17 Januara, 2026
image
Home Kategorija Uredi / Korporacije

Uredi / Korporacije

Kamir: Nova alarmna sirena koja podiže nivo zaštite

Kompanija Apollo Fire Detectors predstavila je Discovery alarmnu sirenu, koja zaštitu od požara podiže na novu razinu. Zahvaljujući njenom modularnom dizajnu i jednostavnom “twist and click” rješenju, smanjuju se pogreške na terenu i skraćuje vrijeme instalacije

Piše: Ana Lukenda, voditeljica marketinga, Kamir; E-mail: ana.lukenda@kamir.hr

Kompanija Apollo Fire Detectors, renomirani britanski proizvođač profesionalnih sistema za detekciju požara, predstavila je novu Discovery baznu alarmnu sirenu, koja omogućava prilagodljive zvučne obavijesti u savremenim vatrodojavnim sistemima. Nastala je kao rezultat intenzivnog razvoja i testiranja, a posebno se ističe modularnim dizajnom, koji omogućava do četiri puta bržu instalaciju u odnosu na ranije generacije uređaja, a sve zahvaljujući jednostavnom “twist and click” rješenju.

Fleksibilan izbor tonova

Osim brzine, uređaj nudi fleksibilan izbor tonova i razina jačine zvuka, što omogućava prilagodbu različitim propisima i okruženjima, od škola i poslovnih objekata do stambenih zgrada. “Discovery bazna sirena razvijena je kako bi se zadovoljile potrebe instalatera, bez obzira na složenost projekta. Naš cilj bio je da im rad učinimo jednostavnijim i bržim”, kaže produkt menadžer Jason Green. Apollo je i ovaj put na umu imao visoku razinu kvaliteta.

Sirena se može integrirati u Apollove sisteme koristeći XPERT baze, a kompatibilna je sa širokim spektrom adresabilnih i V/A komponenti. Dizajnirana je da pruži jasne i pouzdane zvučne alarmne signale u slučaju aktivacije sistema za detekciju požara, čime se povećava sigurnost korisnika i smanjuje rizik od ozbiljnih posljedica.

Svaki Apollov proizvod podliježe rigoroznim laboratorijskim testiranjima, od testova otpornosti na prašinu i insekte do ispitivanja pri ekstremnim temperaturama i u vlažnim okruženjima, čime se osigurava pouzdan rad u stvarnim požarnim uvjetima. Ovaj uređaj predstavlja još jedan korak naprijed u unapređenju pristupa sigurnosnim rješenjima koja su prilagođena potrebama projektanata, instalatera i krajnjih korisnika – uz poseban fokus na efikasnost, pouzdanost i jednostavnost upotrebe, elemente koji su ključni za savremene vatrodojavne sisteme.

O kompaniji Apollo Fire Detectors

Apollo Fire Detectors jedan je od vodećih globalnih proizvođača rješenja za detekciju požara. S više od četrdeset godina iskustva, kompanija je specijalizirana za high-end rješenja koja se koriste u više od stotinu zemalja. Njen portfolio uključuje različite vrste detektora dima i toplote, manuelnih javljača požara te uređaja za vizuelno i glasovno obavještavanje, kompatibilnih s adresabilnim i konvencionalnim vatrodojavnim sistemima. Apollo je reputaciju izgradio stalnim inovacijama, kvalitetom i pouzdanošću, i to ne samo u standardnim okruženjima već i u specijaliziranim primjenama poput industrijskih objekata, bolnica ili obrazovnih ustanova.

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

Tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast složenih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Kako bismo stekli cjelovit uvid u stanje na tržištu i ključne trendove koji ga oblikuju, razgovarali smo sa šesnaest regionalnih stručnjaka iz šest zemalja, čija iskustva i analize daju širi kontekst aktuelnih izazova i budućih pravaca razvoja.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Makroekonomski ambijent u kojem posluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana u narednim godinama bit će obilježen postepenim oporavkom nakon usporavanja tokom 2025. godine, ali i trajnim strukturnim pritiscima. Prema Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, ekonomije regije suočile su se s izazovima globalne neizvjesnosti, slabijom vanjskom potražnjom i inflacijskim pritiscima, što je ograničilo rast potrošnje i investicija.

Perspektive

Ukupna stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za šest regionalnih ekonomija – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – procjenjuje se na oko 3,0% u 2025. godini, što je nešto niže nego što su ranije projekcije predviđale. Pritom se vide različite dinamike među državama: Kosovo i Albanija bilježe relativno veći rast, dok su druge ekonomije imale skromniji napredak. U istoj godini, Hrvatska i Slovenija također su ostvarile pozitivan ekonomski rast. Hrvatska je u prva tri kvartala imala rast BDP‑a između 2,3% i 3,4%, a Slovenija je u drugom i trećem kvartalu zabilježila rast od 0,7% i 1,7%, što pokazuje stabilan razvoj u obje zemlje.

Svjetska banka predviđa da bi se rast ekonomija Zapadnog Balkana mogao postepeno ubrzati – na oko 3,1% u 2026. te približno 3,6% u 2027, uz jačanje izvoza, veće investicije i smanjenje globalne ekonomske neizvjesnosti. Ostvareni rezultati Hrvatske i Slovenije u 2025. potvrđuju stabilan ekonomski trend, iako regionalne stope rasta još nisu dostigle nivoe tipične za razvijenije dijelove Evrope.

Strukturni izazovi

Ipak, Svjetska banka upozorava na to da ekonomski rast ostaje nedovoljan za brzo smanjenje jaza u razini razvoja u odnosu na prosjek Evropske unije. Posebno su naglašeni izazovi na tržištu rada: uprkos rastu u nekim sektorima, regija se suočava s umanjenim nedostatkom radne snage, visokom nezaposlenošću i niskim učešćem radno sposobnog stanovništva – posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Učešće stanovništva u radnoj snazi u nekim zemljama ostaje ispod 55%. Demografski trendovi dodatno pojačavaju pritiske: radno sposobna populacija u regiji već pokazuje znakove smanjenja, a prema projekcijama Svjetske banke, može doći do značajnog pada broja radno sposobnih stanovnika do 2050. godine, uz potencijalni manjak od više od 190.000 radnika u narednih pet godina ukoliko trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni.

Ekonomski indikatori

Prema izvještaju Svjetske banke, 2025. godina donijela je umjereni, ali stabilni rast BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su rast oko 3%, Kosovo je prednjačilo sa 3,8%, a Crna Gora s oko 3,2%. Srbija je bilježila rast od približno 3%, pokazujući postepeni oporavak i otpornost domaće potražnje i investicija. Hrvatska, prema Evropskoj komisiji, bilježi sličan rast od oko 3,2%, potaknut domaćom potrošnjom, rastom plata i investicijama, uključujući fondove EU. Slovenija je u drugom i trećem tromjesečju zabilježila rast od 0,7 % i 1,7 %. Sve zemlje regije tako su u 2025. zadržale umjeren, ali pozitivan ekonomski zamah, uz potrebu za daljim ulaganjima i reformama.

GLAVNI POKRETAČI RASTA TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Kao dio širih ekonomskih kretanja, i tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast kompleksnih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Od kritične infrastrukture i javnih institucija, preko finansijskog sektora i transporta pa sve do stambenih i poslovnih objekata, sigurnosni sistemi danas su direktno povezani s kontinuitetom poslovanja, povjerenjem građana i stabilnošću društva u cjelini.

 Brisanje granica

Granice između tehničke i cyber sigurnosti brišu se brže nego ikad, a integracija različitih sistema sve više postaje pravilo, a ne izuzetak. Naši sagovornici ističu da se sve češće koriste objedinjene platforme koje povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i mrežnu sigurnost, jer takva rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje i koordinaciju svih komponenti. Uz to, naglašen je sve veći interes za naprednim tehnologijama koje omogućavaju proaktivnu prevenciju i detaljnu analizu sigurnosnih rizika, čime se dodatno jača operativna sigurnost i kvalitet upravljanja objektima.

“Tržište tehničke zaštite bilježi posljednjih godina kontinuiran rast, pa čak i tvrtke kojima je primarna djelatnost tjelesna zaštita imaju sve veći udio tehničke zaštite u svojim prihodima. Takve trendove diktira razvoj tehnologije, kao i sve manja dostupnost radne snage u segmentu tjelesne zaštite. Najveći broj investicija primjetan je u sektoru prometne infrastrukture, prvenstveno željezničke, jer je u tijeku rekonstrukcija nekoliko željezničkih prometnih pravaca sufinanciranih sredstvima Europske unije. Veliki broj investicija je i u zdravstvenom sektoru, a povećan je i u sektorima trgovine i industrije zbog kontinuiranog značajnog rasta BDP-a u Hrvatskoj, što je stvorilo povoljnu investicijsku klimu”, rekao je Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa.

Sličan pomak ka naprednim, integrisanim rješenjima primjećuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje videonadzor više ne služi samo pasivnom snimanju. “Rast tržišta sigurnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini prvenstveno je potaknut povećanom sviješću o sigurnosnim rizicima i potrebama, regulatornim zahtjevima, kao i modernizacijom postojeće infrastrukture. Najveći broj investicija primjetan je u sektorima javnog sektora, kritične infrastrukture (telekomunikacije, energetika), proizvodnih pogona i lokalnih zajednica”, navodi Fahrudin Zeljković, suosnivač Middle pointa.

Regulatorni zahtjevi

Regulative dodatno ubrzavaju ovaj razvoj, čime kompanije u regiji sve više integrišu tehnička rješenja i unapređuju sistemski nadzor. “Tržište sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan, a u pojedinim segmentima i dvoznamenkasti rast. Najveći zamah vidljiv je u području zaštite kritične infrastrukture, ponajprije kao posljedica usklađivanja s NIS2 direktivom, koja je znatno proširila krug važnih i ključnih subjekata. Najviše se investira u energetiku, promet, logistiku, digitalnu infrastrukturu i javni sektor”, rekao je Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u. Hrvatsko tržište, inače, prema podacima Hrvatskog ceha zaštitara i iskustvima sagovornika iz Proalarma, KING ICT-a i Eccosa, bilježi značajan rast od oko 20% u 2025. godini.

SEC ONE Group naglašava da zakonski okvir ne samo da održava visok udio fizičke zaštite već i potiče integraciju tehničkih rješenja radi efikasnijeg i centraliziranog nadzora. “Posmatrano ukupno, najtraženija usluga je fizička zaštita, što je prije svega rezultat zakonske regulative i obaveze naših partnera da angažuju licencirane zaštitare. Pored regulatornih zahtjeva, kvalitet usluge i reputacija kompanije u segmentu fizičke zaštite značajno doprinose tome da upravo ovaj segment bude najdominantniji u strukturi poslovanja”, rekao je Edin Palo, rukovodilac sektora tehnike agencije SEC ONE Group.

Gdje fizičko sreće digitalno

Jadranska regija postaje svojevrsni sigurnosni laboratorij, gdje se tehnologija, regulatorni okviri i potrebe tržišta isprepliću. Brze promjene, rast složenih prijetnji i sve veća povezanost digitalne i fizičke infrastrukture čine sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Sigurnosni sistemi danas utječu na kontinuitet poslovanja, povjerenje korisnika i stabilnost društva, bilo da je riječ o bankama, industrijskim objektima, javnom sektoru ili stambenim zgradama.

Trend rasta digitalne i fizičke zaštite jasno je vidljiv i u Srbiji, gdje različite kompanije bilježe diverzifikaciju potreba. Lunatronik je zabilježio rast veći od 20% zahvaljujući integraciji cloud sistema i naprednih alarmnih rješenja, dok CP Security Group naglašava rastući interes za cyber sigurnost i evidenciju radnog vremena. “Vlasnici ili direktori kompanija postali su svesni da je njihovo vreme najveći resurs i da su im potrebni svi mogući alati kao pomoć za dobro vođenje kompanije”, kazao nam je Dragan Suhanek, izvršni direktor CP Security Groupa. Suprotno tome, Janko Todorović, operacioni direktor iz C.C.T.V Centra Master, bilježi blagi pad tržišta, uz ubrzan prelazak s analognih na naprednije sisteme.

Izgradnja infrastrukture

Bosna i Hercegovina slijedi isti put – rast je stabilan, s ulaganjima između 3 i 15%. Direktor All for protectiona Ivica Brekalo navodi koji su projekti bili pod lupom. “Investicije u našoj zemlji su značajnije bile u građevinskim projektima – u sektoru trgovine, proizvodnje i stanogradnje – te nekim projektima iz polja kritične infrastrukture”, rekao je Brekalo. Iz agencije Delta Security dodaju da su najveći projekti uključivali ugradnju opreme i implementaciju sistema tehničke zaštite većih industrijskih objekata.

Sličan trend bilježi i Slovenija, gdje HSI i Mars Commerce ostvaruju stabilan rast od 5 do 15%. Visoka potražnja za videonadzorom, kontrolom pristupa i AI rješenjima pokazuje da integracija softverskih sistema nadzornih centara postaje standard, posebno uz primjenu EN50518:2019 standarda. “Najviše posla smo imali u infrastrukturnim projektima: novim zgradama, tunelima, farmaceutskim kompanijama”, kaže Ljubiša Jevđenić, voditelj prodaje u Mars Commerceu.

Javni sektor i međunarodni projekti

Crna Gora, prema mišljenju kompanije Regius, bilježi rast od 10 do 15%, s fokusom na digitalnu i fizičku sigurnost kritične infrastrukture, zaštitu perimetra i državnih granica. Izvršni direktor Goran Obradović napominje da raste interes za integracijom naprednih AI rješenja, termalnih i dvosenzorskih kamera. “Regionalno i u Crnoj Gori jača fokus na nadzor perimetra i noćne scenarije (termalno), posebno u projektima bezbjednosti i zaštite kritičnih zona. Traže se termalne/dvosenzorske (EO/IR) kamere, detekcija alarmnih zona, integracija u VMS, pouzdano napajanje i linkovi. Također i radarski sistemi – senzorska rješenja iz razloga što su radari i senzori u Crnoj Gori tema i kroz donacije, odnosno projekte, i kroz širi bezbjednosni kontekst, pa je realno da potražnja vuče iz javnog sektora i međunarodnih projekata”, kazao je Obradović.

Na kraju, Sjeverna Makedonija također bilježi rast tržišta, a iz kompanije OSA Obezbeduvanje ističu da su u fokusu investicija bankarski sektor i integrisana rješenja za poslovne prostore. “OSA je tradicionalno prisutna u osiguranju banaka, odnosno u finansijskim objektima, ali treba spomenuti i osiguranje stambenih objekata i malih poduzeća”, rekao je Martin Gjorgjievski, menadžer te kompanije.

Sve ove promjene pokazuju da više nije pitanje da li ulagati, već kako, gdje i s kojim ciljem. Pritisak na infrastrukturu, rast cyber prijetnji, integracija sistema i sve veća očekivanja korisnika oblikuju tržište koje se brzo mijenja – trendove diktiraju svi ovi različiti, ali naposljetku komplementarni akteri.

KLJUČNI PROJEKTI I DOMINANTNE VERTIKALE

Kada se projekti realizovani tokom 2025. godine posmatraju na regionalnom nivou, postaje jasno da sigurnosno tržište Jadranske regije funkcioniše kao povezana cjelina, iako se realizuje kroz različite nacionalne okvire. Transport i promet, maloprodaja i logistika, industrija i proizvodnja, bankarski sektor, stambene i poslovne zgrade, energetika i kritična infrastruktura, zdravstvo i bolnički sistemi te nadzor gradova pojavljuju se kao ključne vertikale, dok se razlike ogledaju prvenstveno u obimu, kompleksnosti i regulatornom kontekstu projekata.

Saobraćaj

Promet se tokom 2025. godine profilirao kao jedna od najintenzivnijih vertikala tehničke zaštite u Jadranskoj regiji, s projektima koji obuhvataju autoceste, tunele, gradski saobraćaj i granične prijelaze. Riječ je o sistemima kod kojih sigurnost, protočnost i neprekidan rad imaju direktan utjecaj na živote građana i funkcionisanje nacionalnih ekonomija.

KING ICT je u ovom segmentu realizirao niz zahtjevnih projekata u Hrvatskoj. Među njima se izdvaja inteligentni transportni sistem za grad Split, jedan od najmodernijih u Evropi, koji objedinjuje napredne sisteme videonadzora, analitike i upravljanja prometom. “Sustav omogućuje bolju protočnost prometa, veću sigurnost građana i modernizaciju gradskih prometnih procesa”, rekao je Matija Mandić.

Posebno značajan projekat za Hrvatske autoceste je i sistem automatske detekcije incidenata na autoputevima i u tunelima. Projekat obuhvata više od 1.900 videoanalitičkih kamera, od čega je više od 1.000 instalirano u tunelima, uz dodatnih 380 kamera na otvorenim dionicama autocesta. “Sustav koristi umjetnu inteligenciju i posebno trenirane DNN modele, razvijene za zahtjevne uvjete rada u tunelima. Tuneli, kao najkritičnije točke prometne mreže, opremljeni su kamerama i algoritmima nove generacije koji pouzdano detektiraju vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljena ili spora vozila, pojavu pješaka, otpale predmete te vrlo ranu pojavu dima ili plamena, omogućujući pravovremenu reakciju i spašavanje života”, dodao je Mandić.

Eccos inženjering bio je uključen u projekat tunela Učka. Ugrađena je savremena oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, kao i protivpožarni, komunikacijski i videonadzorni sistem zaštite te sistemi za upravljanje prometom i signalizacijom. “Sudjelovali smo u svim fazama opremanja tunela – od projektiranja, zatim ugradnje i konfiguracije svakog odvojenog sustava i konačno do integracije svih sustava u jednu pametnu cjelinu”, rekao je Paić.

U Bosni i Hercegovini, implementacija tehničke zaštite u transportnoj infrastrukturi uključivala je projekte nadzora ključnih puteva, uključujući magistralne i regionalne pravce, te automatizirane sisteme za upravljanje tunelima i mostovima. Tehnička rješenja obuhvatila su nadzor kritičnih tačaka, kontrolu protočnosti saobraćaja i integraciju s postojećim sigurnosnim sistemima, čime se osigurava sigurnost građana i efikasnost saobraćajnih tokova.

Tehnička zaštita se u Srbiji intenzivno primjenjuje kroz 24-satni nadzor tunela i saobraćajnih pravaca, gdje Odeljenje za nadzor Puteva Srbije permanentno prati stanje tunela i reagira na vanredne situacije, čime se povećava sigurnost učesnika u saobraćaju. SCADA sistemi i testiranja sigurnosne opreme u tunelima, kao što su Laz i Munjino brdo, potvrđuju da je integrisani nadzor i upravljanje ključni dio tehničke zaštite na autoputevima. U Crnoj Gori, integracija u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem dodatno doprinosi sigurnijem i efikasnijem protoku robe i transportnih tokova regionom, dok funkcionalni videonadzor i planirane mreže kamera uz pravce ka graničnim prijelazima jačaju sigurnosne kapacitete u prometnoj infrastrukturi.

Industrija i proizvodnja

Industrijski sektor bio je među dinamičnijim u potražnji za sigurnosnim rješenjima prošle godine u regiji. Uz bosanskohercegovačke kompanije Delta Security i SEC ONE, koje su veliki dio aktivnosti tokom godine realizovale upravo u industrijskim objektima, i CP Security Group je u Srbiji bio snažno prisutan u industrijskim i infrastrukturnim projektima. Izvršni direktor Dragan Suhanek navodi da su u fabrikama implementirali sisteme za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa. Posebna pažnja bila je posvećena objektima s pojačanim sigurnosnim zahtjevima, gdje precizna kontrola kretanja direktno utječe na ukupnu sigurnost sistema.

U segmentu industrijske digitalizacije Eccos izdvaja projekat u kompaniji Petrokemija Kutina, gdje su implementirali cjelovito rješenje za optimizaciju kamionskog prometa. “Integracijska platforma Epsimax automatizira ulaz i izlaz vozila putem rampi i kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, dok kiosci sa skenerima dokumenata ubrzavaju prijavu vozila i vozača. Sustav je povezan s ERP platformom i tehničkom zaštitom, što omogućuje praćenje vaganja, sigurnosne provjere i automatsku verifikaciju dokumentacije”, kazao je Paić, dodavši da vozači mogu pratiti redoslijed čekanja na vanjskom ekranu ili primati obavijesti SMS-om, čime je znatno poboljšana efikasnost cijelog procesa.

Nadzor gradova i kritičnih sistema

Nadzorni i operativni centri tokom 2025. godine profilirali su se kao zasebna i rastuća vertikala u Jadranskoj regiji, posebno u kontekstu javne sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i energetskih sistema. Rastuća kompleksnost sigurnosnih izazova zahtijeva integraciju fizičkih i digitalnih sistema, kao i neprekidan nadzor ključnih objekata i infrastrukture, čime se osigurava brza reakcija u kriznim situacijama i stabilnost kritičnih servisa.

Projekt nadzornog centra u Poreču primjer je sofisticiranog pristupa upravljanju sigurnošću na lokalnom nivou, gdje integracija napredne tehnologije i operativnog nadzora omogućava efikasno praćenje urbanih sistema i kritične infrastrukture. “Novi centar radi 24/7 i opremljen je vrhunskom tehnologijom koja omogućuje stalan nadzor ključnih gradskih zona. Trenutačno je u sustav integrirano 200 kamera, a sustav je projektiran tako da omogućuje daljnje proširenje sukladno budućim potrebama”, navodi Paić.

Projekat VEPAR Hrvatskih voda dodatno ilustruje funkcionalnost nadzornih centara. Riječ je o sistemu hidrološkog praćenja površinskih voda, s više od 850 savremenih hidroloških stanica na više od 630 lokacija širom Hrvatske.

“Tehnička zaštita implementirana je na 24 crpne stanice s videonadzorom, protuprovalom i nadzorom okoline, dok centralni Nadzorni upravljački sustav (NUS) u Zagrebu i regionalni centri osiguravaju brzu lokalnu reakciju u kriznim situacijama”, pojašnjava Mandić. Sistem u stvarnom vremenu prati ključne parametre poput vodostaja, protoka i sedimenta, a videoanaliza omogućuje praćenje korita rijeka u slučaju leda ili naplavina.

I u Sloveniji bilježimo fokus na nadzornim centrima, pri čemu iz kompanije HSI ističu da je poseban naglasak bio na uslađenosti s EN50518:2019 standardom. Ovi primjeri pokazuju da su nadzorni i operativni centri danas ključni alati za upravljanje rizicima, osiguranje kontinuiteta rada kritične infrastrukture i efikasno upravljanje sigurnošću u čitavoj regiji.

Maloprodaja i logistika

Projekti u maloprodaji i logistici uključivali su distributivne centre, maloprodajne lance i napredne logističke operacije.

“Prošle godine sudjelovali smo u projektu novog DHL distributivnog centra, najmodernijeg u regiji, te osiguranju najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj – Ville Dubrovnik”, navodi Robert Pažitka iz Proalarma.

KING ICT je realizirao Logistično-distributivni centar Studenac u Velikoj Gorici, integralni sistem tehničke zaštite na 35.000 m² koji objedinjuje videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih oznaka, protivprovalu, nadzor okoline i komunikacijske sisteme u centraliziranu platformu, potpuno usklađenu s NIS2 direktivom. Sistem omogućuje nesmetan protok prometa, sigurnost zaposlenika i visoku dostupnost svih podsistema, postavljajući novi standard integrisanih sigurnosnih rješenja u logističkim okruženjima.

U maloprodajnim lancima raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja, ističu iz agencije SEC ONE. “Imali smo značajne angažmane u privatnom i korporativnom sektoru, posebno u uslužnim djelatnostima i proizvodnji, gdje su sistemi tehničke zaštite i DOC usluge najzastupljeniji. Potom maloprodajni lanci, gdje raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja.”

Bankarski sektor

Finansijski sektor ostaje stabilna vertikala tehničke zaštite u regiji, s kontinuiranim investicijama u integrisane i visokopouzdane sigurnosne sisteme. U Sjevernoj Makedoniji, OSA Obezbeduvanje i dalje snažno djeluje u bankarskom i finansijskom sektoru, koji predstavlja jednu od najstabilnijih vertikala tehničke zaštite. Kompanija je lani bila kontinuirano angažovana na projektima zaštite banaka i finansijskih institucija, gdje su zahtjevi za pouzdanošću, integracijom sistema i visokim sigurnosnim standardima stalno prisutni.

Edin Palo iz SEC ONE-a navodi da se najveći obim njihovih aktivnosti odnosio na sigurnosna rješenja za finansijski sektor. “Taj sektor čini skoro jednu trećinu našeg ukupnog poslovanja i kada posmatramo kompaniju u cjelini i kada posmatramo samo segment tehničke zaštite. Projekti u finansijskom sektoru uključivali su kombinaciju fizičke zaštite, transporta novca, DOC usluga i tehničkih sistema, jer banke i druge finansijske institucije zahtijevaju integrisan i visokopouzdan sigurnosni pristup.”

Stambene i poslovne zgrade

Vertikala stambenih i poslovnih zgrada obuhvata renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata. Da takvi projekti mogu biti izuzetno složeni, saznajemo iz aktivnosti kompanije Lunatronik: “Realizovali smo projekte poput rezidencijalnog kompleksa sa 330 detektora požara i 850 detektora poplave. Potom bolničke SOS sisteme sa preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, poslovnu zgradu sa 52 smart čitača virtuelnih kartica, speed gate barijere u više industrijskih i poslovnih objekata, time-lapse kamere sa AI optimizacijom na više velikih gradilišta te parking sistem sa 12 ANPR kamera i aplikacijom za korisničku promenu registarskih tablica”, navodi Vulović.

Prema Ivici Brekalu, A.f.p. najveći investicijski fokus imao je u građevinskim projektima, uključujući trgovinu, proizvodnju i stanogradnju, ali i određene segmente kritične infrastrukture. Videonadzor objekata, vatrodojava te sistemi za detekciju zapaljivih i eksplozivnih tvari bili su ključni elementi ovih projekata. Također je i OSA Obezbeduvanje realizovala projekte u rezidencijalnim objektima te kod malih biznisa, gdje se sigurnosna rješenja sve češće prilagođavaju konkretnim potrebama korisnika, ali bez odricanja od profesionalnog nivoa zaštite.

Kritična infrastruktura

Energetski sektor i dalje je strateški važan, s posebnim naglaskom na pouzdanost, neprekidan rad i centralizirani nadzor. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju integrisana rješenja koja osiguravaju stabilnost sistema, sigurnost građana i efikasno upravljanje infrastrukturnim resursima. Middle point bio je aktivan na više frontova, s naglaskom na energetske objekte: “Tokom prošle godine učestvovali smo u više značajnih projekata, posebno u energetskim objektima, trgovinskim lancima i poslovnim kompleksima te javnim ustanovama. Najviše aktivnosti zabilježeno je u vertikalama energetike i javnog sektora, gdje postoji kontinuirana potreba za pouzdanim i regulatorno usklađenim sigurnosnim rješenjima”, kazao je Zeljković.

Data centri

U svijetu u kojem poslovanje sve više ovisi o neprekidnoj dostupnosti digitalnih usluga, sigurnost i pouzdanost podatkovnih centara postaju temelj modernog infrastrukturnog ekosistema. Na jednom takvom projektu izgradnje novog podatkovnog centra APIS IT-a, kapaciteta 1.200 kW, koji uključuje integraciju ključnih energetskih podsistema, radio je hrvatski Eccos: “Svi ključni podsustavi objedinjeni su u centralni nadzorno-upravljački sustav (CNUS) koji omogućuje sveobuhvatan pregled i detaljan nadzor elektroenergetskog sustava. Takav integrirani pristup osigurava stabilan rad podatkovnog centra”, dodaje Krešimir Paić.

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazao je potrebu za visokim nivoom pouzdanosti i integracije sigurnosnih sistema s postojećom medicinskom infrastrukturom. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju preciznu koordinaciju tehničke zaštite i komunikacijskih sistema kako bi osigurali nesmetano funkcionisanje bolničkih procesa i zaštitu pacijenata. Kompanija Lunatronik realizirala je bolničke SOS sisteme s preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, pružajući brzo reagovanje u hitnim situacijama i povećavajući sigurnost osoblja i pacijenata. Istovremeno Eccos kontinuirano implementira napredne sisteme tehničke zaštite i bolničke komunikacijske sisteme u najvećim bolnicama u Hrvatskoj.

Vrijedna priznanja

Stručna izvrsnost kompanije KING ICT potvrđena je i kroz priznanje – dvije Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2025.

Prva nagrada dodijeljena je za najreprezentativniji projekat sistema sigurnosti (HAC), dok je druga priznanje za najbolji projekat poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice (VEPAR). “Ovi rezultati potvrđuju sposobnost KING ICT-a u integraciji sigurnosnih i cyber rješenja, s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost prometa, logističkih operacija i građana”, kaže Matija Mandić.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Iako se sigurnosna tržišta u Jadranskoj regiji razlikuju po veličini, investicijskom kapacitetu i regulatornom okviru, navodi naših sagovornika jasno pokazuju da se potražnja u 2025. godini grupisala oko nekoliko ključnih kategorija rješenja. Ono što se pritom mijenjalo nije samo tehnologija već i način na koji korisnici promišljaju sigurnost – sve manje kao zbir pojedinačnih sistema, a sve više kao integrisan, upravljiv i mjerljiv proces koji mora imati jasnu funkciju unutar šireg poslovnog i društvenog konteksta.

Integracija i unifikacija

Kontrola pristupa profilira se u gotovo svim zemljama kao jedna od najdinamičnijih oblasti tehničke zaštite, ali i kao polazna tačka za širu integraciju sigurnosnih sistema. Investitori i operateri sve češće prepoznaju da je sigurnost objekta više od ulaza i izlaza – riječ je o upravljanju prostorom, ljudima i rizicima kroz objedinjena rješenja koja povezuju tehničku i digitalnu sigurnost. U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Gjorgjievskog iz OSA Obezbeduvanja, najveća potražnja usmjerena je upravo na rješenja koja omogućavaju centralizirano upravljanje i povezivanje različitih sistema: “Najveći interes bilježimo za centralizirane sisteme kontrole pristupa integrirane s BMS platformama, uz istovremenu primjenu IP videonadzora visoke rezolucije, iznad 4 MP.”

U Bosni i Hercegovini trend je sličan. Napredna i integrisana rješenja postaju standard. Navevši “sisteme kontrole pristupa integrisane s evidencijom radnog vremena te integrisane sigurnosne platforme koje objedinjuju više sistema u jedinstveno upravljanje” kao jedne od najtraženijih rješenja, suosnivač Middle pointa pojašnjava razloge: “Razlozi povećane potražnje leže u potrebi za većom operativnom efikasnošću, smanjenjem sigurnosnih incidenata, prelasku sa zastarjelih analognih rješenja na moderne digitalne i mrežne tehnologije, kao i u smanjenju broja uposlenika angažovanih na fizičkoj zaštiti”, rekao nam je Zeljković.

U Hrvatskoj se kontrola pristupa gotovo više ne posmatra kao samostalan sistem, već kroz unifikaciju, pri čemu je objedinjena s videonadzorom, LPR-om, zaštitom perimetra i integracijom s IoT uređajima unutar jedinstvene platforme. “Poseban naglasak stavljamo na naše KING Fearless native cloud rješenje, koje omogućuje visoku razinu integracije, skalabilnosti i otpornosti sustava”, objašnjava Mandić iz KING ICT-a. “Korištenjem vlastitog hardverskog rješenja FED (Fusion Edge Device), sustav je posebno učinkovit u osiguravanju sigurnosti Edge lokacija, gdje napredno procesiranje analitičkih metapodataka omogućuje povezivanje i koordinaciju sustava iz različitih vertikala, primjerice prometa i sigurnosti.” Ovakav pristup omogućuje korisnicima da u realnom vremenu imaju centraliziran pregled i kontrolu nad kompleksnim sigurnosnim sistemima, što je ključna prednost u zaštiti kritične infrastrukture i velikih poslovnih objekata. “Bez integracijskih platformi sustava tehničke zaštite (PSIM – Physical Security Information Management)”, dodaje Paić, “nezamislivo  je moderno i kvalitetno rješenje sustava tehničke zaštite većih i kompleksnijih objekata te pogotovo objekata kritične infrastrukture.”

Digitalni grad

Iz Eccosa dodatno naglašavaju vrijednost njihovih integracijskih platformi koje omogućavaju centralno upravljanje pristupom u kompleksnim infrastrukturnim, zdravstvenim i industrijskim okruženjima. “Najtraženiji proizvodi naše tvrtke u Hrvatskoj su dva vlastita integracijska rješenja: Epsimax i ESCEP. Epsimax je središnja integracijska platforma za integraciju sustava tehničke zaštite i sustave zaštite od požara. Omogućuje distribuiran nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima iz jedne aplikacije. Potpuna integracija sustava i kontinuirana analiza podataka značajno olakšavaju nadzor i upravljanje operaterima te povećavaju sigurnost objekata”, rekao je Paić, dodavši kako otvorenost te platforme omogućava brzu i jednostavnu implementaciju i povezivanje s internim sustavima i procesima tvrtke.

S druge strane, Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) namijenjena je digitalizaciji gradova. Platforma pruža univerzalni interfejs za rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici u svakodnevnom funkcionisanju grada. “ESCEP omogućuje kontrolu pristupa vozila, centralizirano upravljanje prometom i pametnom signalizacijom. Implementacija sustava naplate parkiranja putem različitih kanala i videonadzora s naprednom analitikom omogućuje optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i nepotrebno kruženje vozila”, kazao je on.

Od slike ka odluci

Videonadzor ostaje najzastupljenija kategorija tehničke zaštite u cijeloj regiji, ali njegova uloga se ubrzano mijenja. Videonadzor prestaje biti pasivni alat i postaje aktivni element sigurnosne arhitekture. “Najtraženiji su IP videonadzorni sistemi s naprednom videoanalitikom, odnosno sve veća primjena AI i videoanalitike u nadzoru i prevenciji incidenata”, objašnjava Zeljković iz Middle pointa, dodavši da iza toga “stoji potreba za većom operativnom efikasnošću i smanjenjem sigurnosnih incidenata”.

Klijenti danas traže sisteme koji ne samo da snimaju, već prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivno djelovanje. “Razlog njihove visoke potražnje leži u ubrzanom tehnološkom napretku, prije svega u razvoju napredne videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, kao i u sve pristupačnijim cijenama opreme. Klijenti danas očekuju rješenja koja ne samo da snimaju već i prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivnu sigurnost, što savremeni videonadzorni sistemi u potpunosti omogućavaju. Primjetan je i trend rasta potražnje za integrisanim sistemima tehničke zaštite koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa i alarmne sisteme, posebno kod klijenata koji teže centralizovanom nadzoru sigurnosnih funkcija”, kaže Edin Palo.

“Najprodavanija rješenja su iz videonadzora objekata, kao najzastupljenijeg u segmentu zaštite. Primjetan je trend potražnje za novim tehnologijama – AI rješenjima u samim sustavima nadzora objekata, čime se želi postići što veći stupanj zaštite samih objekata i podići sigurnost i nadzor na veći tehnološki nivo”, pojašnjava Ivica Brekalo iz A.f.p.-a, dodavši da implementacija AI tehnologija omogućava preciznije praćenje i detekciju anomalija. I Robert Pažitka iz Proalarma dodaje da je primjena vještačke inteligencije u videonadzoru značajno porasla, omogućavajući obradu velikih količina podataka i uključivanje komunikacijskih funkcija sličnih ChatGPT-u.

Slično se dešava i u Sloveniji, gdje Ljubiša Jevđenić iz Mars Commercea ističe da Slovenija, kao digitalno napredna i povezana zemlja, prati globalne sigurnosne trendove s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, usklađenost s EU regulativom i inteligentne nadzorne sisteme, dok Aleš Ribič iz HIS-ja naglašava rastuću primjenu vještačke inteligencije u svim sferama sigurnosti. “Avigilon videosustavi i kontrola pristupa su bili najtraženiji proizvodi i rješenja naše kompanije u Sloveniji. Razlog tome je što smo kao distributeri prisutni u cijeloj regiji. Veliki je broj upita i za softverskim rješenjima za nadzorne centre zbog uvođenja standarda EN50518:2019”, kazao je Ribič.

Važno je dodati da se u Sjevernoj Makedoniji bilježi snažna potražnja za IP kamerama rezolucije iznad četiri megapiksela, što pokazuje rastuću potrebu za detaljnijim i pouzdanijim vizuelnim podacima, te da u Srbiji i Hrvatskoj sve veću popularnost dobijaju dual light IP kamere zbog optimalnog odnosa kvaliteta slike i uloženih sredstava.

Kontrola pristupa i videonadzor u oblaku

Upravljanje pristupom putem clouda i prelazak na virtuelne kartice bili su jedan od glavnih generatora rasta Lunatronika u prošloj godini. Fleksibilnost, lakše upravljanje i viši nivo sigurnosti koje nude virtuelni kredencijali direktno su se reflektovali na strukturu realizovanih rješenja i očekivanja krajnjih korisnika. Iz Lunatronika kao glavne trendove za 2025. izdvajaju primjenu cloud sistema kontrole pristupa Brivo, cloud videonadzora Eagle Eye Networks, korištenje AI tehnologije u videonadzoru te uvođenje virtuelnih kredencijala umjesto klasičnih kartica i tagova. “Sistemi kontrole pristupa sa virtuelnim karticama kompanije STid, smart alarmni sistemi Ksenia Security, integrisani sa IP video-interfonima, SOS hotelski i bolnički sistemi i parking sistemi sa ANPR kamerama i aplikacijom za sekundarnu identifikaciju su bili najtraženija rješenja”, rekao je izvršni direktor Vulović.

I zagrebački Proalam bilježi snažan rast interesa za videonadzornim cloud rješenjima, kao i za primjenom AI tehnologija u kombinaciji s drugim sigurnosnim sistemima. “Najtraženiji i istovremeno najprodavaniji proizvodi su integralna rješenja sustava tehničke zaštite u maloprodajnom sektoru, te rješenja cloud videonadzornih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji. Razlog je kvaliteta i postojanost na koju se naši klijenti mogu dugoročno osloniti”, navodi Robert Pažitka, osnivač i vlasnik Proalarma.

Utjecaj regulativa na jačanje sigurnosti

Iz cijele regije, a naročito zemalja koje su u Evropskoj uniji, bilježimo sve veći utjecaj regulativa i standarda na jačanje cyber otpornosti. Trendovi u cyber sigurnosti i integraciji tehničke zaštite u velikoj su mjeri rezultat provedbe NIS2 direktive. “Organizacije su ubrzano uvodile sustave za upravljanje cyber rizicima, nadzor mreža i obvezno prijavljivanje incidenata, uz jačanje nacionalnih CERT/NCSC kapaciteta. U okviru NIS2, posebna pažnja posvećena je kritičnim subjektima (CER – Critical Entities Resilience), čime je u praksi potaknuta sustavna modernizacija zaštite kritične infrastrukture i značajno povećana odgovornost uprava za sigurnost, kako tehničku tako i kibernetičku”, navodi Mandić iz KING ICT-a. Slično detektuju i u Eccosu. “Naglasak je na kibernetičkoj sigurnosti sustava tehničke zaštite, čiju važnost dodatno naglašava i zahtjeva nova, kako hrvatska tako i europska pravna regulativa (Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, NIS2, CRA i dr.)”, dodaje Paić.

Sličan smjer razvoja bilježi i Crna Gora i Srbija. Videonadzor i cyber zaštita obilježili su prošlu godinu, kažu iz CP Security Groupa, dok iz Regiusa naglašavaju da je 2025. protekla u znaku jačanja cyber sigurnosti, modernizacije ICT infrastrukture i zaštite kritičnih sistema. “Cyber sigurnost je postala strateški prioritet u vidu jačanja cyber odbrane i svijesti o istoj. Također je u nacionalnom fokusu i digitalna transformacija i pametna bezbjednost, koja podrazumijeva korišćenje sve više AI u bezbjednosti, kao i jačanje sigurne infrastrukture u vidu jačanja mreža i ICT sistema sa zadovoljavajućim sigurnosnim standardima”, kaže Obradović.

U Bosni i Hercegovini, navode iz Middle pointa, u fokusu je “cyber sigurnost kao sastavni dio sigurnosnih projekata te usklađenost sa standardima i regulativama”, dok SEC ONE-a dodaju da digitalizacija poslovanja, veći fokus na prevenciju sigurnosnih rizika i pojačani regulatorni zahtjevi dodatno podstiču potražnju za kombinacijom fizičke zaštite i naprednih tehničkih rješenja.

Između propisa i povjerenja

Protupožarna zaštita ostaje snažno regulisana oblast, ali i segment u kojem se sve jasnije vidi potreba za integracijom s ostalim sigurnosnim sistemima. U Bosni i Hercegovini, Middle point i A.f.p. bilježe rast potražnje za vatrodojavnim sistemima i detekcijom zapaljivih i eksplozivnih materija, naročito u industrijskim objektima, energetici i javnim ustanovama. Ovakvi sistemi se sve češće implementiraju kao dio šire sigurnosne infrastrukture, a ne kao izolovana rješenja. U Hrvatskoj, Eccos i KING ICT integrišu protupožarne sisteme u centralizirane platforme tehničke zaštite, čime se omogućava brža reakcija i bolja koordinacija sigurnosnih procesa, dok crnogorski Regius izdvaja projekte rane detekcije i dojave požara, posebno u kontekstu kritične infrastrukture i zaštite državnih granica.

Prva linija odbrane

Na kraju, zaštita perimetra bilježi snažan rast. Bilježimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji povećanu potražnju za termalnim kamerama, dvosenzorskim rješenjima, radarima i njihovom integracijom u centralne nadzorne sisteme. Fokus je posebno na zaštiti kritične infrastrukture, obale i državnih granica, kao i na nadzorom u noćnim i otežanim uslovima. Detekcija upada na perimetru uz AI analitiku postaje standard i u logistici, prometu i industrijskim kompleksima. Među trendovima je “korištenje naprednih rješenja perimetarske zaštite korištenjem videoanalitike bazirane na umjetnoj inteligenciji, termalnih kamera, radara i LiDAR-a, biometrije i mobilnih telefona za identifikaciju osoba u sustavima kontrole pristupa”, objašnjava Paić.

Tehnologija koja spaja

Sve zemlje Jadranske regije slijede sličan pravac razvoja – integraciju sistema, primjenu vještačke inteligencije, prelazak na cloud platforme i snažnu povezanost tehničke i cyber sigurnosti. Kompanije koje investiraju u moderne tehnologije i centralizirane platforme ne samo da povećavaju efikasnost operacija, već postavljaju nove standarde u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture. Sigurnosno tržište Jadranske regije u 2025. pokazuje jasnu transformaciju: fizička i digitalna sigurnost više nisu zasebne sfere, već dio jedinstvenog, integrisanog sistema koji koristi najnaprednije tehnologije – od AI i cloud rješenja do dronova i napredne videoanalitike. Investicije u ove tehnologije ne samo da štite kritičnu infrastrukturu i resurse već omogućavaju bržu reakciju, preciznije donošenje odluka i veću otpornost društva na rastuće prijetnje. Jasno je da je budućnost sigurnosti u regiji već ovdje – ona pripada onima koji razumiju da integracija, digitalizacija i pametna tehnologija nisu opcija, već imperativ za održivu i sigurnu budućnost.

Salto XS4 Sense: Pametno i efikasno upravljanje energijom

Na tržište je došao XS4 Sense, pametni bežični sistem namijenjen da optimizira potrošnju energije, smanji emisije ugljik-dioksida i podrži ciljeve održivosti – uz potpunu integraciju u Saltov ekosistem pametnog pristupa

Piše: Agnieszka Filipowicz, menadžerica za razvoj poslovanja za Centralnu i Istočnu Evropu, Salto; E-mail: a.filipowicz@saltosystems.com

Salto XS4 Sense je inovativan sistem za pametno upravljanje energijom (SMES), dizajniran da transformiše pristup energijskoj efikasnosti u zgradama. Kombinujući najsavremeniju bežičnu tehnologiju s platformom za praćenje energije u stvarnom vremenu, XS4 Sense omogućava upraviteljima objekata da smanje potrošnju energije, umanje svoj ugljični otisak i ostvare ciljeve održivosti – sve to bez složenih instalacija ili invazivnih nadogradnji infrastrukture.

Rješenje proširuje tehnološki portfolio ekosistema pametnog pristupa integracijom praćenja energije u stvarnom vremenu, napredne detekcije prisutnosti i kontrole grijanja, ventilacije i klimatizacije u kompaktan uređaj koji je pogodan za ugradnju u već izgrađene objekte. Bežično rješenje se besprijekorno integriše sa Saltovim postojećim ekosistemom pametnog pristupa, uključujući Salto Space i BLUEnet infrastrukturu, omogućavajući brzu instalaciju u hotelima, kancelarijskim prostorima, studentskim domovima, na kruzerima i dr.

Jednostavno upravljanje

Napravljen da funkcioniše kao cjelina, dizajniran za naknadnu ugradnju u izgrađene objekte i certificiran za održivost, XS4 Sense omogućava upraviteljima objekata da smanje potrošnju energije bez potrebe za složenim elektroinstalacijama ili novom infrastrukturom. Značajne uštede energije ostvaruju se optimizacijom potrošnje na nivou pojedinačne sobe ili prostora, osiguravajući poboljšanu ukupnu energijsku efikasnost. Njegova napredna bežična arhitektura eliminiše potrebu za komplikovanim postavkama ili dodatnim alatima, čineći instalaciju brzom i bez prekidanja rada.

Kao “sve u jednom” pametni kontroler, ovaj kompaktni bežični uređaj integriše višestruke funkcionalnosti, uključujući detekciju pokreta, senzore na vratima i prozorima te kontrolu grijanja, ventilacije i klimatizacije, što ga čini pogodnim za svaku prostoriju. Njegove fleksibilne opcije ugradnje omogućavaju postavljanje na plafone, pod nadstrešnice ili na okvire vrata i prozora, s neinvazivnim dizajnom idealnim za prostore u punoj funkciji kao što su hoteli, studentski domovi, radni prostori, zdravstvene laboratorije, kabine na kruzerima i mnogi drugi.

Idealno rješenje

XS4 Sense funkcioniše u potpunoj harmoniji sa Saltovom platformom pametnog pristupa i u potpunosti je integrisan sa Salto Space sistemom, kombinujući sigurnost i energijsku efikasnost u jedinstveno pametno pristupno rješenje. XS4 Sense predstavlja jedinstvenu priliku da se dopune postojeća rješenja kontrole pristupa i ostvari mjerljiv utjecaj na održivost. Sistem podržava praćenje u stvarnom vremenu i analitičke uvide koji omogućavaju upraviteljima objekata da demonstriraju mjerljiv ekološki utjecaj i smanje dugoročne operativne troškove.

Egal: Nova era mapiranja mrežne infrastrukture

RapidID je softverski sistem za evidentiranje kablova razvijen da pojednostavi, automatizira i digitalizira ovaj proces. Sistem automatizira taj dugotrajan i greškama sklon proces, pružajući brži i jednostavniji način za postavljanje, praćenje i upravljanje kablovima

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Sistem za mapiranje mreže RapidID značajan je iskorak u upravljanju pasivnom mrežnom infrastrukturom, u kojoj se evidencija kablova tradicionalno smatra jednim od najsporijih, najzahtjevnijih i greškama najpodložnijih procesa. Umjesto ručnog označavanja, ispisivanja etiketa, fizičkog praćenja kablova i manuelnog unosa podataka u sisteme nadzora, RapidID uvodi digitaliziran, automatiziran i standardiziran pristup koji dijelove mreže evidentira na osnovu fabrički generisanih barkodova i specijaliziranog softvera.

Kablovi, najranjivija tačka sistema

Ručna evidencija kablova postaje sve veći teret u savremenim IT okruženjima, posebno u data centrima, gdje evolucija tehnologija poput cloud računarstva, analitike velikih podataka i vještačke inteligencije povećava pritisak na fizičku infrastrukturu. Paralelno s tim, zahtjevi regulativa kao što je NIS2 u Evropi te standarda ISO/IEC 27001 i ISO 22301 nameću obavezu većeg stepena otpornosti na prekide rada i cyber napade, uključujući i one izazvane fizičkim propustima u infrastrukturi. Iako se najviše pažnje usmjerava na aktivne mrežne komponente, istraživanja pokazuju da fizička kablovska infrastruktura ostaje među najranjivijim tačkama sistema.

RapidID je razvijen kao odgovor na ove izazove. On kombinira hardver i softver u rješenje koje može smanjiti vrijeme i troškove evidencije kablova i do pedeset posto. Ključ njegove efikasnosti leži u unaprijed označenim bakarnim i optičkim patch kablovima, koji se koriste zajedno s aplikacijom dostupnom za Windows, Android i iOS uređaje. Svaki kabl nosi jedinstven barkod generisan u fabrici, što znači da tehničari na terenu ne moraju ručno označavati kablove niti kasnije unositi podatke u dokumentaciju. Umjesto toga, dovoljno je skenirati kabl. To tehničarima omogućava da identifikuju krajnje tačke kablova bez fizičkog povlačenja i bez rizika od slučajnog isključenja.

Trajno dostupni podaci

Softver automatski poredi i trenutne konekcije s ranije snimljenim stanjem i identifikuje promjene, tako da se nova konfiguracija potvrđuje klikom, bez ponovnog mapiranja i ručnog unosa. Dodatno, RapidID omogućava izvoz dokumentacije u Excel format, odakle se podaci lako integriraju u DCIM i NMS sisteme.

RapidID pojednostavljuje proces relokacije i širenja infrastrukture u okruženjima gdje se infrastruktura često mijenja. Tehničar najprije skenira kabl na postojećoj lokaciji, zatim fizički mijenja vezu, a potom ga skenira na novoj poziciji, nakon čega sistem automatski potvrđuje promjenu. Također, brojne kompanije se oslanjaju na znanje najiskusnijih zaposlenika, čime dokumentacija postaje neodrživa. RapidID uklanja takvu zavisnost jer digitalizira znanje o mrežnim vezama i čini ga trajno dostupnim, bez obzira na promjene u osoblju, strukturi mreže ili lokaciji opreme. Sistem je koncipiran u skladu s industrijskim standardima za označavanje kablova, kao što su ANSI/TIA-606-D i ISO/IEC TR 14763-2-1, a identifikatori su kreirani tako da traju i duže od kablova na koje se postavljaju. Za korisnike u Jugoistočnoj Evropi RapidID je dostupan putem kompanije EGAL.

Alarm automatika:  ABsistem: Nova era integracije

U vremenu kad se poslovanje suočava s rastućim troškovima, nedostatkom radne snage i potrebom za većom efikasnošću, ABsistem integracije, razvijene u Alarm automatici, omogućuju nova rješenja u poslovanju. Više nije riječ samo o sigurnosti – danas je to platforma koja povezuje energetiku, operativne procese, maloprodaju, parking i naplatu u jednu funkcionalnu cjelinu

Piše: Senad Džabija, direktor projektne prodaje, Alarm automatika; E-mail: senad@alarmautomatika.com

ABsistemEnergy je napredni monitoring sustav koji prati potrošnju raznih energenata (struje, plina, loživog ulja, vode, pare) i parametara stanja okoline (vlaga, CO2, atmosferski tlak, vanjska i unutarnja temperatura) s ciljem optimizacije potrošnje i troškova uz očuvanje komfora u radnom i životnom prostoru. Aplikacija izračunava CO2 otisak i omogućuje donošenje konkretnih mjera za smanjenje potrošnje. Alarmi u realnom vremenu upozoravaju na odstupanja i omogućuju brzu reakciju, a omogućene su i razne automatske reakcije kojima se HVAC i drugi sustavi prilagođavaju stvarnim uvjetima. Omogućena je i vizualizacija prikupljenih podataka na razne načine – po zonama, uređajima ili vremenskim intervalima.

Primjena ABsistemEnergy sustava rezultira sa do 20 % manje troškova za energiju, smanjenjem otiska CO2 i usklađenost sa zelenim politikama – bez dodatnog osoblja.

Deficitarni ljudski resursi

ABsistem integracije pomažu i pri rješavanju velikog problema današnjice – nedostatka kvalificirane radne snage, posebno u tehničkim, operativnim i uslužnim sektorima, te omogućuju da se mnogobrojni zadaci obave sa do 50 % manje operativnog osoblja, uz brže reakcije i bolju kontrolu. Automatizacija smanjuje potrebu za stalnim nadzorom i ručnim intervencijama, pa jedan operater može upravljati cijelim objektom ili nizom objekata s više poslovnih aspekata kao što su sigurnost, potrošnja energije, parking ili posjećenost.

Rješenja za maloprodaju

ABsistemCounter i SmartRetail moduli omogućuju novu razinu analitike presudnu za efikasnije poslovanje u trgovinskom sektoru. Brojanje kupaca i njihovo kretanje (heat mape) prate se u realnom vremenu te omogućuju vizualizaciju interesa kupaca. Primjena ABsistem rješenja za maloprodaju omogućuje do 25 % veću konverziju kada su promocije usklađene s prometom i vremenskim uvjetima. Također, točni podaci o broju kupaca u nekom periodu omogućuju i optimizaciju broja djelatnika u smjenama te do 30 % manji trošak osoblja.

Parking & ticketing

ABsistemPark i ParkPay omogućuju automatsku naplatu računa za parking putem LPR kamera i rampi, signalizaciju slobodnih parkirnih mjesta i vođenje korisnika do njih. Pomoću Ticketing sustava omogućena je prodaja za ulaznice, coworking, evente bez potrebe za osobljem koje bi se time bavilo. Uštede dosežu do 90 % troškova operatera, uz 20–30 % veći promet i direktne prihode.

Više od sigurnosti

Svi koji se bore s nedostatkom kadrova, rastućim troškovima i mnogobrojnim operativnim izazovima poslovanja trebaju razmišljati o tome kako postojeće tehničke sustave i tehnologije staviti u funkciju unaprjeđivanja poslovanja. ABsistem integracije su iznimno fleksibilna rješenja koja nadoknađuju niz ograničenja i zahtjeva poslovanja današnjice i koja tim Alarm automatike može u potpunosti prilagoditi potrebama aplikacije.

Segment Ušteda / dobit
Energetika -5–20 % trošak energije, manji otisak CO2
Operativno upravljanje -50 % osoblja, +100 % kontrola
Maloprodaja i brojači -30 % trošak osoblja, +25 % konverzija
Parking i ticketing +30 % prihod, -90 % trošak osoblja

 

DVS: Novo rešenje za DLP video-zidne sisteme

U skladu sa zahtevima za povećanje pouzdanosti i efikasnosti 24/7 sistema tehničkog nadzora na objektima u okviru energetskog sektora, DELTA Electronics nudi inovativna i jedinstvena tehnološka rešenja, kompatibilna sa video-zidovima svih vodećih svetskih proizvođača
Piše: Dejan Vujić, inženjer za projektovanje kontrolnih soba, DVS; E-mail: d.vujic@dvs.rs

Laserski retrofit projekcioni moduli kompanije DELTA Electronics primenjeni su na Mitsubishi video-zidnim sistemima koji su u kontrolnom centru Hidroelektrane u Negotinu instalirani pre gotovo petnaest godina. Zamena je izvršena jednostavno, bez značajnijih građevinskih ili instalacionih radova – postojeći Mitsubishi LED DLP moduli zamenjeni su potpuno novom generacijom DELTA Electronics laserskih modula, koji koriste laserski izvor svetlosti. Time je postignut izuzetan primer efikasne modernizacije postojećeg sistema, bez potrebe za potpunom infrastrukturnom rekonstrukcijom.

Opis projekta

Kontrolna soba hidroelektrane koristi video-zid kao centralni vizuelni alat za nadzor i upravljanje tehnološkim procesima. Tokom godina eksploatacije, originalni DLP moduli dostigli su kraj svog radnog veka, što je dovelo do smanjenja svetlosnog intenziteta i rasta troškova održavanja.

Rešenje je pronađeno u ugradnji Delta Electronicsovih laserskih retrofit modula, potpuno kompatibilnih sa postojećim kabinetima Mitsubishi sistema. Na taj način zadržana je postojeća mehanička i strukturna infrastruktura, dok je optičko i elektronsko jezgro sistema u potpunosti osveženo. Projekat je obuhvatio zamenu svih DLP projekcionih modula novim laserskim jedinicama, instalaciju savremenog video-zidnog kontrolera nove generacije i kompletnu zamenu signalnih i energetskih kablova.

Prednosti laserskog izvora

Primena laserskog svetlosnog izvora donosi niz ključnih prednosti u odnosu na ranije LED i lampne tehnologije, uključujući znatno duži radni vek bez potrebe za periodičnim zamenama, stabilan nivo osvetljenja i kontrasta tokom celog životnog ciklusa, manju potrošnju električne energije, kao i tihi rad bez potrebe za dodatnim hlađenjem. Rezultat je kvalitetniji, jasniji i energetski efikasniji prikaz, uz značajno smanjenje troškova održavanja i zastoja u radu sistema.

Jupiter video-zidni kontroleri

U okviru projekta implementiran je video-zidni kontroler Jupiter Catalyst V. Procesor je zasnovan na najnovijoj PCIe tehnologiji za video-capture funkciju, kao i poslednjoj generaciji Direct DMA tehnologije, koja omogućava najbržu komunikaciju između capture i izlaznih video-kartica, uz optimalno korišćenje GPU resursa. Korisnicima je omogućeno prikazivanje SCADA platforme preko čitave površine video-zida putem mrežne konekcije tipa klijent – server, uz mogućnost prikaza dodatnih mrežnih i lokalnih izvora signala.

Rezultati

Hidroelektrana je dobila novi radni ciklus ključnog sistema vizuelnog nadzora, bez potrebe za investiranjem u potpuno novi video-zid. Na ovaj način postignut je optimalan balans između tehničke modernizacije, ekonomičnosti i dugoročne pouzdanosti, s očekivanim vekom trajanja sistema od najmanje deset godina. Projekat potvrđuje da retrofit pristup modernizaciji može biti izuzetno efikasno i održivo rešenje za produženje životnog veka kompleksnih vizuelnih sistema, naročito u okruženjima gde je kontinuitet rada od strateškog značaja.

Sigurnost u hotelima: Nevidljiva pozornica luksuza

Kako sigurnost oblikuje hotelsko iskustvo sagledavamo kroz perspektive menadžera sigurnosti i rukovodilaca luksuznih hotela u zemljama regije te predstavnika vodećih kompanija iz oblasti protivpožarne zaštite, videonadzora i kontrole pristupa

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnost je neizostavan temelj modernog hotelijerstva, a ne samo prateća funkcija. Kada gosti dođu u hotel, očekuju ugodan boravak, kvalitetnu uslugu i osjećaj sigurnosti. Iako se o tome rijetko govori, sigurnost je često presudan faktor koji odlučuje hoće li se gost ponovo vratiti i preporučiti hotel drugima. Od zaštite njihove sobe i ličnih stvari pa do načina na koji osoblje reagira u hitnim situacijama – povjerenje gostiju temelji se na uvjerenju da su dobro zaštićeni. To posebno dolazi do izražaja u luksuznim objektima i destinacijama, gdje gosti očekuju ne samo diskretnu uslugu već i vrhunsku sigurnost. Zato u nastavku otkrivamo kako sigurnost utječe na hotelsko iskustvo gledano iz ugla menadžera sigurnosti i rukovodilaca luksuznih hotela, ali i predstavnika vodećih proizvođača sigurnosne i vatrodojavne opreme.

Kako izgraditi povjerenje

Danas sigurnost u hotelima podrazumijeva mnogo više od klasične fizičke zaštite. Ona uključuje videonadzor, kontrolu pristupa i zaštitu perimetra, ali i zaštitu digitalnih podataka, prevenciju cyber napada, obuku osoblja i uspostavljanje jasnih procedura za krizne situacije. Drugim riječima, sigurnost je postala jedan od ključnih stubova hotelijerstva, bez kojeg je teško graditi reputaciju i održati konkurentnost, a to nije nimalo lako postići. Naši sagovornici, menadžeri sigurnosti u luksuznim hotelima, naglašavaju da su glavni izazovi u zaštiti gostiju, osoblja i imovine balansiranje visokih sigurnosnih standarda s privatnošću i komforom, kao i koordinacija svih sektora hotela.

Zoran Vučinović, glavni menadžer sigurnosti hotela Mamula Island by Banyan Tree u Herceg Novom i koordinator Odbora za bezbjednost hotela Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, pojašnjava da zaštita gostiju i zaposlenih u luksuznim hotelima zahtijeva visokoobrazovane i stručne rukovodioce, uz moderne tehničke mjere i standardne sigurnosne procedure.

“Raniji pristupi, kada su se birali uskoprofilisani kadrovi iz zaštitarskih, policijskih ili vojnih struktura, bez šireg poznavanja hotelskog poslovanja i ove industrije – više nisu prihvatljivi. Sveobuhvatno poznavanje odnosa na luksuznim destinacijama i u hotelima visoke kategorije podrazumijeva balans između sigurnosnih mjera i privatnosti, diskretnosti i poštovanja posebnih zahtjeva gostiju i posjetilaca”, kazao je Vučinović. Pored tehničkih mjera i procedura, Vučinović ističe i važnost ličnog pristupa – upoznavanja i izgradnje prijateljskog odnosa i povjerenja s gostima. “Često naš tradicionalni balkanski način dobrodošlice, uz poštovanje u svim okolnostima, daje odlične rezultate i dodatno jača povjerenje u sistem”, kaže on.

Slične izazove prepoznaje i Miljan Jovanović, menadžer sigurnosti hotela Radisson Collection, Old Mill Belgrade, koji je dio međunarodnog lanca Radisson grupacije hotela. On navodi da luksuzni hoteli često primaju važne goste iz svijeta biznisa, politike, kulture i zabave, zbog čega diskretne i nenametljive mjere postaju presudne. Veliki hotelski kompleksi, dodaje Jovanović, zahtijevaju sofisticirane sisteme kontrole pristupa i stalni monitoring, dok su obuka osoblja i jasne procedure reakcije na incidente od suštinskog značaja.

“Najveći izazov nije samo u tehničkim rješenjima već u psihološkom aspektu – gosti žele da se osjećaju sigurno, ali ne i kontrolisano ili ograničeno. Diskretan, profesionalan i nenametljiv pristup obezbjeđenja ključan je kako bi sigurnosne procedure ostale neprimjetne, a istovremeno efikasne”, zaključuje Jovanović.

Ni Hotel Courtyard by Marriott u Beogradu, član Marriott International grupacije, nije izuzetak. I ovdje su u fokusu izazovi fizičke, tehničke i zaštite od požara, cyber sigurnosti te zdravstvene zaštite u radu tog hotela visoke kategorije. “Uvijek krećemo od fizičke sigurnosti gostiju i osoblja. Kod hotela visoke kategorije dodatni izazov je smještaj javnih ličnosti, delegacija i diplomata, što podrazumijeva poštovanje posebnih bezbjednosnih protokola. Zaštita od požara također predstavlja poseban izazov, jer hoteli rade cjelodnevno. Moramo osigurati ispravnost sistema i obučenost osoblja, kao i usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa standardima međunarodnih hotelskih kompanija. U digitalnoj eri poseban značaj imaju cyber sigurnost i zaštita podataka, što zahtijeva i edukaciju zaposlenih. Važna je i zdravstvena zaštita – iskustvo pandemije pokazalo je koliko je hotelska industrija fleksibilna i spremna na brze prilagodbe”, rekla je Stana Đuran, generalna menadžerica tog hotela.

Integracija napredne tehnologije sa stručno obučenim osobljem stvara povjerenje i osjećaj udobnosti kod gostiju, čime se gradi dugoročna lojalnost i reputacija hotela

Mobilni ključevi mijenjaju iskustvo gosta, smanjujući ili potpuno eliminišući redove prilikom prijave ili odjave

I luksuz i sigurnost

U savremenom hotelijerstvu sigurnost i komfor gostiju više nisu samo dodatak – oni su srž iskustva. Trendovi jasno pokazuju da hoteli sve više integrišu tehnologiju u svakodnevni rad, koristeći digitalizaciju, beskontaktna rješenja, pametne senzore i vještačku inteligenciju. Automatizacija procesa prijave i odjave, kontrola pristupa i videoanalitika pomažu u prepoznavanju sumnjivog ponašanja, dok cyber sigurnost i zaštita podataka ostaju prioritet.

Na izolovanom ostrvu crnogorskog primorja, Hotel Mamula Island by Banyan Tree demonstrira kako luksuz i visok nivo sigurnosti mogu ići ruku pod ruku. Avigilon Smart sistem videonadzora s AI centralom, sa šest pametnih kamera od ukupno 86, pokriva cijelo ostrvo i omogućava potpunu kontrolu perimetra. “Kontrolu mogućeg nedozvoljenog i nenajavljenog pristupa osiguravamo uz pomoć potpune perimetarske pokrivenosti videonadzorom od 360 stepeni, dijela obale i dijela morskog pojasa, kao i stalnim koordiniranim patrolnim prisustvom i aktivnošću sigurnosnih službenika. Ugradnjom centralne pametne Avigilon videokamere sa četiri posebna sočiva i mogućnošću kružnog nadzora od 360 stepeni, napravili smo korak unaprijed u brzom uočavanju i identifikaciji manjih letećih objekata, obično dronova, koji mogu ugroziti privatnost naših gostiju, a u savremenim uslovima mogu predstavljati i potencijalno opasna sredstva”, pojašnjava Vučinović.

Zbog specifične lokacije, posebna pažnja posvećuje se sigurnom dolasku i ukrcaju gostiju na zahtjevnom pontonu, uz stroge procedure sigurnosti na moru. Pored pametnog videonadzora, koriste se pametne brave i ključevi, savremeni protivpožarni sprinkler i ansul sistemi te kompletna detekcija i monitoring požara sa dodatnim mjerama, uključujući aparate, ampule, prekrivače i planski projektovan hidrantski sistem.

Prednjače rješenja globalnih lidera

Bosch je ključni partner u primjeni i integraciji sistema zaštite, demonstrirajući kako sofisticirana rješenja mogu biti istovremeno i diskretna i efikasna. Njihovi protivpožarni sistemi posebno su prilagođeni velikim i kompleksnim hotelima poput navedenog, uklapajući se u dizajn i operativne zahtjeve bez narušavanja rada i komfora gostiju.
“Veći objekti, veći broj gostiju i sve sofisticiraniji dizajn zahtijevaju protupožarna rješenja koja pružaju pouzdanost, skalabilnost za budućnost i maksimalnu zaštitu, uz minimalan utjecaj na iskustvo gosta. U ovom dinamičnom okruženju pomažemo hotelima da zaštite ljude, imovinu i reputaciju. Inteligentna protupožarna rješenja, koja kombiniraju inovativnu tehnologiju, diskretan dizajn i učinkovito održavanje, štite goste i operacije bez ometanja svakodnevnog rada hotela”, objašnjava Danijel Jerković, direktor Odjela za Jugoistočnu Adriju – Safety Solutions u Bosch Building Technologiesu.

Dva hotelska projekta u Evropi dodatno ilustriraju kako Bosch stvara vrijednost u sektoru hotelijerstva. U Modern Times Hotelu u Švicarskoj izazov je bio pružiti maksimalnu sigurnost uz očuvanje elegantno dizajniranog okruženja. Bosch je implementirao AVENAR 4000 multisenzorske detektore i gotovo nevidljive protivpožarne detektore koji se besprijekorno uklapaju u interijer. Rezultat je vrlo pouzdana detekcija požara bez narušavanja estetike. Slično tome, Hotel Van der Valk Venlo u Nizozemskoj zahtijevao je kompletnu nadogradnju sistema detekcije požara tokom velikog renoviranja, a ključni izazov bio je održati funkcionalnost hotela dok se izvode radovi. Bosch je isporučio i instalirao više od 350 AVENAR detektora, implementirajući ih po zonama u pažljivo planiranom rasporedu, čime je izbjegnuto ometanje rada. Zahvaljujući ovom pristupu, hotel je ostao potpuno funkcionalan tokom nadogradnje.

Osim Boscha, koji se fokusira na protivpožarnu zaštitu i integraciju sistema, značajno mjesto u hotelskom sektoru zauzimaju i videonadzorna rješenja kompanije Hikvision. “Sudjelovali smo u brojnim projektima u hotelskom sektoru diljem Adriatic regije. Hikvision nudi rješenja poput videonadzora, videointerfona, kontrole pristupa, rampi, ali i sistema za registraciju gostiju (ISTP). Ovi sistemi pomažu hotelima da povećaju sigurnost, ubrzaju procese prijave i odjave te osiguraju tačnost podataka u skladu s lokalnim regulativama”, istakli su iz kompanije Hikvision za Adriatic regiju. Najveća je potražnja, dodaju, za Hikvisionovim IP kamerama nove generacije s umjetnom inteligencijom, naročito modelima s ColorVu i AcuSense tehnologijom, koje hoteli biraju zbog vrhunske slike u svim svjetlosnim uslovima, smanjenog broja lažnih alarma i efikasne kontrole prostora.

Digitalizacija pristupa

U hotelijerstvu je odavno izražena potražnja za sistemima kontrole pristupa i interfonima. ASSA ABLOY, kroz svoja TESA rješenja, dodatno naglašava značaj digitalizacije kontrole pristupa, koja postaje ključni faktor za iskustvo gostiju u današnjim hotelima. “Hoteli i objekti za iznajmljivanje digitalizaciju sve više smatraju ključnom za potpunije iskustvo gostiju u 21. vijeku. TESA rješenja za hotele unapređuju upravljanje pristupom u različitim vrstama ugostiteljskih objekata – od manjih hotela i apartmana, preko kampova sve do seoskih domaćinstava”, objašnjava Víctor Ciprián, menadžer TESA proizvoda za ugostiteljstvo u kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions za EMEIA regiju.

Govoreći o dominantnim trendovima u kontroli pristupa u hotelijerstvu, Ciprián ističe da su mobilni telefoni postali centralni element putovanja – služe kao karta, sredstvo plaćanja, vodič, navigacija itd. “Logično je da postanu i sobni ključ. Mobilni ključevi nude praktičnost, sigurnost i fleksibilnost, a uz to su i ekološki prihvatljiviji jer smanjuju upotrebu jednokratnih plastičnih kartica. Gostima omogućavaju beskontaktni i automatizirani check-in, što je danas sve traženije. Također olakšavaju kasni dolazak, što može postati dodatna pogodnost ili izvor prihoda za hotel”, kaže on.

Prednosti ovih sistema ogledaju se i u smanjenju gužvi na recepciji, ubrzanju procesa prijave i odjave, te uštedi troškova i resursa za menadžere hotela. Upravljanje je jednostavno, bez potrebe za dodatnom obukom osoblja, dok je kontrola pristupa u realnom vremenu moguća za veliki broj vrata i zajedničkih prostora.

Samostalni check-in

Praktični primjeri pokazuju efikasnost upotrebe mobilnih uređaja u kontroli pristupa. Hotel Flint u Austriji, smješten u renoviranoj vili iz 19. vijeka s modernim dodatkom, implementirao je TESA Wireless Online sistem sa 80 elektronskih brava i dodatnih uređaja. “Rješenje omogućava fleksibilnu i daljinsku kontrolu, dok gostima pruža samostalni check-in i pristup sobama putem mobilnog telefona”, naglašava Ciprián.

Sličan pristup primijenjen je u kompleksu turističkih apartmana Harpazul u Galiciji, Španija, gdje su instalirane TESA digitalne brave s Check-In by PIN funkcijom. Gosti unaprijed dobijaju jedinstveni kod tokom rezervacije, koji im omogućava ulazak u apartman i zajedničke prostore, a sistem je pripremljen i za buduće nadogradnje – kartice ili mobilne ključeve – što pruža dodatnu fleksibilnost i kontrolu pristupa.

Primjeri Hotela Flint i Harpazula jasno pokazuju kako TESA rješenja kompanije ASSA ABLOY ne samo da unapređuju sigurnost i efikasnost operacija već i transformišu iskustvo gostiju, u skladu s trendovima digitalizacije i pametnih tehnologija u hotelijerstvu.

Regionalni primjeri

Prateći trendove sofisticiranih sigurnosnih rješenja u evropskim hotelima, i hoteli u regiji, kao što su Radisson Collection Old Mill i Courtyard by Marriott, implementiraju napredne pametne tehnologije i digitalne alate, osiguravajući istovremeno visok nivo zaštite, efikasnost operacija i komfor gostiju. “Naši standardi su usklađeni sa globalnim procedurama brenda, što garantuje vrhunski nivo sigurnosti i udobnosti za goste i osoblje”, objašnjava Jovanović iz Radissona. Njihov je kompleks pokriven modernim videonadzorom s inteligentnim kamerama koje omogućavaju detekciju pokreta i prepoznavanje neovlaštenih aktivnosti. Senzori gasova i povišene temperature integrisani su u centralni BMS sistem (Building Management System), što omogućava brzo reagovanje u slučaju požara ili tehničkih incidenata. Pametni senzori u garažama i parking zoni povezani su s rampama i kontrolom pristupa, čime se smanjuje rizik od neovlaštenog ulaska i oštećenja sistema. Uz nadzor, ključna je i efikasna kontrola pristupa, kako gostiju tako i osoblja.
“Ulazak u sobe i određene hotelske prostore omogućen je kartičnim ključevima nove generacije (RFID tehnologija), a sistem bilježi sve pokušaje ulaska, što znatno doprinosi sigurnosti. Servisni prostori i kancelarije za osoblje dodatno su zaštićeni kontrolom pristupa, čime se sprečava neovlašteno korištenje. U planu je postepeno uvođenje digitalnih mobilnih ključeva putem aplikacije, što će gostima omogućiti otključavanje soba pomoću mobilnog telefona”, dodaje Jovanović.

Nijedna inovacija ne može zamijeniti bliskost s gostom i pažnju koju pruža čovjek. Upravo ta pažnja ostaje suština hotelijerstva, čak i u eri digitalnih inovacija

Minimiziranje rizika

Kada je riječ o cyber sigurnosti i njenom utjecaju na poslovanje hotela, trendovi zahtijevaju implementaciju sistema zaštite poslovanja, uključujući sigurnost plaćanja, rezervacijskih sistema i platformi kojima gost samostalno upravlja tokom prijave, rezervacije i plaćanja. Neki od tih sistema već su implementirani u hotelu Mamula Island by Banyan Tree, dok se drugi kontinuirano razvijaju uz obuke i prezentacije. Hotel također koristi automatiziranu kontrolu rasvjete i klimatizacije, što omogućava uštede i efikasno upravljanje iz centralnog sistema. “Svi gosti i partneri hotela zaštićeni su u skladu s globalnim standardima zaštite podataka, uključujući stroge GDPR protokole. Hotelska Wi-Fi mreža je segmentirana i dodatno osigurana, dok su interni serveri i rezervacioni sistemi zaštićeni enkripcijom i naprednim firewall rješenjima”, naglašava Jovanović, menadžer sigurnosti hotela Radisson Collection Old Mill Belgrade.

U Courtyard by Marriottu, pored klasičnih sigurnosnih mjera poput videonadzora, patrolling sistema i mobilnih ključeva, dodatno je uvedena Digital Guard usluga, koja se pokazala efikasnom i u bankarskom sektoru. “Digitalizacija i beskontaktna rješenja, poput mobilnih ključeva i digitalnih kartica, smanjuju rizike i ubrzavaju procese. Integracija pametnih sistema omogućava automatsku detekciju rizika i uštedu energije, dok napredna videoanalitika i AI pomažu u prepoznavanju sumnjivog ponašanja i prevenciji incidenata. Cyber sigurnost i zaštita podataka ostaju prioritet, uz enkripciju i stalnu edukaciju zaposlenih”, dodaje Jovanović.

Pogled u budućnost

Hotelijerstvo ulazi u eru u kojoj tehnologija sve snažnije podržava svakodnevni rad, ali pritom ne narušava lični odnos s gostom. Pametne sobe, AI asistenti, automatizirani sistemi, mobilni digitalni ključevi, biometrijska autentifikacija i integrisani pametni sigurnosni sistemi omogućavaju hotelima proaktivnu reakciju na rizike i povećanje operativne efikasnosti, bez narušavanja iskustva gostiju.

Takva digitalizacija, uključujući prediktivnu analitiku pogonjenu vještačkom inteligencijom, olakšava svakodnevne operacije i osoblju omogućava više vremena za direktan kontakt s gostima. U planu su i inovacije poput pametnih kreveta, virtuelnih prikaza soba i senzora za kvalitet zraka, što doprinosi održivom poslovanju, ali i postavlja pitanje kako tehnologiju integrisati bez gubitka ljudske interakcije.

Primjeri hotela Radisson Collection Old Mill Belgrade, Courtyard by Marriott i Mamula Island by Banyan Tree jasno pokazuju kako integracija pametnih sistema, AI analitike, digitalnih ključeva i automatizacije omogućava osoblju da se fokusira na ličnu interakciju s gostima. Diskretan dizajn, zaštita podataka i prediktivna analitika kombinuju tehnologiju i ljudski faktor, gradeći povjerenje, sigurnost i kvalitet iskustva.

No, “nijedna inovacija ne može zamijeniti bliskost s gostom i pažnju koju čovjek pruža. Upravo ta pažnja ostaje suština hotelijerstva, čak i u eri digitalnih inovacija”, zaključuje Vučinović iz hotela Mamula Island by Banyan Tree. U konačnici, digitalizacija i AI mijenjaju pravila igre, ali čovjek ostaje srž hotelijerstva. Pametni sistemi štite i nadgledaju, ali povjerenje, sigurnost i kvalitet iskustva gostiju grade se kroz lični pristup. Budućnost hotelijerstva leži u skladnoj sinergiji tehnologije i ljudskog faktora – sigurnost koja se osjeća, a nikada ne ograničava.

Pametna sigurnosna rješenja u hotelijerstvu

Savremeni hoteli sve češće se oslanjaju na tehnologiju koja objedinjuje sigurnost i komfor, stvarajući iskustvo koje gosti prepoznaju i cijene. Globalni proizvođači nude rješenja koja kombinuju protivpožarnu zaštitu, videonadzor, digitalnu kontrolu pristupa i integraciju sistema, čime se podiže sigurnost i optimizira rad osoblja.

Bosch je poznat po svojim protivpožarnim rješenjima, među kojima su AVENAR centrale i višesenzorski i nevidljivi detektori, te NEXOSPACE Fire System Explorer za daljinski nadzor. Ovi modularni sistemi omogućavaju preciznu i ranu detekciju, prediktivno održavanje i pouzdan rad bez kompromisa po estetiku interijera.

Hikvision nudi integrisana rješenja videonadzora, kontrole pristupa i upravljanja podacima, obogaćena AI analitikom za prepoznavanje ponašanja i registarskih tablica. Njihove IP kamere nove generacije s ColorVu i AcuSense tehnologijama pružaju visok kvalitet slike u svim svjetlosnim uslovima, dok integracija s hotelskim softverima i cloud/hibridna rješenja unapređuju operativnu efikasnost.

ASSA ABLOY kroz TESA rješenja fokus stavlja na digitalizaciju boravka gostiju. Mobilni ključevi i aplikacija Openow omogućavaju beskontaktni check-in, fleksibilan pristup sobama i zajedničkim prostorima, te jednostavno upravljanje. Time se smanjuju gužve na recepciji, štede resursi i podiže zadovoljstvo gostiju.

Zajednička karakteristika svih rješenja jeste diskretan pristup – sigurnost koja se ne nameće, ali osigurava goste, imovinu i reputaciju hotela.

SOC: Mozak, arsenal i graničarska kućica

Kako digitalna transformacija mijenja globalnu cyber sigurnost, sigurnosni operativni centri su postali ključne odbrambene instalacije i u Jadranskoj regiji. Oni rade važan posao izvan reflektora javnosti, kojoj, zbog prirode svog posla, i ne žele biti u fokusu. Ipak, priča o SOC-ovima zaslužuje nemalo poglavlje u hronici regionalne sigurnosti u kojoj ove centre čeka uloga kritično važne infrastrukture

Piše: Mirza Bahić E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Sigurnosni operativni centar (SOC) je mozak, arsenal i graničarska kućica s kojom jedna država izlazi pred izazove savremene cyber sigurnosti. Njegova tehnološka čula rade posao detekcije, arsenal je zadužen za neutralizaciju prijetnji, dok graničari na idu dalje od državnih međa na mapi s ucrtanim prijetnjama. Ipak, svaki SOC je i dio globalne slagalice cyber sigurnosti, što najbolje znaju analitičari u Jadranskoj regiji koji su izloženi istim prijetnjama kao i njihove kolege bilo gdje u svijetu, ali uz različite nivoe zrelosti tržišta, tehnološke svijesti i percepcije prijetnji. Zato vam donosimo priču o radnom danu SOC centara od Slovenije do Sjeverne Makedonije i operacijama čiji se efekti osjete znatno duže od 24 sata i mnogo šire od prostora regije.

Dan duži od 24 sata

Za početak, zaboravimo predstavu o analitičarima koji netremice zure u ekrane na zidovima. Stvarnost rada u SOC centru znatno je složenija slika o svojevrsnom ekosistemu u kojem stručnost, tehnologija i operativa rade u 24-satnoj sinergiji. Za usklađen red u tehnološkoj košnici kakav je SOC brine se hijerarhija tzv. tiera, odnosno nivoa. Ona ima širu ulogu od puke organizacijske i predstavlja odgovor na kompleksnost savremenih kibernetičkih prijetnji. Dejan Grubić, voditelj timova Tier 2 i Tier 3 analitičara u hrvatskoj kompaniji Diverto, objašnjava kako organizacijska hijerarhija pomaže SOC-ovima da izađu na kraj s raznovrsnošću dnevnih incidenata s kojim se suočavaju.

“Zadatak Tier 1 analitičara je kontinuirano praćenje i podešavanje sigurnosnih senzora i uređaja kao i provedba istraživanja uzroka incidenata. Jednostavnije sigurnosne incidente ili ponavljajuće incidente rješavaju Tier 1 analitičari”, kaže Grubić. Ovaj temeljni nivo zadužen je za kontinuirani nadzor, podešavanje detekcijskih kapaciteta i rješavanje jednostavnijih incidenata prije njihove eskalacije. Na višim nivoima (Tier 2 i dalje) SOC timovi rade sintezu podataka iz više izvora kako bi razumjeli kompleksne obrasce kibernetičkih napada.

“Tier 2 analitičari rade duboku analizu sigurnosnih događaja i incidenata povezujući podatke iz različitih izvora, procjenjuju zahvaćenost kritičnog sustava ili kritičnog skupa podataka djelovanjem incidenta te daju preporuke o sanaciji posljedica”, nastavlja Grubić.

Na samom vrhu ove zamalo vojne organizacije su specijalisti iz Tier 3 timova, koji su zaduženi za naprednu forenziku i dubinsku tehničku analizu mreže, računara, servera i malicioznog softvera kao najvišeg nivoa IT infrastrukture. Ovo je dobar šlagvort za Grubićevu tezu da nas sva ova priča o tehnologiji nipošto ne smije zaslijepiti u percepciji važnosti ljudskog faktora: “Smatram da su najbitnija komponenta ljudi. Svaki SOC se sastoji od tri komponente: ljudi, alata i procesa”, navodi Grubić. Njegov fokus na osoblje kao ključni resurs dijele i kolege iz ostatka regije, uz minimalne razlike u vezi s mjestom osoblja u operativnoj kompoziciji koja čini svakodnevni rad u SOC-u.

Ipak, među njima postoji i važan konsenzus: posao u SOC-u nije za svakoga. Sanja Rakić, SOC menadžerica u kompaniji PULSEC iz Srbije, opisuje rad analitičara kao zahtjevnu i 24-satnu budnost u vođenju operacija. “Radni dan SOC analitičara traje 12 sati, u dnevnim i noćnim smenama, što znači da rade i kada ostatak sveta spava. Njihov posao je neprekidan nadzor bezbednosnih događaja i brza reakcija na potencijalne incidente, često i u trenucima kada drugi ni ne primećuju da se nešto dešava”, kaže ona.

Intenzitet ovih aktivnosti proizlazi iz činjenice da cyber sigurnost nije ništa manje važna i kada je većina uposlenika offline. Čak i tada, SOC analitičari moraju biti spremni da procijene da li minorni sigurnosni incident može prerasti u veću prijetnju, što opisuje i Ivan Stanković, prodajni menadžer za usluge i opremu u oblasti cyber sigurnosti u crnogorskoj kompaniji ČIKOM informatički inženjering: “Radni dan SOC analitičara strukturiran je oko kontinuiranog nadzora sigurnosnih događaja, analize potencijalnih prijetnji i odgovora na incidente. U ČIKOM-ovom SOC-u rad je organizovan u više smjena, tako da naš centar funkcioniše 24/7/365”, kaže on.

Obuka je važna

Operativni okvir u vidu predaje smjena, pregleda alarma, trijaže događaja i dokumentovanja incidenata standardizirani je pristup koji se manje-više primjenjuje u svim SOC-ovima širom regije. Ipak, unutar strogo definisane organizacijske strukture, analitičari moraju zadržati određeni nivo fleksibilnosti kako bi mogli odgovoriti na nove prijetnje i složene scenarije incidenata. Tu presudnu ulogu igra ljudski faktor kao ključni razlog zbog kojeg SOC centri sebi ne mogu priuštiti rigidnost u rješavanju problema koja bi ih pretvorila u sigurnosne automate. Drugim riječima, iako će se svaki SOC pobrinuti za rutinsku dosljednost u svom poslu, samo će ljudski faktor donijeti presudnu sposobnost prosuđivanja u neočekivanim situacijama kakvih nikada ne manjka. No, i ljudski faktor nije konstanta koja u svakoj situaciji garantuje sretne ishode, osim ako se njegov potencijal ne brusi redovno. Tu na scenu stupa i integracija različitih metoda obuke koja mora biti kontinuirana ili će polimorfni karakter prijetnji s vremenom nadići i ljudski potencijal.

Filip Simeonov, ekspert za cyber sigurnost te direktor i osnivač kompanije Cyber Protection and Privacy Services (CPP Services) u Sjevernoj Makedoniji, opisuje pristup ove kompanije jačanju ljudskih potencijala. “Naš crveni tim povremeno inicira vježbe u vidu simulacije napada punog obima, a sve s ciljem provjere spremnosti plavog tima da odgovori na prijetnje. Ove vježbe podstiču učenje u realnom vremenu, unapređuju vještine detekcije i odgovora te potiču kontinuirano dijeljenje znanja između crvenih i plavih timova.” Ovakva praksa pokazuje da SOC-ovi izlaze iz okvira reaktivnog praćenja i razvijaju proaktivne sposobnosti djelovanja. Pomak je to koji jasno odražava sve veću zrelost i sofisticiranost regionalne cyber odbrane.

Globalni trendovi s lokalnom aromom

Okruženje cyber prijetnji s kojim se suočava Jadranska regija proteklih je godina doživjelo temeljnu transformaciju. Novi napadi pokazuju sve veću sofisticiranost, a da, pritom, njihovi inicijatori ne izostavljaju ni stare provjerene tehnike. Razumijevanje ove evolucije bilo je ključno i za regionalne SOC-ove. Dobra ilustracija ovog trenda je krađa akreditiva putem phishinga koja, smatraju naši sagovornici, ostaje najuporniji vektor prijetnji. Pri tome, tehnika izvedbe ovog napada s vremenom postaje primjetno sofisticiranija. Ovo potvrđuje Simeonov iz makedonskog CPP Servicesa. “Najčešći su napadi povezani sa socijalnim inženjeringom, posebno phishingom i pokušajima logiranja brute-force metodom”, kaže on.

Slično je i u ostalim zemljama regije, gdje Rakić iz Srbije navodi da su u “proteklih dvanaest meseci najčešće detektovali phishing kampanje usmerene na krađu korisničkih kredencijala, što i dalje ostaje jedna od najrasprostranjenijih taktika”. Sofisticiranost prijetnji u regiji najbolje se uočava kroz specifične obrasce napada koje dokumentuju SOC timovi. Prema Stankoviću, najčešće detektovani tip napada posljednjih godina bio je iskorištavanje korisničkih naloga korištenjem tehnike Brute Force, odnosno grube sile. “Ovi napadi najčešće su se manifestovali kroz fazu Propagation unutar MITRE ATT&CK kill chain modela”, navodi on. Međutim, ono što razlikuje današnje prijetnje od ranijih kampanja nije samo njihova učestalost nego i sve bolja kamuflaža. Rakić opisuje zabrinjavajuću evoluciju tehnika koje koriste napadači koji ciljaju Jadransku regiju. “Sve češće se susrećemo sa napadima koji koriste tzv. living-off-the-land tehnike – kada napadači zloupotrebljavaju legitimne alate već prisutne u sistemu (poput PowerShella, rundll32 ili msiexec) kako bi ostali neprimećeni.”

Upotreba sistemskih alata u maliciozne svrhe

Zaokret u smjeru korištenja legitimnih sistemskih alata u maliciozne svrhe temeljni je izazov za tradicionalne sigurnosne strukture. Napadači se više ne oslanjaju samo na posebno prilagođeni malware koji sigurnosni alati relativno lako prepoznaju. Umjesto toga, oni eksploatišu same alate koje administratori svakodnevno koriste, čime detekcija postaje daleko složenija. Sve ovo je, navode u Telekomu Slovenije, dio međunarodnih trendova koji se prelivaju na regionalno cyber bojno polje. “Nedavno smo zabilježili rast napada u kojima napadači zloupotrebljavaju pouzdane razvojne alate za širenje malwarea. Ovaj trend posljedica je sve veće zavisnosti od open-source softvera i biblioteka trećih strana”, navode u Telekomu Slovenije i dodaju da je korumpiranje pouzdanih alata poseban izvor opasnosti. Razlog za to je jednostavan: kada pouzdani alati postanu vektori napada, cijeli sigurnosni model mora se prilagoditi i evoluirati.

Dvostruka ucjena

To je nužno i zbog sve češćeg objedinjavanja tradicionalnih napadačkih metoda sa najsavremenijim prijetnjama, što kreira posebno složen odbrambeni izazov. “Klasične prevare, poput phishing poruka koje se predstavljaju kao banke, poreske uprave ili dostavne službe, i dalje su vrlo rasprostranjene. Među novijim trendovima vrijedi izdvojiti zloupotrebu vještačke inteligencije, poznatu kao ‘AI jailbreak’, gdje napadači pokušavaju izvući osjetljive informacije iz AI alata koristeći posebno dizajnirane upite”, navode u Telekomu Slovenije. Osim toga, ransomware i dalje predstavlja jednu od najozbiljnijih prijetnji, posebno u poslovnim okruženjima. Jedan od trendova je i taktika tzv. dvostruke ucjene, koja pored prijetnje šifriranjem podataka uključuje i upozorenje o njihovom javnom objavljivanju ako se napadačima ne izađe u susret. Istovremeno, hakeri sve češće koriste nove mogućnosti koje nastaju u razvoju tehnoloških ekosistema. Rakić ovdje prepoznaje nekoliko zabrinjavajućih trendova. “Zapažen je i rast zloupotrebe zlonamernih browser ekstenzija, kao i lažnih instalacija popularnog softvera koje se koriste za prikupljanje podataka i dugoročnu infiltraciju u mrežu”, kaže ona.

Prelazak na napade preko pretraživača odražava realnost savremenih radnih okruženja u kojima upravo ovi alati služe kao primarni interfejs za poslovne aplikacije. Ubačene maliciozne ekstenzije mogu pratiti cjelokupnu mrežnu aktivnost, presretati korisničke podatke i održavati trajni pristup, a da pritom uopće ne aktiviraju alarme tradicionalnih sigurnosnih alata na krajnjim tačkama. Zabrinjavajuća je i strateška evolucija u načinu primjene ransomwarea s kojim se suočavaju regionalni SOC-ovi. Umjesto trenutnog izvršavanja, moderne napadačke grupe specijalizirane za ove napade sve češće primjenjuju pristup na bazi dugoročnog strpljenja. “Klasični ransomware napadi su u opadanju, ali se i dalje pojavljuju kao deo sofisticiranijih ransomware-as-a-service kampanja, koje se aktiviraju tek u kasnijim fazama kompromitacije, nakon što je napadač već duže vreme prisutan u sistemu”, objašnjava Rakić.

Preorijentacija na strategije dužeg boravka (dwell time) znači da organizacije mogu biti kompromitovane sedmicama ili mjesecima prije nego što uopće shvate da su napadnute. Posljedice su ozbiljne jer napadači koriste ovo vrijeme kako bi mapirali mrežu, eskalirali privilegije i identificirali najvrednije ciljeve prije nego što zadaju završni udarac. Fokus na napade bazirane na akreditivima uz neprimjetno kretanje kroz mrežu upozorava na činjenicu da napadači sada dobro razumiju koncept ranjivosti organizacija. Pokazatelj zrelosti je i svijest da je početni ulazak u sistem tek prvi korak, dok prava vrijednost leži u širenju prisustva unutar ciljane mreže. Osim toga, ovi obrasci sada se protežu i znatno šire od pojedinačnih napada i prelaze u koordinirane kampanje usmjerene na kritičnu infrastrukturu. Novak Čičković, specijalista za PR u kompaniji LANACO iz Bosne i Hercegovine, prepoznaje da su ovi obrasci sada dio opsežnijih strategija. “U proteklom periodu najčešće detektovani incidenti uključuju ransomware, phishing kampanje, malware distribuciju, DDoS napade, kao i sofisticirane napade socijalnog inženjeringa. Posebnu pažnju privlače i targetovani napadi na državne institucije i kritičnu infrastrukturu.”

Sistematsko preusmjeravanje vektora napada na državne institucije i kritične sisteme upućuje na koordinaciju i strateško planiranje koje izlazi izvan okvira klasičnog oportunističkog cyber kriminala. Posljedice po regionalnu stabilnost i ekonomsku sigurnost time postaju još značajnije, kao i uloga samih SOC-ova.

Nema malih i nevidljivih ciljeva

Jedna od najopasnijih prijetnji s kojom se suočavaju regionalne organizacije uopće nije tehničke prirode, već psihološke. To se odnosi na neutemeljeno uvjerenje da manje organizacije same po sebi nisu atraktivne mete. Ova pogrešna percepcija otvara značajne ranjivosti koje sofisticirani napadači aktivno iskorištavaju, smatraju naši sagovornici. No, stvarnost je takva da napadači često ciljaju manje organizacije upravo zato što očekuju da one posjeduju slabije odbrambene mehanizme. Takvi kompromitovani sistemi služe kao odskočna daska za napade na veće i privlačnije ciljeve. Razumijevanje ove dinamike ključno je za organizacije koje procjenjuju vlastiti nivo rizika i sigurnosne zahtjeve. Kada to izostane, rezultat je priča o zakašnjelim intervencijama koju su SOC operateri u regiji čuli više puta, ali i bili njeni direktni učesnici.

“Ono što nam se često događa kod takvih incidenata je da nas kontaktiraju klijenti jer su prepoznali našu ekspertizu i iskustvo, a koji nisu korisnici našeg SOC-a niti imaju SOC u svojoj okolini. U tim situacijama nam je otežano napraviti analizu incidenta i utvrditi detalje”, kaže Grubić. Na taj način, sigurnosni operativni centar mora odgovoriti na incident bez posjedovanja osnovnih znanja o okruženju u kojem se desio, što znatno komplikuje intervenciju i željene ishode. Time se gubi dragocjeno vrijeme i produžuje vrijeme rješavanja incidenta. Rješenje je u jačanju koordinacije između SOC tima, ugrožene organizacije i aktera iz informatičkog svijeta. “U takvim slučajevima vrlo je bitna komunikacija i suradnja s korisnikom kao i s njegovim dobavljačima IT usluga kako bismo čim prije utvrdili činjenice i oporavili sustav”, zaključuje Grubić.

Demokratizacija kibernetičkih napada

Kako je jasno da akteri prijetnji ne prave razliku na osnovu veličine organizacije, geografske lokacije ili percipirane strateške važnosti, svaka regionalna organizacija koja posjeduje pristup mreži i podatke na njoj suočava se s rizikom od etabliranih i novih formata cyber napada. Kako su se napadačke opcije sada “demokratizirale” i postale dostupne širem spektru aktera u odnosu na nekadašnje hakere eksperte, funkcija SOC centara došla je do izražaja s odbrambene strane. Širenje površine napada dovelo je i do pojave složenih multivektorskih operacija među kojim jednu opisuje Stanković iz Čikoma. Ona je uključivala višestruke pokušaje “internog napada ponovljenim prijavama pomoću akreditiva (internal credential stuffing), korelisanog sa drugim aktivnostima unutar mreže. Incident je imao ukupni rizik od 84,4, što ga je svrstalo u kritičnu kategoriju”. Ovaj incident zahtijevao je koordinaciju više timova, odnosno SOC-a, IT provajdera i timova za upravljanje identitetima, što jasno pokazuje da savremeni odgovori na incidente nadilaze okvire sigurnosnih timova i uključuje cijeli informatičko-organizacijski lanac.

Analiza nakon incidenta otkrila je zabrinjavajuću sigurnosnu prazninu. “Postincidentnom analizom definisano je da su napadi dolazili s nekoliko računara unutar domenskog okruženja, čijim nalozima je slučajno dodijeljena uloga lokalnog administratora”, kaže Stanković. Ovo otkriće pokazalo je kako i naizgled benigno neadekvatno upravljanje privilegijama može eskalirati u incident ozbiljnih razmjera. Inicijalno manja kompromitacija prerasla je u pravu krizu zbog prekomjernih korisničkih prava, što je ranjivost koju sofisticirani napadači aktivno traže i iskorištavaju i na području Jadranske regije. Isto važi i za napredne stalne prijetnje (Advanced Persistent Threat – APT) s kojim se uspješno suočio Simeonovljev tim iz CPP Servicesa zahvaljujući primjeni slojevite detekcije. “Jedan od najsloženijih incidenata uključivao je detekciju APT grupe koja je operisala unutar interne mreže klijenta i komunicirala s eksternim komandnim i kontrolnim (C2) serverom. Početnu detekciju izvršili su naši SOC analitičari na prvom nivou, koji su incident eskalirali na drugi nivo i obavijestili odgovorne osobe unutar pogođene organizacije.”

I ovaj slučaj je ilustracija važnosti održavanja hijerarhijske strukture unutar SOC-a jer su analitičari na prvom nivou uradili inicijalnu detekciju, ali je prepoznavanje značaja incidenta tražilo njegovo prosljeđivanje iskusnijem osoblju. Zajednički i koordinirani odgovor uključivao je “identifikaciju kompromitovane interne IP adrese, nakon čega smo izolovali resurs i predložili mjere ublažavanja kako bismo spriječili dalju štetu i isključili resurs iz mreže”, navodi Simeonov.

U konačnici, uprkos svim izazovima, svaki od ovih incidenata je i vrijedna prilike za učenje. Grubić tu ističe značaj analize nakon incidenta. “Nakon svakog sigurnosnog incidenta svojim klijentima dajemo izvještaj o incidentu, kao i preporuke kako da unaprijede svoju okolinu”, kaže on. Ovako osmišljena savjetodavna uloga nakon incidenta predstavlja važnu dodatnu vrijednost SOC usluga jer se ne radi samo o odgovoru na trenutne prijetnje nego i o pružanju pomoći organizacijama da ojačaju svoju cyber odbranu od budućih napada.

Stalna borba s lažnim uzbunama

Pored konkretnih napada, lažne uzbune jedan su od najsloženijih operativnih izazova s kojima se suočavaju regionalni SOC timovi. Lažni incidenti odgovorni su za ometanje autentične detekcije prijetnji kroz zamor analitičara suočenih s prečestim pozivima na intervencije. Pristup upravljanju ovim izazovom može reći mnogo toga o zrelosti SOC-a i operativnoj efikasnosti tamošnjih timova. Prvi korak je da pravilno razumijevanje lažnih uzbuna zahtijeva da SOC tim najprije “prizna” njihovu neizbježnost u kompleksnim sigurnosnim okruženjima. Kako to objašnjava Rakić, “false positive incidenti su, zapravo, prilično česti, posebno u velikim i kompleksnim sistemima gde se analizira ogroman broj događaja svakog sata i svakog minuta. To je normalno i očekivano, posebno u fazi početka pružanja našeg servisa”.

Prihvatanje lažnih uzbuna kao normalnog segmenta svakodnevnih operacija nema alternativu. U protivnom,  podešavanje sistema na način da se eliminišu sve lažne uzbune put je u propuštanje stvarnih prijetnji, što je kompromis koji nijedan respektabilni SOC sebi ne može priuštiti. “Svaki dobar sigurnosni sistem radije će alarmirati da se dešava nešto sumnjivo, pa makar se ispostavilo da nije prijetnja, nego da propusti nešto što zaista jeste problem”, navodi Rakić. Princip po kojem je bolje spriječiti lažnu uzbunu nego žaliti pravu odražava asimetričnu prirodu cyber prijetnji kakve pogađaju i Jadransku regiju. Propuštanje stvarnog napada može imati katastrofalne posljedice, dok istraživanje lažne uzbune “samo” troši vrijeme i resurse. A da bi se dragocjeno iskustvo steklo, osoblje mora tretirati lažne uzbune kao prilike za učenje, a ne samo kao operativno opterećenje. Dugoročni rezultat je sve preciznije otkrivanje uz smanjene stope lažnih uzbuna. “Analitičari brzo procene da li je alarm zaista incident ili lažna uzbuna, a mi stalno učimo iz svojih iskustava, tako da je rezultat svake false positive analize podešavanje detekcionih mehanizama kako bi sledeći put bili bolji”, kaže Rakić.

LANACO primjenjuje agresivniji pristup minimiziranju lažnih uzbuna kroz više strategija i sveobuhvatni pristup koji uključuje naprednu analitiku, automatizaciju i mašinsko učenje. “Učestalost lažnih pozitivnih incidenata značajno smanjujemo preciznim podešavanjem sigurnosnih alata, korištenjem korelacije i napredne analitike, automatizacijom kroz playbooke te implementacijom AI/ML modela koji uče iz prethodnih odluka”, objašnjava Čičković.

Uzvratni napad na sam SOC

Neki incidenti s kojim se suočavaju regionalni SOC-ovi eho su prijetnji koje dolaze s globalnog bojnog polja, što kreira dodatni pritisak. Čičković to ilustrira primjerom dramatičnog slučaja kojim se morao pozabaviti tim iz LANACO-a. “Poznata hakerska grupa javno je najavila napad na jednog klijenta iz finansijskog sektora, uz upozorenje da se ne pokušava odbrana. Zahvaljujući našem proaktivnom nadzoru i koordinaciji sa klijentom, napad je lokalizovan i spriječena je obustava ključnih web servisa”, objašnjava Čičković. No, incident je eskalirao kada su napadači uzvratili napadom na sam SOC. “Ubrzo nakon toga, uslijedio je i napad na našu infrastrukturu, što dodatno potvrđuje značaj otpornosti i spremnosti SOC tima”, kaže Čičković. Ovaj scenario je pokazatelj da uspješna odbrambena operacija ne mora nužno značiti i kraj borbe jer se i sam SOC mora pripremiti za potencijalnu odmazdu prema vlastitim resursima.

Poznavanje okruženja

Napredni pristup upravljanju lažnim uzbunama uključuje i sveobuhvatno razumijevanje korisničkog okruženja. Iz Diverta ističu da borba s ovim incidentima počinje od “što boljeg upoznavanje naših korisnika i njihove okoline”. Ovo poznavanje okruženja omogućava analitičarima da razlikuju legitimne poslovne aktivnosti od potencijalno malicioznog ponašanja. To je razlika koju automatski sistemi teško mogu opaziti bez opsežnih podešavanja. I komunikacija s klijentima je ključna za održavanje ovog nivoa budnosti u odnosu na lažne uzbune.

“Nakon toga bitna nam je komunikacija s korisnikom na način da smo pravovremeno upoznati s aktivnostima koje korisnik provodi u svojoj okolini”, kaže Grubić. Zapravo, kolaborativni pristup u kojem klijenti proaktivno komuniciraju o planiranim aktivnostima koje mogu izazvati sigurnosne alarme predstavlja vid neformalnog partnerstva između SOC-a i klijenata na planu redukcije lažnih uzbuna. S druge strane, za Čikom preventiva se prvenstveno temelji na kombinaciji različitih nivoa validacije prijetnji.

“False positive incidenti su neizbježan dio svakodnevnog rada SOC-a, posebno u okruženjima sa velikim brojem izvora logova i kompleksnim pravilima detekcije. Naš pristup uključuje višeslojnu validaciju događaja, korišćenje kontekstualnih informacija (npr. korisnički profili, vremenski obrasci), kao i primjenu modela mašinskog učenja za klasifikaciju događaja”, kaže Stanković. Sve navedeno se kombinira s kontinuiranom revizijom pravila i priručnika, pri čemu analitičari imaju mogućnost označavanja i komentarisanja događaja kako bi se sistem kontinuirano obučavao i unapređivao.

Uprkos sofisticiranim pristupima, lažne uzbune ipak ostaju značajan izazov. To priznaje i Filip Simeonov iz CPP Servicesa: “Lažno pozitivni nalazi ostaju trajni izazov. Naše TTP-ove (taktike, tehnike i procedure) kontinuirano ažuriramo kako bismo smanjili njihov broj. Iako se javljaju češće nego što bismo željeli, to nikada ne dostiže tačku u kojoj bi analitičari mogli postati opušteni u vezi s njima.”

Naglasak na sprečavanju pada nivoa budnosti kod analitičara odražava ključni operativni izazov kada su u pitanju lažne uzbune. Ako stopa lažnih uzbuna postane previsoka, analitičari bi mogli pretpostaviti da su svi alarmi bezopasni i tako potencijalno propustiti stvarne prijetnje. Upravljanje ovom ravnotežom zahtijeva stalnu pažnju,  tehničke nadogradnje i jačanje ljudskih resursa.

Od tehničke podrške do čuvara digitalnog suvereniteta

SOC centri širom Jadranske regije evoluirali su iz reaktivnih servisa u kritičnu infrastrukturu od suštinskog značaja za cyber sigurnost regije. U kombinaciji s tehnološkom osposobljenošću, ove organizacije su postale to što jesu tako što su stručnost osoblja stavile u fokus rada u regiji čiji sigurnosni pejzaž uvelike oblikuju globalni trendovi.

Od unapređenih phishing kampanja do kamufliranih infiltracija i podrške vještačke inteligencije, demokratizacija pristupa efektivima za cyber napade znači da nijedna organizacija nije dovoljno premala ili nebitna da izbjegne ulogu mete. To SOC usluge čini posebno važnim u ekosistemu Adria regije u kojoj su ovi zastarjeli stavovi još uvijek sveprisutni.

Ipak, kako se digitalna transformacija ubrzava i u Adria regiji, SOC centri postaju prepoznatljivi kao čuvari digitalnog suvereniteta jer su uvjerili svoje korisnike da nisu tehnička služba za podršku nego nacionalna odbrambena instalacija u regionalnom mozaiku kibernetičke i opće sigurnosti.

“Spavač” za noćnu moru: prikaz jednog napada

Najizazovniji sigurnosni incidenti s kojim se suočavaju regionalni SOC centri često počinju suptilno, s indikatorima koji su toliko neupadljivi da ih je lako previdjeti. Sanja Rakić, SOC menadžerica kompanije PULSEC iz Srbije, opisuje jedan dramatičan slučaj koja odlično ilustrira sofisticiranost savremenih cyber napada, kao i ključnu važnost stručne analize. “Najteže je kada je pretnju skoro nemoguće detektovati, kada ne dolazi u obliku očiglednog alarma, već se uvuče tiho, kao takozvani ‘sleeper’. Takav je bio i slučaj sa incidentom koji je pogodio jednu organizaciju, koja u tom trenutku nije bila naš klijent i koja nas je pozvala u pomoć kada je šteta već načinjena”, kaže Rakić.

Scenario koji uključuje poziv u pomoć nakon kompromitacije umjesto prije nje predstavlja jednu od težih situacija s kojima se SOC timovi susreću. Bez osnovnog znanja o cyber okruženju i pristupa historijskim logovima, analitičari moraju brzo rekonstruisati vremenski tok napada, dok istovremeno upravljaju aktivnim prijetnjama, što je posebno zahtjevno. U konkretnom slučaju, napadači su demonstrirali napredno poznavanje sigurnosnih kontrola i ljudske psihologije jer su znali da bi evidentna maliciozna aktivnost aktivirala alarme. Zato su svoje alate dizajnirali tako da oponašaju legitimno softversko ponašanje. “Fajlovi su nosili nazive poznatih softvera, sa ciljem da zbune korisnika i izbegnu sigurnosne kontrole. Kasnije se ispostavilo da je u pitanju bio zlonamerni ʻrogueʼ softver specijalno dizajniran da se maskira.” Ipak, pravi obim napada postao je jasan tek nakon detaljne forenzičke analize. “Ono što je usledilo bilo je još ozbiljnije – na sistemu je kreiran direktorijum sa sadržajem koji se predstavljalo kao zvanična browser ekstenzija, identičnog naziva kao jedna od najčešće korišćenih Google funkcionalnosti”, kaže Rakić.

Obmana u vidu kreiranja lažnih ekstenzija koje imitiraju legitimne Googleove funkcije predstavlja tip prijetnje koju mogu detektovati samo stručnjaci. Da, automatski alati mogu označiti pojedinačne problematične komponente, ali razumijevanje cijelog lanca napada i danas zahtijeva ljudsku ekspertizu i iskustvo. Opseg kompromitacije sistema u ovom napadu bio je ogroman. “U stvarnosti, radilo se o sofisticiranoj metodi za krađu korisničkih podataka direktno iz browsera. Skripte su automatski pokretale browser, postavljale ga kao podrazumevani, i odmah importovale zlonamernu ekstenziju – kako u Chrome tako i u Edge.”

Do trenutka kada je PULSEC angažovan, organizacija se već suočavala s potpunom kompromitacijom sistema.

“Mreža je već bila pod gotovo potpunom kontrolom napadača. Bio je to trenutak kada panika nije bila opcija, došlo je vrijeme za odlučnu reakciju”, kaže Rakić i dodaje da je tehnički odgovor zahtijevao pažljivu koordinaciju kako bi se spriječila dalja šteta dok su se, paralelno s tim, prikupljali forenzički dokazi. “Identifikovali smo i izolovali kompromitovane uređaje, analizirali vektor napada, preokrenuli tok infekcije i rekonstruisali celu situaciju. Srećom, eksportovani materijal sadržao je ključne skripte koje su nam omogućile potpunu forenzičku sliku incidenta”, kaže ona.

Ovakav sistematski pristup u vidu sekvence izolacije, analize, uspostave kontrole i rekonstrukcije događaja predstavlja standardnu metodologiju odgovora na incidente. Ipak, njegova primjena pod vremenskim pritiskom zahtijeva i tehničku stručnost i emocionalnu otpornost. “Bila je to trka s vremenom – svaki sat značio je potencijalno više izgubljenih podataka. Ali upornošću i timskim radom uspeli smo da zaustavimo širenje i saniramo štetu”, zaključuje Rakić.

Zaštitarske priče: Žene i profesionalnost bez predrasuda

Sektor sigurnosti danas je jedno od najdinamičnijih i najodgovornijih područja poslovnog svijeta. Profesionalizam i stručnost ključni su za zaštitu ljudi i imovine, i mada je ovaj sektor dugo bio rezervisan za muškarce, sve više žena zauzima važne funkcije i unosi novu energiju i pristup

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Upravo jedna od tih žena je Željka Bojanović, rukovoditeljica sektora fizičke zaštite u agenciji SOKO BH Tuzla, čija priča pokazuje koliko je ženska perspektiva dragocjena i u najizazovnijim poslovima. Put ka svijetu fizičke zaštite nije bio unaprijed isplaniran, pojavio se sasvim spontano. Privukla ju je ideja da svojim radom može doprinijeti sigurnosti drugih, što joj je postao snažan motiv da se u potpunosti posveti ovom pozivu.

Prirodan poziv

“Ideja da se oprobam u fizičkoj zaštiti pojavila se spontano, ali s vremenom je postajala sve jasnija. Osjetila sam da me privlači taj posao – kombinacija odgovornosti, discipline i osjećaja da mogu doprinijeti sigurnosti drugih. Poželjela sam da se okušam kao zaštitarka i brzo sam shvatila da mi ta uloga prirodno leži”, ispričala nam je Bojanović.

U zaštitarskoj industriji radi od 2019. godine. Svoj profesionalni put započela je u agenciji AE Sigurnost iz Zenice kao zaštitarka, a zatim je unaprijeđena na poziciju lidera tima fizičke zaštite za područje Tuzlanskog kantona. “Trenutno radim u agenciji SOKO BH iz Tuzle na funkciji rukovoditeljice sektora fizičke zaštite, gdje sam, pored organizacije i nadzora nad radom zaštitara, zadužena i za dio administrativnih poslova, koji uključuju vođenje evidencija, izradu službene dokumentacije, uz komunikaciju s klijentima”, pojasnila nam je ona.

Najzahtjevniji aspekti ovog posla, kaže, odnose se na rad s ljudima i održavanje visokog nivoa profesionalnosti u različitim situacijama. “Svakodnevno se suočavam s potrebom da brzo reagujem u nepredviđenim okolnostima, donosim odluke pod pritiskom i osiguram da svi članovi tima obavljaju svoje zadatke odgovorno i efikasno. Opis posla zahtijeva maksimalnu posvećenost, ali i sposobnost prilagođavanja različitim uslovima rada i karakterima ljudi. Upravo ta dinamika i stalna potreba za fokusom čine ovaj posao izazovnim, ali i ispunjavajućim”, rekla je Bojanović.

 

Posao kao test

Nastavljajući u tom tonu, prisjetila se jednog nemilog događaja iz 2020. godine, sa samog početka svog profesionalnog puta. “Kad sam tek zasnovala radni odnos, bila sam raspoređena na jedan objekat u Tuzli, a situacija koja je tada uslijedila bila je izuzetno stresna i potencijalno opasna. Na lokaciju je stigla osoba koja se neprimjereno ponašala, vidno frustrirana, noseći bocu benzina i sjekiru, prijeteći da će se zapaliti i demolirati prostor u kojem boravim, te da će nastaviti dalje – misleći pritom na rukovodioce objekta koje je agencija štitila”, prisjeća se Bojanović. Situacija je u jednom trenutku postala izrazito ozbiljna i potencijalno opasna, jer je ta osoba otvoreno izražavala namjeru da dođe do određenog rukovodioca, ne prezajući ni od čega kako bi to ostvarila. “Posipao je benzin po nogama i tijelu dok je iz džepa vadio upaljač. Njegovo ponašanje predstavljalo je ozbiljnu prijetnju mojoj sigurnosti, sigurnosti objekta, kao i sigurnosti osoba koje su u tom trenutku boravile u objektu koji štitim”, kazala je ona.

Željka je ipak ostala maksimalno pribrana i profesionalna, potpuno svjesna da bi svaka njena nesigurnost mogla dodatno pogoršati situaciju. “Smirenim razgovorom, koristeći i blagi humor, uspjela sam uspostaviti komunikaciju s tom osobom i postepeno je smiriti. Nakon što se situacija smirila i stabilizovala, odmah sam obavijestila policiju i svoje nadređene”, kazala je. Policijska intervencija uslijedila je brzo, a osoba je zbrinuta bez incidenata i procesuirana. Kasnije su doznali da je riječ o osobi s ozbiljnim psihičkim problemima, koju su nadležni organi već ranije bili evidentirali.

Razbijanje stereotipa

Takvo iskustvo na samom početku karijere, iako traumatično, ipak joj je pokazalo koliko su pribranost, komunikacijske vještine i odlučnost ključni za obavljanje zaštitarskog posla u svakodnevnom radu. Biti žena u tradicionalno muškom sektoru očito donosi specifične izazove i očekivanja, što dodatno oblikuje svakodnevni rad i pristup zaštitarskom poslu. “Najodgovornije se osjećam upravo u ovakvim trenucima – kada je sigurnost ljudi i imovine direktno ugrožena i kada je potrebno brzo i precizno reagovati kako bismo spriječili neželjene situacije. Takve okolnosti zahtijevaju maksimalnu koncentraciju, odlučnost i samopouzdanje, jer odluke koje donosim mogu imati veliki utjecaj na ishod događaja. Također, osjećam veliku odgovornost da svoj tim motivišem i usmjerim na pravi način, naročito u stresnim i nepredvidivim situacijama – iako je u početku karijere to možda bilo potrebno dodatno dokazivati”, kaže Bojanović.

Na početku rada suočavala se s određenim predrasudama, potcjenjivanjem i diskriminacijom zbog spola. “Reakcije kolega i nadređenih su varirale, ali s vremenom, kroz rezultate i rad, došlo je i poštovanje. Na početku sam često primjećivala iznenađenje ili sumnju, što je razumljivo u sektoru kojim tradicionalno dominiraju muškarci”, pojašnjava Bojanović i dodaje kako je danas kolege i nadređeni tretiraju kao punopravnog lidera u timu. Ona smatra da bi ženama ulazak i ostanak u zaštitarskoj profesiji bio znatno olakšan kada bi se prepoznale i cijenile njihove stvarne prednosti u ovom poslu.

Radno okruženje gradi i profesionalca i osobu

Agencija SOKO BH osnovana je 1995. godine, a osnovna djelatnost joj je fizičko-tehnička zaštita ljudi i objekata. Uspješno posluju na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine, sa sjedištem u Tuzli, te preko svojih samostalnih poslovnih jedinica. “Direktor agencije Almir Kamberović pruža nam snažnu podršku i aktivno podstiče žene da se okušaju i grade karijeru u sektoru zaštite. Njegova posvećenost principima jednakosti, kao i spremnost da sasluša i prepozna trud i zalaganje svakog pojedinca, stvorili su radnu atmosferu u kojoj se osjećam cijenjeno, poštovano i motivisano. Posebno sam ponosna na činjenicu da sam razvila vještine koje su neophodne ne samo za ovu profesiju već i za život. Danas sa sigurnošću mogu reći da me moj posao nije izgradio samo kao profesionalca već i kao osobu – snažniju, zreliju i svjesniju vlastitih kvaliteta”, zaključila je Bojanović.

 

SiteOwl se pridružuje kompaniji ASSA ABLOY Opening Solutions Americas

ASSA ABLOY Opening Solutions Americas objavila je akviziciju kompanije SiteOwl, vodeće platforme za lifecycle menadžment u industriji fizičke sigurnosti. Ovim potezom spaja se SiteOwl specijalizirana SaaS tehnologija i globalna stručnost ASSA ABLOY-a u oblasti kontrole pristupa, čime se dodatno učvršćuje liderska pozicija u rješenjima za lifecycle menadžment.

Kompanija SiteOwl osnovana je 2020. godine sa sjedištem u Austinu, Texas, a omogućava sigurnosnim timovima i integratorima da na jednoj centraliziranoj platformi upravljaju dizajnom, instalacijama, servisima i infrastrukturom. Danas SiteOwl upravlja sa više od 2,5 miliona uređaja na više od 10.000 lokacija, pružajući usluge u sektorima obrazovanja, zdravstva, logistike, kritične infrastrukture, tehnologije, finansija i maloprodaje. SiteOwl će nastaviti poslovati pod postojećim brendom i rukovodstvom.

“Ovaj potez nam omogućava da ostanemo fokusirani na ono što je našim korisnicima najvažnije – pouzdanije alate, manje kašnjenja i veću jasnoću i kontrolu nad sigurnosnim sistemima,” izjavio je Joseph Ndesandjo, direktor kompanije SiteOwl.

Iz ASSA ABLOY-a naglašavaju stratešku važnost akvizicije. “Veliko mi je zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu kompaniji SiteOwl u ASSA ABLOY. Ovo je uzbudljiv tehnološki dodatak koji jača naše vodstvo u lifecycle menadžmentu fizičke sigurnosti i otvara nove mogućnosti rasta,” istakao je Nico Delvaux, predsjednik i izvršni direktor ASSA ABLOY-a.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.