3 Augusta, 2026
image
Home Kategorija Uredi / Korporacije

Uredi / Korporacije

Nova arhitektura aviosigurnosti

Aerodromi su jedno od najsloženijih čvorišta kritične infrastrukture – mjesta gdje sigurnosni i digitalni sistemi moraju funkcionirati simultano i bez prekida. Upravo ta složenost čini ih privlačnom metom. Zračne luke stoga investicijama u pametnu tehnologiju i višeslojnu cyber zaštitu odgovaraju na prijetnje koje ne poznaju fizičke granice

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Ransomware grupa Akira je u julu 2024. napala je Zračnu luku Split Sveti Jeronim, paraliziravši informatički sistem i prisiljavajući osoblje na ručnu obradu putnika, dok je promet satima tekao otežano. Prema podacima FBI-a i CISA-e, ista je grupa u svega nekoliko mjeseci iznudila 42 miliona dolara od više od 250 organizacija širom SAD-a, Evrope i Australije. Splitski aerodrom odbio je pregovarati i odlučio sistem izgraditi od nule.

Napad na Split nije bio izoliran slučaj, već pokazatelj šireg trenda. Regionalni aerodromi danas se suočavaju s pritiskom na više frontova istovremeno: rastući broj putnika opterećuje sigurnosnu infrastrukturu, neovlašteni dronovi postaju sve ozbiljniji operativni rizik, a IT sistemi koji upravljaju svime – od check-ina do kontrole pristupa – otvaraju nove površine napada.

Hibridne prijetnje

Sigurnosni izazovi s kojima se danas suočavaju aerodromi više se ne mogu promatrati kao odvojene kategorije. Fizičke prijetnje, cyber napadi i operativni pritisak rastućeg broja putnika isprepleteni su u ono što stručnjaci sve češće nazivaju hibridnim prijetnjama – scenarijima u kojima jedna ranjivost otvara put drugoj. Upravo to potvrđuju i sagovornici iz regije.

Složeni lanci

Međunarodni aerodrom Sarajevo 2025. godinu dočekao je s proširenim mandatom i punim prometom istovremeno. Suočen s rastom broja putnika i novim operativnim odgovornostima, aerodrom je morao brzo reorganizirati čitav sigurnosni lanac. “Uzimajući u obzir sigurnosne izazove na globalnom i lokalnom nivou, kao i činjenice da se tokom 2025. godine Međunarodni aerodrom Sarajevo susreo sa specifičnim izazovom preuzimanja poslova i zadataka sigurnosnih pregleda putnika i kabinskog prtljaga, koji je u proteklih 26 godina provodila Jedinica granične policije aerodrom Sarajevo, a uz kontinuirano povećanje broja putnika, uzročno-posljedično evidentni su bili i izazovi (primarno sa aspekta sigurnosti) zbog različitih kategorija putnika i destinacija sa kojih su ti putnici dolazili”, pojasnili su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Sličan pristup dijeli i Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu, gdje potvrđuju da se sigurnost putnika, zaposlenika, aviona, infrastrukture i operativnih procesa kontinuirano tretira kao jedan od najviših prioriteta. “Sustav zaštite temelji se na regulatornoj usklađenosti, procjeni rizika, višeslojnom pristupu zaštiti, suradnji s nadležnim tijelima te kontinuiranom unapređenju procesa i tehnologija”, naveli su.

Novi rizici

Ono što Sarajevo i Zagreb opisuju kao organizacijski izazov, Dušan Sofrić, šef sigurnosti Aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, smješta u širi kontekst – promjenu same prirode prijetnji: “Savremeni aerodromi danas se suočavaju sa bezbednosnim izazovima koji se razvijaju paralelno sa rastom saobraćaja i sve intenzivnijom digitalizacijom operacija. U praksi to znači da se više ne radi o odvojenim rizicima, već o sve kompleksnijim hibridnim pretnjama, gde se fizički i digitalni aspekti međusobno prepliću, od insiderskih rizika do različitih oblika socijalnog inženjeringa koji mogu uticati na operativne procese.”

Istovremeno, kako je Sofrić pojasnio, kontinuirani rast broja putnika dodatno opterećuje sigurnosnu infrastrukturu.

“To zahteva stalno prilagođavanje i optimizaciju procesa, kao i promišljeno uvođenje novih tehnologija kako bi se zadržao potreban nivo bezbednosti bez negativnog uticaja na operativnu efikasnost. Paralelno s tim, i metode nezakonitog mešanja evoluiraju, postaju sofisticiranije i prilagođene modernim tehnologijama, što znači da detekcioni sistemi moraju kontinuirano napredovati kako bi ostali efikasni”, pojašnjava on.

Dodatni sloj složenosti donosi digitalizacija, koja povećava izloženost cyber rizicima, posebno u sistemima koji su ključni za upravljanje operacijama. “Uz to, sve izraženiji izazov su i nove tehnologije poput dronova, koji uvode potpuno nove scenarije rizika u neposrednoj blizini aerodromskog prostora. Zbog svega navedenog, danas je ključno razumeti da bezbednost više nije isključivo fizička funkcija, već integrisani sistem koji objedinjuje procese, ljude i tehnologiju u jedinstven i koordinisan pristup upravljanju rizicima”, rekao je Sofrić.

Tehnološki skok

Upravo zbog te složenosti, gdje se fizičke, digitalne i zračne prijetnje više ne mogu razdvajati, regionalni aerodromi prisiljeni su na skupe investicije. Odgovor na moderne izazove više nije u većem broju stražara na terminalima, već u pametnim, automatiziranim sistemima.

Pametni skeneri

Tehnološka modernizacija u regiji, međutim, ne teče jednako. Svaki aerodrom mora samostalno balansirati između strogih međunarodnih pravila, budžeta kojim raspolaže i specifičnih sigurnosnih rizika s kojima se svakodnevno suočava. Međunarodni aerodrom Sarajevo odgovorio je na visokoefikasan način tako što je osigurao i uključio osposobljene i certificirane radnike, ali i savremene materijalne resurse – detektore za detekciju eksploziva u prtljazi putnika, a, između ostalog, i sigurnosne skenere i slično, što je dalo izuzetne rezultate i detektovane hiljade predmeta kod putnika i u prtljagu koji nisu dozvoljeni da se prevoze zračnim putem. Ovakvim profesionalnim pristupom rizici su svedeni na minimum. Šire gledano, aerodrom je implementirao sve međunarodne standarde vezane za sigurnost civilnog zrakoplovstva i raspolaže Programom sigurnosti aerodroma, koji je odobrila Direkcija za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine.

“Prilog i sastavni dio ovog dokumenta je niz Procedura u okviru kojih su implementirani i zahtjevi vezani za mjere fizičke i tehničke zaštite. U vezi s tim, Međunarodni aerodrom Sarajevo instalirao je sistem videonadzora na cjelokupnom kompleksu aerodroma, kao i PACS sistem u najvažnijim objektima te je implementirao sve odredbe Zakona o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine, kao i zahtjeve Uredbe Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o poslovima tehničke zaštite koji se odnose na upotrebu alarmnih sistema, videonadzora ili drugih tehničkih sredstava i opreme te poslove intervencije u slučaju aktiviranja alarmnog sistema”, obrazložili su.

Fizičke prepreke

Kao dio Programa sigurnosti aerodroma provodi se sveobuhvatna zaštita kompleksa Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Ona obuhvata zaštitnu ogradu koja ispunjava sve međunarodne sigurnosne zahtjeve i standarde, sistem videonadzora te permanentnu naoružanu fizičku zaštitu cjelokupnog kompleksa, s posebnim naglaskom na sigurnosne zone ograničenog pristupa. Kombinacijom ovih mjera, navode iz aerodroma, izazovi su svedeni na minimum. Kada je riječ o AI analitici, automatska detekcija napuštenog prtljaga još nije implementirana.

“Aerodrom ovo kompenzira ljudskim resursima čiji je zadatak uočiti i spriječiti da putnici iza sebe bez nadzora ostavljaju prtljag ili druge potencijalno sumnjive i opasne predmete”, navode iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Kontrola pristupa

Dušan Sofrić opisuje višeslojni pristup sigurnosti koji se zasniva na kombinaciji različitih tehnologija i operativnih mjera s ciljem da se obezbijedi pouzdana i kontinuirana zaštita kroz više međusobno povezanih nivoa.

“U tom okviru, videonadzor je i dalje jedna od ključnih komponenti sistema, pri čemu kontinuirano radimo na njegovom unapređenju kroz postepen prelazak na naprednije digitalne i visokorezolucijske tehnologije koje omogućavaju bolji pregled i efikasniju analizu događaja u operativnim zonama. Istovremeno, veliku pažnju posvećujemo kontroli pristupa, koja se zasniva na jasno definisanim i strogo kontrolisanim procedurama izdavanja identifikacionih kartica i sprovođenja bezbednosnih provera za sve korisnike sa pristupom zaštićenim zonama aerodroma”, navodi Sofrić.

Ove mjere sistemski se nadopunjuju perimetarskom zaštitom koja kombinuje fizičke prepreke i tehnička rešenja, uključujući senzore i videonadzor, kako bi se obezbijedila stalna kontrola i pravovremena detekcija potencijalnih incidenata. “Poseban fokus posvećujemo i tehnologijama za pregled putnika i ručne prtljage. U skladu s evropskim trendovima, intenzivno radimo na budućoj implementaciji naprednih CT sistema koji omogućavaju viši nivo detekcije uz istovremeno unapređenje protoka putnika. U tom procesu već sprovodimo pripremne aktivnosti koje uključuju procenu adekvatnosti postojeće infrastrukture, kao i izradu operativnih koncepata (CONOPS), odnosno definisanje načina na koji će se nova tehnologija integrisati u postojeće procese, uključujući organizaciju rada, tokove putnika i interakciju sa osobljem”, kaže Sofrić.

Kada je u pitanju AI, Ljubljana pristupa tome oprezno. “Kada je reč o primeni veštačke inteligencije, naš pristup je za sada namerno oprezan, posebno kada su u pitanju bezbednosno kritični sistemi. Pre uvođenja bilo koje AI tehnologije sprovodi se sveobuhvatna procena rizika (AI risk assessment) kako bi se osiguralo da je njena primena u potpunosti usklađena sa regulatornim zahtevima i principima zaštite podataka. Ipak, jasno je da će ove tehnologije u narednim godinama imati sve značajniju ulogu u oblasti avio bezbednosti”, naglašava Sofrić.

Podrška operaterima

Jedan od pravaca razvoja koji aktivno prate jeste i primjena APIDS (Automated Prohibited Items Detection Systems) rješenja u procesu pregleda ručne prtljage. “Takvu tehnologiju testirali smo još 2023. godine, što nam je omogućilo bolje razumevanje mogućnosti njene integracije, a danas vidimo da su se sistemi dodatno razvili i da su već dostupna i prva sertifikovana rešenja spremna za širu primenu. Važno je naglasiti da sistemi zasnovani na veštačkoj inteligenciji kod nas imaju pre svega ulogu podrške operaterima u donošenju odluka, dok konačna odgovornost i dalje ostaje na obučenom ljudskom osoblju, čime se obezbeđuje visok nivo kontrole, pouzdanosti i usklađenosti sa važećim standardima”, potcrtao je Sofrić.

Tu granicu iz prakse i važnost interakcije ljudi i tehnologije potvrđuje Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. “U zaštiti civilnog zračnog prometa koriste se vrlo sofisticirani sustavi za obavljanje zaštitnih pregleda i kontrolu pristupa. Tehničke karakteristike takvih sustava propisane su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Interakcija ljudi i tehnoloških sustava osnovni je preduvjet za uspješno obavljanje poslova zaštite. Temelj za korištenje tehnoloških sustava je kvalitetno i odgovarajuće osposobljeno osoblje, motivirano za obavljanje svojeg posla”, kaže Pivalica.

Ljudski faktor

Opći trend u Evropskoj uniji je uvođenje inovativnih i pametnijih automatiziranih sistema koji uveliko olakšavaju rad zaštitnom osoblju. No, bez obzira na veliku pomoć koju takvi sistemi pružaju, ljudski faktor će i dalje morati biti prisutan. “Svaki alarm koji daju takvi sustavi – mora riješiti čovjek”, dodaje Pivalica i napominje da će napredak tehnologije potaknuti promjene, jer će inovativne tehnologije pregleda, analitika podataka, automatizacija i robotika postajati sve važnije, a internet stvari ulaziti u budući ekosistem aerodroma.

Kao trenutno najvrednije tehnološko sredstvo i najvećeg saradnika zaštitnom osoblju, on izdvaja napredne sisteme za automatsko otkrivanje eksploziva – EDS opremu standarda C3. “Većina zračnih luka koje nabavljaju novu opremu za provođenje zaštitnih pregleda ručne prtljage ulažu u EDS opremu (Explosive Detection System) standarda C3. Dakle, kod određenih uređaja koji zadovoljavaju taj standard nema potrebe da se iz ručne prtljage izdvajaju tekućine ili električne i elektroničke naprave. Istovremeno, ova tehnologija omogućava putnicima da u putničku kabinu zrakoplova unesu i veće količine tekućina od onih koje su dozvoljene kada se koristi konvencionalna RTG tehnologija”, pojasnio je Pivalica.

Trodimenzionalna slika

EDS uređaji rade na istom principu kompjuterizirane tomografije kao i slična oprema koja se koristi u medicini. Uređaj automatski stvara 3D slike koje, kada je to potrebno, operater može mnogo lakše protumačiti. Dodatno, ti uređaji mogu biti nadograđeni softverskim sistemom APIDS (Automated Prohibited Item Detection System), koji automatski detektira i one zabranjene predmete koji nisu povezani sa eksplozivima, npr. veći nož, vatreno oružje i slično. “Neke veće zračne luke u Europskoj uniji već uvelike koriste takve integrirane sustave”, dodaje Pivalica.

U području kontrole pristupa već duže vrijeme postoje vrlo napredni sistemi detekcije uljeza u štićenom području, kao i sistemi dodjeljivanja prava pristupa utemeljeni na biometrijskim podacima. “U skoroj budućnosti očekujem i puno veću ulogu AI-ja koji će biti uključen u sve sustave zaštite mnogo više nego što je to sada slučaj. Ali, opet uz ključnu ulogu čovjeka, koji donosi krajnju odluku u nekoj situaciji”, kaže on.

Inteligentna analitika

Ono što aerodromi opisuju kao višeslojni pristup, proizvođači sigurnosnih tehnologija danas prevode u konkretna specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodromske infrastrukture. Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer za regiju Adriatic u Hikvisonu, objašnjava tu podjelu: “Aerodromi su jedno od najsloženijih sigurnosnih okruženja jer zahtijevaju zaštitu velikih otvorenih površina, kritične infrastrukture i velikog broja putnika. Zbog toga nudimo specijalizirana rješenja prilagođena svakom segmentu aerodroma. Za zaštitu perimetra koristimo termalne kamere, radarske sustave i inteligentnu videoanalitiku koja omogućuje rano otkrivanje uljeza u svim vremenskim uvjetima i tijekom noći. Na pistama i operativnim površinama primjenjujemo kamere velikog dometa s naprednim mogućnostima praćenja i identifikacije objekata, dok se u terminalima fokusiramo na upravljanje velikim protokom ljudi kroz AI videoanalitiku, kontrolu pristupa i sustave za upravljanje incidentima”, ističe Ferhatović.

Ključna razlika u odnosu na standardna sigurnosna rješenja, precizira Ferhatović, jest integracija više tehnologija u jedinstven sistem. “Kombinacijom videonadzora, radara za sigurnosni nadzor, termalnih kamera, kontrole pristupa i centralizirane platforme za upravljanje postiže se veća razina situacijske svjesnosti i brže reagiranje na potencijalne prijetnje”, kaže on uz konstataciju da potražnja za takvim rješenjima u regiji kontinuirano raste.

“Trenutno najveći interes bilježimo za inteligentnim rješenjima za zaštitu perimetra te centralizirane sustave upravljanja sigurnošću. Aerodromi sve više traže pouzdanu detekciju neovlaštenih ulazaka uz minimalan broj lažnih alarma. Upravo zato kombinacija termalnih kamera, radara za sigurnosni nadzor i AI analitike postaje standard u modernim projektima zaštite perimetra. Također, raste interes za platforme koje omogućuju objedinjeno upravljanje različitim sigurnosnim sustavima”, napominje Ferhatović dodajući da operateri žele imati jedinstveni pregled događaja i alarmnih stanja bez potrebe za radom u više odvojenih aplikacija, što povećava učinkovitost i smanjuje vrijeme reakcije.

Skalabilnost sistema

Povratne informacije korisnika to i potvrđuju. “Povratne informacije korisnika najčešće se odnose na povećanu operativnu učinkovitost i bolju preglednost sigurnosnih događaja. Operateri posebno ističu vrijednost napredne videoanalitike koja značajno smanjuje broj lažnih alarma i omogućuje fokusiranje na stvarne incidente”, navodi Ferhatović.

On dalje ističe da korisnici cijene mogućnost integracije različitih sigurnosnih sistema u jedinstveno operativno okruženje, čime se ubrzava donošenje odluka i koordinacija sigurnosnih timova. Kod velikih infrastrukturnih objekata poput aerodroma važna je i skalabilnost sistema, odnosno mogućnost postupnog proširenja sigurnosne infrastrukture bez potrebe za kompletnom zamjenom postojećih rješenja. Trendovi koje Ferhatović bilježi iz prakse govore o jednom jasnom smjeru. “Jedan od najizraženijih trendova je primjena umjetne inteligencije u analizi videa. Aerodromi žele sustave koji ne samo da snimaju događaje, već aktivno pomažu u njihovom prepoznavanju i procjeni rizika. Sve veći interes postoji za tehnologije koje kombiniraju više senzora, poput radara za sigurnosni nazdor, termalnih kamera i videoanalitike, kako bi se postigla veća pouzdanost detekcije”, kaže on.

Također, raste potreba za jedinstvenim platformama koje objedinjuju sigurnost, operativne procese i upravljanje incidentima. No, jedan trend posebno se izdvaja.

Zaštita perimetra

Ono što proizvođači opisuju kao integraciju tehnologija i višeslojnu zaštitu, u praksi svoj najdirektniji test polaže izvan putničkog terminala. Budući da je riječ o geografski najširem dijelu aerodromske infrastrukture, svaki neovlašteni pristup vozilom, ulazak osobe ili pojava drona može imati trenutne i fatalne posljedice po sigurnost letenja. Zato odbrana ovog prostora više nije samo niz izolovanih tehničkih mjera, već živi operativni sistem koji mora funkcionisati bez sekunde prekida.

Stalni nadzor

Međunarodni aerodrom Sarajevo pristup ovim zonama regulira kroz sveobuhvatan sigurnosni okvir koji ne ostavlja prostora za improvizaciju. “Kao dio Programa sigurnosti aerodroma, Međunarodni aerodrom Sarajevo je uspostavio takozvane sigurnosne zone ograničenog pristupa – u okviru koje su uključene manevarske i operativne površine – pista, rulnice i platforma aerodroma, te se zaštita ove zone, odnosno navedenih površina provodi permanentno 24 sata kroz kontrolu pristupa lica i vozila. Ova zaštita podrazumijeva i uključuje pozitivnu identifikaciju, redovni i permanentni sigurnosni pregled svih lica, stvari i vozila”, pojasnili su.

Ovim pristupom aerodrom je odgovorio svim izazovima i uspješno sprečava sve pokušaje unošenja opasnih i zabranjenih predmeta, materija i substanci u ovu zonu. “Ove sigurnosne mjere kao i mjere navedene u prethodnim tačkama implementira osposobljeno i certificirano osoblje Sektora sigurnosti i zaštite kao jedne od organizacionih jedinica Aerodromskog operatora”, naveli su iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo.

Obavezna pratnja

Dušan Sofrić ističe da i Ljubljana primjenjuje sistem koji se temelji na kombinaciji regulatornih zahtjeva i operativnih mjera. “U praksi to znači da je pristup ovim zonama strogo kontrolisan i dozvoljen isključivo osobama koje za to imaju jasno definisan operativni razlog, dok se za sve ostale primenjuje režim obavezne pratnje kako bi se obezbedila potpuna kontrola kretanja. Ovakav pristup dodatno je podržan fizičkom zaštitom, koja uključuje ograđivanje ključnih zona, jasno definisane i kontrolisane tačke ulaska, kao i različite tehničke sisteme koji omogućavaju pravovremenu detekciju potencijalnih incidenata”, pojašnjava Sofrić. Međutim, sama tehnologija nije dovoljna bez kontinuiranog operativnog nadzora, zbog čega se posebna pažnja posvećuje patroliranju, kao i nadzoru nad kretanjem vozila i osoba unutar aerodromskog područja. Nadalje, važan element sistema je i bliska saradnja s nadležnim institucijama, uključujući policiju, kontrolu letenja i druge relevantne službe, jer je, prema njegovim riječima, sigurnost aerodroma po svojoj prirodi zajednička odgovornost više različitih aktera.

“U konačnici, ovakav pristup omogućava da se bezbednost ovih kritičnih zona ne posmatra kao skup pojedinačnih mera, već kao integrisani sistem koji se zasniva na kombinaciji prevencije, pravovremene detekcije i brzog i koordinisanog reagovanja u slučaju bilo kakvog incidenta”, kaže Sofrić.

Klasificirani dokumenti

“Koordinacija operativnih službi u zaštiti civilnog zračnog prometa na nivou nadzornika je svakodnevna kroz dnevne koordinacijske sastanke s voditeljem Operativnog centra zračne luke. Isto tako provodi se kontinuirana razmjena relevantnih podataka i komunikacija s Operativnim centrom zračne luke. Na nivou menadžmenta provode se redovni mjesečni koordinacijski sastanci”, opisuje koordinaciju u praksi Željko Pivalica, savjetnik za Avijaciju u Securitasu Hrvatska. Kada je u pitanju sam model fizičke zaštite, Pivalica je jasan u tome šta može, a šta ne može otkriti. “Model fizičke zaštite, baš kao i procedure i potrebne vještine osoblja i njihova odgovarajuća obuka propisani su Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske i Planom zaštite same zračne luke. Kako je riječ o klasificiranim dokumentima, nisam u mogućnosti ulaziti u pojedinosti”, kaže Pivalica, napominjući da je riječ o vrlo precizno definiranim postupcima koji se moraju primijeniti u praksi, prilagođeni infrastrukturi svake pojedine zračne luke. S obzirom na kompleksnost segmenta avijacije, jasno da je riječ i o složenijim mjerama i posebnim vještinama onih koji učestvuju u zaštiti aerodroma.

Zračna odbrana

Međutim, čak i najstrožije čuvane ograde i obučene patrole gube bitku kada se prijetnja podigne u zrak. Tradicionalni koncept perimetra danas se drastično mijenja, jer tehnološki rizici više ne dolaze samo s tla, već iz zračnog prostora koji konvencionalni sistemi osiguranja teško mogu kontrolisati. Dronovi su za nevjerovatno kratko vrijeme prešli put od rekreativnih igračaka do jednog od najvećih sigurnosnih izazova moderne avijacije.

Budući da za njih fizičke barijere na zemlji ne znače ništa, regionalni aerodromi prisiljeni su da odbranu podignu u zrak i redefinišu pojam kontrolisanog prostora. Neovlaštene letjelice u blizini aerodromskog prostora mogu u samo nekoliko sekundi potpuno paralizovati i zaustaviti aviopromet, a stalna opasnost od njihove zloupotrebe u zlonamjerne svrhe dodatno komplikuje ionako složenu sigurnosnu sliku. Regionalni aerodromi u potpunosti su svjesni ove opasnosti i danas aktivno traže tehnološke i proceduralne odgovore na nju.

Krizni planovi

Međunarodni aerodrom Sarajevo do sada nije zabilježio konkretne pokušaje napada dronovima, no to nije razlog za pasivnost. “U proteklih nekoliko godina nije bilo pokušaja prijetnje ili potencijalnih napada bespilotskim letjelicama prema Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ipak, kao dio Plana postupanja u kriznim situacijama izazvane aktima nezakonitog ometanja (Contingency plan), Sektor sigurnosti i zaštite kao i nekoliko drugih subjekata su involvirani u postupanja i odgovore na potencijalne prijetnje bespilotskim letjelicama”, navode oni.

Međunarodni aerodrom Sarajevo je svjestan ove sve više rasteće prijetnje te je već godinu dana dio platforme Evropske unije vezan za strateško planiranje i iznalaženje najefikasnijih rješenja vezanih za odgovore bespilotskim letjelicama. “Aerodrom aktivno učestvuje i u projektima razvoja sistema za antidronsku zaštitu te kontinuirano prati evropske i svjetske trendove, regulatorne okvire i najbolje prakse u ovoj oblasti”, dodali su iz ovog aerodroma.

Dušan Sofrić ističe da Ljubljana pristup temelji na kombinaciji operativnih procedura, nadzora i saradnje s nadležnim institucijama. “U praksi to znači da kontinuirano radimo na unapređenju situacione svesti, odnosno na sposobnosti pravovremenog uočavanja aktivnosti u zoni aerodroma, što je prvi i veoma važan korak u upravljanju ovim tipom rizika. Istovremeno, imamo jasno definisane procedure reagovanja koje omogućavaju brz i koordiniran odgovor u slučaju incidenta. Ove procedure podrazumevaju blisku saradnju sa državnim organima i drugim relevantnim službama, jer se upravljanje ovom vrstom pretnji ne može posmatrati izolovano, već kao deo šireg sistema bezbednosti vazdušnog prostora”, kazao je Sofrić.

Veliki značaj daju i preventivnim mjerama, koje uključuju poštovanje i primjenu važećih ograničenja letenja, kao i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti korisnika i šire javnosti o rizicima i pravilima vezanim za upotrebu dronova u blizini aerodroma. “Paralelno s tim, aktivno pratimo razvoj dostupnih tehnoloških rešenja, uključujući i različite C‑UAS sisteme, kako bismo i u budućnosti bili spremni da adekvatno odgovorimo na razvoj ovog tipa pretnji. U konačnici, ključno je naglasiti da efikasno upravljanje rizikom od dronova u velikoj meri zavisi od koordinacije i usklađenog delovanja civilnih i državnih subjekata, jer samo takav integrisani pristup može obezbediti odgovarajući nivo bezbednosti u ovom veoma dinamičnom području”, naglašava Sofrić.

Digitalni front

Međutim, baš kao što bespilotne letjelice eliminišu potrebu za fizičkim preskakanjem aerodromske ograde, najozbiljniji incidenti u našoj regiji pokazali su da za potpunu paralizu zračnog saobraćaja napadač uopće ne mora kročiti na pistu. Kibernetički prostor postao je nova, nevidljiva linija fronta, a ozbiljnost ove prijetnje najbolje je oslikao masovni hakerski napad na Zračnu luku Split u ljeto 2024. godine, koji je na nekoliko dana izbacio iz stroja IT sisteme i prisilio osoblje na ručni unos podataka. Taj incident je u praksi potvrdio ono na što sigurnosni stručnjaci već dugo upozoravaju: kompromitovanje IT sistema aerodroma ne zahtijeva fizički pristup – dovoljna je jedna jedina ranjivost u mreži. Upravljanje letovima, check-in sistemi i komunikacijske mreže postali su jednako kritična infrastruktura kao i sama poletno-sletna staza, a njihova odbrana danas zahtijeva strategiju koja ide daleko iznad tradicionalnih antivirusnih alata.

Učenje o prijetnjama

Međunarodni aerodrom Sarajevo na tu prijetnju odgovara višeslojno. “Koristimo napredne, višeslojne tehnologije zaštite IT infrastrukture koje uključuju strogu kontrolu pristupa, segmentaciju mreže i kontinuirani nadzor sigurnosnih događaja. Osim toga, radnici prolaze kontinuiranu edukaciju o sigurnosnim prijetnjama i pravilnim praksama”, pojasnili su. S druge strane, Dušan Sofrić detaljnije opisuje taj pristup. “Kao i u drugim segmentima bezbednosti, i kada govorimo o zaštiti IT sistema, i mi na našem aerodromu primenjujemo višeslojni pristup koji kombinuje tehničke i organizacione mere. U praksi to znači da se kritični operativni sistemi jasno razdvajaju od ostalih mreža, odnosno segmentiraju na način koji smanjuje rizik širenja potencijalnih incidenata i omogućava bolju kontrolu nad pristupom”, kazao je on.

Centralizovan nadzor

Uz to, kako je pojasnio Sofrić, koriste standardne i napredne mehanizme zaštite, poput sistema kontrole pristupa i zaštitnih mrežnih barijera, ali ključnu ulogu ima takozvani “defence‑in‑depth” pristup. “Radi se o konceptu gde se ne oslanjamo na jednu meru zaštite, već na više međusobno dopunjujućih slojeva koji zajedno čine otporniji sistem i smanjuju verovatnoću uspešnog napada”, dodao je on.

Poseban značaj ima i centralizovan nadzor, gdje se svi relevantni događaji bilježe i prate, čime se obezbjeđuje potpuna sledljivost i mogućnost analize u slučaju bilo kakvog incidenta. “Paralelno s tim, veliku pažnju posvećujemo i redovnom testiranju sistema, kao i kontinuiranoj edukaciji zaposlenih, jer je upravo ljudski faktor često ključan u prepoznavanju i sprečavanju potencijalnih pretnji. Sve ove mere zajedno nisu usmerene samo na zaštitu u užem smislu, već pre svega na izgradnju otpornog sistema koji može da izdrži različite vrste incidenata i da se u najkraćem mogućem roku vrati u normalno operativno stanje”, zaključuje Sofrić.

Zaključak: Čovjek odlučuje?

Regionalni aerodromi očigledno prolaze kroz duboku transformaciju: od klasičnih tranzitnih čvorišta one ubrzano postaju složeni, visokotehnološki ekosistemi u kojima se fizička i digitalna zaštita više ne mogu posmatrati odvojeno. Investicije u naprednu opremu, poput EDS skenera standarda C3, pametne videoanalitike i sofisticiranih sistema mrežne segmentacije, pokazuju da regija drži korak s globalnim sigurnosnim trendovima i strogim regulatornim zahtjevima. Međutim, ono što se kroz analizu svih segmenata odbrane provlači kao zajednički imenitelj jeste neizostavna uloga ljudskog faktora. Nijedan vještačkom inteligencijom vođen algoritam, pametna kamera niti mrežna barijera ne mogu zamijeniti obučenog, motivisanog i pribranog operatera koji donosi konačnu odluku u kriznom trenutku.

Sigurnost regionalnih aerodroma u konačnici neće zavisiti od pojedinačnih, izolovanih tehnoloških rješenja, već od snage “odbrane po dubini” – integrisanog pristupa u kojem se moderna tehnologija i ljudska stručnost međusobno dopunjuju i štite. Samo tako izgrađena otpornost garantuje da će nebo iznad regije ostati sigurno, a aerodromske kapije otvorene za svijet.

HikCentral Professional

HikCentral Professional je Hikvisionova središnja platforma koja omogućuje objedinjeno upravljanje videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima, interfonijom, parking sistemima i drugim sigurnosnim podsistemima. “Za aerodrome je posebno važno to što operaterima pruža jedinstvenu operativnu sliku svih događaja na jednoj platformi. U slučaju incidenta, sustav automatski povezuje relevantne kamere, alarmne događaje i podatke o kontroli pristupa, što značajno ubrzava procjenu situacije i reakciju”, pojašnjava Ferhatović. HikCentral Professional također omogućuje vizualizaciju objekta putem interaktivnih mapa, centralizirano upravljanje alarmima, automatizirane radne procese te jednostavnu integraciju s postojećom infrastrukturom. Na taj način aerodromi mogu povećati razinu sigurnosti, optimizirati rad operativnih centara i učinkovitije upravljati svakodnevnim operacijama.

Bliski susreti na evropskom nebu

Broj bliskih susreta dronova i aviona iznad evropskih gradova više se nego udvostručio u samo godinu dana – sa 1.743 zabilježenih u 2023. na 3.833 u 2024. godini. Prema podacima EUROCONTROL ACUTE (Affordable Cooperative UAS Traffic Detection) projekta, koji prati aktivnost bespilotnih letjelica putem antena raspoređenih po evropskim gradovima, zbirno je za te dvije godine registrirano ukupno 50.567 susreta. Istraživači napominju da većinu incidenata uzrokuju rekreativni operateri malih dronova, koji često nisu svjesni opasnosti koju predstavljaju za civilni zračni promet.

 

 

 

Kako pametne kamere postaju platforma za poslovnu inteligenciju

Najnoviji izvještaj kompanije Axis Communications “The Intelligent Edge – Axis Perspectives Report 2026” ambiciozan je pokušaj da se definiše buduća uloga videonadzora u digitalnom društvu

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za razliku od klasičnih industrijskih pregleda koji se uglavnom bave novim proizvodima i tržišnim pokazateljima, ovaj dokument nastoji objasniti kako se mrežne kamere transformišu iz uređaja za snimanje događaja u inteligentne platforme koje generišu podatke, podržavaju donošenje odluka i postaju dio poslovnih procesa. U izvještaju se poseban naglasak stavlja na razvoj vještačke inteligencije, obradu podataka na rubu mreže, cloud infrastrukturu, cyber sigurnost i integraciju s drugim poslovnim sistemima. Stručnjaci kompanije Axis tvrde da se videonadzor danas nalazi na prekretnici sličnoj onoj koju je prije nekoliko decenija doživjela informatička industrija prelaskom na internet i umrežene servise. Kamere više nisu samo pasivni posmatrači okruženja nego aktivni izvori podataka koji mogu unaprijediti sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Upravo zbog toga je ovaj dokument zanimljivo štivo ne samo za sigurnosne profesionalce nego i za menadžere, IT stručnjake i donosioce odluka koji planiraju buduću digitalnu transformaciju svojih kompanija.

Evolucija IP kamera

Prve su mrežne kamere prvenstveno služile za udaljeni pregled slike i naknadnu analizu snimaka nakon incidenta. Njihova vrijednost bila je gotovo isključivo vezana za sigurnosne funkcije, dok je mogućnost obrade podataka bila veoma ograničena. Međutim, razvoj specijaliziranih procesora, poput Axisove ARTPEC platforme, omogućio je da se dio obrade prebaci direktno u kameru. Time su otvorena vrata za pojavu prve generacije videoanalitike, od jednostavne detekcije pokreta do naprednog prepoznavanja objekata i događaja.

Veliki tehnološki iskorak donijeli su megapikselni senzori, tehnologije za rad u lošim svjetlosnim uslovima i napredni algoritmi za obradu slike. “Kamere su postale sposobne da generišu kvalitetne podatke čak i u okruženjima sa slabim osvjetljenjem ili visokim kontrastima. Paralelno s tim razvijali su se standardi kompresije videa, od MPEG-4 i H.264 pa sve do savremenog AV1 kodeka. Zahvaljujući njima, postalo je moguće prenositi i pohranjivati ogromne količine videozapisa bez proporcionalnog rasta zahtjeva za mrežnim kapacitetima i prostorom za pohranu”, navode stručnjaci iz Axisa.

Cloud servisi i hibridne arhitekture dodatno su ubrzali ovu transformaciju, pa korisnici danas mogu kombinovati lokalnu obradu podataka s cloud resursima, čime dobijaju veću fleksibilnost i skalabilnost. Istovremeno su otvoreni standardi, poput ONVIF-a, omogućili bolju interoperabilnost različitih proizvođača i sistema.

Posebno je zanimljivo, ističu autori, to da su kamere danas postale “inteligentni, povezani uređaji sposobni da isporučuju uvide u realnom vremenu na rubu mreže i integrišu se s poslovnim sistemima”. Drugim riječima, njihova funkcija više nije ograničena na bilježenje događaja, nego uključuje aktivno generisanje informacija koje imaju poslovnu vrijednost. Axis zato zaključuje da su moderne IP kamere postale “temeljni elementi otvorenih i povezanih IoT ekosistema”. Takva promjena možda je i najveća transformacija koju je industrija videonadzora doživjela od pojave prve mrežne kamere sredinom devedesetih godina.

Ključne promjene

Drugo poglavlje izvještaja bavi se pokretačima koji danas oblikuju razvoj inteligentnih videosistema, odnosno odgovorom zašto klijenti uopće traže naprednija rješenja i koje poslovne potrebe stoje iza ubrzane digitalizacije. Jedan od glavnih razloga je činjenica da su mnogi sigurnosni procesi i dalje izrazito zavisni od ljudskog rada. Veliki dio troškova i dalje se odnosi na osoblje, nadzor, instalaciju i održavanje sistema. “Takav model postaje sve skuplji i teže održiv u okruženju koje zahtijeva brže reakcije i veću efikasnost. Upravo zato kompanije sve više koriste automatizaciju, videoanalitiku i umjetnu inteligenciju kako bi smanjile broj lažnih alarma i rasteretile operatere. Umjesto da osoblje prati desetke ili stotine tokova videopodataka, inteligentni sistemi izdvajaju samo relevantne događaje”, kažu autori. Axis navodi podatak da su AI alati u određenim slučajevima omogućili znatno smanjenje broja nepotrebnih intervencija i brže donošenje odluka.

Drugi važan trend odnosi se na promjenu percepcije sigurnosti. Nekada su sigurnosni sistemi uglavnom smatrani troškom, dok ih se danas sve više posmatra kao investiciju koja može donijeti mjerljive poslovne koristi. “U istraživanju koje smo naveli čak 64 posto korisnika navodi modernizaciju infrastrukture kao prioritet u naredne tri godine, dok više od trećine ispitanika planira dodatna ulaganja u AI i IoT tehnologije”, navodi se u izvještaju.

Inteligentni rub kao odgovor na nove zahtjeve

Posebno mjesto zauzima konvergencija IT-a, operativnih tehnologija i sigurnosti, pri čemu tradicionalne granice između tih područja ubrzano nestaju. “Kamere, senzori, kontrola pristupa, poslovne aplikacije i cloud platforme sve češće postaju dijelovi jedinstvenog ekosistema. Prema istraživanju, 41 posto korisnika smatra integraciju različitih sigurnosnih sistema u jedinstvenu platformu jednim od najvažnijih prioriteta za budući razvoj”, objašnjavaju iz Axisa. Autori također ukazuju na rast značaja edge i hibridnih AI arhitektura. Umjesto da se svi podaci šalju u centralni data centar ili cloud, sve više analitike izvršava se direktno na uređajima. Takav pristup smanjuje latenciju, rasterećuje mrežu i omogućava donošenje odluka gotovo u realnom vremenu.

Ni cyber sigurnost više nije dodatna funkcija, nego osnovni zahtjev. “Izvještaj navodi da 44 posto organizacija zaštitu podataka i cyber sigurnost vidi kao jedan od ključnih prioriteta u narednom periodu. Kako se povećava broj povezanih uređaja, raste i potencijalna površina napada. Zbog toga se od proizvođača očekuje da sigurnost bude ugrađena u sam dizajn uređaja, od sigurnog pokretanja sistema do enkripcije i zaštite firmwarea”, ističu iz Axisa. Sve navedeno vodi ka jednom zaključku: inteligentni rub mreže više nije samo tehnološki koncept, nego odgovor na konkretne poslovne, operativne i sigurnosne izazove savremenih organizacija.

Nova uloga inteligentnih kamera

Inteligentne kamere više nisu samo uređaji za nadzor nego platforme koje istovremeno podržavaju sigurnost, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Naravno, sigurnost i dalje ostaje osnovna funkcija. “Moderne kamere danas mogu automatski prepoznati neuobičajena ponašanja, otkriti upad u štićeno područje, identifikovati okupljanja većeg broja ljudi ili generisati upozorenja prije nego što incident eskalira. Time se videonadzor pretvara iz reaktivnog u proaktivni alat”, navodi se u izvještaju.

Međutim, mnogo zanimljivije su primjene izvan tradicionalne sigurnosti. Axis ističe da korisnici sve češće koriste videosisteme za analizu poslovnih procesa. “Kamere mogu brojati posjetioce, pratiti kretanje kupaca, analizirati vrijeme zadržavanja u određenim zonama ili generisati toplotne mape koje pokazuju najposjećenije dijelove objekta. Takvi podaci pomažu trgovcima da optimiziraju raspored proizvoda, upravljaju osobljem i poboljšaju korisničko iskustvo”, napominju u Axisu.

Sličan trend prisutan je u transportu i logistici. Videosistemi danas prate tokove robe, vozila i zaposlenih, omogućavajući preciznije planiranje i efikasnije upravljanje resursima. U industrijskom sektoru kamere se koriste za nadzor proizvodnih procesa, otkrivanje anomalija i kontrolu kvaliteta proizvoda. BMW je u izvještaju naveden kao primjer kompanije koja koristi kamere i umjetnu inteligenciju za automatske inspekcije tokom proizvodnje vozila.

Posebnu pažnju privlači i koncept multimodalne analitike. Kamere više ne funkcionišu kao izolovani uređaji, već kao dio mreže senzora. Vizuelni podaci mogu se kombinovati sa zvukom, termalnim snimcima, radarima ili podacima iz drugih senzora. Takav pristup omogućava mnogo preciznije razumijevanje događaja i smanjuje broj lažnih alarma.

Izvor podataka za donošenje odluka

Zanimljivo je i poglavlje o nosivim kamerama. Njihova upotreba odavno nije ograničena na policijske službenike. Danas ih koriste zdravstvene ustanove, maloprodajni lanci, transportne kompanije i regulatorna tijela. Razlozi uključuju veću transparentnost, zaštitu zaposlenih i jednostavnije upravljanje dokaznim materijalom.

Možda najvažnija poruka cijelog poglavlja jeste da kamere postaju izvori podataka za donošenje odluka. One više ne pružaju samo odgovor na pitanje “šta se dogodilo”, nego sve češće pomažu vlasnicima da razumiju zašto se nešto dogodilo i kako spriječiti slične situacije u budućnosti. Izvještaj zbog toga govori o prelasku s pasivnih sistema prema proaktivnim, prediktivnim i na kraju autonomnim rješenjima. U tom kontekstu kamera postaje sastavni dio šire digitalne infrastrukture organizacije, a ne samo element sigurnosnog sistema.

Inteligencija na rubu mreže

Ako su prethodna poglavlja objašnjavala zašto se videonadzor mijenja, četvrto poglavlje odgovara na pitanje kako se ta transformacija uopće odvija. Današnji napredak nije rezultat jedne revolucionarne tehnologije, već kombinacije nekoliko paralelnih tehnoloških trendova koji zajedno stvaraju temelje za novu generaciju inteligentnih sistema. Među njima se posebno izdvaja razvoj senzora i sistema za obradu slike. “Današnje kamere nude značajno više rezolucije, bolju reprodukciju boja i veći dinamički raspon nego prije samo nekoliko godina. Takve karakteristike nisu važne samo za operatere koji pregledaju snimke. One postaju ključne i za algoritme umjetne inteligencije koji zavise od kvalitetnih ulaznih podataka kako bi mogli pravilno prepoznati objekte, ponašanja i anomalije”, ističu u Axisu.

U izvještaju se dalje naglašava da je upravo kvalitet podataka presudan za uspješnu primjenu AI-ja. Drugim riječima, ni najnapredniji algoritam neće dati pouzdane rezultate ako radi s nekvalitetnom slikom. Zato se značajna pažnja posvećuje tehnologijama poput naprednog rada u uslovima slabog osvjetljenja, širokog dinamičkog raspona i inteligentne stabilizacije slike.

Jednako važnu ulogu ima i upravljanje ogromnim količinama podataka koje proizvode moderne kamere. Što su rezolucije više, a analitika složenija, to raste potreba za efikasnijim metodama kompresije i pohrane. Otuda i važnost AV1 kodeka. Johan Paulsson, glavni tehnološki direktor kompanije Axis Communications, kaže: “AV1 tehnologija omogućava atraktivne bit rateove i proširenu kompatibilnost s klijentima, dok su ključne riječi koje opisuju ovaj standard jednostavan pristup i otvorenost.” Njegovim riječima, upravo su otvoreni standardi osnova budućeg razvoja videonadzorne industrije.

Smanjenje opterećenja mreže

Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji na rubu mreže. Umjesto da se svi podaci šalju centralnim serverima, današnje kamere sve češće same analiziraju videosadržaj i generišu metapodatke. Takav pristup smanjuje opterećenje mreže, ubrzava reakcije i povećava nivo privatnosti jer osjetljivi podaci ne moraju napuštati lokalnu infrastrukturu. Axis navodi da sve veći broj korisnika ulaže upravo u takve sisteme. Prema podacima iz izvještaja, 37 posto ispitanika planira ulaganja u AI i IoT tehnologije kako bi unaprijedili automatizaciju i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Govoreći o značaju edge analitike, Ettiene Van Der Watt, potpredsjednik kompanije Axis za Azijsko-pacifičku regiju, kaže: “Inteligencija na rubu mreže korisnicima omogućava brže i pametnije donošenje odluka, pojednostavljene operacije i snažniju sigurnost kroz fleksibilne platforme.”

Uz AI i obradu slike, značajnu ulogu imaju i otvorene arhitekture. Klijenti sve manje žele biti vezani za jednog proizvođača ili zatvoren ekosistem. Umjesto toga, traže platforme koje se mogu integrisati s postojećim sigurnosnim, IT i poslovnim sistemima. Upravo zbog toga Axis veliki dio poglavlja posvećuje API-jima, SDK alatima i otvorenim standardima.

Ne ovisi sve o kamerama

Izvještaj navodi da će upotreba cloud servisa u sigurnosti znatno rasti tokom narednih godina. Dok danas oko četvrtine organizacija koristi cloud u određenom segmentu sigurnosne infrastrukture, očekuje se da će taj procenat značajno porasti u narednom periodu.

Sve zajedno pokazuje da budućnost videonadzora neće zavisiti samo od kamera. Ona će podjednako zavisiti od mrežne infrastrukture, cloud servisa, otvorenih platformi, umjetne inteligencije i cyber sigurnosti. Upravo sinergija tih elemenata omogućava nastanak inteligentnog ruba mreže, koji predstavlja centralnu temu cijelog izvještaja.

Zašto AV1 postaje toliko važan

Dok se posljednjih godina najviše govori o umjetnoj inteligenciji, Axis u svom izvještaju veliku pažnju posvećuje i tehnologiji koja će omogućiti njenu širu primjenu – novoj generaciji videokompresije AV1. Riječ je o otvorenom standardu koji omogućava prijenos i pohranu videozapisa uz znatno manju potrošnju propusnog opsega u odnosu na starije kodeke, pri čemu se zadržava visok kvalitet slike. To je posebno važno u vrijeme kada sigurnosni sistemi generišu sve veće količine podataka zahvaljujući 4K i višim rezolucijama, naprednoj videoanalitici i cloud servisima. Axis ističe da AV1 donosi podršku za videosadržaje rezolucije veće od 8K, smanjuje troškove pohrane te olakšava reprodukciju zahvaljujući širokoj podršci u web preglednicima, operativnim sistemima i mobilnim uređajima. Dodatna vrijednost je činjenica da je riječ o otvorenom standardu iza kojeg stoji savez vodećih tehnoloških kompanija, što bi trebalo ubrzati njegovu primjenu u cijeloj industriji. Za sigurnosni sektor to znači efikasnije korištenje mrežnih resursa, jednostavniju integraciju cloud servisa i stvaranje tehničkih preduvjeta za novu generaciju inteligentnih videonadzornih sistema.

Pogled unaprijed

Posljednje poglavlje izvještaja možda najbolje pokazuje kako Axis vidi razvoj industrije u narednoj deceniji. Umjesto da govori o konkretnim proizvodima ili modelima kamera, kompanija pokušava definisati pravac u kojem se kreće čitav sektor inteligentnog videonadzora.

Autori smatraju da se današnja industrija nalazi negdje između reaktivne i proaktivne faze razvoja. Većina savremenih sistema može prepoznati određene događaje i upozoriti operatere na potencijalne prijetnje. Međutim, naredni korak bit će sistemi koji ne samo da registruju događaje nego i razumiju njihov kontekst.

Prema modelu predstavljenom u izvještaju, evolucija počinje pasivnim kamerama koje služe za snimanje i arhiviranje događaja. Nakon toga dolaze reaktivni sistemi koji koriste osnovnu videoanalitiku i generišu upozorenja na osnovu unaprijed definisanih pravila.

Treća faza obuhvata proaktivne sisteme koji koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje obrazaca ponašanja i identifikaciju potencijalnih rizika prije nego što dođe do incidenta. Upravo se tu danas nalazi najveći dio tržišta naprednog videonadzora.

Međutim, Axis smatra da će se razvoj nastaviti prema prediktivnim sistemima. Takve platforme neće analizirati samo ono što se trenutno dešava, nego će koristiti ranije podatke kako bi procijenile vjerovatnoću budućih događaja. Naprimjer, sistem bi mogao prepoznati obrasce koji ukazuju na povećan rizik od krađe, zastoja u proizvodnji ili saobraćajnih gužvi prije nego što se problem zaista pojavi.

Najambiciozniji dio vizije odnosi se na autonomne sisteme. U toj fazi kamere postaju aktivni učesnici procesa odlučivanja. One ne samo da detektuju događaje nego automatski komuniciraju s drugim sistemima, pokreću unaprijed definisane akcije i prilagođavaju svoje ponašanje u skladu sa situacijom.

Takav razvoj posebno je vidljiv u integraciji videonadzora s kontrolom pristupa, robotikom, sistemima upravljanja zgradama i IoT platformama. Kamera budućnosti neće djelovati samostalno, nego kao dio šire mreže inteligentnih uređaja.

Ključ je u integraciji

Verena Rathjen, potpredsjednica Axisa za EMEA regiju, smatra da će upravo sposobnost pretvaranja videa u korisne informacije predstavljati najveću vrijednost za korisnike. “Pretvaranjem videa u upotrebljive uvide kompanije mogu smanjiti rizike, ubrzati reakcije i donositi bolje odluke koje unapređuju efikasnost i korisničko iskustvo”, kaže Rathjen. Sličan stav iznosi i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights. “Proizvođači danas stvaraju novu vrijednost povezivanjem videonadzora, IoT uređaja, umjetne inteligencije i digitalnih servisa u jedinstvene platforme”, kaže Woodhouse i napominje da rast procesorske snage na rubu mreže omogućava istovremeno pokretanje više analitičkih funkcija, čime se otvara prostor za potpuno nove primjene videonadzora izvan tradicionalne sigurnosti.

Možda najzanimljivija poruka cijelog izvještaja zapravo je ta da će se za nekoliko godina uspješnost videonadzornog sistema sve manje mjeriti brojem kamera ili megapikselima, a sve više kvalitetom podataka koje generiše i sposobnošću da te podatke pretvori u konkretne poslovne akcije.

U tom smislu budućnost videonadzora više nije priča o kamerama. Ona postaje priča o inteligenciji, automatizaciji i podacima. A upravo inteligentni rub mreže predstavlja mjesto gdje se svi ti trendovi spajaju u jedinstvenu tehnološku cjelinu.

700 miliona razloga zašto se tržište mijenja

Pozivajući se na analize kompanije Novaira Insights, Axis navodi da je do kraja 2025. godine izvan Kine instalirano približno 562 miliona kamera, dok bi taj broj do 2029. mogao porasti na čak 736 miliona uređaja. Međutim, još važnija od samog rasta jeste promjena strukture tržišta. Već danas gotovo 80 posto isporučenih kamera dolazi s određenim analitičkim mogućnostima, dok dvije trećine novih modela koristi tehnologije zasnovane na dubokom učenju. Prema projekcijama iz izvještaja, do 2029. godine čak 96 posto prihoda od mrežnih kamera dolazit će od uređaja opremljenih deep learning analitikom. Ovi podaci jasno pokazuju da umjetna inteligencija više nije dodatna funkcionalnost rezervisana za premium projekte, nego novi industrijski standard koji će oblikovati budućnost videonadzora.

BMW: Videonadzor van okvira sigurnosti

Jedan od najzanimljivijih primjera upotrebe kamera u Axisovom izvještaju dolazi iz automobilske industrije, gdje se mrežne kamere koriste za zadatke koji nemaju direktne veze sa zaštitom ljudi i imovine. Kompanija BMW integrisala je kamere visoke rezolucije u svoju AIQX platformu za automatiziranu kontrolu kvaliteta unutar proizvodnih pogona iFACTORY. Kamere u realnom vremenu snimaju različite komponente vozila – od logotipa i karoserijskih elemenata do ručki na vratima – dok algoritmi umjetne inteligencije analiziraju snimke i provjeravaju postoje li odstupanja ili greške u proizvodnji. Zahvaljujući naprednoj obradi slike, sistem može pouzdano raditi i u zahtjevnim uslovima osvjetljenja te trenutno upozoriti osoblje na uočene nedostatke. Takav pristup omogućava brže otkrivanje grešaka, smanjuje troškove proizvodnje i unapređuje kvalitet završnog proizvoda. Primjer BMW-a jasno pokazuje kako se inteligentne kamere sve više koriste kao alat za optimizaciju poslovnih procesa i donošenje odluka, a ne samo kao dio sigurnosne infrastrukture.

35 godina Konica Minolte Hrvatska

Konica Minolta Hrvatska ove godine obilježava tri i pol desetljeća poslovanja – tijekom kojih se priča nije gradila samo kroz tehnologiju, već kroz ljude, povjerenje i dugoročna partnerstva diljem Hrvatske

Piše: Zdravko Crnjak, specijalista za marketing, Konica Minolta Hrvatska – poslovna rješenja; E-mail: zdravko.crnjak@konicaminolta.hr

Od svojih početaka, kada je bila prepoznat kao proizvođač uredske opreme i printera, Konica Minolta postupno je prolazila kroz snažnu transformaciju. Ono što je nekad bio fokus na ispis, danas je preraslo u mnogo širu misiju – postati partner u digitalnoj transformaciji i podršci modernom poslovanju.

Kroz sve te godine, jedno je ostalo isto: naglasak na kvaliteti, pouzdanosti i bliskoj suradnji s korisnicima. Upravo na tim temeljima danas stoji Konica Minolta Hrvatska kao strateški partner koji povezuje tehnologiju, podatke i sigurnost u jedinstven ekosustav rješenja.

Široka ponuda rješenja

Danas portfelj obuhvaća širok spektar područja: od upravljanja dokumentima i informacijama, cloud i IT usluga te upravljanja ispisom, do profesionalnog i industrijskog tiska te naprednih inteligentnih video rješenja. Sve s ciljem da se poslovnim korisnicima omogući jednostavniji, sigurniji i učinkovitiji rad.

Poseban naglasak u toj evoluciji zauzimaju inteligentna video rješenja. Ona više nisu samo alat za nadzor, već sustavi koji u stvarnom vremenu analiziraju događaje, prepoznaju ključne situacije i pružaju dublji uvid u procese i okruženja. Na taj način doprinose ne samo sigurnosti, već i optimizaciji operativnih procesa u različitim industrijama.

Imaging IoT platforma

Još jedan važan element suvremenog portfelja je FORXAI – imaging IoT platforma koja povezuje AI, IoT tehnologije i naprednu obradu slike u jedinstveni digitalni ekosustav. Kroz analizu vizualnih podataka i prepoznavanje obrazaca, FORXAI otvara nove mogućnosti primjene u industrijama.

“Tijekom proteklih 35 godina u Hrvatskoj, kontinuirano smo se razvijali zajedno s našim klijentima. Od tehnologije ispisa do naprednih digitalnih rješenja, naš cilj ostaje isti – pomoći našim klijentima da rade brže, sigurnije i učinkovitije. Ponosni smo na dugogodišnja partnerstva i povjerenje koje smo izgradili te nastavljamo graditi budućnost poslovanja zajedno s našim korisnicima”, istaknula je Branka Domazet, direktorica Konica Minolta Hrvatska.

Ova obljetnica nije samo podsjetnik na dosadašnji put, već i potvrda jasnog smjera prema budućnosti. S fokusom na inovacije, digitalnu transformaciju i korisnika u središtu svega, Konica Minolta Hrvatska nastavlja razvijati rješenja koja povezuju ljude, podatke i tehnologiju – i oblikuju način na koji se posao radi sutra.

Comnet podiže ljestvicu za PoE

Kako rubni uređaji postaju energijski zahtjevniji, a implementacije sve složenije, Comnet odgovara na izazove predstavljanjem dva nova IEEE 802.3bt industrijska Ethernet switcha projektovana za rad u najzahtjevnijim okruženjima

Piše: Adam Triculis, menadžer marketinga proizvoda, Acre Security; E-mail: adamtriculis@acresecurity.com

CNG6F2T4MPB je 6-portni Layer 2 upravljivi switch razvijen za instalacije gdje je prostor ograničen, ali zahtjevi za napajanjem nisu. Četiri RJ45 porta isporučuju po 90W Type 4 PoE napajanja, uz ukupan PoE budžet od 360 W. Dva 1G SFP optička uplink porta omogućavaju fleksibilno povezivanje na većim udaljenostima, uz podršku za različite Comnet module i tipove optičkih vlakana.

Projektovan za rad na temperaturama od -40°C do +75°C, ovaj switch pouzdano funkcioniše u uslovima u kojima bi standardna komercijalna oprema otkazala. Redundantni DC ulazi za napajanje osiguravaju neprekidan rad sistema, dok mogućnosti montaže na DIN šinu ili zid pojednostavljuju instalaciju u transportnoj, komunalnoj i sigurnosnoj infrastrukturi. Napredne funkcije upravljanja uključuju raspoređivanje napajanja preko PoE-a, ACL, VLAN, QoS, HTTPS/SSH, 802.1x autentifikaciju te SNMP/RMON nadzor – sve što je administratorima potrebno za sigurno i stabilno upravljanje mrežom.

Maksimalna snaga i skalabilnost

Za sisteme koji zahtijevaju veći broj portova i veći kapacitet napajanja, tu je CNGE10FX2TX8MSBT. Ovaj 10-portni switch podržava 90 W PoE napajanja na svih osam RJ45 portova, uz ukupni PoE budžet od 720W, što je dovoljno za istovremeni rad IP kamera visoke potrošnje, senzora, sistema digitalne signalizacije i drugih uređaja. Dva SFP uplink porta podržavaju brzine do 2.5 Gbps, osiguravajući dovoljno propusnog opsega za zahtjevne aplikacije.

Posebno se izdvaja njegova skalabilna arhitektura napajanja: korisnici mogu implementirati sistem prema trenutnim potrebama, a kasnije proširivati kapacitete bez zamjene samog switcha. Takav pristup dugoročno smanjuje ukupne troškove vlasništva. Switch radi u temperaturnom rasponu od -40°C do +70°C, a razvijen je i proizveden u SAD-u, uz usklađenost sa BABA, NDAA i TAA standardima.

Pouzdanost kao standard

Oba switcha potvrđuju Comnetovu dugogodišnju posvećenost pouzdanosti industrijske klase. Uređaji dolaze uz ograničenu doživotnu garanciju, zasnovanu na decenijama iskustva u implementaciji ojačane mrežne opreme za saobraćajne sisteme, videonadzor, elektroenergetske mreže i drugu kritičnu infrastrukturu širom svijeta.

Sigurnost je integrisana od samog početka razvoja proizvoda, a ne naknadno dodavana. Enkriptovani protokoli upravljanja, autentifikacija na nivou portova, device binding i kontinuirana usklađenost sa standardima osiguravaju da Comnetova infrastruktura ostane zaštićena i u uslovima sve sofisticiranijih prijetnji. Bilo da je riječ o zaštiti transportnih sistema, nadzoru elektroenergetskih mreža ili upravljanju videonadzornom infrastrukturom, Comnetovi novi bt PoE switchevi donose performanse, sigurnost i pouzdanost koje zahtijevaju sistemi od kritičnog značaja – danas i u godinama koje dolaze. Više informacija o ovim uređajima možete dobiti na www.comnet.net.

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Moderne sigurnosne platforme više ne nadziru samo prostor već i digitalne procese, povezujući desktop računala, poslovne aplikacije i CCTV unutar jedinstvenog sistema. Takvu integraciju omogućava ITVDesk, platforma koja omogućava da računalo ili aplikacija postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg VMS ili NVR sustava

Piše: Mile Brkanović, direktor, ITVDesk; E-mail: partner@itvdesk.eu; www.itvdesk.eu

Moderni videonadzorni sustavi danas više nisu ograničeni isključivo na klasične IP kamere. Sve veći broj sigurnosnih događaja i operativnih procesa odvija se upravo na računalima operatera, POS sustavima, industrijskim HMI/SCADA aplikacijama i drugim digitalnim radnim stanicama koje standardni CCTV sustavi ne mogu direktno nadzirati. Klasična kamera može snimiti osobu za računalom, ali ne i ono što se stvarno događa na ekranu. Upravo zbog toga sigurnosna industrija posljednjih godina sve više uvodi integraciju desktop računala unutar postojećih VMS i NVR sustava.

ITVDesk je profesionalna ONVIF virtual IP camera platforma koja omogućava da računalo, aplikacija ili drugi video izvor postanu standardni ONVIF uređaj unutar postojećeg videonadzornog sustava, bez obzira radi li se o NVR ili VMS platformi.

Problem odvojenih sustava

U velikom broju kompanija videonadzor i računalni sustavi i dalje rade potpuno odvojeno: videonadzorni sustav nadzire prostor, POS aplikacije rade zasebno, industrijski HMI sustavi nisu povezani sa VMS-om, operatorske radne stanice nemaju centralizirani recording, a digitalni incidenti često ostaju izvan videonadzorne istrage. Kod analize sigurnosnih događaja operateri tada moraju paralelno pregledavati više različitih sustava i ručno povezivati informacije između videonadzornih snimki i aktivnosti na računalu.

Integracija desktopa u postojeći VMS

Moderni ONVIF pristup omogućava da se računalo integrira kao standardna IP kamera bez potrebe za dodatnim vlasnički zaštićenim sustavima. Na taj način desktop računala, aplikacije ili drugi digitalni izvori mogu se direktno dodati u: Milestone XProtect, VIVOTEK, Dahua, Hikvision i druge ONVIF kompatibilne VMS/NVR sustave. ITVDesk pritom omogućava: desktop streaming, višemonitorski prikaz i kombiniranje više desktop izvora u jedan kanal, PTZ upravljanje desktopom, dvosmjernu audiokomunikaciju između operatera i korisnika računala, alarmne događaje i integraciju s VMS/NVR sustavima, detekciju aktivnosti na temelju pokreta miša ili korištenja tipkovnice, HTTPS/RTSPS sigurnu komunikaciju i GPU akcelerirano kodiranje videa. Posebno je zanimljivo to što se integracija izvodi koristeći standardne ONVIF i RTSP/RTSPS protokole, pa nije potrebna posebna prilagodba VMS sustava.

Primjena u realnim sustavima

Ovakav pristup danas nalazi široku primjenu u različitim sigurnosnim i enterprise okruženjima. U maloprodaji i POS sistemima desktop blagajne mogu se sinkronizirati s nadzornim kamerama radi jednostavnije provjere transakcija, reklamacija i internih incidenata. U nadzornim i SOC centrima moguće je istovremeno snimati rad operatera i fizički videonadzor kako bi se analizirale reakcije i sigurnosne procedure. U industriji se HMI aplikacije i SCADA procesi mogu integrirati u centralni VMS recording sustav, dok banke i financijske institucije povezuju praćenje rada aplikacija i osjetljivih operacija s fizičkim videonadzorom. Sličan model koristi se i u kasinima te gaming industriji, gdje desktop monitoring služi za nadzor operatera, gaming aplikacija i sigurnosnih procedura.

Sigurnost i performanse

Jedan od glavnih izazova desktop streaminga tradicionalno su veliko opterećenje procesora i sigurnost videokomunikacije. ITVDesk koristi GPU akcelerirane tehnologije kao što su Intel Quick Sync, NVIDIA NVENC, AMD AMF te vlastitu GPU_ZERO arhitekturu za obradu videa s minimalnim opterećenjem procesora. Osim performansi, važan dio modernih sigurnosnih sustava danas je i zaštita video streamova. Desktop sadržaj često sadrži osjetljive podatke, zbog čega ITVDesk podržava: HTTPS, RTSPS, SRTP, sigurnu autentikaciju te dodatne enterprise sigurnosne mehanizme.

Budućnost videonadzora

Kako sigurnosni sustavi postaju sve više povezani s IT infrastrukturom, granica između klasičnog videonadzora i digitalnog nadzora računala postaje sve manja. VMS sustavi više nisu namijenjeni samo fizičkim kamerama. Sve češće postaju centralna platforma za objedinjavanje: CCTV videa, desktop nadzora, poslovnih aplikacija, alarmnih događaja i drugih digitalnih izvora. Takva integracija omogućava organizacijama bolju kontrolu, jednostavniju istragu incidenata i višu razinu sigurnosti u modernim digitalnim okruženjima. Integracija digitalnih izvora unutar videonadzornog sustava jedan je od važnijih smjerova razvoja moderne sigurnosne industrije, posebno u okruženjima gdje je potrebno objediniti fizički i digitalni nadzor unutar jedinstvene platforme.

Mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije

Dok svjetski lučki centri implementiraju AI i 5G mreže, jadranski bazen se suočava s izazovima digitalne transformacije i naslijeđene infrastrukture. Otvara se pitanje koliko su lukama naše regije, koje su dio ključnih evropskih trgovinskih koridora, ovi trendovi bliski – i koliko su zaista spremne za takav iskorak

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Kolaps morske luke Nagoja u Japanu iz jula 2023. godine, kada je hakerska grupa zaključala centralni operativni sistem preko kojeg Toyota izvozi svoje automobile, potpuno je zaustavio rad na terminalima. Više od dva dana kolosalne dizalice su mirovale, a hiljade kontejnera ostalo je zarobljeno jer sistem nije mogao popuniti podatke o tome šta se gdje nalazi. Ovaj napad, kao i onaj koji je nekoliko mjeseci kasnije paralisao četiri najveće morske luke u Australiji pod upravom DP Worlda, ogolio je novu realnost: moderne luke više nisu samo fizički objekti, već digitalni ekosistemi izuzetno ranjivi na nevidljive napade.

Sukob vizije i realnosti

Ovi globalni incidenti nisu iznimka – oni su jasni simptomi sistemske ranjivosti infrastrukture na kojoj počiva više od 80% svjetske trgovine. Pod pritiskom rasta e-trgovine, sve složenijih lanaca snabdijevanja i strožijih ekoloških regulativa, koncept lučke sigurnosti prolazi kroz temeljnu transformaciju. Prema podacima agencije Fortune Business Insights, globalno tržište lučke infrastrukture raste prema vrijednosti od 316,51 milijardi dolara do 2034. godine. Paralelno, segment pametnih luka (Smart Ports), prema istraživanju MarketsandMarketsa, bilježi snažan rast te se predviđa da će sa 2,53 milijarde dolara u 2025. skočiti na 7,95 milijardi dolara do 2030. godine, uz visoku složenu godišnju stopu rasta od 25,8%.

Dok tehnološki giganti i vodeći lučki operateri implementiraju privatne 5G mreže, AI i IoT, stvarnost na terenu često se sudara s tehničkim i finansijskim preprekama. Analize globalnog tržišta lučke sigurnosti pokazuju da jedan od najvećih izazova savremenih sigurnosnih sistema ostaje integracija s naslijeđenom, zastarjelom infrastrukturom.

Stare ranjivosti

Mnoge luke operišu na infrastrukturi staroj između trideset i pedeset godina, što stvara jaz između vizije o pametnoj luci i zatečenog stanja na terenu. Istraživanja sigurnosnog sektora ističu da čak 37% lučkih uprava prijavljuje probleme s kompatibilnošću između starih nadzornih sistema i modernih AI platformi, a 32% lučkih operatera i dalje se oslanja na analogne CCTV mreže. Operativni troškovi integracije dodatno rastu kada se pokuša povezati više od 5.000 senzora, kamera i pristupnih tačaka unutar velikih terminala.

Manji regionalni operateri, koji čine preko 45% ukupnih globalnih lučkih kapaciteta, posebno su izloženi – budžetska ograničenja često odgađaju modernizaciju uprkos rastućim sigurnosnim rizicima, ostavljajući kritične sisteme ranjivima upravo u trenutku kada opasnosti s kojima se suočavaju radikalno mijenjaju svoj oblik. Zastarjele analogne barijere i nepovezani sistemi više nisu prepreka za napadače koji sada koriste potpuno nove metode proboja.

Nove prijetnje

Digitalizacija koja ubrzava operacije istovremeno otvara nove vektore napada, a prijetnje koje su nekada zvučale futuristično – neovlašteni dronovi, autonomna plovila i sofisticirani cyber napadi – postaju svakodnevna operativna realnost. Lučka uprava Drač taj spektar prijetnji opisuje sveobuhvatno.

“Danas se luke suočavaju sa širokim spektrom sigurnosnih i operativnih izazova, uključujući neovlašteni pristup, zaštitu perimetra, sigurnost tereta i imovine, cyber prijetnje, rizike od prekida usluga te nove rizike povezane s novim tehnologijama kao što su neovlašteni dronovi, autonomni sistemi i sve sofisticiraniji cyber napadi. Rješavanje ovih izazova zahtijeva kontinuiranu modernizaciju, obučeno osoblje, interne procedure, praćenje u realnom vremenu, kapacitete za odgovor na incidente i saradnju s nadležnim nacionalnim organima i relevantnim akterima”, navode iz Lučke uprave Drač.

Iz Luke Ploče također izdvajaju cyber napade kao prijetnju koja danas drži na oprezu menadžment i sigurnosne timove širom svijeta. “Ako bismo morali izdvojiti jednu prijetnju koja danas drži na oprezu luke diljem svijeta, to su kibernetički napadi. Digitalizacija donosi operativnu efikasnost, ali istovremeno predstavlja i potencijalnu ulaznu točku za napadača. Upravo nam je zato pitanje kibernetičke sigurnosti jedan od ključnih operativnih prioriteta. U Luci Ploče d.d. trenutačno smo u procesu usklađivanja s Direktivom o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava koja postavlja obvezujući okvir za upravljanje kibernetičkim rizicima za operatere ključne infrastructure”, ističu iz Luke Ploče.

Prijetnja dronovima u lučkom okruženju više nije hipotetski scenario. Slični obrasci sigurnosnih incidenata, poput onih u Japanu i Australiji, zabilježeni su i u evropskim morskim lukama i ključnim pomorskim rutama u posljednjem periodu, što ukazuje na trend koji poprima kontinentalni karakter, a ne na izolovane slučajeve. Istovremeno, bespilotne platforme sve češće koriste kriminalne mreže za krijumčarenje, izviđanje i nadzor kritične infrastrukture, ali se pojavljuju i kao potencijalni alat u hibridnim operacijama i prikupljanju obavještajnih podataka. Regulatorni i tehnički odgovori na ovu prijetnju i dalje zaostaju za brzinom njenog razvoja.

Drugačiji pristupi

Regionalna lučka industrija i dalje razvija standardizirane odgovore na ovakve izazove. Interna 5G mreža i napredni senzorski sistemi, koje Luka Ploče implementira u sklopu koncepta pametnih luka, stvaraju tehničku osnovu za detekciju i upravljanje takvim prijetnjama. “Riječ je o području koje će zahtijevati kontinuirano ulaganje i prilagodbu regulatornom okviru”, precizirali su. Zajednički imenitelj svih ovih prijetnji nije samo njihova tehnička sofisticiranost već brzina kojom se mijenjaju i skaliraju. Luke koje su jučer bile fokusirane prvenstveno na fizičku zaštitu perimetra danas istovremeno upravljaju cyber rizicima, autonomnim sistemima, neovlaštenim dronovima i sve složenijim zahtjevima za sljedljivošću tereta. Odgovor na takav pritisak više ne može biti reaktivan – mora biti integrisan, kontinuiran i zasnovan na operativnoj slici u realnom vremenu. Međutim, uvođenje takvog kontinuiteta u realnom vremenu odmah udara u najveći zid savremene logistike – u sisteme i beton koji su projektovani za neko potpuno drugo vrijeme. Taj neizbježni sudar modernih prijetnji i starih operativnih sistema otvara pitanje kako se nositi sa teretom naslijeđa.

Tereti naslijeđa

Zastarjela infrastruktura nije samo tehnički problem – ona određuje tempo i cijenu svake modernizacije koja dolazi nakon nje. Mnoge luke na Jadranu i globalno i dalje operišu na temeljima projektovanim prije nekoliko decenija. Integracija novih digitalnih platformi, AI analitike i cyber sigurnosnih rješenja u sisteme stare decenijama nije linearan proces, a svaka greška u tom spoju može ugroziti kontinuitet operacija koje ne smiju stati.

Zamka kompatibilnosti

Lučka uprava Drač taj izazov opisuje kao zajednički imenitelj lučkog sektora: “Zastarjela infrastruktura ostaje zajednički izazov za luke i operatore kritične infrastrukture, posebno kada postojeći sistemi moraju biti integrisani sa novim digitalnim platformama, naprednim alatima za praćenje, tehnologijama zasnovanim na vještačkoj inteligenciji i modernim rješenjima za cyber sigurnost. Iz tog razloga, modernizacija se mora provoditi pažljivo i na kontrolisan način, osiguravajući kontinuitet poslovanja, kompatibilnost sistema, integritet podataka i usklađenost sa zahtjevima informacione sigurnosti”, pojasnili su iz Lučke uprave Drač.

Ovaj oprez o kojem govore iz Drača otvara možda i najveću stratešku dilemu moderne logistike. Kada lučka uprava odluči modernizovati stare sisteme, ona se najčešće suočava sa “zatvorenim” rješenjima velikih eksternih dobavljača. To stvara opasnu zamku: svaka naredna nadogradnja, dodavanje novog senzora ili promjena u sigurnosnom protokolu postaje finansijski iscrpljujuća i spora, jer luka zavisi od razvojnih faza i cijena treće strane. U industriji gdje sekunde kašnjenja na terminalu znače ogromne novčane gubitke, čekanje na eksterne programere da prilagode softver zastarjelom betonu i hardveru postaje neodrživo.

Premošćavanje ovog jaza zahtijeva radikalan i hrabar zaokret – preuzimanje potpune kontrole nad vlastitim digitalnim kodom. Upravo na tom tragu, prepoznavši da krpljenje tuđih sistema vodi u slijepu ulicu, Luka Ploče otišla je korak dalje i pronašla vlastiti izlaz iz te zamke – razvoj vlastitog Terminal Operating System (TOS) rješenja. “Zastarjela infrastruktura je realnost s kojom se suočava većina luka i ona izravno utječe na način na koji pristupamo modernizaciji sigurnosnih sustava. Glavni izazov nije samo tehnička nekompatibilnost starih i novih sustava nego i činjenica da svaki dio integracije može postati dugotrajan i skup ako ovisite o eksternom dobavljaču koji svoje rješenje mora prilagođavati vašoj specifičnoj arhitekturi. Upravo zato smo krenuli u razvoj vlastitih digitalnih rješenja i vlastitog sustava Terminal Operating System (TOS)”, pojasnili su.

Cilj ovog projekta nije bio samo modernizovati postojeće procese, nego stvoriti sistem koji će dugoročno omogućiti bržu i jednostavniju integraciju novih tehnologija. “Kada se pojavi nova tehnologija, bilo da je riječ o senzorima, AI analitici ili naprednim sustavima videonadzora, možemo je integrirati u vlastiti sustav bez ovisnosti o tuđim razvojnim procesima. Time se ubrzava modernizacija, smanjuju troškovi prilagodbe, povećava ukupna sigurnost i operativna učinkovitost luke te dobiva kontrola u daljnjem razvoju”, rekli su iz Luke Ploče d.d.

Dok se digitalna transformacija najčešće posmatra kroz upravljanje operacijama i podacima, jednako važan segment ostaje fizička sigurnost infrastrukture, posebno sistemi zaštite od požara koji moraju pratiti istu logiku kontinuiteta i integracije.

Upravo u ovom segmentu najvidljivije se ogleda složenost prelaska sa zastarjele infrastrukture na digitalne platforme, jer modernizacija mora biti usklađena s činjenicom da lučki sistemi ne mogu prekidati rad.

Iz kompanije Siemens navode da modernizacija sistema zaštite od požara u starijim lučkim objektima i terminalima uključuje niz strukturnih izazova. Od zastarjele kabelske infrastrukture, gdje stari terminali često imaju kabele koji ne podržavaju savremenu digitalnu komunikaciju, do njihove zamjene koja je skupa i logistički zahtjevna.

“Dodatni izazov je neprekidnost lučkih operacija, jer luka ne smije stati s radom tokom modernizacije, pa je potrebno implementirati novu opremu bez ometanja utovara, istovara i kretanja tereta. Otežan pristup detektorima u starim hangarima i na dizalicama dodatno komplikuje održavanje i nadzor, dok ekstremni uslovi okoline, poput morske soli, vlage i korozije, dodatno utiču na pouzdanost sistema. Također, značajan izazov predstavlja integracija s digitalnim platformama, odnosno povezivanje izoliranih starih sistema s modernim rješenjima poput Building X, što zahtijeva prelazak s lokalnog nadzora na daljinsko upravljanje”, pojašnjava Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens.

Softverska nezavisnost i preuzimanje kontrole nad vlastitim digitalnim razvojem otvara vrata za potpunu transformaciju lučkih procesa na terenu. Kada se ukloni softverska nekompatibilnost, infrastruktura prestaje biti zarobljena u prošlosti i ulazi u fazu aktivne tranzicije

Infrastruktura u tranziciji

Modernizacija lučke infrastrukture na jadranskoj obali više nije stvar prestiža ili dalekih planova – ona je postala ultimativni uslov opstanka na globalnoj logističkoj mapi. Regionalni operateri danas se nalaze pod trostrukim pritiskom: s jedne strane su zastarjeli kapaciteti koji teško prate obim savremenog pomorskog prometa, s druge sve agresivnije cyber prijetnje, a s treće strogi zahtjevi za transparentnošću i potpunom sljedljivošću svakog komada tereta. Odgovor na ove izazove zahtijeva duboku metamorfozu: luke više ne mogu biti samo tačke pretovara, već moraju postati visokoosjetljivi tehnološki ekosistemi. Spajanjem naprednih komunikacijskih mreža, inteligentnog softvera i robusnih senzora na terenu, regionalni operateri već u praksi demonstriraju obrise potpuno transformisanog poslovanja.

Najbolji primjer takve tranzicije je Luka Ploče, gdje su teorijski koncepti digitalizacije pretočeni u opipljive pomake na terenu. Interna 5G mreža, napredni senzorski sistemi i digitalno praćenje robe u stvarnom vremenu promijenili su način na koji luka funkcionira iznutra, a promjena je najvidljivija upravo u onome što se ranije činilo rutinskim:

“Papir u lukama ima svoja ograničenja i svi koji su radili u lukama to dobro znaju. Zato je Luka Ploče posljednjih godina snažno krenula u digitalizaciju i razvoj koncepta ´pametne luke´. Uvedena je interna 5G mreža, uvedeni su napredni senzorski sustavi, digitalno praćenje robe te integracija operativnih podataka u stvarnom vremenu”, navode iz ove kompanije.

Pametne luke

Nekada je koordinacija između njihovih službi, špeditera i carine bila sporija i podložnija greškama, jer se velik dio procesa oslanjao na papirnu dokumentaciju. “Danas su ti procesi digitalizirani i razlika se jasno osjeća u svakodnevnom radu. Kada je svaki korak evidentiran u sustavu, puno je lakše na vrijeme uočiti nepravilnost, ali i osigurati veću odgovornost svih uključenih u proces. Upravo su takve promjene značajno unaprijedile sigurnost luke, ali i operativnu učinkovitost cijelog sustava”, pojasnili su iz ove luke.

S druge strane, Luka Drač, glavna pomorska kapija Albanije i ključna tačka Panevropskog koridora VIII koji povezuje Zapadni Balkan s Jugoistočnom Evropom, modernizaciji pristupa iz drugog ugla. Za njih je tehnološki zaokret primarno u funkciji izgradnje mrežne otpornosti i sposobnosti sistema da preživi i funkcioniše čak i u uslovima krize ili eksternih napada. “Lučka uprava Drač kontinuirano poduzima mjere za modernizaciju svoje IKT infrastrukture, jačanje cyber sigurnosti te poboljšanje otpornosti i operativne efikasnosti lučkih usluga. Ovaj proces modernizacije dio je šire digitalne transformacije luke i ima za cilj podržati sigurnije, pouzdanije i efikasnije operacije”, naveli su.

Jačanje otpornosti

U Draču su svjesni da prelazak na pametne sisteme otvara i nove vektore ranjivosti. Zbog toga je njihov fokus usmjeren na podizanje bedema oko digitalnog jezgra luke. Posljednjih godina poseban fokus je stavljen na postepeni prelazak sa zastarjele infrastrukture prema modernijim i otpornijim sistemima, jačanje mrežne zaštite i zaštite krajnjih tačaka (endpoint protection), praćenje sigurnosnih događaja, upravljanje ranjivostima, prakse pravljenja rezervnih kopija (backup) i oporavka podataka te na poboljšanje internih procedura.

“Ove mjere doprinose boljem nadzoru, bržem otkrivanju potencijalnih incidenata, poboljšanim sposobnostima odgovora i većem kontinuitetu kritičnih lučkih operacija”, kazali su iz Lučke uprave Drač. Svi ovi napredni regulatorni okviri, interne 5G mreže i softverske arhitekture čine digitalnu osnovu moderne luke. Međutim, da bi taj sistem uopće mogao funkcionisati u realnom vremenu, neophodni su mu precizni podaci sa samog terena – unutar lučkih terminala, na perimetru i na prvoj liniji kontrole tereta.

Tehnologija u pogonu

Arhitektura lučke sigurnosti više se ne projektuje u kabinetima, već se kalibrira na samom terenu – kroz svakodnevni sudar naprednih softvera i operativne realnosti. Dok globalni trendovi nameću potpunu automatizaciju, praksa pokazuje da implementacija pametnih rješenja zavisi od sposobnosti operatera da uravnoteže dva suprotstavljena imperativa: tehnološku modernizaciju i strogo čuvanje operativnih tajni. Lučka uprava Drač u tom smislu slijedi princip koji je u sektoru kritične infrastrukture sve češći – transparentnost do granice sigurnosti: “Primjenjujemo kombinovani pristup sigurnosti, koji uključuje organizacijske, proceduralne, fizičke, tehničke i mjere cyber sigurnosti. U opštim uslovima, ovo uključuje kapacitete za praćenje i nadzor, mehanizme kontrole pristupa, mrežnu zaštitu i zaštitu krajnjih tačaka, centralizovano praćenje sigurnosti, procjenu ranjivosti, sposobnosti odgovora na incidente i mjere za kontinuitet poslovanja.”

Lučki ekosistem

Međutim, kako su dalje pojasnili, zbog osjetljive prirode lučke sigurnosti, operacija kritične infrastrukture, arhitekture cyber sigurnosti i internih procedura, detaljne informacije o specifičnim tehnologijama, konfiguracijama, ranjivostima, operativnim procedurama ili konkretnim sigurnosnim scenarijima, ostaju iza zatvorenih vrata:

“Takvim informacijama se upravlja u skladu sa internim politikama informacione sigurnosti, principima ISO/IEC 27001 i važećim zakonskim i regulatornim okvirom o cyber sigurnosti i zaštiti kritične infrastrukture”, dodali su.

Za razliku od povjerljivih sigurnosnih protokola, operativni procesi na samim terminalima moraju biti potpuno transparentni i digitalno vidljivi. Luka Ploče ovom pitanju pristupa konkretno, implementirajući rješenja koja pokrivaju cijeli lanac – od manipulacije teretom do interne dokumentacije: “U Luci Ploče trenutačno je implementirano niz naprednih digitalnih rješenja koja pokrivaju više operativnih točaka u svakodnevnom radu. Digitalno praćenje i evidencija manipulacije teretom omogućuju eliminaciju ručnih unosa i potencijalnih grešaka koje uz njih dolaze”, kažu oni.

U ovom pametnom pogonu automatizovano je i vaganje robe, dok se praćenje narudžbi i procesa izvršavanja odvija u stvarnom vremenu, što omogućava trenutačnu reakciju u slučaju odstupanja od očekivanog toka operacija.

“Uz to, interni DMS (Document Management System) zamijenio je papirnatu dokumentaciju za odobravanje računa i radnih naloga, čime je smanjen rizik od prijevara i operativnih propusta. Podaci o efikasnosti zaposlenika dostupni su gotovo u stvarnom vremenu, što stvara osnovu za kvalitetnije planiranje i brzo reagiranje kada je potrebno”, precizirali su.

Održavanje bez prekida

Upravo u ovakvom okruženju, gdje luka mora funkcionisati bez zastoja, ključnu ulogu imaju sistemi koji omogućavaju održavanje bez prekida operacija. DFT tehnologija (Diagnostic Function Test) iz portfolija Siemensa omogućava automatizirane samotestove detektora bez prekida rada sistema i bez potrebe za fizičkim pristupom detektorima. Oni se često nalaze na teško dostupnim mjestima, poput visokih dizalica i krovnih konstrukcija. Time se garantuje da je svaki senzor u lučkoj infrastrukturi u svakom trenutku potpuno funkcionalan, bez ometanja utovara ili istovara robe.

Dok se veliki dio digitalne transformacije luka fokusira na videonadzor i upravljanje podacima, jednako kritičan segment ostaje protivpožarna zaštita u okruženjima s ogromnom koncentracijom goriva, kontejnera i opasnih materija. U takvim uslovima, savremeni sistemi detekcije požara sve više prelaze s klasične alarmne funkcije na inteligentnu analitiku i prediktivni odgovor u realnom vremenu.

Inteligentna detekcija

Iz kompanije Siemens navode da savremeni sistemi detekcije požara, zasnovani na Sinteso liniji, znatno smanjuju vrijeme reakcije u složenim lučkim okruženjima.

“U kompleksnim lučkim operacijama, gdje velika gustina tereta i neprestana kretanja otežavaju nadzor, efikasnost se postiže kroz eliminaciju lažnih alarma uz ASAplus tehnologiju. U lukama su prašina, izduvni gasovi mašina i vlaga (para) stalno prisutni, pri čemu standardni detektori često ne razlikuju ove faktore od stvarnog dima. ASAplus tehnologija koristi kombinaciju tri infracrvena, jedan plavi optički i dva termalna senzora, a ovaj multisenzorski pristup omogućava sistemu da precizno identifikuje stvarni požar, ignorišući smetnje poput cigaretnog dima ili prašine pri pretovaru, čime se sprečavaju nepotrebni prekidi rada”, navodi Potočnik.

Na otvorenim terminalima i velikim skladištima dodatnu ulogu imaju linearni detektori, detektori plamena i videoanalitička rješenja poput Fire Catcher kamera, koje omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i bržu lokalizaciju izvora požara među velikim brojem kontejnera i objekata.

“U skladištima s visokim plafonima ili na otvorenim terminalima tačkasti detektori dima često su neefikasni zbog strujanja zraka, dok linearni detektori pokrivaju velike prostore i detektuju dim duž cijele nadzirane linije, što je idealno za duge lučke hangare. Detektori plamena su robusni uređaji s tri piroelektrična senzora za precizno otkrivanje bezdimnih tekućina, plinova i otvorenog plamena kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, dok Fire Catcher kamere omogućavaju vizuelnu potvrdu incidenta u realnom vremenu i mogu identificirati plamen ili dim u ranoj fazi čak i u vanjskim uslovima, omogućavajući operaterima da trenutno lociraju žarište među hiljadama kontejnera”, kazao je Potočnik.

Brža reakcija

Paralelno s razvojem detekcijskih sistema, savremeni protivpožarni modeli sve više prelaze na centralizovano digitalno upravljanje incidentima.

Iz Siemensa ističu da Building X Fire Manager omogućava centralizovan pregled više lokacija unutar luke, daljinski monitoring i mobilna upozorenja sigurnosnim timovima i vatrogasnim jedinicama, čime se značajno ubrzava koordinacija odgovora u kompleksnim lučkim zonama.

“Brzina reagovanja direktno zavisi od toga koliko brzo informacija stigne do prave osobe, pri čemu Building X Fire Manager i pripadajuće aplikacije omogućavaju centraliziran pregled više lokacija unutar luke (multi-site pregled). Mobilna obavještenja i prediktivni uvid omogućavaju da umjesto čekanja da neko primijeti alarm na centrali, obavještenja stižu direktno na mobilne uređaje osiguranja ili vatrogasnih jedinica, dok daljinski monitoring omogućava timovima da vide tačno stanje sistema prije nego što stignu na lice mjesta, što je ključno za brzu koordinaciju u zakrčenim lučkim zonama”, pojašnjava Potočnik.

Kombinacijom precizne senzorske tehnologije (ASAplus), napredne optike (Fire Catcher) i digitalnog upravljanja (Building X), savremeni sistemi omogućavaju prelazak s reaktivnog na proaktivno upravljanje sigurnošću, minimizirajući rizik od katastrofalnih šteta u lučkoj infrastrukturi, zaključuju iz Siemensa.

Krovne platforme

U tom širem kontekstu digitalne transformacije lučkih sistema, gdje se svakodnevno prepliću podaci o teretu, vaganju, DMS-u i sigurnosnim kamerama, industrijski dobavljači naglašavaju važnost integracije svih ovih slojeva u jedinstvene krovne platforme upravljanja. Milan Džepina, viši predstavnik prodaje za sigurnosna rješenja u kompaniji Honeywell, ističe da je centralizacija ključ efikasnosti: “Honeywell je uložio mnogo truda u kamere iz serija S60 i S70, integrišući sve karakteristike koje dolaze s novim zahtjevima sa tržišta. U lučkim i terminalnim okruženjima naglašavamo naše glavne platforme (master platforms) kao što su OnGuard i ProWatch, koje donose sve integracijske mogućnosti uz najviše standarde cyber sigurnosti”, rekao je Džepina.

On naglašava da vještačka inteligencija igra važnu ulogu u unapređenju brzine i fleksibilnosti sigurnosnih sistema, posebno kroz analitiku u videonadzoru i integraciju sa VMS platformama, koje se mogu povezivati i sa drugim sistemima poput protivpožarne zaštite i BMS rješenja. “Vještačka inteligencija igra ključnu ulogu u našoj sigurnosnoj politici, omogućavajući našim sistemima da budu fleksibilniji, brži i u toku s najvišim sigurnosnim standardima. Također je i komercijalno efikasna, jer podiže sigurnosnu ljestvicu više, držeći troškove pod kontrolom u svakom trenutku. Korisnik može izabrati AI isključivo putem firmvera kamere ili ugrađen u VMS (sistem za upravljanje videom). VMS se može integrisati u veći sistem, koji ujedno ima integrisane i protivpožarne sisteme kao i BMS (sistem za upravljanje zgradama)”, tumači Džepina.

Finansijska optimizacija

Kao poseban inžinjerski i komercijalni izazov ostaje pitanje integracije s naslijeđenim sistemima, što direktno korespondira sa problemom “tereta naslijeđa” koji muči većinu regionalnih luka. Cilj je maksimalno iskoristiti postojeću infrastrukturu uz postepenu nadogradnju. “Uvijek imamo na umu da iskoristimo što je više moguće od zastarjelih sistema, omogućavajući našim partnerima isplative nadogradnje. Nikada ne bih izbjegao priliku da ostvarim moguće uštede za naše partnere i krajnje klijente gdje god je to izvodljivo”, konstatuje Džepina.

Senzorski kontinuitet

Dok krovne platforme upravljaju podacima, tehnološki lideri na tržištu nude hardverska rješenja za prvu liniju odbrane. U uslovima kada klasični videonadzor gubi efikasnost zbog prostranstva perimetra, potpunog mraka ili ekstremnih vremenskih prilika na moru, industrija rješenje pronalazi u naprednim senzorskim sistemima.

Pierpaolo Piracci, regionalni menadžer prodaje za regiju Jadrana i Jugoistočnu Evropu u kompaniji Teledyne FLIR, objašnjava da u takvom okruženju termalne kamere danas igraju temeljnu ulogu koja daleko prevazilazi klasični noćni nadzor:

“Kada je riječ o zaštiti luka i druge kritične infrastrukture, termalne kamere igraju temeljnu ulogu – posebno noću i u uslovima slabe vidljivosti. Termalne sigurnosne kamere, u kombinaciji s inteligentnom videoanalitikom, automatski detektuju uljeze, dok PTZ kamere za praćenje koje spajaju termalne i optičke senzore pružaju operaterima najbolju moguću situacionu svjesnost. Ono što termalnu tehnologiju zaista izdvaja jeste to što se ne oslanja na vidljivu svjetlost. Ona omogućava sigurnosnim timovima da jasno vide u potpunom mraku i kroz većinu vremenskih uslova, kao što su magla, kiša, dim ili snijeg – u situacijama u kojima se tradicionalne kamere muče”, rekao je Piracci.

Posebnu vrijednost termalna tehnologija dobija u zaštiti velikih lučkih perimetara, gdje se ljudi i vozila jasno izdvajaju od pozadine, što sigurnosnim operaterima omogućava bržu procjenu prijetnji i potpun uvid u stanje na terenu u realnom vremenu. “Budući da se ljudi i vozila pojavljuju s visokim kontrastom u odnosu na gotovo bilo koju pozadinu, uljeze je lakše uočiti, pratiti i procijeniti na velikim udaljenostima, čak i preko širokih lučkih perimetara”, dodaje Piracci.

Imperativ privatnosti

On pritom naglašava i pitanje privatnosti, objašnjavajući da termalna tehnologija pruža mogućnost verifikacije alarma bez otkrivanja identiteta osoba, što je idealno za osjetljiva okruženja sa strogim zakonskim regulativama.

“Termalno snimanje također nudi snažne prednosti u pogledu privatnosti. Kvalitet slike je idealan za verifikaciju alarma i procjenu prijetnji, ali ne dozvoljava ličnu identifikaciju. To ga čini pogodnim za osjetljiva okruženja u kojima propisi o privatnosti ograničavaju upotrebu standardnih kamera. Ukratko, uparivanje termalnih kamera s videoanalitikom donosi pouzdanu detekciju na velikim udaljenostima, bolje performanse analitike u izazovnim uslovima i pristup zaštiti perimetra koji vodi računa o privatnosti – upravo ono što je lukama potrebno za cjelodnevan siguran rad”, kazao je Piracci.

Primjena termalne tehnologije u lukama ne staje na detekciji uljeza i zaštiti perimetra. Jedna od njenih najkritičnijih uloga danas jeste rano otkrivanje požara, što je prijetnja koja u lučkom okruženju može eskalirati brže nego bilo gdje drugo zbog velike koncentracije goriva, kontejnera i opasnih materija.

“Termalne sigurnosne kamere mogu otkriti abnormalno nakupljanje toplote mnogo prije nego što doticajni dim ili plamen postanu vidljivi – često znatno ranije od tradicionalnih sistema za detekciju požara ili dima. Ovo rano upozorenje je od vitalnog značaja u lučkim okruženjima, gdje eskalacija požara može biti izuzetno brza zbog uskladištenih materijala, goriva, kontejnera ili opasnih materija”, pojašnjava Piracci.

Bejrut kao lekcija o toplotnim anomalijama

Da posljedice propuštene detekcije nisu apstraktne, naš sagovornik ilustruje konkretnim i opominjućim primjerom katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, koja je jasno naglasila razorne ishode koji mogu uslijediti kada situacije s toplotom i požarom ostanu neotkrivene ili neartikulirane u svojim najranijem stadiju.

“Iako nijedna tehnologija ne može eliminisati sav rizik, termalne sigurnosne kamere dizajnirane za rano otkrivanje požara posebno su namijenjene identifikaciji opasnih toplotnih anomalija u najranijem mogućem trenutku, dajući operaterima priliku da intervenišu, obuzdaju situaciju i spriječe da mali incidenti prerastu u velike katastrofe“, zaključuje Piracci.

Svi ovi sistemi u pogonu – od automatizovanih vaga i pametnih kamera do krovnih integracijskih platformi – svake sekunde generišu masivne količine operativnih i sigurnosnih podataka. Međutim, stvarna vrijednost te tehnologije ne leži samo u trenutnoj reakciji na alarm ili požar, već u onome što se s tim podacima dešava dugoročno. Lučka infrastruktura, da bi zaista bila sigurna, mora evoluirati iz sistema koji samo vide i reaguju u sisteme koji pamte.

Sistemi koji pamte

Moderna lučka sigurnost više se ne mjeri samo sposobnošću da zaštiti fizički perimetar, već sposobnošću sistema da u svakom trenutku zna šta se unutar tog perimetra dešava – ne retroaktivno, nego u realnom vremenu. Vozila, vozači, teret i rute moraju biti evidentirani i kontinuirano praćeni od trenutka ulaska do izlaska iz lučkog područja. Takva transformacija istovremeno redefiniše i ulogu videonadzora, koji iz pasivnog sigurnosnog alata prerasta u aktivni sloj operativne inteligencije luke. U takvom modelu, luka više ne funkcioniše kao statičan prostor nadzora, već kao dinamičan sistem koji kontinuirano “pamti” i obrađuje sve operativne događaje. Svaki ulazak, svaka promjena statusa i svako kretanje unutar zone postaju dio jedinstvenog digitalnog toka informacija koji omogućava trenutno uočavanje odstupanja i brzu reakciju.

Digitalni trag

Lučka uprava Drač taj princip opisuje kroz širi okvir otpornosti i upravljanja rizikom. “Iz praktične perspektive, moderni sigurnosni sistemi i procedure su od suštinskog značaja za otkrivanje, sprečavanje, odgovor na incidente i oporavak od incidenata koji mogu uticati na lučku infrastrukturu, zaposlene, teret ili kontinuitet poslovanja. Stoga, modernizacija sigurnosti nije samo tehnička investicija, već ključni element institucionalne otpornosti i sigurnog rada luke”, navode iz uprave ove kompanije. Na operativnom nivou, Luka Ploče taj koncept demonstrira kroz napredni sistem praćenja vozila i tereta u realnom vremenu, čime se eliminiše mogućnost neovlaštenih aktivnosti.

“Najbolji primjer je činjenica da je Luka Ploče d.d. razvila sustav zahvaljujući kojem je u svakom trenutku poznato koje se vozilo nalazi u lučkom području, tko njime upravlja, koji je teret preuzet i kojim se rutama vozilo kretalo. Svako odstupanje od očekivanog obrasca, poput vozila koje se predugo zadržava na određenoj lokaciji ili neautoriziranog pristupa pojedinim zonama, može biti detektirano i provjereno u stvarnom vremenu”, opisuju iz Luke Ploče.

Takav sistem temelji se na digitaliziranom procesu najave i praćenja vozila i vozača pri ulasku u lučko područje. Špediteri najavljuju vozilo i vozača Lučkoj upravi Ploče izravno s narudžbenice, a podaci se automatski sinhroniziraju između svih relevantnih strana. “Time je omogućeno preciznije praćenje kretanja unutar luke te viša razina sigurnosti infrastrukture, zaposlenika i tereta”, navode oni.

Senzorska fuzija

Upravo u takvom okruženju – gdje svaki pokret unutar lučkog perimetra postaje podatak, a svaki podatak dio operativne slike u realnom vremenu – dolazi do ključne smjene generacija u tehnologiji videonadzora. Na ovoj tački mrežna kamera prestaje biti pasivni uređaj za snimanje i postaje aktivni senzor sistema.

U kontekstu razvoja pametnih luka, Dejan Markić, inženjer prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Axis Communications, objašnjava da se moderna kamera danas posmatra kao sofisticirani edge senzor koji djeluje kao dio digitalnog nervnog sistema luke. “Integracijom videa visoke rezolucije u operativni tok rada luke, omogućavamo daljinsko praćenje identifikacionih brojeva kontejnera, podataka o željezničkim vagonima i integriteta tereta. Ovaj prelazak sa ručnih inspekcija na terenu na automatizovano, centralizovano prikupljanje podataka značajno povećava svakodnevnu efikasnost i skraćuje vrijeme zadržavanja brodova i kopnenog transporta”, pojašnjava Markić.

Kada je riječ o sigurnosti, strategija pametne luke se više ne oslanja na prosto bilježenje incidenta, već na proaktivnu zaštitu imovine od upada, što zahtijeva drugačiju tehnološku arhitekturu. “Korištenjem decentralizovane arhitekture zasnovane na samim uređajima (edge-based), osiguravamo da sigurnost kritičnih pomorskih dobara – od obala do skladišta – bude i skalabilna i otporna. Ovaj pristup omogućava lučkim upravama da zaštite vrijednu robu i osoblje, dok istovremeno prikupljaju bogate metapodatke koji se mogu koristiti za optimizaciju protoka saobraćaja i raspodjelu resursa kroz čitav objekat”, kazao je Markić.

AI klasifikacija

Uloga analitike dodatno pomjera granicu između puke detekcije kretanja i predikcije događaja. Markić ističe da današnja AI videoanalitika ima ključnu ulogu u zaštiti velikih lučkih perimetara i kontejnerskih terminala, jer se fokusira na klasifikaciju događaja, a ne samo na detekciju kretanja. Pokretanjem analitike direktno na samom uređaju (na rubu mreže), sistemi mogu razlikovati potencijalnog ljudskog uljeza od bezopasne životinje ili ograde koja se pomjera, drastično smanjujući broj lažnih alarma.

“U velikim okruženjima kao što su parking prostori ili ulazi za vozila, prepoznavanje registarskih tablica (LPR) pokretano vještačkom inteligencijom i praćenje kontejnera osiguravaju da se kroz objekat kreće samo autorizovana imovina, pojednostavljujući kontrolu pristupa bez ljudske intervencije”, ukazuje Markić.

Za prostrana i kritična područja gdje je vizuelna identifikacija otežana, industrija koristi multimodalni pristup – uparivanje vizuelnih kamera s mrežnim radarima i termalnim senzorima kako bi se u realnom vremenu pratile pozicija, brzina i smjer cilja. Kada sistem potvrdi prijetnju, aktivira se automatizovani lanac odvraćanja: “Kada AI klasifikuje sumnjiv događaj, sistem može automatski aktivirati PTZ kameru da zumira radi verifikacije i pokrenuti mrežne zvučnike koji emituju živu ili snimljenu audioporuku za odvraćanje, zaustavljajući povredu sigurnosti prije nego što se ona uopšte dogodi. Uparivanjem naših višesenzorskih kamera od nerđajućeg čelika s radarskim uređajem, operateri mogu koristiti AXIS Radar Data Visualizer kako bi vidjeli kretanja koja prati radar u vidu vizuelnih slojeva (overlays) direktno u 8K video-izvoru kamere. Ova kombinacija robusnog hardvera i inteligentnog spajanja podataka (data fusion) pruža rješenje spremno za budućnost koje osigurava neprekidne lučke operacije i potpunu situacionu svjesnost, bez obzira na ekološke izazove”, pojasnio je Markić.

Inženjering za najteže ekološke uslove

Lučka okruženja su opštepoznata kao surova za elektroniku, zbog čega tehnologija na prvoj liniji mora biti mehanički i hemijski otporna na uticaje mora i mraka. U uslovima morske soli, korozije i magle, standardna oprema brzo propada, pa rješenje leži u namenskim industrijskim kućištima. “Za upravljanje na velikim udaljenostima i u noćnim operacijama, raspoređujemo termalne kamere i naše najnovije 8K višesenzorske kamere pokretane vještačkom inteligencijom, kao što je AXIS Q3839-SPVE. Ovi panoramski uređaji pružaju besprijekoran pregled od 180° bez slijepih tačaka, koristeći zumiranje bez gubitka kvaliteta (lossless zoom) za praćenje objekata na velikim udaljenostima. Zatvoreni u kućišta od elektropoliranog nerđajućeg čelika morskog kvaliteta (marine-grade 316L), ovi uređaji su specifično razvijeni da izdrže ekstremne temperature i visokokorozivnu prirodu morskog vazduha, osiguravajući zaštitu kritičnih pomorskih dobara uz minimalno održavanje”, opisuje Markić.

Zaključna razmatranja

Pitanje s kojim smo otvorili ovu analizu – mogu li regionalne luke pratiti ritam globalne modernizacije – nema jednostavan odgovor. Primjeri iz prakse jasno pokazuju da regionalni operateri nisu pasivni promatrači globalnih trendova. Oni moderniziraju sisteme, ulažu u infrastrukturu i prilagođavaju se izazovima, svako u skladu sa svojim trenutnim mogućnostima i fazom razvoja.

Međutim, tempo globalnih promjena i tehnološkog napretka je neumoljiv, a prijetnje često pretiču dinamiku investicija.

Prijetnje koje industrija tek počinje standardizirati, poput neovlaštenih dronova, autonomnih plovila ili sofisticiranih ransomware napada na operativnu tehnologiju (OT) – ne čekaju na dovršetak kompleksnih regulatornih okvira niti na zatvaranje budžetskih rupa.

U tom raskoraku između brzine asimetrične prijetnje i brzine institucionalnog odgovora zapravo leži suština problema s kojim se danas suočavaju ne samo regionalne već i većina evropskih luka.

Tehnologija koja može premostiti taj jaz već postoji i na tržištu je sve dostupnija – od naprednih termalnih senzora i edge AI videoanalitike do krovnih integrisanih platformi koje spajaju videonadzor, kontrolu pristupa, radare i protivpožarnu zaštitu u jedinstvenu operativnu sliku u realnom vremenu. No, njena stvarna vrijednost se na kraju dana ne mjeri tehničkim specifikacijama u brošurama, već pouzdanošću i otpornošću u sekundi kada nastupi krizna situacija.

KING ICT: Napredna infrastruktura za novi logistički centar

U novom logističko-distributivnom centru KING ICT projektirao je i implementirao integrirana mrežna, ICT i tehničko-zaštitna rješenja koja podupiru opskrbu gotovo 700 trgovina Studenca u Dalmaciji

Piše: Matija Mandić, voditelj Odjela tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja, KING ICT; E-mail: matija.mandic@king-ict.hr

Studenac je u Dugopolju otvorio novi logističko-distributivni centar, važan infrastrukturni iskorak za svoju mrežu u Dalmaciji. Riječ je o objektu površine 23.000 četvornih metara, smještenom u sklopu kompleksa VGP Park Split, u čije je opremanje i sustave uloženo više od 4,5 milijuna eura. Iz novog centra organizira se opskrba gotovo 700 trgovina Studenca, čime ovaj objekt postaje jedno od ključnih logističkih čvorišta za operacije u Dalmaciji.

U tehnološkom i sigurnosnom dijelu projekta važnu je ulogu imao KING ICT, koji je bio zadužen za projektiranje i implementaciju naprednih ICT rješenja i sustava tehničke zaštite koja djeluju kao jedinstvena funkcionalna cjelina. Time je nastavljena suradnja dviju kompanija nakon logističko-distributivnog centra u Velikoj Gorici, na kojem je KING ICT također radio na sigurnosno-komunikacijskim i infrastrukturnim sustavima.

Kompleksan projekat

Riječ je o infrastrukturno i organizacijski kompleksnom projektu koji obuhvaća cjelovitu implementaciju komunikacijske i sigurnosne arhitekture velikog kapaciteta. Izgrađena je pasivna mrežna infrastruktura s 14 komunikacijskih ormara, 14 UPS uređaja i više od 55 kilometara položenih instalacija, uključujući svjetlovodne, S/FTP i signalne kabele.

Uspostavljena su i temeljna mrežna i komunikacijska rješenja bazirana na Cisco i Cisco Meraki opremi, koja čine okosnicu sustava, uz CheckPoint vatrozidni sustav usklađen sa sigurnosnom politikom naručitelja, Cisco WebEx videokonferencijski sustav te osobnu IT opremu za zaposlenike centra.

Poseban segment projekta odnosio se na integralni sustav tehničke zaštite. On uključuje videonadzor s 335 kamera, kontrolu pristupa, sustav evidencije posjetitelja, IP portafonsku komunikaciju, evidenciju radnog vremena, protuprovalnu i protuprepadnu zaštitu te sustav rampi s kamerama za prepoznavanje registarskih oznaka. Takva integrirana arhitektura omogućuje centraliziran nadzor i upravljanje sigurnosnim događajima u stvarnom vremenu, preciznu kontrolu ulazno-izlaznih točaka te pouzdanu podršku svakodnevnim logističkim operacijama.

Nastavak uspješne suradnje

Projekt u Dugopolju je nastavak i skaliranje modela suradnje koji su Studenac i KING ICT već uspješno primijenili u Velikoj Gorici te potvrđuje sve važniju ulogu tehnološke i sigurnosne infrastrukture u funkcioniranju velikih logističkih sustava. Ujedno je riječ o potvrdi uspješne implementacije složenih rješenja u okruženju koje traži visoku pouzdanost, dostupnost sustava i usklađenost sa suvremenim standardima kibernetičke sigurnosti.

“Projekt u Dugopolju nastavak je uspješne suradnje sa Studencem i potvrda našeg iskustva u projektiranju i integraciji složenih sigurnosno-komunikacijskih sustava za logistička okruženja. Fokus nam je bio na pouzdanosti, međusobnoj integraciji sustava i visokoj razini kibernetičke sigurnosti kako bismo korisniku osigurali stabilnu infrastrukturu za daljnji rast i optimizaciju logističkih procesa”, ističu iz KING ICT-a.

Krobel: Kako K-ERV redefinira evidenciju radnog vremena

Siniša Mikuličić, vlasnik riječke kompanije Elite Systems i bivši olimpijac, otkriva kako je fleksibilan domaći softver nadmašio velike globalne konkurente i postao najpouzdanije rješenje za evidenciju radnog vremena na tržištu

Piše: Antun Krešimir Buterin za Krobel; E-mail: redakcija@asadria.com

Kada je 2017. godine zagrebačka kompanija Krobel, inače poznati distributer opreme tehničke zaštite, lansirala K-ERV, malo je tko slutio da će ovaj domaći softver za evidenciju radnog vremena u samo nekoliko godina postati popularan standard za kompleksne poslovne sustave. Jedan od onih koji su u njega povjerovali od prvog dana bio je Siniša Mikuličić, poslovni čovjek iz Rijeke, bivši vrhunski sportaš i reprezentativac koji ne pristaje na prosjek.

Njegov put od jedrenja na Olimpijskim igrama u Pekingu do vođenja tvrtke Elite Systems obilježen je redom, radom, disciplinom i traženjem savršenstva – sportskim vrijednostima koje je našao upravo u K-ERV-u. Sinišin prvi susret s tim softverom bio je ujedno i najveći mogući izazov.

Bez konkurencije na tržištu

Kompanija Istragrafika, s gotovo 400 zaposlenika i radom u četiri smjene te s kompleksnim poslovnim procesima, tražila je novo i kvalitetno rješenje koje im postojeći etablirani svjetski proizvođači nisu mogli ponuditi. “Klijent je bio nezadovoljan krutim zatvorenim sustavima, i od nas su zatražili potpuno prilagođenu verziju K-ERV-a. Trebali su nešto što će se prilagoditi njima, a ne obratno. U tom smo projektu u istom sučelju integrirali kontrolu prolaza i evidenciju radnog vremena. Za mene je to bio prvi susret s K-ERV-om, i odmah – prvi uspjeh. Danas, osam godina kasnije, sustav i dalje radi besprijekorno, a mi smo ga još i nadogradili. Tako je počela uspješna suradnja s Krobelom i K-ERV-om, a ostalo je povijest”, ističe Mikuličić.

Glavna prepreka s kojom se instalateri susreću na terenu obično su rješenja zatvorenog tipa. Međutim, K-ERV je u tom segmentu bez konkurencije. “Dok su kod drugih sustava promjene gotovo nemoguće, mi s K-ERV-om sve što klijent zamisli – pretvorimo u stvarnost”, objašnjava Mikuličić te dodaje da nema “nemoguće misije”. “Dok konkurentski sustavi zapinju na banalnim promjenama, K-ERV je potpuno prilagodljiv svakom specifičnom zahtjevu”, kaže on.

Jednostavnost korištenja

Sinergija modula omogućuje da kontrola prolaza, evidencija i LPR funkcionalnosti rade unutar jedinstvene aplikacije, čime se osigurava visoka razina integracije i učinkovitosti. Unatoč složenosti sustava u pozadini, korisničko sučelje ostaje intuitivno i jednostavno za korištenje (user-friendly). Za Sinišu, softver vrijedi onoliko koliko vrijedi podrška koja stoji iza njega. Ključ uspjeha Elite Systemsa leži u partnerstvu s Krobelovim timom. “Aplikacija nema smisla bez ljudi poput Hrvoja i Ivana. U svakom trenu imam dostupnu osobu koja će odgovoriti na najneobičniji zahtjev korisnika. Taj ljudski, normalan odnos, kakav njegujem i s Mirnom Ivanuš, neprocjenjiv je u našoj industriji”, kaže Mikuličić.

Drugi uspješni projekti

Da K-ERV nije samo “još jedna aplikacija za prijavu radnika”, potvrđuju i projekti poput onoga za globalnog giganta Maersk. U njihovom logističkom centru u Kukuljanovuu, Elite System je implementirao sustav koji ukjučuje 130 kamera, 16 km mreže i specifične module za obračun plaća koji je prilagođavaju internim pravilima kompanije. Slična je priča i u autokući Gašparić Grupa, gdje sustav putem prepoznavanja lica upravlja prijavama stotinjak zaposlenika na 7-8 lokacija istodobno. Iako radi s velikim kompanijama širom Hrvatske, Mikuličić naglašava da mu nije cilj kvantiteta, već elitna kvaliteta usluge, što je jasno i iz imena kompanije. S ukupno četvero zaposlenih pokriva cijelu Hrvatsku, oslanjajući se, bez imalo reklame, na najjači marketinški alat – usmenu predaju i preporuku zadovoljnih klijenata.

Stiže verzija 2.0

Što se tiče K-ERV-a, uskoro stiže nova revolucija: verzija 2.0, sustav baziran na cloudu koji će dodatno pojednostaviti i instalaciju i korištenje. Za instalatere će to značiti manje vremena za tehničke poteškoće s računalima klijenata, a za vlasnike tvrtki još veću mobilnost i pristup podacima s bilo kojeg mjesta. “Ako je dosad bilo izvrsno, sada postaje savršeno. Uzmi i vozi”, poručuje Mikuličić svima koji razmišljaju o ovom softverskom rješenju. U svijetu gdje je sigurnost prioritet, on bira rješenja koja, baš poput brodskog jedra na Olimpijskim igrama, donose vjetar u leđa modernom poslovanju.

K-ERV se u novijoj verziji dodatno ističe kao potpuno cloud rješenje. Aplikacija i baza nisu vezane za jedno računalo, nije potrebna lokalna instalacija, a sustavu se pristupa preko browsera s bilo kojeg računala, uz sigurno pohranjene podatke. Uz to, partnerski portal omogućuje upravljanje svim klijentima i njihovim licencama na jednom mjestu, dok pregledno i intuitivno sučelje olakšava administraciju i troubleshooting. Sve to prati i kompetentna tehnička podrška pri ugradnji sustava i puštanju u pogon, što dodatno potvrđuje da K-ERV nije samo softver nego kompletno rješenje.

Lunatronik: Inteligentna analiza prolaznika i posetilaca

Razvoj veštačke inteligencije je poslednjih godina potpuno redefinisao ulogu kamera u javnom prostoru. Kamere više nisu pasivni uređaji za snimanje, već inteligentni senzori koji u realnom vremenu analiziraju pažnju, ponašanje i angažovanost publike

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Transformacija kamera posebno je vidljiva u digitalnom oglašavanju, industriji poslovnih događaja i urbanim sistemima, gde podaci postaju ključ za donošenje odluka. Jedan od primera takvog pristupa je i kompanija Lunatronik, koja koristi AI rešenja za brojanje publike, upravljanje digitalnim ekranima i analitiku angažovanosti. Njihovi sistemi kombinuju računarski vid i lokalnu obradu podataka kako bi omogućili precizne uvide, bez narušavanja privatnosti korisnika i uz potpunu usklađenost sa GDPR regulativom.

Od video-nadzora do inteligentne analitike

Tradicionalni sistemi video-nadzora zasnivaju se na kontinuiranom snimanju i skladištenju velikih količina podataka. Savremeni AI sistemi funkcionišu drugačije. Umesto neprekidnog video-strima, rade po principu intervalnog frame-by-frame snimanja, gde se obrađuju pojedinačni kadrovi u realnom vremenu. Ovakav model smanjuje količinu podataka, ubrzava obradu i eliminiše potrebu za slanjem sadržaja u cloud. Analiza se obavlja lokalno, na uređaju, a sistem prepoznaje obrasce poput pravca pogleda, trajanja pažnje i opšte angažovanosti –bez čuvanja identiteta ili ličnih podataka. Kamera tako postaje analitički senzor, a ne alat za nadzor.

Nova preciznost u DOOH oglašavanju

Digital Out-of-Home oglašavanje (DOOH) dugo se oslanjalo na procene pešačkog saobraćaja i potencijalnog dometa. AI kamere sada uvode merljivost stvarnog vizuelnog kontakta. Umesto da se računa samo koliko ljudi prođe pored ekrana, sada je moguće precizno utvrditi koliko ih je zaista pogledalo oglas i koliko su dugo zadržali pažnju. To znači da razlika između “prošao pored” i “stvarno video” postaje ključna metrika. Pored ukupnog broja prolaznika, sistem analizira i demografsku strukturu publike, vreme zadržavanja, pa čak i emocionalni ton reakcije. Takva granularnost približava DOOH standardima digitalnog marketinga, gde su precizni podaci o angažovanju već godinama norma. Integracijom s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Oglasi se mogu menjati u realnom vremenu, u skladu sa strukturom publike, dobom dana ili drugim kontekstualnim signalima.

Kampanja tako prestaje da bude statična i postaje prilagodljiva, optimizovana i merljiva. Konkretno, u projektima realizovanim na prometnim lokacijama, poput autobuskih stanica i city-light formata, AI sistemi kontinuirano mere: footfall (broj prolaznika), gross impressions (osobe koje su pogledale u smeru ekrana), conversion (one koje su zadržale pogled dugo da se smatraju stvarno dosegnutom publikom), demografiju (procenu pola i starosne grupe), osećanje (emocionalnu reakciju), average dwell time (prosečno vrijeme zadržavanja) i average watch time (prosečno vrijeme gledanja).

Google analitika za konferencije

Primena AI kamera u industriji događaja donosi još jednu zanimljivu promenu. Konferencije i poslovni skupovi decenijama su se oslanjali na ankete i subjektivne procene kako bi izmerili uspeh pojedinih sesija. Danas je moguće u realnom vremenu pratiti nivo pažnje publike. Sistem analizira pravac pogleda učesnika i prepoznaje trenutke kada pažnja raste ili opada. Broj ljudi u sali može ostati isti, ali nivo angažovanosti može varirati – i to postaje jasno vidljivo kroz vremenske grafikone. Takav pristup menja način planiranja događaja. Program se može prilagoditi na osnovu realnog ponašanja publike, a sponzorski paketi mogu se vrednovati na osnovu stvarnog angažmana, a ne pretpostavki.

Edge computing kao temelj privatnosti

Ključnu ulogu u svemu ima edge computing arhitektura. Obrada podataka se vrši lokalno, na samom uređaju, bez potrebe za stalnom internet-konekcijom ili eksternim serverima. To donosi nisku latenciju, veću pouzdanost sistema i potpunu kontrolu nad podacima. U praksi to znači da se video-materijal ne skladišti, identiteti se ne prepoznaju, a analiza se svodi na anonimne, statističke obrasce. U vremenu kada je pitanje privatnosti sve osetljivije, ovakav pristup postaje ne samo tehnološka već i etička prednost.

Šire implikacije: Od marketinga do pametnih gradova

Podaci prikupljeni putem AI kamera ne koriste se isključivo u oglašavanju. Informacije o pešačkim tokovima i obrascima kretanja mogu pomoći gradovima u planiranju infrastrukture, optimizaciji javnog prevoza i upravljanju masovnim događajima. Koncept Smart City dobija konkretnu analitičku osnovu.

Gradovi koji raspolažu preciznim, kontinuiranim podacima o kretanju stanovništva mogu efikasnije planirati razvoj, raspored sadržaja i bezbednosne protokole. Kamera tako postaje deo šire digitalne infrastrukture.

Budućnost merljivog fizičkog sveta

Najveća promena koju AI kamere donose jeste pomeranje fokusa s kvantiteta na kvalitet interakcije. Broj prolaznika više nije dovoljan pokazatelj uspeha. Prava vrednost meri se pažnjom, trajanjem pogleda i emocionalnom reakcijom. Ova logika briše granicu između online i offline sveta. Fizički prostori postaju jednako merljivi kao digitalne platforme, a kampanje i događaji mogu se optimizovati gotovo u realnom vremenu. Trendovi ukazuju na još dublju integraciju AI modela, IoT uređaja i programatskih sistema. Digitalni displeji postaće energetski efikasniji, dok će algoritmi postajati precizniji u razumevanju konteksta i predviđanju ponašanja publike. Hiperpersonalizacija sadržaja u javnom prostoru više neće biti izuzetak, već standard. U svetu u kojem se svaka digitalna interakcija analizira i optimizuje, veštačka inteligencija omogućava da i fizički prostor postane podjednako inteligentan, prilagodljiv i strateški vođen podacima.

Moderno oglašavanje u fizičkom prostoru

Integracijom AI analitike s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Umesto statičnih kampanja, sadržaj se menja u realnom vremenu na osnovu demografskih i kontekstualnih signala. Samo jedna kamera u sistemu Lunatronik-a analizira, broji i prikazuje: broj prolaznika ili publike (razlikujući one koji gledaju od onih koji stvarno vide oglas ili predavanje), broj automobila, autobusa, kamiona, motocikala, bicikala koji prolaze u vidnom polju kamere, opcionalno i broj mobilnih telefona sa uključenim WiFi-em, i sve to potpuno anonimno, u skladu sa GDPR regulativom. Rezultat je veći ROI i preciznije upravljanje budžetom. Oglasi se mogu prilagođavati dobu dana, strukturi publike ili čak trenutnom nivou angažovanosti.

Vueko: KNX standard

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije

Piše: Slavko Vulin, generalni direktor, Vueko; CEO, faceMembe; E-mail: s.vulin@vueko.net

U savremenoj gradnji, termin “pametna kuća” često se koristi kao marketinška fraza. Ipak, kada se uklone trendovi i kratkoročna rešenja, ostaje jedno ime koje decenijama definiše ozbiljnu automatizaciju objekata – KNX standard. Danas se KNX jasno pozicionira kao jedini pravi standard za smart home i smart building sisteme, dok sve ostalo predstavlja parcijalna ili zatvorena rešenja.

Standard, a ne trend

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije. Za razliku od popularnih “smart” rešenja koja zavise od Wi-Fi mreže, cloud servisa ili jednog proizvođača, KNX funkcioniše kao stabilna i dugoročna infrastruktura. To znači da investicija danas ostaje relevantna i za 20 ili 30 godina. Zbog toga se KNX koristi tamo gde nema mesta kompromisima – u luksuznim vilama, hotelima, poslovnim objektima i velikim stambenim kompleksima.

Integracija sa pametnim interfonima

Jedna od ključnih prednosti KNX sistema je njegova sposobnost integracije. Posebno se izdvaja povezivanje sa VoIP interfonskim rešenjima, koje donosi potpuno novu dimenziju upravljanja pristupom. Pametni interfon više nije samo uređaj za komunikaciju na ulazu. U KNX okruženju on postaje deo jedinstvenog sistema koji omogućava video i audio komunikaciju sa posetiocima u realnom vremenu, upravljanje vratima, kapijama i pristupnim tačkama, automatizaciju scenarija (HVAC,žaluzine, garaže, senzori, osvetljenje, lift, alarm), daljinski pristup putem mobilnih uređaja te evidenciju i integraciju sa sistemima kontrole pristupa. Ovakav nivo integracije jasno pokazuje razliku između „pametnih uređaja“ i pravog pametnog sistema.

Znanje kao ključ

Iako tehnologija igra ključnu ulogu, njen pravi potencijal dolazi do izražaja tek kroz kvalitetnu implementaciju. Upravo zato edukacija zauzima centralno mesto u razvoju tržišta. U regionu se posebno izdvaja VUEKO, koji je prvi sertifikovani KNX trening centar u regionu. Kroz stručno vođene obuke, inženjeri i integratori stiču znanja potrebna za projektovanje i realizaciju kompleksnih KNX sistema. Ova činjenica ima veliki značaj za tržište jer garantuje da se KNX projekti realizuju po najvišim standardima, uz maksimalnu pouzdanost i funkcionalnost.

Za investitore, KNX predstavlja sigurnu i dugoročnu investiciju jer povećava vrednost nekretnine, omogućava diferencijaciju na tržištu i brzu prodaju te obezbeđuje skalabilnost i fleksibilnost. KNX se dokazao kao jedini pravi standard za pametne objekte, sposoban da integriše sve sisteme – uključujući i savremene VoIP interfonske platforme. Uz podršku edukacije i stručnosti kakvu pruža VUEKO, tržište pametnih kuća dobija čvrste temelje za dalji razvoj.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.