28 Jula, 2026
image
Home Kategorija Vertikalna tržišta (Page 2)

Vertikalna tržišta

Lunatronik: Inteligentna analiza prolaznika i posetilaca

Razvoj veštačke inteligencije je poslednjih godina potpuno redefinisao ulogu kamera u javnom prostoru. Kamere više nisu pasivni uređaji za snimanje, već inteligentni senzori koji u realnom vremenu analiziraju pažnju, ponašanje i angažovanost publike

Piše: Bata Vulović, direktor, Lunatronik; E-mail: bata@KLT.rs

Transformacija kamera posebno je vidljiva u digitalnom oglašavanju, industriji poslovnih događaja i urbanim sistemima, gde podaci postaju ključ za donošenje odluka. Jedan od primera takvog pristupa je i kompanija Lunatronik, koja koristi AI rešenja za brojanje publike, upravljanje digitalnim ekranima i analitiku angažovanosti. Njihovi sistemi kombinuju računarski vid i lokalnu obradu podataka kako bi omogućili precizne uvide, bez narušavanja privatnosti korisnika i uz potpunu usklađenost sa GDPR regulativom.

Od video-nadzora do inteligentne analitike

Tradicionalni sistemi video-nadzora zasnivaju se na kontinuiranom snimanju i skladištenju velikih količina podataka. Savremeni AI sistemi funkcionišu drugačije. Umesto neprekidnog video-strima, rade po principu intervalnog frame-by-frame snimanja, gde se obrađuju pojedinačni kadrovi u realnom vremenu. Ovakav model smanjuje količinu podataka, ubrzava obradu i eliminiše potrebu za slanjem sadržaja u cloud. Analiza se obavlja lokalno, na uređaju, a sistem prepoznaje obrasce poput pravca pogleda, trajanja pažnje i opšte angažovanosti –bez čuvanja identiteta ili ličnih podataka. Kamera tako postaje analitički senzor, a ne alat za nadzor.

Nova preciznost u DOOH oglašavanju

Digital Out-of-Home oglašavanje (DOOH) dugo se oslanjalo na procene pešačkog saobraćaja i potencijalnog dometa. AI kamere sada uvode merljivost stvarnog vizuelnog kontakta. Umesto da se računa samo koliko ljudi prođe pored ekrana, sada je moguće precizno utvrditi koliko ih je zaista pogledalo oglas i koliko su dugo zadržali pažnju. To znači da razlika između “prošao pored” i “stvarno video” postaje ključna metrika. Pored ukupnog broja prolaznika, sistem analizira i demografsku strukturu publike, vreme zadržavanja, pa čak i emocionalni ton reakcije. Takva granularnost približava DOOH standardima digitalnog marketinga, gde su precizni podaci o angažovanju već godinama norma. Integracijom s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Oglasi se mogu menjati u realnom vremenu, u skladu sa strukturom publike, dobom dana ili drugim kontekstualnim signalima.

Kampanja tako prestaje da bude statična i postaje prilagodljiva, optimizovana i merljiva. Konkretno, u projektima realizovanim na prometnim lokacijama, poput autobuskih stanica i city-light formata, AI sistemi kontinuirano mere: footfall (broj prolaznika), gross impressions (osobe koje su pogledale u smeru ekrana), conversion (one koje su zadržale pogled dugo da se smatraju stvarno dosegnutom publikom), demografiju (procenu pola i starosne grupe), osećanje (emocionalnu reakciju), average dwell time (prosečno vrijeme zadržavanja) i average watch time (prosečno vrijeme gledanja).

Google analitika za konferencije

Primena AI kamera u industriji događaja donosi još jednu zanimljivu promenu. Konferencije i poslovni skupovi decenijama su se oslanjali na ankete i subjektivne procene kako bi izmerili uspeh pojedinih sesija. Danas je moguće u realnom vremenu pratiti nivo pažnje publike. Sistem analizira pravac pogleda učesnika i prepoznaje trenutke kada pažnja raste ili opada. Broj ljudi u sali može ostati isti, ali nivo angažovanosti može varirati – i to postaje jasno vidljivo kroz vremenske grafikone. Takav pristup menja način planiranja događaja. Program se može prilagoditi na osnovu realnog ponašanja publike, a sponzorski paketi mogu se vrednovati na osnovu stvarnog angažmana, a ne pretpostavki.

Edge computing kao temelj privatnosti

Ključnu ulogu u svemu ima edge computing arhitektura. Obrada podataka se vrši lokalno, na samom uređaju, bez potrebe za stalnom internet-konekcijom ili eksternim serverima. To donosi nisku latenciju, veću pouzdanost sistema i potpunu kontrolu nad podacima. U praksi to znači da se video-materijal ne skladišti, identiteti se ne prepoznaju, a analiza se svodi na anonimne, statističke obrasce. U vremenu kada je pitanje privatnosti sve osetljivije, ovakav pristup postaje ne samo tehnološka već i etička prednost.

Šire implikacije: Od marketinga do pametnih gradova

Podaci prikupljeni putem AI kamera ne koriste se isključivo u oglašavanju. Informacije o pešačkim tokovima i obrascima kretanja mogu pomoći gradovima u planiranju infrastrukture, optimizaciji javnog prevoza i upravljanju masovnim događajima. Koncept Smart City dobija konkretnu analitičku osnovu.

Gradovi koji raspolažu preciznim, kontinuiranim podacima o kretanju stanovništva mogu efikasnije planirati razvoj, raspored sadržaja i bezbednosne protokole. Kamera tako postaje deo šire digitalne infrastrukture.

Budućnost merljivog fizičkog sveta

Najveća promena koju AI kamere donose jeste pomeranje fokusa s kvantiteta na kvalitet interakcije. Broj prolaznika više nije dovoljan pokazatelj uspeha. Prava vrednost meri se pažnjom, trajanjem pogleda i emocionalnom reakcijom. Ova logika briše granicu između online i offline sveta. Fizički prostori postaju jednako merljivi kao digitalne platforme, a kampanje i događaji mogu se optimizovati gotovo u realnom vremenu. Trendovi ukazuju na još dublju integraciju AI modela, IoT uređaja i programatskih sistema. Digitalni displeji postaće energetski efikasniji, dok će algoritmi postajati precizniji u razumevanju konteksta i predviđanju ponašanja publike. Hiperpersonalizacija sadržaja u javnom prostoru više neće biti izuzetak, već standard. U svetu u kojem se svaka digitalna interakcija analizira i optimizuje, veštačka inteligencija omogućava da i fizički prostor postane podjednako inteligentan, prilagodljiv i strateški vođen podacima.

Moderno oglašavanje u fizičkom prostoru

Integracijom AI analitike s programatskim platformama, digitalni bilbordi postaju dinamičan mediji. Umesto statičnih kampanja, sadržaj se menja u realnom vremenu na osnovu demografskih i kontekstualnih signala. Samo jedna kamera u sistemu Lunatronik-a analizira, broji i prikazuje: broj prolaznika ili publike (razlikujući one koji gledaju od onih koji stvarno vide oglas ili predavanje), broj automobila, autobusa, kamiona, motocikala, bicikala koji prolaze u vidnom polju kamere, opcionalno i broj mobilnih telefona sa uključenim WiFi-em, i sve to potpuno anonimno, u skladu sa GDPR regulativom. Rezultat je veći ROI i preciznije upravljanje budžetom. Oglasi se mogu prilagođavati dobu dana, strukturi publike ili čak trenutnom nivou angažovanosti.

Mercury.AI: AI detekcija zaštitne opreme

U složenim sistemima poput građevine i industrije nije moguće vizuelno pokriti svako radno mjesto. Dodatni izazov potvrđuju i podaci da se na Zapadnom Balkanu godišnje bilježi oko 200 smrtnih slučajeva na radu, dok se broj povreda mjeri u hiljadama. Zato Mercury.AI razvija rešenje koje u realnom vremenu prepoznaje nepravilnosti i deluje preventivno

Piše: Nikola Stanišić, direktor prodaje, Mercury.AI; E-mail: nikola.stanisic@themercury.ai

Povrede na radu, smrtni ishodi usled povreda i smrt na radnom mestu su složen izazov za poslodavce, pri čemu izloženost riziku od odgovornosti eksponencijalno raste sa brojem zaposlenih i složenošću radnih procesa. Stoga je primarni zadatak bezbednosti i zdravlja na radu obezbeđivanje sigurnog radnog procesa kroz preventivne mere. Nakon svakog kritičnog događaja, prva pitanja koja se postavljaju odnose se na to da li su radnici koristili propisanu zaštitnu opremu i da li su poštovali procedure za bezbedan rad. Ova pitanja nisu samo pravne prirode, već imaju i značajan reputacioni uticaj na poslodavce.

Prepoznata potreba

U složenim sistemima sa visokim rizikom od ljudskog faktora, kao što su građevina, industrija i fabrički pogoni, nije moguće vizuelno pokriti svako radno mesto tokom procesa rada. Procene govore da na Zapadnom Balkanu godišnje strada oko 200 radnika, dok se broj povreda meri u hiljadama. U kompaniji Mercury.AI prepoznata je ova ranjivost koja proizlazi iz ljudskog faktora. Iako kompanije ulažu u zaštitnu opremu, poput šlemova i zaštitnih maski, radnici se često ne pridržavaju propisanih mera. Cilj Mercury.AI nije dokumentovanje povreda radne discipline, već preventivno delovanje kroz sistem koji upozorava na nepravilnosti i unapređuje bezbednost i zdravlje na radu. Najugroženiji su radnici u građevinskoj industriji, gde je bezbednost na gradilištu od presudnog značaja. Platforma omogućava predupređivanje nesreća uz pomoć napredne detekcije zaštitne opreme u realnom vremenu. Rešenje može verifikovati da li svaki radnik nosi propisanu opremu pri ulasku u radno okruženje, ali i tokom samog procesa rada. Sistem takođe detektuje kretanje u zabranjenim zonama. Baziran na video menadžment sistemu (VMS) i veštačkoj inteligenciji (AI), automatski prepoznaje odsustvo zaštitne opreme i šalje alarm ukoliko radnici ne nose šlemove, rukavice, prsluke, naočare ili drugu definisanu opremu. Detekcija je moguća i u uslovima otežane vidljivosti ili iz različitih uglova kamera, što je posebno značajno za rad na otvorenom prostoru, noću ili u uslovima smanjene vidljivosti, a konfiguracija gradilišta i raspored zona ne predstavljaju ograničenje za primenu ovog rešenja.

Bez opterećenja na procese rada

Platforma se može integrisati sa postojećom infrastrukturom za videonadzor bez dodatnih troškova, pri čemu je fokus na unapređenju operativne efikasnosti korisnika iz komercijalnog, bezbednosnog i javnog sektora. Rešenja kompanije Mercury.AI ne opterećuju postojeće procese rada, već ih unapređuju kroz savremeni tehnološki pristup. Tokom razvoja sistema identifikovane su specifične ranjivosti različitih radnih okruženja. Gradilišta karakteriše velika fluktuacija radnika, podizvođača i eksternih saradnika na širokom prostoru, uz prisustvo neovlašćenih osoba koje mogu ući u zonu radova bez zaštitne opreme. Ručni nadzor u takvim uslovima nije moguće kontinuirano sprovoditi. Dodatni problem predstavljaju situacije u kojima radnici, usled nelagodnosti, skidaju zaštitnu opremu, čime se značajno povećava rizik od povreda.

U proizvodnim halama i na proizvodnim linijama visok tempo rada često dovodi do rutinizacije i pada koncentracije. U okruženjima gde mašine rade velikom brzinom, i najmanji propust u korišćenju zaštitne opreme može dovesti do teških posledica. Izazov je održati bezbednosnu disciplinu bez usporavanja procesa proizvodnje. Tradicionalni sistemi videonadzora beleže incidente, ali ih ne sprečavaju. Mercury.AI omogućava detekciju pretnji u realnom vremenu, identifikuje više incidenata istovremeno i precizno ih locira.

Sigurne i opasne zone

U skladištima i industrijskim objektima gde su jasno definisane zone kretanja ljudi i mašina, sistem može automatski detektovati izlazak radnika iz bezbedne zone i aktivirati zvučno upozorenje, čime se smanjuje rizik od sudara između čoveka i mašine. Takođe, moguće je definisati sigurne i opasne zone, uz automatsko generisanje alarma u slučaju neovlašćenog kretanja. Poseban izazov predstavljaju rizična okruženja poput rudnika, gde odsustvo zaštitne opreme, poput maski, može imati fatalne posledice. Dugoročno nepoštovanje bezbednosnih mera može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema. Cilj Mercury.AI nije identifikacija disciplinskih prekršaja, već stvaranje bezbednog radnog okruženja koje štiti radnike i poslodavce, sprečava povrede i smanjuje troškove poslovanja. Pristup kompanije usmeren je na čoveka, uz razvoj etičnih, efikasnih i praktičnih rešenja prilagođenih realnim uslovima rada.

Vueko: KNX standard

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije

Piše: Slavko Vulin, generalni direktor, Vueko; CEO, faceMembe; E-mail: s.vulin@vueko.net

U savremenoj gradnji, termin “pametna kuća” često se koristi kao marketinška fraza. Ipak, kada se uklone trendovi i kratkoročna rešenja, ostaje jedno ime koje decenijama definiše ozbiljnu automatizaciju objekata – KNX standard. Danas se KNX jasno pozicionira kao jedini pravi standard za smart home i smart building sisteme, dok sve ostalo predstavlja parcijalna ili zatvorena rešenja.

Standard, a ne trend

KNX nije proizvod jedne kompanije, već međunarodno priznat standard (ISO/IEC), iza kojeg stoji više od 500 proizvođača. Upravo ta otvorenost omogućava da se u jednom sistemu kombinuju različiti uređaji – od rasvete i klimatizacije do sigurnosnih sistema i multimedije. Za razliku od popularnih “smart” rešenja koja zavise od Wi-Fi mreže, cloud servisa ili jednog proizvođača, KNX funkcioniše kao stabilna i dugoročna infrastruktura. To znači da investicija danas ostaje relevantna i za 20 ili 30 godina. Zbog toga se KNX koristi tamo gde nema mesta kompromisima – u luksuznim vilama, hotelima, poslovnim objektima i velikim stambenim kompleksima.

Integracija sa pametnim interfonima

Jedna od ključnih prednosti KNX sistema je njegova sposobnost integracije. Posebno se izdvaja povezivanje sa VoIP interfonskim rešenjima, koje donosi potpuno novu dimenziju upravljanja pristupom. Pametni interfon više nije samo uređaj za komunikaciju na ulazu. U KNX okruženju on postaje deo jedinstvenog sistema koji omogućava video i audio komunikaciju sa posetiocima u realnom vremenu, upravljanje vratima, kapijama i pristupnim tačkama, automatizaciju scenarija (HVAC,žaluzine, garaže, senzori, osvetljenje, lift, alarm), daljinski pristup putem mobilnih uređaja te evidenciju i integraciju sa sistemima kontrole pristupa. Ovakav nivo integracije jasno pokazuje razliku između „pametnih uređaja“ i pravog pametnog sistema.

Znanje kao ključ

Iako tehnologija igra ključnu ulogu, njen pravi potencijal dolazi do izražaja tek kroz kvalitetnu implementaciju. Upravo zato edukacija zauzima centralno mesto u razvoju tržišta. U regionu se posebno izdvaja VUEKO, koji je prvi sertifikovani KNX trening centar u regionu. Kroz stručno vođene obuke, inženjeri i integratori stiču znanja potrebna za projektovanje i realizaciju kompleksnih KNX sistema. Ova činjenica ima veliki značaj za tržište jer garantuje da se KNX projekti realizuju po najvišim standardima, uz maksimalnu pouzdanost i funkcionalnost.

Za investitore, KNX predstavlja sigurnu i dugoročnu investiciju jer povećava vrednost nekretnine, omogućava diferencijaciju na tržištu i brzu prodaju te obezbeđuje skalabilnost i fleksibilnost. KNX se dokazao kao jedini pravi standard za pametne objekte, sposoban da integriše sve sisteme – uključujući i savremene VoIP interfonske platforme. Uz podršku edukacije i stručnosti kakvu pruža VUEKO, tržište pametnih kuća dobija čvrste temelje za dalji razvoj.

Siemens Sinteso Nova i Cerberus Nova

Novi detektori požara Sinteso Nova i Cerberus Nova kompanije Siemens Smart Infrastructure Buildings označavaju temeljnu promjenu u zaštiti od požara, transformirajući tradicionalno otkrivanje u proaktivne, pametne i povezane sisteme koji utiru put autonomnim zgradama

Piše: Andrej Potočnik, voditelj prodaje, Smart Infrastructure – Fire and Safety, Siemens ; E-mail: andrej.potocnik@siemens.com

Prelaskom s periodičnih provjera na kontinuirane, podatkovno vođene i samonadzorne sisteme kompanija Siemens postavlja temelje za istinski autonomne zgrade usmjerene na čovjeka. Potpuno IoT povezani portfelj omogućava 24/7 samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje.

Inteligencija povezana s oblakom

Arhitektura sistema Sinteso i Cerberus zasnovana na IoT tehnologiji omogućava kontinuirane samoprovjere, nadzor u realnom vremenu, daljinsku dijagnostiku i prediktivno održavanje putem cloud aplikacija Building X Fire. Ova povezanost pruža timovima u objektima i pružaocima usluga zajedničke, praktične uvide u podatke koji omogućavaju proaktivne odgovore, umjesto reaktivnog rješavanja problema.

Zahvaljujući svojoj naprednoj tehnologiji, ovi sistemi dizajnirani su za zadovoljavanje različitih potreba u industrijama kao što su zdravstvo, visoko obrazovanje, podatkovni centri i komercijalne nekretnine. Za podatkovne centre koji zahtijevaju kontinuiranu dostupnost, automatizirane samoprovjere i nadzor u oblaku omogućavaju timovima da brzo reaguju na pregrijavanje ili električne kvarove bez ometanja kritičnih operacija. Zdravstvene ustanove imaju koristi od napredne ASAplus tehnologije, koja kombinuje višekutnu optičku i dvostruku termalnu detekciju te minimizira lažne alarme i nepotrebne evakuacije koje bi mogle poremetiti njegu pacijenata.

Kontinuirana zaštita

Testiranje bez ometanja (DFT tehnologija), uz poboljšani nadzor ulaska dima (SES), transformira održavanje. Umjesto godišnjih prekida testiranja, detektori se kontinuirano sami nadgledaju, smanjuje potrebe po aktivnosti na licu mjesta za vizuelne provjere. Nadzor mreže omogućava 24/7 praćenje uz precizno očitavanje nivoa zaprljanosti, dok detekcija poklopaca prepoznaje zaboravljene zaštitne kapice ili neovlaštene poklopce, što je posebno važno u hotelima gdje gosti mogu pokušati onemogućiti detekciju. Za visoko obrazovanje i komercijalne nekretnine koje upravljaju distribuiranim zgradama, centralizirano upravljanje sigurnošću od požara postaje ključno. Povezivanje s oblakom omogućava dosljedne standarde zaštite na svim lokacijama kroz kontinuirano praćenje, proaktivno održavanje i daljinski nadzor prostorno raspršenih objekata.

Održiva modernizacija

Noseći Siemensovu oznaku zaštite okoliša EcoTech, detektori uključuju recikliranu plastiku i smanjenu upotrebu materijala. Povratna kompatibilnost eliminiše pristup „sruši i zamijeni“ ponovnom upotrebom postojećih kablova i podloga kako bi se smanjio otpad. Održavanje zasnovano na stanju, omogućeno detaljnim podacima o zaprljanosti, produžava vijek trajanja detektora i smanjuje nepotrebne zamjene.

Sinteso Nova i Cerberus Nova ispunjavaju Siemensovo obećanje „Fire safe for life“, zaštitu koja se razvija, prilagođava promjenjivim rizicima i pruža kontinuiranu sigurnost bez prekida rada, kao temelj za istinski autonomne zgrade.

Eccos: Transformacija data centara u eri umjetne inteligencije

Podatkovni centri temelj su današnje digitalne infrastrukture. Njihove osnovne komponente obuhvaćaju sustave napajanja, hlađenja, IT opremu (serveri, mreža i  pohrana podataka) te sustave nadzora i upravljanja

Pišu: Tomislav Lacković, prodajni inženjer; Tajana Penzer Rakuljić, specijalistkinja za marketing

E-mail: tomislav.lackovic@eccos.hr; tajana.penzer.rakuljic@eccos.hr

Snažan rast tržišta podatkovnih centara u Europi izravno je povezan s razvojem umjetne inteligencije (AI), posebice generativnih modela i sustava strojnog učenja. Uz AI, dodatni poticaj rastu tržišta podatkovnih centara daju usluge u oblaku (cloud usluge), digitalna transformacija unutar industrija te regulatorni zahtjevi vezani uz energetsku učinkovitost i digitalni suverenitet. Povećanje računalnih opterećenja, osobito u AI aplikacijama, značajno utječe na tri ključna aspekta rada podatkovnih centara: potrošnju električne energije, toplinsko opterećenje i potrebu za naprednim metodama hlađenja.

Veća potrošnja energije i evolucija rashladnih sustava

Klasični serverski ormari u podatkovnim centrima troše prosječno oko 7–10 kW, dok AI serverski ormari prelaze 30 kW. U najnovijim AI centrima gustoća snage doseže i 100–300 kW po ormaru. Razlog je prelazak na specijalizirane sustave za paralelnu obradu velikih količina podataka koji generiraju znatno više topline. Zbog toga AI infrastruktura postaje jedan od značajnijih potrošača energije na globalnoj razini.

Veća gustoća snage znači više topline koju je potrebno ukloniti. Tradicionalni sustavi zračnog hlađenja (CRAC/CRAH sustavi) više nisu dovoljni za AI okruženja. Kada gustoća premaši 30 kW po serverskom ormaru, zračno hlađenje postaje neučinkovito. Porastom na 100 kW i više nužan je prijelaz na nove metode hlađenja, poput izravnog hlađenja čipa, uranjanja u dielektričnu tekućinu, hibridnih sustava s učinkovitijim izmjenjivačima topline te naprednim upravljanjem protokom tekućine za hlađenje i toplinskim zonama. Prijelaz na tehnologije hlađenja tekućinom omogućuje učinkovitiji prijenos topline, stabilniji rad sustava i smanjenje potrošnje energije.

Održivost i regulatorni zahtjevi tržišta

Europski regulatorni okvir sve snažnije naglašava energetsku učinkovitost, smanjenje emisija CO₂ i lokalizaciju podataka. Koncept „suverenog oblaka“ i zahtjevi za klimatski neutralnim radom podatkovnih centara potiču integraciju obnovljivih izvora energije, naprednih baterijskih sustava i visokoučinkovitih UPS sustava (sustava neprekidnog napajanja).

AI u upravljanju rashladnim sustavima

Osim što umjetna inteligencija uzrokuje povećanje gustoće snage, potrošnje električne energije i potrebe za dodatnim infrastrukturnim kapacitetima unutar podatkovnih centara, ona istodobno postaje i ključni alat za optimizaciju njihova rada. Drugim riječima, AI nije samo uzrok rasta opterećenja već i rješenje za učinkovito upravljanje njime.

Primjena AI modela prelazi iz klasičnog nadzora u prediktivno i autonomno upravljanje. Algoritmi strojnog učenja analiziraju povijesne i podatke u stvarnom vremenu kako bi: predvidjeli toplinska opterećenja na temelju ugrađene IT opreme, optimizirali rad ventilatora i kompresora, prilagodili protok rashladne tekućine, smanjili vršna opterećenja mreže i otkrili anomalije i potencijalne kvarove prije njihova nastanka. Na taj način postiže se manja potrošnja energije, dulji vijek trajanja opreme i veća pouzdanost sustava.

U tom kontekstu, tvrtka ECCOS-INŽENJERING d.o.o. u suradnji s partnerima razvija i implementira rješenja usklađena s konceptom upravljanja infrastrukturom podatkovnih centara pomoću umjetne inteligencije. Rješenja uključuju integraciju naprednih sustava za nadzor, analitiku i optimizaciju rada rashladnih sustava.

Integracija takvih sustava provodi se kroz jasno definirane faze kako bi se osigurala pouzdana i učinkovita implementacija. Proces započinje procjenom ugradnje sustava za optimizaciju rashladnog sustava putem dokaza konceptualnog rješenja (PoC). Nakon toga pristupa se implementaciji i realizaciji rješenja u stvarnom okruženju.

Sustav se sastoji od elemenata za praćenje temperature i vlage unutar sistema sale podatkovnog centra, sustava za prikupljanje podataka te AI komponente za upravljanje radom klimatizacijskih sustava. Senzori se postavljaju na postojeće rack ormare, unutar i izvan hladnih zona, na unaprijed definiranim lokacijama ključnima za precizno mjerenje i analizu podataka.

AI serverski uređaj

Prikupljeni podaci prenose se putem bežične SmartMesh IP mreže do AI serverskog uređaja. Ovisno o vrsti mjerenja, koriste se različite vrste bežičnih senzorskih modula – za temperaturu, vlažnost i napon – čime se osigurava sveobuhvatan uvid u radne uvjete i energetske tokove unutar sustava. AI serverski uređaj je namjenski, samostalni uređaj koji sadrži algoritme za upravljanje softverom, bazu podataka senzora i konzolu za komunikaciju sa senzorima u prostoru. Dinamički i automatski reagira na promjene u okruženju, upravljajući rashladnim jedinicama kako bi optimizirao hlađenje uz održavanje zadane temperature prostora. Uređaj prima podatke od senzora u okolini i električnih senzora, pohranjuje ih i analizira te po potrebi prenosi upravljačke naredbe rashladnim jedinicama.

Opisano rješenje već je implementirano u podatkovnom centru jednog telekom-operatera u Republici Hrvatskoj, gdje je potvrđena njegova funkcionalnost u stvarnim radnim uvjetima. Na temelju realiziranog projekta ostvarene su mjerljive uštede energije te povećana operativna učinkovitost, što dodatno potvrđuje isplativost primjene AI modela u upravljanju klimatizacijskom infrastrukturom.

Pametne brave u stambenom sektoru

Pametne su brave u stambenom sektoru prešle dug put od praktičnog ali ne i nužnog dodatka do operativnog alata od kojeg korisnici danas s pravom mnogo očekuju. Kako se tržišno usvajanje ubrzava, fokus je već izašao izvan okvira praktičnosti primjene i ide ka naprednoj kontroli, pouzdanosti i performansama na sistemskom nivou

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pametne brave u stambenom sektoru danas ne otvaraju eksperimentalna ili hi-tech vrata za pokazivanje susjedima. Nakon faze postepenog usvajanja vođenog trendovima i tržišnom skepsom, pametne brave su došle do stadija strukturne ekspanzije na bazi kvaliteta svojih funkcija i dokazane skalabilnosti. Cifre su dovoljno ilustrativne i govore da to tržište bilježi snažan rast, s prihodima koji su u 2024. godini dosegnuli približno 2,9 milijardi dolara te premašili tri milijarde u 2025. godini. Još važniji je podatak da stambene primjene čine nemali udio u implementacijama, zahvaljujući integraciji pametnih brava u ekosisteme pametnih domova i novogradnju. Sve upućuje na zaključak da je ova tehnologija izašla iz okvira primjene u niši i postala dominantan segment tehničke zaštite u stambenom okruženju.

Gadget koji to nije

Ovaj globalni zamah posebno je vidljiv u EMEA regiji. Prema Statisti, očekuje se da će EMEA regija zabilježiti dodatnih 33,3 miliona jedinica pametnih brava između 2026. i 2029. godine – što je trend koji Yale, dio ASSA ABLOY Grupe, tumači kao odmak od percepcije pametnih brava kao opcionalnih “gadgeta” i postepeno prihvatanje istih kao standardne komponente stambene infrastrukture.

Ovaj rast daje sliku čiji ram seže dalje od puke evidencije rasta potražnje. On signalizira promjenu filozofije kontrole pristupa u stambenom sektoru. Pametne brave se sve više ugrađuju u ekosisteme pametnih domova jer zamjenjuju fizičke ključeve digitalnom autentifikacijom i omogućavaju daljinsko upravljanje. Sve se odvija uz podršku za pristup koji je individualiziran u odnosu na konkretnog korisnika i odvija se uz mogućnost praćenja u realnom vremenu. U praktičnom smislu, novo razumijevanje pristupa više se ne vezuje za brave kao fizički uređaj, nego za korisnikov identitet, dozvole i povezivost.

Iako globalna, ova transformacija nije istovjetna u svim krajevima svijeta. U Evropi, sektorska ekspanzija oblikovana je potrebama za naknadnom ugradnjom, s oko 18 miliona instalacija u 2024. godini, od kojih 60% otpada na stambene objekte. Sve stariji stambeni fond, novi zahtjevi u pogledu energijske efikasnosti i fragmentirana infrastruktura diktiraju tempo i složenost implementacije pametnih brava.

S druge strane, Bliski Istok i Afrika imaju više od tri miliona instalacija i karakteriziraju ih izgradnja objekata “od nule”, luksuzni stambeni prostori i infrastrukturni projekti iza kojih stoji država, pri čemu se pametne brave često integriraju već od najranije faze.

Ovaj proces pratilo je redefiniranje uloge pametne brave u ništa manje pametnom domu kao osnovnoj ćeliji novog stambenog sektora. Pametna brava više nije samostalni uređaj, nego dio šireg pristupnog sistema u stambenom prostoru koji se prepliće s tehnologijama za upravljanje objektima i korisničkim iskustvom i operativnom efikasnošću.

Dio operativne infrastrukture objekta

Prelazak na pametne brave više nije uvjetovan samo praktičnim prednostima. Sada se on odvija uz percepciju da ova tehnologija u stambenom sektoru predstavlja operativnu nužnost, iako je nivo svijesti različit. U porodičnim kućama, pametne brave se i dalje povezuju s praktičnošću primjene, posebno kroz eliminaciju potrebe za fizičkim ključevima i pojednostavljenje pristupa za više korisnika. “Porodične kuće trenutno su najveći i komercijalno najznačajniji segment za usvajanje pametnih brava”, kaže Juan Ashida, potpredsjednik i voditelj stambenog sektora za EMEIA regiju u kompaniji ASSA ABLOY. “Iako je praktičnost primarni pokretač usvajanja, sigurnosne prednosti sve više jačaju dugoročnu upotrebu i povjerenje.”

Ova promjena percepcije pametnih brava izraženija je u objektima kolektivnog stanovanja i upravljanim stambenim okruženjima, gdje pametne brave lako prelaze granicu promotora praktičnosti i postaju dio infrastrukture. “Pametne brave su se jasno transformirale u operativnu infrastrukturu u stambenim okruženjima, kao što su projekti izgradnje objekata za iznajmljivanje, prostora za zajednički život, studentskog smještaja i apartmana s poslugom”, objašnjava Agnieszka Filipowicz, menadžerica poslovnog razvoja za Centralnu i Istočnu Evropu u kompaniji Salto Systems.

Ovdje se fokus sa samostalnih brava pomjera u pravcu efikasnosti na nivou sistema. Daljinsko uvođenje stanara u prostor, ulazak i izlazak bez ključa te integracija sa sistemima upravljanja objektima smanjuju administrativno opterećenje. Istovremeno, vođenje evidencije o historiji pristupa prostorijama podiže nivo odgovornosti korisnika objekata u zajedničkim stambenim okruženjima.

Ista logika primjenjuje se i na pristup koji je potreban izvođačima radova i servisnom osoblju u stambenim objektima. Ovo je poseban operativni izazov u zgradama kojima se upravlja, gdje se prava pristupa moraju privremeno dodijeliti, pratiti i poništavati bez fizičke razmjene ključeva. Tehnologije kao što su Salto Virtual Network (SVN) i BLUEnet omogućavaju upraviteljima da daljinski ažuriraju prava pristupa na velikom broju lokacija i tako smanje ovisnost o mehaničkim sistemima.

Sličan pristup koristi se i u naprednim projektima na Bliskom istoku. “Pametna brava više nije stavka u brošuri. Ona je dio operativne infrastrukture objekta”, kaže Karam Hamadeh, generalni direktor kompanije Technical Product Solutions (TPS), ovlaštenog predstavnika Allegiona u GCC regiji.

Jedan od primjera su operateri koji iznajmljuju stambene prostore na kraći rok. Kod njih je pristup zasnovan na digitalnim akreditivima postao standard, ne samo zbog praktične primjene, već i zbog generiranja evidencije koja igra važnu ulogu u rekonstrukciji sigurnosnih incidenata i pravnim sporovima. U ovom kontekstu, pristup postaje kontinuirani proces koji uključuje izdavanje akreditiva, evidenciju aktivnosti i eliminaciju naporne logistike povezane s fizičkim ključevima.

Na individualnom nivou, ova promjena mijenja i načine upravljanja rizikom. Martin Pansy, suosnivač i direktor kompanije Nuki Home Solutions, objašnjava da “gubljenje mehaničkog ključa zahtijeva skupu i vremenski zahtjevnu zamjenu cijelog cilindra, ali da nestanak pametnog telefona omogućava korisniku da jednostavno i odmah poništi digitalno pravo pristupa.”

Povrat uloženog mjeren efikasnošću, ne cijenom

Kako uloga pametnih brava evoluira, paralelno se mijenja i ekonomska logika za njihovu nabavku. Povrat ulaganja više se ne definira početnim troškovima nabavke, već kroz dugoročnu efikasnost u upravljanju pristupom stambenim prostorima. “Pametne brave se sve više posmatraju kao izvori podrške za dugoročnu operativnu efikasnost jer smanjuju tekuće troškove održavanja, poboljšavaju zadovoljstvo stanara i pojednostavljuju procese upravljanja objektima”, ističe Ashida.

U novogradnji, ekonomski argument je jasan. Integracija u fazi projektovanja smanjuje složenost instalacije i omogućava standardizaciju kroz sve jedinice. Ashida ističe i kućne kancelarije kao specifičan slučaj primjene pametnih brava u porodičnim kućama. Radi se o domaćinstvima u kojima više osoba treba pouzdan i fleksibilan pristup u različitim vremenskim intervalima, što digitalno upravljanje akreditivima čini praktičnom, a ne samo teorijskom prednošću.

Osim direktnih ušteda, integracija pametnih brava može ojačati percepciju vrijednosti nekretnine i njenu tržišnu diferencijaciju. Do konkretne dobiti se dolazi kroz više prodajne cijene ili prihode od najma u konkurentnim stambenim tržištima. “U projektima novogradnje ekonomska logika je jednostavna”, kaže Hamadeh. Za stambene objekte kojima se upravlja, finansijske prednosti se akumuliraju kroz smanjenje troškova upravljanja ključevima, brže useljavanje stanara i manju potrebu za zamjenom cilindara. U slučaju renoviranja, računica postaje složenija. Postojeća vrata i izazovi integracije povećavaju i troškove i vrijeme implementacije.

“Renoviranje je nešto drugačija računica jer složenost integracije raste”, napominje Hamadeh. Ipak, dugoročna vrijednost ostaje i u takvim objektima. U prostorima za privatno i kratkoročno iznajmljivanje, uštede se mogu brzo ostvariti kroz smanjenu potrebu za intervencijama bravara, dok daljinski pristup i automatizacija poboljšavaju upotrebljivost i kontrolu.

Obim stvarne primjene na terenu dodatno potvrđuje ovu logiku. U kompaniji Nuki Home Solutions navode da je u upotrebi više od 600.000 pametnih brava, uz preko dvije milijarde operacija zaključavanja godišnje. Ove brojke ne odražavaju samo ubrzanu primjenu tehnologije pametnih brava nego i kontinuirano i svakodnevno oslanjanje na njene prednosti.

Ekspresan povrat ulaganja

“Povrat ulaganja često se ostvaruje gotovo odmah”, kaže Pansy. Dio te vrijednosti leži u svakodnevnom upravljanju rizikom. Gubljenje mehaničkog ključa obično zahtijeva zamjenu cijelog cilindra, dok se digitalni akreditivi mogu trenutno opozvati i ponovo izdati. Francisco Javier Boter Vidal, menadžer za proizvodni marketing sigurnosnih rješenja za Evropu u kompaniji ZKTeco, navodi da “pametne brave postaju ekonomski opravdane kako u stanovima tako i u kućama, posebno tamo gdje unaprijeđena sigurnost i praktičnost mogu smanjiti premije osiguranja i operativne troškove.”

Segment novogradnje prolazi kroz dubinske promjene i u načinu isporuke sistema pametne kontrole pristupa. Kao primjer može poslužiti rješenje Nuki Smart Module kompanije Nuki, u kojem se digitalni pristup integrira gotovo neprimjetno u sama vrata, bez vidljivih komponenti i potrebe za zamjenom baterija, jer se modul stalno napaja.

Mobilna podrška ostaje željeni standard

Pametni telefon je od opcionalnog dodatka postao primarni alat za pristup u mnogim stambenim okruženjima. “Mobilni pristup sve više postaje standard koji se očekuje u srednjem i višem segmentu stambenog tržišta”, objašnjava Ashida. Ipak, usvajanje tehnologija ove namjene i dalje se odvija neujednačeno. “Zabrinutost u vezi s trajanjem baterije, gubitkom uređaja i nepovjerenjem u tehnologiju su realne stavke i ne treba ih zanemariti”, kaže Hamadeh.

Otpor je još snažniji među starijim korisnicima, u domaćinstvima i u okruženjima sa slabije razvijenom digitalnom infrastrukturom. Na infrastrukturnom nivou postoji dodatna prepreka. “Zastarjeli interfoni i sistemi kontrole pristupa u starijim zgradama predstavljaju integracijske prepreke koje usporavaju usvajanje. Tehnologija je spremna, no to ne važi uvijek i za bazu instalacije”, navodi Hamadeh.

Tehničke prepreke dodatno produbljuju ovaj jaz. Pouzdanost konekcije ostaje praktičan izazov, dok interoperabilnost između platformi ograničava besprijekornu integraciju u okruženjima s više uređaja.

Hibridni modeli se nameću kao praktično rješenje. “Mnogi korisnici preferiraju hibridni model umjesto oslanjanja isključivo na mobilni pristup”, kaže Ashida. Hibridni model u praksi obično kombinira pristup putem telefona, fizičkih ključeva i tipkovnice kao tri tipa akreditiva za različite profile korisnika i situacija unutar istog domaćinstva.

Agnieszka Filipowicz iz kompanije Salto posebno ističe integraciju s Apple Walletom kao jedan od mehanizama koji može smanjiti otpor prema tehnologiji pametnih brava kod nekih profila korisnika. On kombinira BLE i NFC tehnologije u poznatom i pouzdanom okruženju, čime se olakšava prelazak s fizičkih ključeva na pametne brave.

Ključ će postati nostalgičan relikt

Rješenja kompanije Salto proširuju mobilni pristup i na nosive uređaje, što omogućava korištenje pametnih satova i sličnih uređaja u kombinaciji s telefonima. Ovo je važan detalj koji dodatno proširuje spektar akreditiva i sprečava oslanjanje isključivo na telefon kao temeljni uređaj. Tu je i biometrijska autentifikacija koja uključuje otisak prsta i prepoznavanje lica. Ona posebno dobija na značaju u višem i tehnološki naprednijem segmentu tržišta pametnih brava. Kompanija ZKTeco, naprimjer, ovdje se fokusira na razvoj rješenja za prepoznavanje vena dlana i srodne tehnologije.

Ipak, Boter Vidal napominje da su u Evropi prepreke često manje tehnološke, a više regulatorne prirode. ZKTeco i slični proizvođači već su spremni za široku primjenu naprednih biometrijskih rješenja, no ono što nedostaje jeste adekvatna i usklađena regulativa koja bi to šire podržala u praksi

“Napredak u biometriji i vještačkoj inteligenciji će pokretati inovacije i učiniti pametne brave još sigurnijim i jednostavnijim za korištenje”, navodi on. To bi u budućnosti moglo značiti i da se fokus tehnološke pažnje pomjera ka smanjenju interakcije s bravom. Tehnologije kao što je Ultra-Wideband (UWB) omogućavaju autentifikaciju na blizinu, pri čemu sistem prepoznaje dolazak korisnika i automatski otključava vrata.

“Fizički ključ će postati nostalgičan relikt”, kaže Pansy i dodaje da je budućnost u tome da se pristup autentificira neprimjetno i u pozadini.

Zašto korisnici oklijevaju?

Uprkos brzom usvajanju, ograničenja u široj primjeni pametnih brava su realnost na terenu. “Ovisnost o napajanju ostaje najznačajnija operativna ranjivost”, ističe Hamadeh. Ovo je posebno izraženo u ekstremnim klimatskim uslovima. U GCC regiji, gdje ljetne temperature redovno dostižu jako visoke vrijednosti, otkazivanje baterije prelazi iz potencijalne neugodnosti u stvarni operativni rizik. To rezervna rješenja i pažljiv odabir hardvera čini ključnim korakom u svakoj implementaciji.

Otkazivanje baterije, ambijentalni uslovi i sistemske greške mogu poremetiti pristup uz pomoć pametnih brava ako ga ne prate i odgovarajući sigurnosni mehanizmi. Kao odgovor, savremeni sistemi nude određene mjere ublažavanja rizika. Kod pametnih brava, one uključuju upozorenja o niskom nivou baterije i ugrađene fail-safe mehanizme. Za dodatnu podršku smanjenju operativnih rizika, ove tehnologije su postale standard u naprednijim platformama.

I kibernetička sigurnost je trajni izvor zabrinutosti korisnika i proizvođača. Kao povezani uređaji, pametne brave su izložene rizicima povezanim s cloud servisima i mrežnim ranjivostima. Tu su i dileme korisnika u vezi sa zaštitom privatnosti, koja i dalje utiče na tempo primjene ove tehnologije u stambenom sektoru.

“Oklijevanje korisnika je potpuno razumljivo”, napominje Pansy. Priča o kibernetičkoj sigurnosti je dovoljno zanimljiva tema da se često obrađuje i na velikim industrijskim sajmovima. To pokazuje da ova pitanja nisu ograničena samo na potrošače, nego i na proizvođače koji pokušavaju ponuditi odgovore na različite načine.

Neka rješenja odgovaraju na ove izazove kroz dizajn. Sistemi instalirani s unutrašnje strane vrata smanjuju fizičku izloženost, dok druge pametne brave dobijaju podršku za rad bez obavezne povezanosti na cloud. Tako se ograničava dijeljenje podataka i jača kontrola u rukama korisnika. Na ovaj pristup oslanja se i kompanija Nuki. Kod njih korisnički račun nije obavezan, podaci se automatski ne pohranjuju na serverima, a brava može raditi i preko Bluetooth veze, bez potrebe za cloud ili Wi-Fi povezivanjem. Enkripcija se zasniva na challenge-response mehanizmu, koji je usporediv sa standardima online bankarstva, a svaki uređaj prolazi nezavisna testiranja u laboratorijama. Istovremeno, instalacija s unutrašnje strane vrata znači da je brava nevidljiva i nedostupna izvana, bez uticaja na postojeći nivo sigurnosti.

Prihvatanje tehnologije u mješovitim stambenim objektima zahtijeva i aktivno upravljanje izvan domene same tehnologije. “Sama tehnologija ne pokreće usvajanje jer i orijentacija, edukacija i podrška imaju ključnu ulogu”, kaže Hamadeh. To je posebno važno u objektima u kojima borave profili korisnika s različitim nivoima digitalne pismenosti. Problem imaju i mreže pametnih brava koji rade unutar fragmentiranih ekosistema koji ograničavaju besprijekornu kompatibilnost između platformi i sistema unutar objekta.

Agnieszka Filipowicz ukazuje i na upravljanje životnim ciklusom akreditiva kao na često zanemaren tehnički izazov u široj primjeni pametnih brava u stambenom sektoru. Cilj je osigurati ne samo da se prava pristupa daju, ažuriraju i opozivaju na siguran način nego da se to i odvija u dovoljno velikom obimu i kroz različite uređaje i profile korisnika, a bez paralelnog stvaranja sigurnosnih praznina.

Na kraju, sigurnosni napredak u svijetu pametnih brava za sada se očekuje u tri konkretne oblasti. To su unaprijeđeni protokoli enkripcije, sigurni elementi ugrađeni u hardver i robusniji okviri upravljanja identitetom.

Integracija je krajnji cilj

Ako postoji jedan pravac razvoja pametnih brava koji ima potencijal da objedini sve, to je zasigurno integracija. “Pametne brave će sve više funkcionirati kao čvorovi unutar šireg sloja inteligencije zgrade”, objašnjava Hamadeh. Ova vizija se proteže i na adaptivne politike pristupa. To znači da će sistemi reagirati na ponašanje korisnika i kontekst rizika, umjesto da rade prema fiksnim pravilima. Za još bolje rezultate, njih će se povezivati i sa sistemima za upravljanje posjetama, kao i BMS platformama. “Platforme će nastaviti da se razvijaju i nude dublju integraciju sa sistemima za upravljanje objektima, pametnim domovima i BMS sistemima putem API-ja”, dodaje Agnieszka Filipowicz.

Na Bliskom Istoku, ovaj trend već izlazi izvan okvira pojedinačnih zgrada. Veliki projekti mješovite namjene i koncepti pametnih gradova implementiraju se “od nule” na samom terenu. Tako se kreira prilika za implementaciju inteligentnog pristupa na nivou gradske infrastrukture. Taj nivo integracije se već neko vrijeme razmatra i planira u ovoj regiji.

Pametne brave postaju dio međusobno povezanih sistema koji se protežu kroz stambena okruženja. One mogu poslužiti kao okidači za koordinirane reakcije povezane sa sistemima rasvjete, klimatizacije i sigurnosti, čime se dolazi do stambenih prostora koji brže reagiraju na promjene situacije na terenu.

Ipak, integracija je često nepotpuna. Fragmentacija tehnologija i neujednačeni standardi i dalje ograničavaju razvoj potpuno objedinjenih stambenih okruženja.

Prema Hamadehu, svi ovi trendovi jasno opisuju krajnji cilj, a to je konvergencija mobilnog, biometrijskog i kartičnog pristupa u jedinstvenu interoperabilnu platformu. Vodeći proizvođači danas već rade na tom nivou, dok je šira primjena u stambenom sektoru neizbježni sljedeći korak.

Dokaz kroz upotrebu

Razvoj pametnih brava ima jasan zadani pravac, ali njihov uspjeh neće zavisiti isključivo od tehnologije. Kao i kod drugih integriranih sistema u zgradama, inteligencija u upravljanju pristupom mora se dokazati kroz mjerljive rezultate. To se prvenstveno odnosi na pouzdanost, upotrebljivost, sigurnost i integraciju.

Podaci o ponašanju korisnika podržavaju ovaj smjer djelovanja i šalju ohrabrujuće poruke kada su u pitanju pametne brave u stambenom sektoru. Nakon što korisnici iskuse pametni pristup u praksi, rijetko se vraćaju fizičkim ključevima. Razlika u percipiranom nivou praktičnosti između dvije tehnologije ostaje nepremostiva, ali je ključno pitanje koliko brzo će se ta granica preći u slučaju pametnih brava.

Još jedan faktor koji dobija na značaju jest edukacija i podizanje nivoa svijesti korisnika, što je često zanemarena komponenta naredne faze primjene tehnologije pametnih brava. Umjesto fokusa na dostupnost samih uređaja, brzinu tranzicije prema ovoj tehnologiji u stambenom sektoru odredit će razumijevanje prednosti i praktične primjene pametnih brava.

U konačnici, pametne brave neće zamijeniti tradicionalne sisteme samo kroz nove funkcije koje nude. One će to učiniti tako što će pokazati da mogu efikasnije upravljati pristupom u sve složenijim stambenim okruženjima, uz održavanje delikatnog balansa između praktičnosti i kontrole, te inovativnosti i povjerenja.

Aikom: Novi izazovi za održiv razvoj bežičnih mreža

Tržište fiksnog bežičnog povezivanja prošlo je kroz radikalnu transformaciju. Nivo šuma se povećao, spektar je potrošen, pojavila se konkurencija u vidu optike, fiksnog 5G-a i LEO satelita, dok su prosječni prihodi po korisniku u većini regija tvrdoglavo ostali na istom nivou

Piše: Marko Peica, direktor prodaje za Jadransku regiju, Katar, Tursku i Grčku, Aikom International; E-mail: marko.peica@aikominternational.com

Za WISP-ove (pružaoce usluga bežičnog interneta) to znači da se prostor za grešku smanjuje. Pristupi koji su nekada funkcionirali, kao što su reaktivno dodavanje kapaciteta, jurenje za maksimalnim brzinama ili zamjena platformi svakih nekoliko godina, više nisu održivi. Danas uspjeh više nego ikada ovisi o sposobnosti mreže da se ekonomično skalira, utemeljene na osnovama koje su ostale nepromijenjene.

Konvergentna Evo arhitektura kompanije Cambium Networks nameće se kao prirodan i praktičan korak u razvoju WISP mreža, dok rješenja kakvo je ePMP i dalje zadržavaju ključnu ulogu u njihovoj dugoročnoj izgradnji. Ona uvodi brojne inovacije, uključujući radiouređaje s dvostrukim ili trostrukim opsegom, Multi-User i Massive MIMO, ublažavanje smetnji, faktor ponovnog korištenja istog frekvencijskog kanala, OFDMA i Multi-Link Operation (MLO).

Predvidivost važnija od brzine

Serija ePMP 4000 u potpunosti je pripremljena za rad s Evo sistemom, omogućavajući WISP-ovima da već danas implementiraju povezivanje visokih performansi uz održavanje strukturiranog puta ka Evo platformi. Maksimalan protok podataka može izgledati impresivno u marketinškim materijalima, ali WISP-ovi znaju da se prave mreže ocjenjuju pod opterećenjem i u nesavršenim radiofrekvencijskim uslovima – a ePMP-ovo predvidiv rad omogućava operaterima da planiraju kapacitet, isporuče konkurentne pakete velikih brzina i spriječe mali broj pretplatnika da naruše performanse ostalima.

Smetnje više nisu izuzetak

Nivoi šuma sada su podrazumijevano radno stanje. Kolokacija, ponovna upotreba spektra i konkurentske instalacije znače da WISP-ovi moraju pretpostaviti da će smetnje biti prisutne od prvog dana – i da neće nestati.

ePMP rješava ovu realnost kroz planirano i predvidivo upravljanje vremenom kada svaki uređaj šalje i prima podatke, sinhronizaciju, kontrolu uploada i dizajn otporan na smetnje. Ove mogućnosti osiguravaju pouzdan rad, dok istovremeno omogućavaju nesmetanu migraciju na Evo kada operateri odluče preduzeti taj korak, bez skupih rekonstrukcija mreže.

Usklađivanje troškova

Malo je vjerovatno da će se prosječni prihodi po korisniku povećati u bliskoj budućnosti. Troškovi izlazaka na teren, periodičnih naknada i ciklusa nadogradnje brzo se nagomilavaju dok platforme koje zahtijevaju čestu zamjenu hardvera ili mjesečne naknade za licenciranje brzo nagrizaju marže.

Usklađivanjem troškova pretplatnika sa stvarnim prihodima, eliminisanjem ponavljajućih troškova licenciranja i podržavanjem inkrementalnih nadogradnji, rješenja kao što je ePMP omogućavaju WISP-ovima da poboljšaju performanse i izbjegnu zamjenu opreme. ePMP omogućava operaterima da odmah nadograde performanse, migriraju kada i gdje to ima komercijalnog smisla, zaštite postojeće kapitalne investicije i izbjegnu troškove i poremećaje masovnih zamjena opreme. To je i prvi korak ka Evo arhitekturi, budući da osigurava nesmetan prelazak na ono što dolazi sljedeće.

Panduit FMPS: Veća snaga, veće udaljenosti i vrhunska sigurnost

Fault Managed Power System kompanije Panduit omogućava sigurnu, održivu i pouzdanu distribuciju energije u različitim okruženjima i tehnološkim sistemima. Kao centralizirana infrastruktura, olakšava upravljanje, nadzor i rezervno napajanje, uz veću otpornost i jednostavno prilagođavanje rastućim zahtjevima

Piše: Robert Zore, voditelj razvoja poslovanja, EGAL; E-mail: robert.zore@egal-eu.com

Panduitov Fault Managed Power System (FMPS) je siguran, efikasan i pouzdan sistem distribucije energije, osmišljen za napajanje opreme na velikim udaljenostima. Kao inovativno rješenje, sistem-integratorima omogućava stabilnu i sigurnu isporuku značajne količine energije do udaljenih uređaja. FMPS pripada klasi 4 i prvi je na tržištu usklađen s novim standardom UL 1400-1, čime donosi jednostavniju instalaciju te značajne uštede vremena i troškova.

Kako funkcioniše?

FMPS koristi impulsnu struju (Pulse Current) kao metod distribucije energije. Predajnik (transmiter) pretvara standardnu izmjeničnu struju (AC) u energiju u obliku kontroliranih impulsa (fault-managed power) ili u impulsno upravljanu energiju (fault managed power pulses) putem bakarnog kabla klase 4 do prijemnika. Prijemnik potom pretvara impulsni signal u napajanje od +/- 48 VDC, koje može opsluživati više krajnjih uređaja. Zahvaljujući mogućnosti nadzora kvarova, sistem omogućava siguran prijenos veće snage u odnosu na sisteme klase 2. Time Panduitov FMPS zadržava sve sigurnosne prednosti niskonaponskih instalacija, dok istovremeno omogućava isporuku mnogo veće snage na znatno većim udaljenostima.

Kolika je snaga i domet?

FMPS omogućava isporuku do 600 W po jednom bakarnom paru, na udaljenosti do 2 kilometra (u zavisnosti od uslova instalacije). Snaga i domet koje sistem može postići zavise od debljine provodnika, što se može vidjeti iz tabele:

Prednosti u odnosu na tradicionalne sisteme napajanja

Ušteda do 40% na materijalnim troškovima – Sigurna distribucija energije omogućava tehničarima instalaciju Panduitovog FMPS-a uz manje materijala, što rezultira nižim troškovima i bržom implementacijom u odnosu na klasične sisteme napajanja.

Smanjenje operativnih troškova kroz centraliziranu arhitekturu – Centralizirano napajanje omogućava jednostavnije upravljanje rezervnim napajanjem, nadzorom i kontrolom. Infrastruktura se može pratiti i upravljati s jedne tačke, čime se izbjegavaju skupi odlasci na udaljene lokacije.

Prednosti u odnosu na sisteme klase 2

Ušteda do 60% na troškovima kablova – FMPS omogućava do šest puta veću snagu i distribuciju na do 30 puta veće udaljenosti u odnosu na sisteme klase 2, čime se smanjuje potreban broj bakarnih parova i omogućava korištenje tanjih kablova.

Manji zahtjevi za prostor i hlađenje u centralnoj opremi – FMPS sigurno isporučuje veću snagu pri višim naponima, povećavajući kapacitet po jedinici prostora (RU) i smanjujući gubitke energije u vidu toplote, uz veću ukupnu efikasnost.

Gdje se koristi?

Fault Managed Power System omogućava sigurnu, održivu i pouzdanu distribuciju energije svugdje gdje je potrebna. Panduitov FMPS može služiti kao osnovna infrastruktura za distribuciju energije u različitim okruženjima i tehnologijama. Sistem je centraliziran radi lakšeg upravljanja rezervnim napajanjem, nadzorom i kontrolom, čime se povećava otpornost sistema i omogućava skaliranje u skladu s rastućim tehnološkim zahtjevima.

Primjena u bežičnim mrežama u objektima

Bežična povezanost sve više ulazi u poslovne mreže, unapređujući performanse i mijenjajući način rada. Pouzdane veze, siguran pristup podacima i komunikacija na zahtjev postaju temelj savremenog poslovanja – svojevrsna “četvrta komunalna usluga” na koju se korisnici svakodnevno oslanjaju.

Panduit nudi rješenja vrhunske klase za poslovna okruženja širom svijeta, optimizirajući povezivost kroz jedinstven pristup mrežnoj i fizičkoj infrastrukturi. U DAS (Distributed Antenna System), D-RAN ili small cell arhitekturama, Panduit FMPS omogućava sigurno napajanje udaljenih radiojedinica. Istovremeno, optički i bakarni kablovi mogu se polagati kroz iste trase, čime se ubrzava instalacija, dok centralizirano napajanje olakšava rezervno napajanje, nadzor i kontrolu, uz veću pouzdanost bežične mreže.

FMPS u pametnim zgradama

U pametnim zgradama, povezani sistemi poput rasvjete, sigurnosti, klimatizacije, ventilacije i grijanja te audio-videorješenja integriraju se kroz IP mrežu, razmjenjuju podatke i omogućavaju efikasnije upravljanje objektima. Pouzdane mreže visokih performansi oslanjaju se na Panduitovu infrastrukturu kako bi osigurale povezivanje uređaja i distribuciju podataka i komunikacije tamo gdje su potrebni.

Panduit Fault Managed Power System dodatno unapređuje pouzdanost mreže unutar objekata kroz sigurnu i centraliziranu distribuciju energije. Kao certificirani sistem klase 4, omogućava zajedničko vođenje optičkih i bakarnih kablova, čime se instalacija ubrzava i pojednostavljuje. FMPS omogućava isporuku velike snage na velikim udaljenostima, uz manju količinu kablova i podršku većem broju krajnjih uređaja.

Zaključak

Panduit Fault Managed Power System donosi optimalnu sigurnost, efikasnost i pouzdanost uz potpunu kontrolu nad sistemom. Sistem-integratori mogu implementirati napredne tehnologije i centralizirano napajanje i na zahtjevnim lokacijama, na većim udaljenostima, uz skalabilan i fleksibilan dizajn koji osigurava dugoročnu održivost i spremnost za buduće potrebe. Dobro došli u novu eru distribucije energije uz Panduit Fault Managed Power System.

Hytera: Povezivost visokog učinka za najzahtjevnije terene

Kompanija Hytera je na nedavno održanom sajmu MWC26 u Barceloni najavila uvrštavanje uređaja PNC660 450 MHz na whitelistu platforme 450Connect, što je važan pomak u razvoju komunikacija za javne sigurnosne službe i komunalni sektor Jadranske regije

Piše: Melina Politi, voditeljica marketinga za Jugoistočnu Evropu, Hytera Communications Europe ; E-mail: melina.politi@hytera-europe.com

Kako se regija ubrzano udaljava od zastarjelih uskopojasnih tehnologija i prelazi na LTE i 5G mreže, raste i potreba za uređajima koji objedinjuju robusnost i napredne funkcionalnosti. Ovaj tehnološki zaokret jasno ukazuje na promjenu prioriteta – od osnovne povezanosti ka inteligentnim, pouzdanim i sigurnim komunikacijama.

Frekvencijski opseg od 450 MHz sve više se prepoznaje kao temelj otpornosti nacionalnih sistema. U Jadranskoj regiji sve je izraženiji trend njegove primjene u upravljanju elektroenergetskim mrežama, gdje omogućava stabilnu i nezavisnu distribuciju energije, bez oslanjanja na komercijalne mreže. Paralelno s tim, regulatorna tijela postepeno prilagođavaju raspodjelu spektra, dajući prednost komunikacijama za javnu sigurnost i širokopojasnim sistemima od kritičnog značaja. Istovremeno, vlade i operateri ulažu u modernizaciju infrastrukture, prelazeći s CDMA tehnologije na LTE kako bi odgovorili na rastuće potrebe za prijenosom podataka u pametnim mrežama i IoT okruženjima.

Brojne prednosti

Specifična geografija regije s planinskim masivima i razuđenom obalom nameće dodatne zahtjeve za pouzdanost signala. Upravo tu dolazi do izražaja prednost 450 MHz opsega, koji omogućava pokrivenost na većim udaljenostima i stabilnu vezu čak i u područjima gdje klasične komercijalne LTE mreže imaju ograničenja. Ova karakteristika posebno je važna za timove na terenu, koji često rade u zahtjevnim uslovima poput podzemnih objekata ili armiranobetonskih postrojenja, do kojih standardni signal teško dopire.

Sophia Yin, generalna direktorica Hytere za Evropu, istakla je značaj ovog iskoraka za evropsko tržište i dalji razvoj 450 MHz rješenja. “450Connect whitelist certifikacija i potpisivanje distributerskog ugovora s kompanijom B.Schmitt snažan su početak 2026. godine, a naš fokus ostaje na ubrzanju implementacije PNC660 450 MHz u Evropi i daljim ulaganjima u razvoj pouzdanih i sigurnih komunikacijskih rješenja za operatere kritične infrastrukture”, kazala je Yin.

Vrijednost ovog rješenja ne ogleda se samo u tehničkim karakteristikama već i u njegovom ekonomskom i operativnom značaju. Zahvaljujući mogućnosti pokrivanja velikih područja uz znatno manji broj baznih stanica, 450 MHz mreže omogućavaju mnogo niže ukupne troškove implementacije i održavanja u odnosu na sisteme koji koriste više frekvencije.

Pomoć u turizmu

Ova prednost posebno dolazi do izražaja tokom turističke sezone na Jadranu, kada su komercijalne mreže često preopterećene. U takvim uslovima, uređaji kakav je PNC660 rade na namjenskim, privatnim kanalima, osiguravajući prioritetnu komunikaciju za hitne službe i tehničko osoblje. Uz integrisani sigurnosni čip visokog nivoa zaštite i podršku za napredne komunikacijske funkcije poput grupnih poziva i prijenosa videa, Hytera PNC660 450 MHz je više od samog uređaja. To je robusno i sigurno rješenje koje otvara vrata novoj generaciji infrastrukture u Jadranskoj regiji, pružajući pouzdanu komunikaciju u trenucima kada je svaka sekunda od presudne važnosti.

Sigurnost željezničke infrastrukture

Dok evropske direktive kucaju na vrata, a prijetnje ne čekaju, željeznice u regiji balansiraju između naslijeđene infrastrukture i zahtjeva modernog doba – u utrci u kojoj nema mjesta za zastoj. U regiji koja je naslijedila infrastrukturu iz prošlog vijeka, a suočava se s regulatornim zahtjevima ovog, pitanje sigurnosti željeznica postaje sve složenije

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

U španskoj općini Adamuz, 18. januara 2026. godine, brzi putnički voz iskočio je iz šina. Drugi voz udario je u njega. Poginulo je 46 ljudi, više od 290 osoba povrijeđeno. Dionica je bila renovirana svega osam mjeseci ranije, a u projekat je uloženo 700 miliona eura. Voz je prošao tehnički pregled svega tri dana prije nesreće, no prva istraga pokazala je frapantan uzrok: lom šine dužine svega 40 centimetara. Toliko može biti dovoljna razlika između rutinskog putovanja i nacionalne katastrofe.

Statistika koja opominje

Upravo zbog te tanke linije, željeznica se decenijama gradila kao simbol najsigurnijeg vida transporta. Međutim, Adamuz je surov podsjetnik da sigurnost nije statična kategorija; ona se gradi svaki dan, ali se gubi u sekundi. Prema podacima Međunarodne željezničke unije (International Union of Railways), broj značajnih željezničkih nesreća porastao je za 21,5 posto između 2020. i 2024. godine. Ponekad su uzrok neažurirane zakrpe na softverskom sistemu koji upravlja signalizacijom, ponekad oprema čeka sanaciju koju budžet nije odobrio, a ponekad je to, kao u Adamuzu, 40 centimetara metala.

A upravo tu leži paradoks koji obilježava željezničku infrastrukturu u našoj regiji: sistemi koji prevoze milione putnika godišnje nasljeđuju decenije nesistemskih ulaganja, dok im istovremeno na vrata kucaju evropske direktive, novi standardi i prijetnje koje stara infrastruktura nikada nije morala poznavati – od cyber napada na signalizacijske sisteme do sofisticiranih pokušaja sabotaže. Hiljade putnih prijelaza i dalje čekaju na modernu aktivnu zaštitu, dok starost infrastrukture na ključnim dionicama često premašuje projektovani vijek trajanja. To su ranjivosti koje stara mreža, građena za neko drugo vrijeme, ne može sama riješiti.

Politička čekaonica

Problem, međutim, nije samo u zastarjelom čeliku i betonu. Jasno je da najveći izazov željezničke infrastrukture u regiji ostaje političke prirode. Dok najsavremenija tehnološka rješenja kucaju na vrata, administrativna rascjepkanost i spora implementacija evropskih standarda drže regiju u “čekaonici” moderne sigurnosti. Bez snažnijeg političkog zaokreta i usklađivanja sa strateškim koridorima, jaz između stanja na našim prugama i evropskih sigurnosnih imperativa samo će se produbljivati, ostavljajući sigurnost putnika na milost i nemilost naslijeđenih sistema.

U regiji koja je naslijedila infrastrukturu iz prošlog vijeka, a suočava se s regulatornim zahtjevima ovog, pitanje sigurnosti željeznica postaje sve kompleksnije. To  je i bio povod za razgovor s operaterima i proizvođačima sigurnosnih rješenja kako bismo razumjeli gdje stoje željeznice danas i koliko su zaista daleko od onoga gdje bi trebale biti.

IZAZOVI KOJI NE ČEKAJU

Željezničke mreže u regiji nose teret dva vremena odjednom. S jedne strane, infrastruktura projektovana i građena u prošlom vijeku, tuneli, mostovi i kolosijeci koji zahtijevaju konstantnu pažnju i kontinuirana ulaganja. S druge, digitalizacija koja ubrzano mijenja prirodu prijetnji, pretvarajući sigurnost iz isključivo fizičkog u kompleksno tehničko-organizacijsko pitanje. U toj napetosti između staroga i novoga žive operateri i stručnjaci koji svakodnevno drže željezničke sisteme u pogonu. Njihovi odgovori na izazove razlikuju se po kontekstu i pristupu, ali polazišna tačka je gotovo uvijek ista: sistem koji se mora štititi veći je, složeniji i ranjiviji nego što izgleda izvana.

Teret naslijeđa

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine otvoreno govore o infrastrukturnim izazovima s kojima se suočavaju. Kao javno preduzeće koje upravlja jednom od najzahtjevnijih željezničkih mreža u regiji, s gustom mrežom tunela, mostova i planinskih dionica, svjesni su da sigurnost nije jednom zauvijek osigurana, već zahtijeva svakodnevnu posvećenost i kontinuirani angažman na terenu. “Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine kontinuirano ulažu maksimalne napore u održavanje visokog stepena sigurnosti željezničkog saobraćaja, suočavajući se sa složenim infrastrukturnim izazovima koji su rezultat višedecenijskog nedostatka sistemskih investicija. Iako je na većini dionica tehnički propisan ciklus remonta od 25 godina istekao čak dva puta, a tek 25,5% (dionica Sarajevo – Čapljina) ukupne mreže prošlo kroz glavnu opravku, sigurnost putnika i robe niti jednog trenutka nije ugrožena zahvaljujući operativnim i preventivnim mjerama koje čine temelj poslovanja ŽFBiH”, navode iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Digitalni preokret

Hrvatska željeznica sagledava izazove kroz drugačiju prizmu, ne toliko kroz fizičku dotrajalost koliko kroz kompleksnost sistema koji se mora nadzirati i štititi u cijelosti, od prve do posljednje stanice.

“Sigurnost željezničke infrastrukture danas se suočava s nekoliko značajnih izazova. Prije svega, riječ je o vrlo kompleksnom i prostorno rasprostranjenom sustavu koji obuhvaća veliki broj objekata – od kolodvora i tunela do signalno-sigurnosnih sustava. Upravo ta rasprostranjenost zahtijeva kontinuiran nadzor i koordinaciju različitih službi. Osim toga, željeznička infrastruktura je po svojoj prirodi otvoren sustav koji svakodnevno koristi velik broj putnika i zaposlenika, što dodatno povećava potrebu za učinkovitim sigurnosnim mjerama”, kazao je Marino Čerkez, direktor Sektora za korporativnu sigurnost u HŽ Infrastrukturi. U posljednje vrijeme sve veći izazov, naglašava on, predstavlja i rastuća digitalizacija sistema, zbog čega sigurnost više nije samo fizičko pitanje već uključuje i zaštitu informacijskih i komunikacijskih sistema. Različiti konteksti, različite polazišne tačke, ali zajednički zaključak koji se nameće sam od sebe. Izazovi željezničke sigurnosti danas su istovremeno fizički i digitalni, vidljivi i skriveni, naslijeđeni i tek nadolazeći. I upravo ta kombinacija čini ih posebno zahtjevnim za upravljanje.

Strateški zaokret u investicijama

Dok operateri na terenu rješavaju svakodnevne izazove, šira slika pokazuje da se način na koji se ulaže u sigurnost korjenito mijenja. Krešimir Paić, direktor kompanije ECCOS inženjering, primjećuje jasno ubrzanje investicija, prvenstveno potaknuto EU fondovima, ali i promijenjenim sigurnosnim okruženjem u Evropi.

“Ta ulaganja više nisu fragmentirana i reaktivna, već sve više imaju sistemski, integrirani i strateški karakter. Najveći dio sredstava usmjerava se u tri ključna segmenta: centralizirane nadzorno-upravljačke sustave (PSIM i ICMS), kojima se postiže integracija više sigurnosnih podsustava, ali i omogućuje upravljanje incidentima kao i praćenje anomalija u radu i korištenju sustava putem algoritama baziranih na umjetnoj inteligenciji te konvergencija sustava tehničke zaštite i IT i OT sustava; videonadzorne sustave bazirane na IP kamerama koje rade u vidljivom i IC području, a opremljene su i sa naprednom videoanalitikom baziranom na umjetnoj inteligenciji; te perimetarsku zaštita kritičnih objekata kao što su željeznički kolodvori i prometna čvorišta te kritične dionice pruga”, analizira Paić.

Prema njegovim riječima, posebno je izražen trend prelaska s izoliranih tehničkih rješenja na integrirane sigurnosne arhitekture, gdje se tehnička i cyber sigurnost sve više promatraju kao jedinstven sistem.

SLOJEVITA ODBRANA

Zaštita željezničke infrastrukture nikada nije jednodimenzionalna. Putnička stanica nije isto što i teretni terminal, a tunel postavlja potpuno drugačije sigurnosne zahtjeve od željezničko-cestovnog prijelaza. Upravo ta raznolikost objekata i situacija koje se moraju pokriti potiče operatere i stručnjake da sigurnost grade u slojevima, kombinirajući tehničke, fizičke i organizacijske mjere u jedinstven sistem koji mora funkcionirati kao cjelina, čak i kada jedan od slojeva zakaže. Kako taj sistem izgleda u praksi, najbolje govore oni koji ga svakodnevno primjenjuju.

Čovjek na terenu

U Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine osnova svega je neposredna prisutnost na terenu. Dok mnogi operateri u Evropi sve više prelaze na automatizirane sisteme nadzora, ŽFBiH svoju strategiju sigurnosti gradi oko specijaliziranog osoblja koje poznaje svaki metar pruge i čije iskustvo i poznavanje terena ostaju nezamjenjiv element ukupnog sistema zaštite.

“Strategija sigurnosti ŽFBiH zasniva se na svakodnevnom fizičkom nadzoru i preventivnom opažanju putem specijalizovanog osoblja, uključujući ophodare, čuvare mostova i klizišta, koji kontinuirano vrše obilazak pruge kako bi detektovali bilo kakve promjene na terenu. Poseban fokus stavljen je na održavanje gornjeg i donjeg stroja, redovno mašinsko rešetanje zastorne prizme i čišćenje pružnog pojasa, čime se osigurava stabilnost na 166 tunela i brojnim mostovima širom mreže. U okolnostima gdje infrastruktura zahtijeva sanaciju, koriste se provjerene metode poput uvođenja ʻlaganih vožnjiʼ, čime se brzina prilagođava stanju kolosijeka uz ispunjenje svih sigurnosnih uslova”, pojasnili su iz Službe za odnose s javnošću ŽFBiH.

Zaštita iz više uglova

Hrvatska željeznica pristupa zaštiti kroz drugačiji, ali komplementaran okvir, onaj koji Marino Čerkez, direktor Sektora za korporativnu sigurnost u HŽ Infrastrukturi, opisuje kao slojevit.

“Sigurnost željezničke infrastrukture temelji se na takozvanom slojevitom pristupu zaštiti, koji kombinira tehničke, fizičke i organizacijske mjere. S tehničke strane primjenjuju se sustavi videonadzora, sustavi kontrole pristupa te različiti senzorski sustavi koji omogućuju pravodobno uočavanje potencijalnih sigurnosnih događaja”, ističe Čerkez. Ti sistemi u pravilu su povezani s operativnim centrima u kojima se kontinuirano prati sigurnosna situacija. Fizičke mjere uključuju zaštitne ograde, kontrolirane ulazno-izlazne tačke, kao i prisustvo sigurnosnog osoblja na osjetljivim lokacijama. “Posebna pozornost posvećuje se objektima od strateške važnosti poput tunela i mostova. Organizacijski aspekt obuhvaća jasno definirane sigurnosne procedure, redovite procjene rizika te kontinuiranu edukaciju zaposlenika. Važan element je i suradnja s nadležnim institucijama i službama koje sudjeluju u zaštiti kritične infrastrukture”, pojasnio je on.

Bez obzira na tehnološku razinu, sigurnost željezničke infrastrukture uvijek počiva na kombinaciji ljudske prisutnosti, tehničkog nadzora i organizacijske discipline. Nijedan od tih elemenata sam za sebe nije dovoljan.

TEHNOLOGIJA U PRAKSI

Svaka rasprava o sigurnosnim tehnologijama u željeznici prije ili kasnije dođe do istog pitanja: ne šta postoji na tržištu, nego šta se u praksi zaista pokazalo učinkovitim. Odgovor rijetko kada ukazuje na jedno rješenje. Iskustvo operatera u regiji pokazuje da tehnologija funkcioniše onoliko dobro koliko je dobro integrisana u širi sistem nadzora i upravljanja i koliko brzo može pokrenuti pravu reakciju u pravom trenutku.

Prijelaz kao prioritet

U Željeznicama Federacije BiH konkretni rezultati vidljivi su prije svega na željezničko-cestovnim prijelazima – historijski jednoj od najopasnijih tačaka svake željezničke mreže. “Kao najefikasnije tehnološko rješenje u prevenciji incidenata pokazali su se sistemi aktivne zaštite na prelazima. U 2023. godini uspješno je instalirano šest novih automatskih uređaja sa svjetlosno-zvučnom signalizacijom i polubranicima u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu, uprkos činjenici da ugradnja po jednom prelazu košta između 450.000 i 550.000 KM (230.000–280.000 eura). Dodatnu sigurnost pruža i spremnost sistema na ekstremne vremenske uslove, kada se uvodi pojačana ophodnja radi detekcije deformacija na šinama, dok se transport opasnih materija vrši uz striktno poštovanje certifikata koje izdaje ROŽ BiH i Evropska željeznička agencija (ERA)”, navode iz ovog javnog preduzeća.

Integracija kao odgovor

Hrvatska željeznica dolazi do sličnog zaključka, ali kroz drugačiji put. “U praksi se najuspješnijim pokazao integrirani pristup sigurnosnim tehnologijama, odnosno povezivanje više sustava u jedinstvenu platformu za nadzor i upravljanje sigurnošću”, isče Marino Čerkez. Posebno su se efikasnima pokazali napredni sistemi videonadzora s analitičkim funkcijama, sistemi kontrole pristupa na kritičnim infrastrukturnim točkama te perimetarski sistemi zaštite koji omogućuju pravovremeno otkrivanje neovlaštenog pristupa. Čerkez napominje i ono što mnogi operateri podrazumijevaju: “Takva rješenja omogućuju bržu reakciju sigurnosnih službi i značajno doprinose prevenciji incidenata. Iz razumljivih razloga, detalji konkretnih sigurnosnih događaja i operativnih postupanja ne iznose se javno, no iskustvo pokazuje da kombinacija tehnologije i dobro organiziranog operativnog odgovora ima vrlo pozitivan učinak na ukupnu razinu sigurnosti.”

No, dok operateri govore o onome što funkcioniše danas, industrija već gleda korak dalje. Krešimir Paić, direktor ECCOS inženjeringa, postavlja jasnu dijagnozu trenutnog stanja tržišta: potražnja se mijenja, jer se mijenja samo razumijevanje sigurnosti.

“Tržište trenutno najviše traži rješenja koja omogućuju operativnu učinkovitost uz visoku razinu automatizacije. U tom smislu, izdvojio bih nekoliko kategorija: nadzorno-upravljački sustavi iz kategorija PSIM, CSIM i ICMS, koji omogućuju objedinjeno upravljanje incidentima i donošenje odluka u realnom vremenu, inteligentni videonadzor (VMS + videoanalitika) s naglaskom na prepoznavanje obrazaca ponašanja, detekciju prijetnji i smanjenje lažnih alarma, ostali sustavi tehničke zaštite uključujući kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i protuprovalu”, navodi Paić zaključivši kako klijenti danas traže rješenja koja nisu samo tehnološki napredna nego i skalabilna, interoperabilna i usklađena s EU standardima.

AI preuzima nadzor

Na te se zahtjeve za automatizacijom nadovezuje Matija Mandić, direktor Odjela za integrisanu sigurnost i pametne sisteme u kompaniji KING ICT, precizirajući da AI više nije samo dodatak videonadzoru već tehnologija koja suštinski mijenja pravila igre.

“AI omogućuje pravovremenu i pouzdanu detekciju potencijalnih incidenata kroz naprednu analizu videa i podataka u stvarnom vremenu. Posebno je značajna u nadzoru željezničko-cestovnih prijelaza, gdje omogućuje pravovremeno prepoznavanje rizičnih situacija poput loma branika, detekcije neispravnog branika koji se ne spušta ili ne zatvara cestu prilikom prolaska vlaka, zadržavanja vozila unutar prijelaza, kao i neovlaštenog ili nesigurnog prelaska sudionika u prometu. Dodatno, u zonama povećanog rizika poput područja sklonih odronima ili klizištima, primjena multimodalnih AI modela (kombinacija video, termalnih i drugih senzorskih podataka) omogućuje ranu detekciju promjena u okolišu i potencijalnih opasnosti”, objašnjava Mandić.

Ipak, istinski tehnološki iskorak u nadzoru nepreglednih i geografski rasprostranjenih dionica je primjena dronova opremljenih naprednim senzorima, uključujući visokorezolucijske, termovizijske i multispektralne kamere.

“Takvi sustavi omogućuju brz i fleksibilan nadzor teško dostupnih područja, poput pruga kroz planinske ili slabo naseljene regije. Uz to, sve značajniju ulogu ima primjena distribuiranih optičkih senzorskih sustava, koji koriste postojeću svjetlovodnu infrastrukturu kao kontinuirani senzor duž cijele trase. Ova tehnologija omogućuje detekciju i klasifikaciju različitih incidentnih situacija u stvarnom vremenu, poput neovlaštenog pristupa uz prugu, pokušaja sabotaže ili krađe, radova u blizini infrastrukture, odrona, vibracija uzrokovanih kretanjem vozila ili ljudi te drugih anomalija koje mogu utjecati na sigurnost prometa”, objašnjava Mandić.

Bez slijepih mjesta

Kombinacijom senzorskih podataka s tehnologijama računarskog vida i analitikom temeljenom na multimodalnim AI modelima, moguće je u stvarnom vremenu detektirati incidente poput oštećenja infrastrukture, prisustva prepreka na pruzi, neovlaštenog pristupa ili promjena u okolišu koje mogu ugroziti sigurnost saobraćaja.

“Integracija ovih sustava u centralizirane platforme za nadzor i upravljanje omogućuje automatizirano generiranje alarma, prioritetizaciju incidenata i bržu reakciju operatera. Rezultat je prijelaz s reaktivnog na proaktivni model upravljanja sigurnošću, uz značajno povećanje sigurnosti željezničkog prometa i optimizaciju operativnih troškova”, konstatuje Mandić. Poruka koja se provlači kroz sve odgovore je jasna: era tehnoloških otoka je završena. Tehnologija više nije izolovan alat, već integrisani sistem u kojem AI i ljudski faktor rade zajedno.

KIBERNETIČKI IMPERATIV

Digitalizacija željeznice donijela je neupitnu korist: efikasniji promet, bolji nadzor, brže upravljanje incidentima. Ali sa svakim novim sistemom spojenim na mrežu, sa svakim senzorom koji šalje podatke u upravljački centar, željeznica postaje i ranjivija na prijetnje koje nisu fizičke prirode. Cyber sigurnost više nije tema rezervisana za banke i energetske kompanije, ona je stigla i na pruge.

Razdvojiti ili izgubiti

Marino Čerkez iz HŽ Infrastrukture jasno artikulira tu promjenu. “Digitalizacija željezničkog prometa donijela je brojne prednosti u smislu učinkovitosti i upravljanja prometom, ali istodobno zahtijeva i snažan fokus na cyber sigurnost, posebno kada je riječ o sustavima koji imaju važnu ulogu u funkcioniranju kritične infrastrukture”, kaže on.

Zaštita u HŽ Infrastrukturi temelji se na nekoliko ključnih principa. Jedan od njih je razdvajanje operativnih sistema koji upravljaju prometom od poslovnih IT sistema, čime se smanjuje mogućnost širenja potencijalnih sigurnosnih prijetnji između različitih mreža. Uz to se provodi kontrola pristupa sistemima, kontinuirani nadzor mrežnog prometa te redovno ažuriranje i sigurnosno testiranje informacijskih sistema.

Posebno mjesto u tom okviru zauzima regulatorna usklađenost. “Važan aspekt predstavlja i usklađivanje sa zakonskim i regulatornim okvirom koji se odnosi na zaštitu kritične infrastrukture i informacijskih sustava. U tom kontekstu posebnu pozornost posvećujemo zahtjevima koji proizlaze iz europske NIS2 direktive, koja dodatno naglašava potrebu za upravljanjem cyber rizicima, prijavljivanjem incidenata i jačanjem otpornosti ključnih sustava”, naglašava Čerkez.

Kraj tehnoloških otoka

Cyber sigurnost u željeznici nije sprint, ona je kontinuirani proces koji zahtijeva stalna ulaganja, edukaciju i prilagodbu prijetnjama koje se mijenjaju brže nego što se mijenjaju zakoni koji ih reguliraju. “Kao organizacija koja upravlja dijelom kritične infrastrukture, kontinuirano radimo na tome da svoje sigurnosne procese, procedure i tehničke mjere uskladimo s tim zahtjevima te da kroz razvoj kapaciteta i edukaciju zaposlenika dodatno unaprijedimo razinu cyber sigurnosti”, potcrtao je Čerkez.

Ovaj regulatorni pritisak nije slučajan. Stručnjaci iz KING ICT-a pojašnjavaju da nove direktive: CER (direktiva o otpornosti kritičnih entiteta), NIS2 (direktiva o sigurnosti mrežnih i informacijskih sistema), Zakon o kritičnoj infrastrukturi (na nacionalnoj razini) kao i druge EU regulative vezane uz cyber sigurnost i otpornost sistema, zahtijevaju holistički pristup. To u praksi znači da se tehnička zaštita, cyber sigurnost i operativna otpornost više ne smiju posmatrati odvojeno.

“U praksi to znači da se modernizacija željeznica više ne može temeljiti na parcijalnim, izoliranim rješenjima – tehnološkim otocima, već na integriranim platformama koje omogućuju centralizirani nadzor, upravljanje i analitiku. Ključni naglasak je na interoperabilnosti sustava, skalabilnosti i mogućnosti integracije različitih tehnologija u jedinstveni sustav upravljanja sigurnošću. Takav pristup omogućuje ne samo usklađenost s regulativama već i značajno povećanje učinkovitosti, sigurnosti i otpornosti željezničkog sustava”, naglašava Matija Mandić.

POGLED NAPRIJED

Sigurnost željezničke infrastrukture nije projekat s krajnjim rokom, ona je kontinuirani proces koji se mora prilagođavati novim prijetnjama, novim tehnologijama i novim regulatornim zahtjevima. Planovi koje operateri i stručnjaci danas postavljaju govore mnogo o tome kako sektor vidi vlastitu budućnost i koliko je spreman za ono što dolazi.

ETCS kao cilj

Željeznice Federacije BiH budućnost grade u nekoliko paralelnih smjerova. “U sklopu digitalizacije i modernizacije servisa, Željeznice FBiH planiraju projekat elektronske naplate karata putem QR kodova vrijednosti 2,2 miliona KM (1,1 milion eura), što bi omogućilo bržu kontrolu protoka putnika i smanjenje gužvi. Paralelno s tim, pokrenuta je izrada projektne dokumentacije za izgradnju novih perona na 18 lokacija u Kantonu Sarajevo, dok je za 2026. godinu planirana obimnija sanacija stanične zgrade u Mostaru. Glavni strateški cilj ostaje implementacija ETCS Nivo 1 (European Train Control System), koji će omogućiti automatsku kontrolu brzine i podići sigurnost na najviši evropski nivo minimiziranjem uticaja ljudskog faktora.”

HŽ Infrastruktura planove gradi oko integracije i otpornosti sistema.

“U narednom razdoblju planira se daljnje jačanje integriranih sigurnosnih sustava i razvoj naprednih tehnologija za analizu sigurnosnih podataka. Poseban naglasak bit će na sustavima koji omogućuju brže prepoznavanje potencijalnih prijetnji i učinkovitije upravljanje incidentima”, ističe Marino Čerkez.

Otpornost kao standard

Uz tehnološku dimenziju, iz HŽ Infrastrukture naglašavaju i onu organizacijsku. “Također se planira dodatno unapređenje cyber sigurnosnih kapaciteta te daljnji razvoj procedura za upravljanje kriznim situacijama i osiguranje kontinuiteta rada sustava. Konačni cilj svih tih aktivnosti je povećati otpornost željezničke infrastrukture na različite sigurnosne izazove i osigurati siguran i pouzdan prijevoz putnika i robe”, zaključuje Čerkez.

Na ove se planove nadovezuje vizija Krešimira Paića iz ECCOS inženjeringa, koji predviđa da će se potražnja kretati prema proaktivnoj sigurnosti i pametnoj infrastrukturi. “Veća primjena umjetne inteligencije i analitike podataka, razvoj sustava koji omogućuju rano prepoznavanje rizika, a ne samo reakciju na incidente, integraciju sigurnosti u šire koncepte pametne infrastrukture, upotrebu dronova i robota za nadzor željezničke infrastrukture. Također, vidimo nekoliko ključnih prioriteta, a to su zaštita ključnih koridora i logističkih pravaca, otpornost sustava na hibridne prijetnje (fizičke plus kibernetičke) te dalja standardizacija i interoperabilnost na razini EU”, sumira Paić.

Strateška komponenta

Potražnja će se kretati prema rješenjima koja nude cjelovit pristup (end-to-end), od projektovanja i implementacije do održavanja i nadogradnje sistema te postupnog obnavljanja u skladu s tehnološkim napretkom i potrebama održavanja rizika na prihvatljivim nivoima. “Sigurnost željezničke infrastrukture danas više nije samo tehničko pitanje već strateška komponenta ukupne otpornosti države i gospodarstva. Upravo zato očekujemo da će ulaganja u ovaj segment ostati snažna i dugoročno stabilna”, kaže Paić. Različiti prioriteti, različite polazne tačke, ali isti horizont prema kojem se kreće cijeli sektor. Željeznica budućnosti mora biti istovremeno fizički robusna, digitalno zaštićena i organizacijski spremna. Pitanje nije hoće li se ta transformacija dogoditi, već koliko brzo.

Zaključna razmatranja

Željeznice u regiji trče dvije utrke istovremeno. Prva je ona s vremenom – sanirati, modernizirati, nadoknaditi decenije propuštenih ulaganja u infrastrukturu koja nosi milione putnika i tone tereta svake godine. Druga je ona s prijetnjama koje ne čekaju – izboriti se sa cyber napadima koji ciljaju signalizacijske sisteme, hibridnim prijetnjama koje spajaju fizičko i digitalno, te stići regulatorne rokove iz Bruxellesa koji se ne pomiču bez obzira na stanje lokalnih budžeta.

Razgovori koje smo vodili otkrivaju sektor koji je svjestan i jedne i druge utrke. Operateri govore otvoreno o izazovima, o tehnologijama koje su implementirali i onima koje planiraju. Industrija jasno vidi kuda tržište ide i šta korisnici trebaju. No, između te svjesnosti i stvarne transformacije stoji realnost koja se ne može zanemariti – infrastruktura starija od interneta, legislative koje kasne za tehnologijom i investicijski ciklusi koji se mjere godinama, dok se prijetnje mjere sekundama.

Španski Adamuz je u januaru 2026. pokazao da ni rekonstruirana dionica, ni tehnički pregled, ni uloženih 700 miliona eura ne garantiraju sigurnost ako sistem u cjelini nije spreman. Poruka nije da je željeznica nesigurna; ona je, statistički gledano, i dalje jedan od najsigurnijih vidova transporta. Poruka je da sigurnost nije stanje koje se jednom dostigne. Ona je proces koji se mora graditi svaki dan, na svakom metru pruge, u svakom softverskom ažuriranju i svakoj odluci o investiciji. Regija to zna. Pitanje je samo hoće li stići na odredište na vrijeme.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.