaliziranim izvođačima radova, poput električara, uz minimalno ometanje poslovanja. Time se direktno smanjuju troškovi projekta, što predstavlja neposrednu prednost kada su budžeti ograničeni, što danas pogađa većinu preduzeća.

Smanjenje administrativnog opterećenja za jednostavnije poslovanje

Ručno upravljanje ključevima zahtijeva vrijeme i resurse. Digitalna kontrola pristupa omogućava brže izdavanje, izmjenu i ukidanje prava pristupa. Time se smanjuje opterećenje timova za sigurnost i upravljanje objektima i snižavaju tekući troškovi rada bez ugrožavanja kontrole. Digitalni uređaji i sistemi za kontrolu pristupa mogu se integrisati i sa komplementarnim digitalnim proizvodima, kao što su sistemi za evidenciju radnog vremena i upravljanje posjetiocima. Povezivanjem događaja iz domene kontrole pristupa s praćenjem prisustva zaposlenih i posjetilaca organizacije smanjuju duplirani unos podataka, svode greške na minimum i pojednostavljuju svakodnevnu administraciju. Kroz ove i slične integracije sistema menadžeri sigurnosti dodatno poboljšavaju organizacijsku efikasnost izvan sfere pukog upravljanja pristupom.

Izbacivanje fizičkih ključeva iz upotrebe eliminira troškove promjene cilindara i prateće rizike

Kod digitalne kontrole pristupa izgubljeni pristupni akreditivi mogu se odmah blokirati. To nije moguće kod mehaničkih ključeva, kod kojih nestanak pristupnih akreditiva povlači hitni poziv servisu, zamjenu cilindra i neplanirane izdatke. Ova ušteda predstavlja jedno od najkonkretnijih poboljšanja u pogledu isplativosti tokom životnog vijeka digitalnog sistema. Istovremeno se jača i sigurnost lokacije kroz ograničavanje rizika da izgubljeni akreditivi ostanu u opticaju. To donosi koristi u pogledu optimizacije troškova i sigurnosti.

Odvraćanje prijetnji radi sprečavanja skupih incidenata

Digitalna kontrola pristupa osigurava sljedivost i preglednost kao standard. Revizijski tragovi i uvidi u događaje u domeni pristupa pomažu u smanjenju broja internih incidenata, pružaju podršku istragama i ograničavaju finansijske posljedice povreda sigurnosti. Viši nivo sigurnosti utiče i na smanjenje troškova. Na primjer, prema IBM-u, prosječni trošak svakog curenja podataka usljed kibernetičke, fizičke ili hibridne kibernetičko-fizičke povrede sigurnosti sada iznosi 3,75 miliona eura. Dodatna poboljšanja efikasnosti mogu se realizirati ako se digitalna kontrola pristupa integriše s drugim sigurnosnim sistemima, kao što su videonadzor ili sistemi za detekciju provale. Povezivanje događaja u domeni pristupa s videom i alarmnim podacima pomaže sigurnosnim timovima da brže reaguju, efikasnije provode istrage i izbjegnu dugotrajne prekide poslovanja. Time se dodatno smanjuju operativni troškovi.

Očuvanje fleksibilnosti radi smanjenja ponovnih ulaganja kako se organizacija razvija

Kod bežičnog digitalnog rješenja za kontrolu pristupa preseljenje ureda i renoviranje može se rješavati kroz novu konfiguraciju kao alternativu građevinskim radovima. Na primjer, bežični uređaj za kontrolu pristupa često je moguće premjestiti s jednih vrata na druga, čime se štede vrijeme i novac. Postojeći sistemi mogu se proširiti dodavanjem i integracijom uređaja na novim ulazima, umjesto da se počinje „od nule“. Na ove i druge načine digitalna kontrola pristupa se može prilagođavati bez novog hardvera ili infrastrukture. Tako se  organizacijama pomaže da izbjegnu ponavljana ulaganja u sigurnost kako se njihove potrebe razvijaju.

Priprema sigurnosnog sistema za buduće potrebe čak i ako su budžeti ograničeni

Kada su budžeti pod pritiskom, dugoročna vrijednost važnija je od kratkoročne uštede. U srednjoročnom periodu digitalna kontrola pristupa značajno smanjuje ukupne troškove vlasništva (TCO) snižavanjem troškova instalacije, korištenja i naknadnih izmjena. To može uključivati korištenje tehnologija kao što je prikupljanje energije iz okruženja radi smanjenja troškova na održiv način. Digitalizacija pristupa omogućava organizacijama da ulože jednom, zadrže fleksibilnost i pripreme se za izazove budućnosti.

„Prelazak na digitalnu kontrolu pristupa ne znači dodavanje složenosti ili troškova“, objašnjava David Moser, potpredsjednik i direktor odjela za digitalna i pristupna rješenja u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA. „Radi se o sprečavanju nepotrebnih ponovljenih izdataka, jačanju sigurnosti i podršci upravljanju pristupom koje ide ukorak s erom u kojoj su organizacijske promjene stalne u svim sektorima i geografskim zonama.“

„Upravo taj pristup je primijenjen u portfoliju digitalnih rješenja za pristup kompanije ASSA ABLOY. Naša rješenja projektovana su kako bi menadžerima sigurnosti i upravljanja objektima pomogla da smanje troškove dok istovremeno pripremaju svoje objekte za izazove budućnosti. Pažljivo upravljanje resursima nije prepreka digitalizaciji pristupa i inovacijama radnih procesa kada organizacije zajedno s kompanijom ASSA ABLOY pronađu odgovarajuće rješenje, bilo da je riječ o novom sistemu kontrole pristupa ili dodavanju povezanih uređaja radi širenja dometa i jačanja snage postojećeg sistema.“

Za više informacija o digitalnim rješenjima za pristup kompanije ASSA ABLOY

Besplatnu brošuru možete preuzeti sa: www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/topics/access-control.

Case Study: Prilagođeno rješenje za luksuzni kompleks u Sofiji

Smart Tower je višenamjenski kompleks u Sofiji od dva povezana objekta sa 17 stambenih spratova, sedam nivoa poslovnog prostora i četiri podzemne etaže parkinga. Prostire se na više od 60.000 m2 i prima približno 1.152 korisnika, zbog čega je bilo potrebno sveobuhvatno rješenje za detekciju požara koje pouzdano funkcioniše u različitim dijelovima objekta

Kompanija Central District povjerila je Sectronu projektovanje i implementaciju kompletnog sistema. Projektom su rukovodili Spas Stankov i Spas Stoyanov uz podršku projektantica Elene Pencheve i Dobrinke Tsvetkove. “S kompanijom Hochiki sarađujemo više od 30 godina. Njihova usklađenost s lokalnim propisima iz oblasti zaštite od požara, zajedno s naprednim tehnologijama detekcije, omogućila je da Smart Tower dobije sistem koji je izuzetno pouzdan i koji – što je posebno važno – znatno smanjuje broj lažnih alarma za korisnike objekta”, kazao je Stoyanov.

Tri hiljade senzora

U glavnim dijelovima kompleksa ugrađeno je 2.887 ACC-EN multisenzora kao dio adresabilnog sistema za dojavu požara zasnovanog na Hochikijevoj inteligentnoj ESP platformi. Zahvaljujući kombinaciji termičkog elementa i fotoelektrične komore za detekciju dima, svaki uređaj istovremeno prati rast temperature i prisustvo dima. Dodatna prednost otvorene ESP platforme ogleda se u mogućnosti objedinjavanja različitih grupa proizvoda na jednoj centrali, što dugoročno doprinosi većoj efikasnosti i nižim troškovima upravljanja sistemom. Budući da je investitor veliku pažnju posvetio modernom uređenju interijera, bilo je važno da se i elementi sistema zaštite od požara estetski uklope u prostor. “ESP senzori kompanije Hochiki dostupni su u više izvedbi, uključujući boju slonovače, crnu i bijelu, što nam je omogućilo da zadržimo vizuelnu usklađenost u svim dijelovima objekta. Odlučili smo se za bijelu varijantu kako bismo naglasili čist i moderan izgled prostora”, objašnjava Tsvetkova.

Na stambenim etažama odabrana je Hochikijeva konvencionalna CDX serija, u okviru koje su ugrađena 342 SOC-E3N optička detektora dima i 171 DCD-AE3 termički detektor. Integraciju adresabilnog i konvencionalnog dijela sistema omogućili su Hochiki CHQ I/O moduli, zahvaljujući kojima se svi kvarovi na konvencionalnim zonama automatski prijavljuju adresabilnoj centrali.

Linearni termokabal za detekciju požara

Poseban izazov predstavljala je podzemna garaža površine 4.600 kvadratnih metara. Zbog pojačanog strujanja zraka i prisustva ispušnih plinova, klasična tačkasta detekcija dima nije bila optimalno rješenje. Umjesto toga, primijenjen je Hochikijev linearni termokabal za detekciju požara, posebno prilagođen uslovima rada u takvim prostorima.

Na kraju, implementacija je protekla bez većih poteškoća. “Svi sistemi su bili jednostavni za instalaciju, a zahtjevi i propisi u potpunosti ispunjeni. Uvjereni smo da će sistem dugoročno pružati visok nivo zaštite svim korisnicima Smart Towera”, kazao je Stankov. Smart Tower danas je dobar primjer kako se kombinacijom adresabilnih i konvencionalnih sistema može odgovoriti na složene zahtjeve velikih višenamjenskih objekata. Istovremeno pokazuje prednosti otvorene arhitekture, koja omogućava integraciju različitih tehnologija uz visok nivo pouzdanosti, fleksibilnosti i sigurnosti.

Više informacija o ovome projektu možete dobiti na linku: https://hubs.la/Q04j12fW0.

AFI Home u Poljskoj i Rumuniji: Salto unaprijedio sigurnost u objektima za najam

Moderni stambeni projekti zahtijevali su pouzdano i skalabilno rješenje za kontrolu pristupa koje može podržati dinamično stambeno okruženje s više korisničkih profila, uključujući stalne stanare, kratkoročne zakupce, osoblje i eksterne pružaoce usluga. Salto Systems je osigurao kvalitetno rješenje

Piše: Andrea Palomeque, stručnjakinja za marketing za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto Systems

E-mail: andrea.palomeque@saltosystems.com

Kompanija Salto Systems razvija napredna rješenja za pametnu kontrolu pristupa u stambenom sektoru, koja operaterima omogućavaju da kroz jedinstvenu i potpuno integrisanu platformu upravljaju pravima pristupa za stanare, dozvolama za osoblje i cjelokupnom sigurnošću objekata. Zamjenom tradicionalnih mehaničkih ključeva fleksibilnim digitalnim pristupom i tehnologijom elektronskog zaključavanja, Salto podiže nivo sigurnosti, pojednostavljuje svakodnevno upravljanje nekretninama i znatno unapređuje iskustvo samih stanara.

Salto nudi širok portfolio rješenja za pametne zgrade, uključujući kontrolu pristupa, prepoznavanje lica, videointerfone, upravljanje identifikacijama, kao i kontrolu energijske efikasnosti. Ova rješenja čine integrisani ekosistem koji omogućava sigurno, jednostavno i skalabilno upravljanje pristupom u svim objektima. U hotelijerstvu i modernim stambenim prostorima za unajmljivanje, ovaj pristup osigurava fluidno iskustvo boravka gostiju, od dolaska do odlaska, uz istovremeno povećanje udobnosti, sigurnosti i operativne efikasnosti.

Operativni izazov

Projekti AFI Home širom Poljske i Rumunije – uključujući AFI Home Dajwór, AFI Home Europejskie, AFI Home Czyżewskiego u Krakovu, AFI Home Metro Park, AFI Home Metro Szwedzka, AFI Home Metro Zachód u Varšavi i AFI Home Długa u Vroclavu, kao i AFI Home North u Bukureštu – moderni su stambeni kompleksi za najam. Nude potpuno namještene stanove i visokokvalitetan životni prostor usklađen sa savremenim urbanim stilom života.

Projekti su zahtijevali pouzdano i skalabilno rješenje za kontrolu pristupa koje može podržati dinamično stambeno okruženje s više korisničkih profila, uključujući stalne stanare, kratkoročne zakupce, osoblje i eksterne pružaoce usluga. Ključni je izazov bilo upravljanje ovako raznovrsnim potrebama pristupa, uz istovremeno očuvanje sigurnosti i operativne efikasnosti. Istovremeno, operater je morao osigurati besprijekorno i praktično korisničko iskustvo koje prati savremene standarde u hotelijerstvu – minimizirajući prepreke pri kretanju kroz objekat, uz zadržavanje potpune kontrole nad nekretninom.

Implementirano rješenje

Salto je implementirao integrisano pametno rješenje za pristup na različitim lokacijama AFI Homea, omogućavajući sigurno i neometano kretanje kroz sve dijelove svakog objekta, od glavnih ulaza do privatnih stanova i zajedničkih prostorija.

Instalacija uključuje kombinaciju elektronskih pametnih brava, Neo cilindara i zidnih čitača, što osigurava dosljednu i sigurnu kontrolu pristupa na svim ulaznim tačkama i omogućava stanarima, gostima i osoblju da se lako kreću kroz zgradu, u skladu s jasno definisanim dozvolama. Prostorije za bicikle, fitnes-sale, konferencijske sale, zajednički radni prostori i garaže za goste također su opremljeni Salto elektronskim rješenjima za zaključavanje.

Na lokaciji AFI Home North u Bukureštu rješenje uključuje i implementaciju Neo cilindara integrisanih sa platformom SALTO Space, čime je osigurana robusna i fleksibilna infrastruktura kontrole pristupa prilagođena potrebama savremenog stanovanja.

Sistem omogućava operaterima da upravljaju i ažuriraju prava pristupa u realnom vremenu, pružajući fleksibilnost za trenutno reagovanje na operativne potrebe uz potpunu vidljivost i kontrolu. Robusna mreža servera i mrežnih prolaza (gateways) osigurava neprekidnu komunikaciju i pouzdan rad sistema u online režimu. Svaka lokacija funkcioniše s vlastitim namjenskim serverom i aplikacijom Salto Space, što omogućava nezavisno upravljanje sistemom na svakom objektu, uz zadržavanje istog tehnološkog standarda. Ovakva konfiguracija pruža operativnu autonomiju na nivou lokacije, ali i fleksibilnost za proširenje (skaliranje) sistema po potrebi.

Implementaciju i tekuće održavanje sistema izvršila je kompanija NETROS, specijalizirani Saltov partner u Poljskoj, zadužen za instalaciju, integraciju i dugoročnu podršku. Kao rezultat toga, lokacije koriste prednosti skalabilnog rješenja koje podiže operativnu efikasnost, dok stanari i gosti imaju vrhunsko iskustvo stanovanja nalik hotelskom.

Ostvareni benefiti

Stanari kompleksa AFI Czyżewskiego imaju privilegiju lakog pristupa zajedničkim sadržajima putem pametnih kartica, što uključuje potpuno opremljenu teretanu, namjenski radni prostor i zajedničku prostoriju. Pristup ovim zonama omogućen je isključivo preko Salto pametne kartice, čime se garantuje da samo autorizirani stanari mogu koristiti zajedničke prostore u bilo koje vrijeme. Ovo ne samo da podiže nivo sigurnosti i praktičnosti već i unapređuje cjelokupni kvalitet života, pružajući stanarima neometan, cjelodnevan pristup vrhunskim sadržajima. Kombinacijom naprednih digitalnih pristupnih rješenja, sistem osigurava sigurno, fleksibilno i jednostavno korisničko iskustvo u cijelom objektu. Istovremeno, centralizirano upravljanje i kontrola u realnom vremenu omogućavaju operaterima da optimiziraju procese i zadrže visoke standarde usluge. Rezultat je sigurnije i efikasnije upravljanje objektom, uz viši nivo udobnosti i jednostavnije svakodnevno iskustvo za stanare i goste.

Comnet podiže ljestvicu za PoE

Kako rubni uređaji postaju energijski zahtjevniji, a implementacije sve složenije, Comnet odgovara na izazove predstavljanjem dva nova IEEE 802.3bt industrijska Ethernet switcha projektovana za rad u najzahtjevnijim okruženjima

Piše: Adam Triculis, menadžer marketinga proizvoda, Acre Security; E-mail: adamtriculis@acresecurity.com

CNG6F2T4MPB je 6-portni Layer 2 upravljivi switch razvijen za instalacije gdje je prostor ograničen, ali zahtjevi za napajanjem nisu. Četiri RJ45 porta isporučuju po 90W Type 4 PoE napajanja, uz ukupan PoE budžet od 360 W. Dva 1G SFP optička uplink porta omogućavaju fleksibilno povezivanje na većim udaljenostima, uz podršku za različite Comnet module i tipove optičkih vlakana.

Projektovan za rad na temperaturama od -40°C do +75°C, ovaj switch pouzdano funkcioniše u uslovima u kojima bi standardna komercijalna oprema otkazala. Redundantni DC ulazi za napajanje osiguravaju neprekidan rad sistema, dok mogućnosti montaže na DIN šinu ili zid pojednostavljuju instalaciju u transportnoj, komunalnoj i sigurnosnoj infrastrukturi. Napredne funkcije upravljanja uključuju raspoređivanje napajanja preko PoE-a, ACL, VLAN, QoS, HTTPS/SSH, 802.1x autentifikaciju te SNMP/RMON nadzor – sve što je administratorima potrebno za sigurno i stabilno upravljanje mrežom.

Maksimalna snaga i skalabilnost

Za sisteme koji zahtijevaju veći broj portova i veći kapacitet napajanja, tu je CNGE10FX2TX8MSBT. Ovaj 10-portni switch podržava 90 W PoE napajanja na svih osam RJ45 portova, uz ukupni PoE budžet od 720W, što je dovoljno za istovremeni rad IP kamera visoke potrošnje, senzora, sistema digitalne signalizacije i drugih uređaja. Dva SFP uplink porta podržavaju brzine do 2.5 Gbps, osiguravajući dovoljno propusnog opsega za zahtjevne aplikacije.

Posebno se izdvaja njegova skalabilna arhitektura napajanja: korisnici mogu implementirati sistem prema trenutnim potrebama, a kasnije proširivati kapacitete bez zamjene samog switcha. Takav pristup dugoročno smanjuje ukupne troškove vlasništva. Switch radi u temperaturnom rasponu od -40°C do +70°C, a razvijen je i proizveden u SAD-u, uz usklađenost sa BABA, NDAA i TAA standardima.

Pouzdanost kao standard

Oba switcha potvrđuju Comnetovu dugogodišnju posvećenost pouzdanosti industrijske klase. Uređaji dolaze uz ograničenu doživotnu garanciju, zasnovanu na decenijama iskustva u implementaciji ojačane mrežne opreme za saobraćajne sisteme, videonadzor, elektroenergetske mreže i drugu kritičnu infrastrukturu širom svijeta.

Sigurnost je integrisana od samog početka razvoja proizvoda, a ne naknadno dodavana. Enkriptovani protokoli upravljanja, autentifikacija na nivou portova, device binding i kontinuirana usklađenost sa standardima osiguravaju da Comnetova infrastruktura ostane zaštićena i u uslovima sve sofisticiranijih prijetnji. Bilo da je riječ o zaštiti transportnih sistema, nadzoru elektroenergetskih mreža ili upravljanju videonadzornom infrastrukturom, Comnetovi novi bt PoE switchevi donose performanse, sigurnost i pouzdanost koje zahtijevaju sistemi od kritičnog značaja – danas i u godinama koje dolaze. Više informacija o ovim uređajima možete dobiti na www.comnet.net.

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Moderne sigurnosne platforme više ne nadziru samo prostor već i digitalne procese, povezujući desktop računala, poslovne aplikacije i CCTV unutar jedinstvenog sistema. Takvu integraciju omogućava ITVDesk, platforma koja omogućava da računalo ili aplikacija postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg VMS ili NVR sustava

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Moderni videonadzorni sustavi danas više nisu ograničeni isključivo na klasične IP kamere. Sve veći broj sigurnosnih događaja i operativnih procesa odvija se upravo na računalima operatera, POS sustavima, industrijskim HMI/SCADA aplikacijama i drugim digitalnim radnim stanicama koje standardni CCTV sustavi ne mogu direktno nadzirati. Klasična kamera može snimiti osobu za računalom, ali ne i ono što se stvarno događa na ekranu. Upravo zbog toga sigurnosna industrija posljednjih godina sve više uvodi integraciju desktop računala unutar postojećih VMS i NVR sustava.

ITVDesk je profesionalna ONVIF virtual IP camera platforma koja omogućava da računalo, aplikacija ili drugi video izvor postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg videonadzornog sustava, bez obzira radi li se o NVR ili VMS platformi.

Problem odvojenih sustava

U velikom broju kompanija videonadzor i računalni sustavi i dalje rade potpuno odvojeno: videonadzorni sustav nadzire prostor, POS aplikacije rade zasebno, industrijski HMI sustavi nisu povezani sa VMS-om, operatorske radne stanice nemaju centralizirani recording, a digitalni incidenti često ostaju izvan videonadzorne istrage. Kod analize sigurnosnih događaja operateri tada moraju paralelno pregledavati više različitih sustava i ručno povezivati informacije između videonadzornih snimki i aktivnosti na računalu.

Integracija desktopa u postojeći VMS

Moderni ONVIF pristup omogućava da se računalo integrira kao standardna IP kamera bez potrebe za dodatnim vlasnički zaštićenim sustavima. Na taj način desktop računala, aplikacije ili drugi digitalni izvori mogu se direktno dodati u: Milestone XProtect, VIVOTEK, Dahua, Hikvision i druge ONVIF kompatibilne VMS/NVR sustave. ITVDesk pritom omogućava: desktop streaming, višemonitorski prikaz i kombiniranje više desktop izvora u jedan kanal, PTZ upravljanje desktopom, dvosmjernu audiokomunikaciju između operatera i korisnika računala, alarmne događaje i integraciju s VMS/NVR sustavima, detekciju aktivnosti na temelju pokreta miša ili korištenja tipkovnice, HTTPS/RTSPS sigurnu komunikaciju i GPU akcelerirano kodiranje videa. Posebno je zanimljivo to što se integracija izvodi koristeći standardne ONVIF i RTSP/RTSPS protokole, pa nije potrebna posebna prilagodba VMS sustava.

Primjena u realnim sustavima

Ovakav pristup danas nalazi široku primjenu u različitim sigurnosnim i enterprise okruženjima. U maloprodaji i POS sistemima desktop blagajne mogu se sinkronizirati s nadzornim kamerama radi jednostavnije provjere transakcija, reklamacija i internih incidenata. U nadzornim i SOC centrima moguće je istovremeno snimati rad operatera i fizički videonadzor kako bi se analizirale reakcije i sigurnosne procedure. U industriji se HMI aplikacije i SCADA procesi mogu integrirati u centralni VMS recording sustav, dok banke i financijske institucije povezuju praćenje rada aplikacija i osjetljivih operacija s fizičkim videonadzorom. Sličan model koristi se i u kasinima te gaming industriji, gdje desktop monitoring služi za nadzor operatera, gaming aplikacija i sigurnosnih procedura.

Sigurnost i performanse

Jedan od glavnih izazova desktop streaminga tradicionalno su veliko opterećenje procesora i sigurnost videokomunikacije. ITVDesk koristi GPU akcelerirane tehnologije kao što su Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC, AMD AMF te vlastitu GPU_ZERO arhitekturu za obradu videa s minimalnim opterećenjem procesora. Osim performansi, važan dio modernih sigurnosnih sustava danas je i zaštita video streamova. Desktop sadržaj često sadrži osjetljive podatke, zbog čega ITVDesk podržava: HTTPS, RTSPS, SRTP, sigurnu autentikaciju te dodatne enterprise sigurnosne mehanizme.

Budućnost videonadzora

Kako sigurnosni sustavi postaju sve više povezani s IT infrastrukturom, granica između klasičnog videonadzora i digitalnog nadzora računala postaje sve manja. VMS sustavi više nisu namijenjeni samo fizičkim kamerama. Sve češće postaju centralna platforma za objedinjavanje: CCTV videa, desktop nadzora, poslovnih aplikacija, alarmnih događaja i drugih digitalnih izvora. Takva integracija omogućava organizacijama bolju kontrolu, jednostavniju istragu incidenata i višu razinu sigurnosti u modernim digitalnim okruženjima. Integracija digitalnih izvora unutar videonadzornog sustava jedan je od važnijih smjerova razvoja moderne sigurnosne industrije, posebno u okruženjima gdje je potrebno objediniti fizički i digitalni nadzor unutar jedinstvene platforme.

Hikvision: Kako smanjiti lažne alarme, troškove implementacije i slijepe točke

Perimetarska zaštita velikih i udaljenih solarnih elektrana dugo je bila zahtjevna i skupa. Novi višeslojni model zaštite koji koristi optička vlakna omogućuje smanjenje infrastrukturnih troškova, preciznije detekcije i uklanjanje slijepih točaka

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Solarne elektrane, odnosno fotonaponske elektrane, obuhvaćaju velike površine s tisućama solarnih panela, invertera i bakrenih kabela. Riječ je o iznimno vrijednoj infrastrukturi koja se često nalazi na udaljenim lokacijama, bez rasvjete i prisutnog osoblja tijekom noći. Zbog toga su ovakvi objekti izloženi krađama, vandalizmu i neovlaštenom pristupu. Dodatni izazov predstavljaju vremenski uvjeti, divlje životinje i sama udaljenost lokacije.

Zašto tradicionalni sustavi često nisu dovoljni?

Klasična rješenja za zaštitu solarnih elektrana uglavnom se oslanjaju na infracrvene barijere, električne ograde i velik broj kamera postavljenih duž ograde. Iako takva rješenja na prvi pogled djeluju učinkovito, u praksi često stvaraju brojne probleme. Infracrvene barijere i električne ograde omogućuju samo zonalnu detekciju, pri čemu nastaju praznine na kutovima, prijelazima i neravnom terenu. Uz to, često generiraju lažne alarme zbog vjetra, kiše ili životinja te ne mogu razlikovati životinju od stvarne prijetnje.

Kamere mogu pomoći u vizualnoj verifikaciji, no potpuno pokrivanje perimetra zahtijeva veliku infrastrukturu. Svaka kamera treba stup, napajanje i mrežnu povezanost. Za samo 500 metara perimetra često je potrebno između osam i deset kamera. Tijekom noći, bez dodatne rasvjete, mnoge kamere i dalje ne pružaju dovoljno kvalitetnu sliku za pravovremenu reakciju. Rezultat su visoki troškovi implementacije, velik broj lažnih alarma i sigurnosne “slijepe točke” koje otežavaju učinkovit odgovor zaštitara ili operatera.

Pametniji višeslojni pristup zaštiti

Moderna zaštita solarnih elektrana sve se više temelji na višeslojnom modelu u kojem optička vlakna služe kao primarni sustav detekcije, dok kamere imaju ulogu verifikacije događaja. Takav pristup sastoji se od dvije razine: detekcija (optičko vlakno kontinuirano nadzire cijeli perimetar) i verifikacija (kamere se aktiviraju samo kada sustav detektira sumnjivu aktivnost). Ako netko pokuša presjeći, preskočiti ili oštetiti ogradu, optičko vlakno registrira vibraciju i precizno određuje lokaciju događaja, s točnošću do nekoliko metara. Sustav jednako učinkovito radi noću, po kiši, vjetru i drugim zahtjevnim uvjetima. Budući da vlakno pokriva cijelu ogradu bez prekida, nema slijepih zona ni nepokrivenih dijelova.

Umjesto postavljanja kamera svakih nekoliko desetaka metara, dovoljan je manji broj PTZ ili termalnih kamera koje se automatski usmjeravaju prema lokaciji alarma. Kamere tako služe za potvrdu incidenta, a ne za konstantno praćenje cijelog perimetra.

Kako optičko vlakno smanjuje lažne alarme?

Klasični vibracijski senzori često reagiraju na svako pomicanje i stvaraju velik broj nepotrebnih alarma. Napredni sustavi optičke detekcije koriste Distributed Acoustic Sensing (HIK-DAS) tehnologiju i AI analitiku za razlikovanje stvarnih prijetnji od utjecaja okoline.

Sustav analizira obrasce vibracija i filtrira smetnje uzrokovane vjetrom, kišom, snijegom ili manjim životinjama. Kada se detektira sumnjiva aktivnost, povezane PTZ kamere automatski se usmjeravaju prema točnoj lokaciji alarma i omogućuju vizualnu provjeru u stvarnom vremenu.

AI NVR zatim dodatno analizira video kako bi potvrdio radi li se o stvarnom incidentu. Ako se prijetnja potvrdi, mrežni zvučnici mogu odmah emitirati glasovno upozorenje koje često samo po sebi odvraća uljeze. Operateri pritom dobivaju točnu lokaciju i live video prikaz događaja. Na taj način broj lažnih alarma značajno se smanjuje, a reakcije postaju brže i učinkovitije.

Manji troškovi infrastrukture i održavanja

Korištenje optičkog vlakna kao primarnog sloja detekcije značajno smanjuje infrastrukturne zahtjeve. Kod klasičnih sustava temeljenih prvenstveno na kamerama potrebno je veliko preklapanje vidnog polja, što povećava broj stupova, napajanja, mrežnih priključaka i troškova održavanja. Kada detekciju preuzima optičko vlakno, potreban je manji broj kamera, čime se smanjuju troškovi instalacije i eksploatacije.

Samo optičko vlakno je pasivno, što znači da uz ogradu nije potrebno dodatno napajanje ni mrežna infrastruktura. Na perimetrima dugim nekoliko kilometara to znatno pojednostavljuje implementaciju te smanjuje potrošnju energije i ukupne operativne troškove. Optičko vlakno otporno je i na požar, elektromagnetske smetnje te zahtjevne vremenske uvjete, što osigurava stabilan rad i u najizazovnijim okruženjima.

Primjena i na drugim energetskim objektima

Potpuno višeslojno rješenje za zaštitu solarnih elektrana obično uključuje: procesore za optičku detekciju duž perimetra, PTZ ili termalne kamere za vizualnu verifikaciju, DeepinMind NVR za AI video analitiku i filtriranje alarma te platformu HikCentral Professional za centralizirano upravljanje sustavom.

Iako su solarne elektrane jedan od najboljih primjera ovakvih sigurnosnih izazova, isti problemi prisutni su i kod trafostanica, vjetroelektrana te naftnih i plinskih postrojenja. Svim tim lokacijama zajednički su velika vrijednost infrastrukture, udaljene lokacije i zahtjevni uvjeti rada.

Kombinacija optičke detekcije i inteligentne videoverifikacije pruža pouzdanu i isplativu zaštitu svugdje gdje je klasično postavljanje velikog broja kamera preskupo ili nepraktično. Više informacija može se dobiti na web stranici: https://www.hikvision.com/europe/.

BioStation 3 Max: Sigurnost ugrađena u svaka vrata

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu

Piše: Mića Negrilić, menadžer za razvoj poslovanja, Suprema Europe and North Africa; E-mail: mnegrilic@supremainc.com, sales_eu@supremainc.com

Supremin najnapredniji AI biometrijski terminal BioStation 3 Max dizajniran je s jasnim principom: sigurnošću zasnovanom na provjeri identiteta koja se građena od samog temelja. Namijenjen frekventnim lobijima i kritičnim ulazima, ovaj uređaj kombinuje robusnu, visokocertificiranu platformu s brzom i pouzdanom višefaktorskom autentifikacijom te širokom podrškom za akreditive, sve unutar jednog 7-inčnog ekrana osjetljivog na dodir za korporativnu upotrebu.

Certificirana sigurnost

Kao novi vodeći model kompanije Suprema, BioStation 3 Max odgovara na potrebe korisnicima kojima je sigurnost prioritet, nudeći certificiranu i dokumentovanu zaštitu usklađenu s propisima.

Platforma se pokreće na ojačanom Linux operativnom sistemu sa Secure Boot funkcijom, koja sprečava pokretanje neovlaštenog firmvera pri startu – što je kritična kontrola u okruženjima gdje fizički pristup uređajima predstavlja realnu prijetnju. Sigurne komponente certificirane prema CC EAL6+ standardu podižu nivo pouzdanosti hardvera znatno iznad tipičnih pristupnih terminala. Šifrirani biometrijski predlošci, komunikacija osigurana TLS protokolom i aktivni sistem odgovora na neovlašteno otvaranje (tamper) koji odmah šalje upozorenja dodatno jačaju njegovu sigurnosnu poziciju, čineći ga pogodnim za regulisane industrije.

Sistem koristi Secure Boot i ojačani Linux OS kako bi se osiguralo pokretanje isključivo autorizovanog firmvera, čime je sigurnost integrisana u samu srž uređaja, a ne naknadno dodata. Hardver uključuje CC komponente certificirane prema EAL6+ standardu koje su jedan od najviših dostupnih nivoa zaštite za uređaje u kontroli pristupa. Funkcionalnost “Template on Mobile” omogućava da biometrijski podaci ostaju na korisnikovom uređaju umjesto na centralnim serverima, što je olakšica u ispunjavanju globalnih zahtjeva o suverenitetu podataka. Dodatna je zaštita koja detektuje svaki fizički pokušaj kompromitacije i trenutno aktivira upozorenja te zaštitne radnje.

Opcija Template on Mobile čuva biometrijske podatke na ličnim uređajima umjesto u centralnoj infrastrukturi, što je arhitektonska prednost pri usklađivanju s propisima poput GDPR-a. Opcije višefaktorske autentifikacije (lice + otisak prsta, lice + kartica, lice + PIN) dodaju slojevitu sigurnost za osjetljiva okruženja.

Pouzdano prepoznavanje

Frekventni ulazi ne trpe čekanje. BioStation 3 Max pokreće najnoviji Supremin AI motor na namjenskoj NPU platformi, omogućavajući prepoznavanje lica za manje od 0,3 sekunde, čak i za osobe u pokretu.

Što je još važnije, performanse ostaju stabilne u stvarnim uslovima. Sunčane naočale, maske, šalovi, različiti uglovi i promjenjivo osvjetljenje obrađuju se bez usporavanja protoka, uz podršku za do 100.000 korisnika. Dvostruke kamere od 2 MP (vizuelna i IR) podržavaju snažnu detekciju živosti (liveness detection) i zaštitu od lažiranja (anti-spoofing), osiguravajući da brzina ne ide na štetu sigurnosti.

Podrška za PoE+ (802.3at) na varijantama APB i OAPB omogućava napajanje i prijenos podataka preko jednog kabla, što pojednostavljuje instalaciju i smanjuje infrastrukturne troškove kod velikih sistema.

Univerzalni pristup

Upravljanje različitim tipovima akreditiva često dovodi do fragmentiranog hardvera na ulaznim tačkama. BioStation 3 Max ih objedinjuje u jedan uređaj. Modeli OAPB i ODP uključuju optički senzor otiska prsta uz prepoznavanje lica i RFID, omogućavajući multibiometrijsku autentifikaciju za visokosigurna okruženja.

Ugrađeni VoIP interkom sa SIP integracijom posebno je koristan na glavnim ulazima. Posjetioci mogu komunicirati direktno s recepcijom putem terminala kada je potrebna dodatna provjera, čime se eliminiše potreba za zasebnim interkom sistemom i pojednostavljuje cjelokupno iskustvo.

Prilagodljiv dizajn

Uređaji za kontrolu pristupa u premium okruženjima utiču na percepciju brenda. BioStation 3 Max balansira izdržljivost s rafiniranim dizajnom kako bi zadovoljio i funkcionalna i estetska očekivanja. 7-inčni IPS ekran osjetljiv na dodir usklađen je s dizajnerskim jezikom BioStation porodice, osiguravajući dosljednost na svim pristupnim tačkama. Elementi korisničkog interfejsa, poput logotipa, poruka i tema, mogu se prilagoditi brendingu lokacije. Jasna uputstva na ekranu pomažu zaposlenicima i posjetiocima da glatko prođu proces autentifikacije, čak i u područjima s velikim prometom.

Ekran osjetljiv na dodir donosi i korisnički interfejs visoke rezolucije koji je optimiziran za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa, uz mogućnost prilagođavanja elemenata brendiranja. Visoku izdržljivost potvrđuje IP65 i IK06 rejting, što ga čini otpornim na prašinu, vodu i udarce te pogodnim za upotrebu u zahtjevnim javnim okruženjima. Iza prefinjene spoljašnjosti, kućište s oznakom IP65 i IK06 zaštitom od udaraca otporno je na stvarne uslove poput prašine, vlage i fizičkog kontakta, a njegov fleksibilni format podržava ugradnju na automatske senzorske barijere, zidnu montažu i instalaciju u kioske, omogućavajući dosljednu primjenu u različitim okruženjima.

Tržište kontrole pristupa stabilno se kreće prema multimodalnim sistemima fokusiranim na identitet. Ono što je često nedostajalo je jedan terminal koji istovremeno nudi četiri ključne dimenzije: certificiranu sigurnost, visoke performanse, fleksibilnost akreditiva i vrhunsko iskustvo prilagođeno luksuznim prostorima. BioStation 3 Max je Supremin odgovor na tu prazninu – terminal dizajniran da ispuni operativne zahtjeve bez prisiljavanja na kompromise između funkcionalnosti i korisničkog iskustva.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.