Konferencija “Privatna zaštita 2026”, održana u Zagrebu 26. marta u organizaciji Hrvatskog ceha zaštitara, okupila je više od 200 predstavnika institucija, industrije i akademske zajednice s ciljem otvaranja ključnih pitanja o ulozi privatne zaštite u savremenom sigurnosnom okruženju

Piše: Nermin Kabahija
E-mail: redakcija@asadria.com

Konferencija je kroz tri tematska modula obuhvatila regulatorne i operativne aspekte sektora, utjecaj novih tehnologija i vještačke inteligencije na sigurnosne procese, kao i ključne izazove s kojima se industrija suočava na regionalnom nivou. Poseban fokus bio je na potrebi jačanja saradnje javnog i privatnog sektora, ali i na redefiniranju uloge sigurnosnih profesionalaca u okruženju koje sve više karakterišu digitalizacija, automatizacija i rastući sigurnosni rizici.

Vrijeme za konkretne korake
U uvodnom obraćanju predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica istakla je potrebu za jasnijim pozicioniranjem sektora privatne zaštite unutar nacionalnih sigurnosnih okvira, naglašavajući njegovu sve veću društvenu i profesionalnu važnost: “Privatna zaštita nije samo usluga, već sigurnosna profesija od javnog interesa. Vrijeme je da prestanemo uzimati ovaj sektor zdravo za gotovo i da se posvetimo kvalitetnoj edukaciji i osposobljavanju kadrova.” Ona je najavila i obilježavanje 35 godina postojanja Ceha naredne godine, ističući da taj jubilej simbolizira kontinuitet razvoja sektora, uz zahvalnost Ministarstvu unutarnjih poslova na kontinuiranoj podršci i saradnji.

Marijana Klanac, pomoćnica ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a Republike Hrvatske, ukazala je na važnost koordiniranog djelovanja svih aktera sigurnosnog sistema, posebno u kontekstu sve učestalijih kriznih situacija i potreba za brzim odgovorom. Naglasila je da se sigurnost danas više ne može posmatrati parcijalno, već kao integrisani sistem u kojem privatna zaštita ima značajnu operativnu i preventivnu ulogu. “Samo kroz saradnju javnog i privatnog sektora možemo graditi otporniji i efikasniji sistem sigurnosti, sposoban odgovoriti na savremene izazove”, istaknula je Klanac.

Privatna zaštita u sistemu nacionalne sigurnosti
Uvodni dio konferencije dodatno se podgrijao izlaganjem i prof. dr. sc. Gordana Akrapa, prorektora sa Sveučilišta “Dr. Franjo Tuđman”, koji je sigurnosne izazove sagledao kroz širi geopolitički i društveni kontekst, upozoravajući na promijenjenu prirodu prijetnji i potrebu za proaktivnim pristupom sigurnosti. “Sigurnost se ne gradi kada kriza počne”, rekao je, “već mnogo ranije – dok još imamo informacije, vrijeme i mogućnost da reagiramo.”

Na ovu temu nadovezao se prvi panel, koji je moderirala Lidija Stolica, otvarajući raspravu o stvarnoj ulozi privatne zaštite unutar nacionalnog sigurnosnog sistema. Diskusija je pokazala da privatna zaštita više ne može biti posmatrana kao izdvojeni segment, već kao operativni dio šireg sigurnosnog okvira, posebno u kontekstu sve složenijih prijetnji i potrebe za brzim i koordiniranim djelovanjem.

Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove MUP-a Republike Hrvatske, naglasio je da je ključ stabilnog sistema u dosljednoj primjeni propisa i kvalitetnom nadzoru: “Sistem mora biti postavljen tako da jasno razlikuje one koji rade profesionalno od onih koji ne poštuju pravila. Bez toga nema ni povjerenja ni sigurnosti.” S druge strane, Ante Perčin iz firme Sokol otvorio je niz konkretnih pitanja iz prakse, ukazujući na izazove s kojima se kompanije suočavaju u svakodnevnom radu, posebno kada je riječ o regulatornim ograničenjima i operativnoj fleksibilnosti. “Ako želimo funkcionalan sistem, onda moramo imati i realan okvir u kojem kompanije mogu raditi. U suprotnom, stvaramo prostor za probleme umjesto rješenja”, rekao je Perčin posebno istaknuvši potrebu uključivanja struke u kreiranje propisa, jer u suprotnom dolazi do nesklada između regulative i stvarnih potreba na terenu. Panel je dodatno otvorio pitanje kadrovskih kapaciteta i profesionalizacije, uz jasan zaključak da tehnologija može biti snažna podrška, ali da ključ sigurnosti i dalje ostaju ljudi i njihova osposobljenost.

Nove tehnologije u industriji privatne zaštite
Drugi modul bio je posvećen utjecaju novih tehnologija na sigurnosni sektor, s posebnim fokusom na odnos vještačke inteligencije i ljudskog faktora. Panel je moderirao Matija Mandić iz KING ICT-a, koji je u uvodu naglasio da se sigurnosna industrija nalazi u trenutku kada tehnologija više nije samo podrška već aktivan učesnik u donošenju odluka. Raspravu je otvorio prof. dr. sc. Mišo Mudrić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazujući na pravne i etičke izazove primjene vještačke inteligencije u sigurnosnim sistemima. “Umjetna inteligencija može donositi zaključke, ali ne može preuzeti odgovornost – ona uvijek ostaje na čovjeku i to mora biti jasno definirano”, kazao je Mudrić te dodao da razvoj tehnologije mora pratiti i odgovarajući regulatorni okvir kako bi se spriječile zloupotrebe i osigurala transparentnost u njenoj primjeni.

Bruno Gregl osvrnuo se na praktičnu primjenu AI rješenja, ističući da tehnologija već danas znatno unapređuje operativne procese, ali da njena vrijednost dolazi do izražaja tek kada je pravilno integrisana u postojeće sisteme.

“Tehnologija sama po sebi nije rješenje – rješenje je način na koji je implementiramo i kako je koristimo u stvarnim situacijama”, smatra Gregl. Bare Luka Žagar s Tehničkog univerziteta u Minhenu govorio je o širem potencijalu vještačke inteligencije, naglašavajući da sigurnosni sektor tek ulazi u fazu u kojoj će AI postati ključni alat za analizu, predikciju i donošenje odluka. “Ne radi se više samo o automatizaciji – govorimo o sistemima koji mogu učiti, prilagođavati se i pomagati nam da donosimo bolje odluke.”

Prevazići stare boljke
Učesnici su se složili da budućnost sigurnosti leži u partnerstvu čovjeka i tehnologije, uz jasan zaključak da AI može znatno unaprijediti procese, ali ne može zamijeniti ljudsku procjenu i odgovornost. U okviru ovog modula predstavljeno je i rješenje za detekciju sigurnosnih prijetnji i mjerenje temperature putem optičkih kablova, koje je prezentirao Elvis Ferhatović, pretprodajni inžinjer kompanije Hikvision.

Posljednji dio konferencije okupio je predstavnike strukovnih organizacija, akademske zajednice i industrije iz regije, koji su kroz panel-diskusiju još jednom podsjetili na ključna pitanja razvoja privatne zaštite u Jugoistočnoj Evropi te ukazali na zajedničke izazove poput nedostatka kadrova, potrebe za harmonizacijom propisa i jačanja regionalne saradnje s ciljem podizanja ukupnog nivoa sigurnosti.

U organizaciji Cyber Security Excellence Centra te podršku NATO-a i Norveške ambasade, u Sarajevu je 24. marta održana konferencija Connect 26. Bila je to prilika da se, u prisustvu sigurnosnih stručnjaka, premjeri legislativno i tržišno stanje u regionalnoj industriji cyber sigurnosti

Piše: Damir Muharemović

E-mail: redakcija@asadria.com

Geopolitička dešavanja posljednjih su godina pokazala jednu neizbježnost – prijetnje su se razvile od izolovanih incidenata ka operativnim aktivnostima čiji je cilj narušavanje društvene kohezije. U takvom kontekstu, odgovor ne može biti izolacija, već jačanje unutrašnjih struktura i saradnje, usvajanje zajedničkih protokola i razmjena informacija u realnom vremenu. “Značajno je unaprijeđen regulatorni okvir, ali mnogo je toga još pred nama. Cyber sigurnost je prioritet za svakog ponuđača usluga. Važno je da uvijek nudemo ispred napadača”, kazao je Tadej Burgar, službenik za strateške komunikacije u Jedinici za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je otvorio konferenciju.

Sarajevo mjesto regionalnog dijaloga

Fokus treba biti na dugoročnoj otpornosti i izgradnji sigurnosne arhitekture, a razvoj takvih kapaciteta nemoguć je bez ulaganja u mlade stručnjake. U širem smislu, pak, potrebno je jačati svijest o cyber sigurnosti na nivou društva. “Tehnologija je samo dio jednačine. Najjači firewall je beskoristan ako nema političke volje. Sarajevo je pokazalo da može voditi regionalni dijalog. Sada moramo investirati u svijest o cyber prijetnjama. Na CSEC-ovoj konferenciji prije dvije godine obećali smo da ćemo biti povezani. Danas obećavamo da ćemo dijeliti zajednički cyber sigurnosni štit”, zaključio je predstavnik NATO-a.

Riječ je preuzeo Predrag Puharić, osnivač i izvršni direktor Cyber Security Excellence Centra, koji je istaknuo da je povjerenje ključni alat u cyber sigurnosti. “Granice u cyber prostoru ne postoje i drago mi je da imamo regionalno povjerenje. Ne mogu naglasiti koliko je to važno. Posljednja dešavanja u svijetu nam to i pokazuju. Stoga je jako važno da imamo podršku NATO-a i EU u jačanju naših kapaciteta”, rekao je Puharić.

Iz odbrane u otpornost

Napadi na regionalnu kritičnu infrastrukturu, javne usluge i intelektualno vlasništvo su svakodnevni. Prema posljednjim izvještajima, porasli su za 40%, a izazovi se dodatno povećavaju s razvojem AI i 5G tehnologija. “To pokazuje da je – uprkos pomoći NATO-a i EU-a – pred nama dug put. Naš je cilj pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade. Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Na posljednjem Summitu odlučeno je da se poveća prag ulaganja u odbranu na 5 posto GDP-a. Pozivamo partnere da prate taj trend. Moramo i trebamo zajedno uraditi više”, rekao je Vladimir Vučinić, šef Jedinice za podršku političkom angažmanu NATO-a, koji je dodao da Alijansa želi Zapadni Balkan poznat ne po konfliktima, već po zajedničkoj saradnji. “Zajedništvo je naša snaga, a otpornost naša budućnost. To je najvažnija poruka koju vam želim prenijeti”, zaključio je Vučinić.

Povećan broj aktivnosti

Stanje u Bosni i Hercegovini prije nekoliko godina nije bilo sjajno: nije postojao nacionalni CERT, zakoni su bili u fazi nacrta, a cyber strategija se zasnivala na smjernicama Neretva grupe, koja je okupljala stručnjake iz oblasti sigurnosti. “Do danas je zadržana ista pravna situacija, ali su se aktivnosti znatno povećale – održani su workshopovi za mala i srednja preduzeća, nevladine organizacije i medije, trening incident responsea za studente te najveći hackathon u zemlji”, istaknuo je Puharić iz CSEC-a. Posebno je istakao Cyber Security Threat Assessment, u okviru kojeg su napravili repozitorij prijetnji i postavili najveći bh. honeypot, virtuelni, namjerno postavljen sistem koji privlači napadače kako bi se njihove metode i prijetnje mogli pratiti i analizirati, bez ugrožavanja stvarnih mreža i podataka. Također, CSEC s evropskim certifikacijskim tijelima radi na razvoju i vlastitog standarda – CSECOne – koji će definisati plan odgovora na incidente, vodič za zaposlenike itd.

Stanje cyber sigurnosnih legislativa u regiji

Amir Husić iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine iznio je pregled stanja cyber sigurnosne legislative u regiji. Albanija je u posljednje dvije godine donijela Zakon o cyber sigurnosti, Nacionalnu strategiju 2025–2030. te osnovala operativni CERT. Kosovo je također usvojilo Zakon o cyber sigurnosti, uspostavilo Agenciju za cyber sigurnost i CERT/CSIRT te usvojilo Nacionalnu strategiju 2023–2027. Crna Gora je prije dvije godine donijela Zakon o informacionoj bezbjednosti, cyber sigurnosnu strategiju 2022–2026. i operativan CERT/CSIRT, a posljednji je iskorak osnivanje međunarodnog edukativnog centra WB3C u Podgorici. Sjeverna Makedonija je lani usvojila zakone o elektronskoj komunikaciji i mrežnim sistemima, strategiju cyber sigurnosti i operativan CERT/CSIRT, dok Srbija ima Strategiju o razvoju informacionog društva 2021–2026, Zakon o informacionoj bezbednosti, operativan CERT/CSIRT te je značajno transponirala NIS2 direktivu u vlastito zakonodavstvo.

Za razliku od spomenutih, Bosna i Hercegovina je i dalje u ranoj fazi reguliranja cyber sigurnosnog prostora: još nema sveobuhvatan zakonski okvir za sigurnost mrežnih i informacijskih sistema niti jedinstvenu tačku kontakta, dok je uspostavljanje CERT-a sporo: u RS-u postoji, dok je u Federaciji BiH i Brčko Distriktu zakon u fazi nacrta. “Dakle, Albanija, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju primjetan i stalan napredak, Kosovo srednji, a Bosna i Hercegovina slab”, zaključio je Husić.

Nova obrazovna ustanova

Kao odgovor na nedostatak stručnog kadra, u Podgorici je osnovan WB3C, regionalni strateški hub čiji je cilj jačanje cyber otpornosti, praktične saradnje i dugoročnih kapaciteta širom Zapadnog Balkana. Inicijativa, koju su pokrenule Francuska i Slovenija, dobila je dodatni zamah nakon velikih cyber napada 2022. u Crnoj Gori i Albaniji, koji su pokazali da su ranjivosti dijeljene, a otpornost mora biti izgrađena sistematično. “WB3C je prva međunarodna organizacija sa sjedištem u Podgorici”, kazala je Vanja Madzgalj, viša menadžerica projekata, “i odgovor na potrebu za platformom koja povezuje strateški nivo i operativnu praksu u regiji.” Rad WB3C-a oslanja se na tri stuba: razvoj edukativnih programa, izgradnju institucije i jačanje regionalnog angažmana. Već su realizirane 43 aktivnosti sa 896 učesnika te su pokrenuta dva akademska programa: iz digitalne forenzike i cyber sigurnosti, čime se nastoji sistemski obrazovati nova generacija stručnjaka sposobnih da odgovore na složene prijetnje.

Zapadni Balkan ima stratešku važnost za NATO. Cilj Alijanse je pretvoriti ovu regiju iz područja pod napadom u region otporan na kibernetičke napade