Od puštanja u saobraćaj autoputa E 661 Gradiška – Banja Luka 2011. godine saobraćajni znakovi i oprema na toj dionici stalno su na meti lopova i vandala.

“Na meti lopova najčešće su saobraćajna signalizacija, znakovi, table, kilometarske oznake i smjerokazni stubovi, zaštitna žičana ograda sa obje strane autoputa, slivničke rešetke i poklopci šahtova, te elementi odbojne zaštitne ograde autoputa i paneli sa zidova za zaštitu od buke”, navodi se u saopćenju Javnog preduzeća Autoputevi RS-a.

Nadležni u Odjeljenju za održavanje Sektora za tehničke poslove svakodnevno su na terenu, evidentiraju sve promjene na autoputu. Svaka krađa prijavljena je policiji. Za sada nema informacija jesu li počinoci pronađeni.

U JP “Autoputevi RS-a” odlučni su da videonadzorom riješe problem učestalih krađa na dionici Gradiška – Banja Luka. Kamerama će se upravljati iz Centra za održavanje i kontrolu saobraćaja u Laktašima.

Završetkom projekta pod videonadzor bit će stavljen spomenuta dionica, što će, kako se nadaju Autoputevima, olakšati otkrivanje ili sprečavanje kradljivaca i zaštitu javne imovine.

Kompanija „Dahua tehnology“ u Sarajevu će 21. marta 2019. godine održati prvu stručnu konferenciju „Dahua Roadshow 2019“ na kojoj će biti prestavljeni najnoviji sigurnosti sistemi u oblasti tehničke zaštite i videoanalitike.

Na konferenciji će učestovovati najeminentniji stručnjaci iz te oblasti, a skup će otvoriti ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Admir Katica i regionalni menadžer „Dahua tehnology“ Aleš Deak.

Osim stručnjaka „Dahua tehnology“, koji će predstaviti svoja najnovija i vodeća svjetska rješenja u području inteligentnih sistema koji svijet čine sigurnijim, na konferenciji će govoriti i profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić.

To će biti prilika da „Dahua tehnology“ javnosti predstavi svoje najnovije proizvode i solucije, poput rješenja za pametne i sigurne gradove, perimetrijsku zaštitu, detekciju i prepoznavanje lica.

Povod konferencije, između ostalog, je skoro otvaranje prve laboratorije u BiH za testiranje navedenih opreme i sistema u kojoj će krajnji korisnici moći provjeriti funkcionalnost te opreme u realnom vremenu i okruženju.

Konferencija će biti održana u Hotelu Hills u Sarajevu s početkom u 9.30 sati.

Preuzeto sa www.avaz.ba

GSP Beograd raspisao je tender za nabavku novih autobusa, ali ne 210 vozila, kako je najavljivano, već 70 i to na leasing. Rok za podnošenje ponuda je 12. april, a rok za isporuku 60 dana od potpisivanja ugovora.

Svi autobusi moraju biti novi, iste marke i tipa, niskopodni, uz garanciju na cijelo vozilo od najmanje tri godine, javlja Blic. Od ponuđača se traži da to bude autobus gradskog tipa, s troje vrata, najmanje 26 mjesta za sjedenje i kapaciteta od najmanje 100 putnika.

Također, obavezni su sistem za mobilni videonadzor, sistem za automatsko brojanje putnika, klima-uređaj, sistem za grijanje, sistem informisanja putnika pomoću LED indikatora, prostor za putnike s poteškoćama u razvoju i bežični internet.

Dobri poznavaoci prilika na tržištu autoindustrije, posebno kada je riječ o gradskim autobusima, tvrde da nema mnogo kompanija koje mogu isporučiti toliko vozila u tako kratkom roku. Kao favoriti spominju se turski Otokar i Iveco Bus sa sjedištem u Francuskoj.

Iz tvrtke KING ICT poručuju da će ovogodišnje izdanje konferencije javnosti predstaviti brojna nova rješenja za uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja

Dan otvorenih integracija još jednom okuplja domaće i svjetske stručnjake iz poslovnog i IT svijeta. Kroz predavanja, okrugli stol i radionice tehnoloških partnera, posjetitelje očekuje bogati višesatni program koji pokriva teme digitalne infrastrukture, digitalizacije i automatizacije ekonomije, spajanja naizgled nespojivih sektora te sigurnosti.

Cloud je već preuzeo primat u digitalnoj transformaciji, a 5G revolucija u svojim je početnim fazama. U ovom novom okruženju razgovaramo koliku važnost pridajemo digitalnoj infrastrukturi? Odgovore će nam dati Virag Bela iz konzultantske tvrtke Arthur. D. Little. Usprkos novim tehnologijama sporiji rast europskog gospodarstva izaziva zabrinutost. Brojni akteri spas vide u digitalizaciji i automatizaciji ekonomije, ali konkretni akcijski planovi nedostaju. Zašto zaostajemo za drugim europskim ekonomijama i može li država pružiti adekvatnu inicijativu koja će riješiti nedostatak radne snage otkriva Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Bank Hrvatska.

Njemačka, Švedska i Estonija samo su dio europskih zemalja koje razvoj gospodarstva temelje na Triple Helix konceptu. U Hrvatskoj takav sustav još nije razvijen, ali postoje svjetli primjer poput robota RONNA. O nesvakidašnjoj kolaboraciji medicine i strojarstva govore neurokirug KB Dubrava prof. dr. sc. Darko Chudy i prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Zaštita privatnosti i podataka imperativ je današnjeg poslovanja. Andro Galinović, predsjednik ISACA Croatia Chapter / CISO upoznat će nas s budućnosti u kojoj ne postoji ‘nedigitalni’ način rada. Je li tehnologija dovoljno zrela za takvu budućnost, koji su rizici i kuda vodi nepovratna digitalizacija svega?

Digitalna transformacija donosi brojne prednosti, ali i izazove. Kako izazove pretvoriti u koristi saznajte na okruglom stolu ‘Digitalizacija poslovanja – izazovi i kako ih prepoznati?’ pod moderatorskom palicom direktora Gartner Adriatic/Calisto Ivana Maglića. U okruglom stolu sudjeluju Eugen Paić – Karega, član uprave Zagrebačke Banke, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Tihomir Šibalić, direktor tvrtke Enna Infosense.

U sklopu konferencije, predstavit će se 20 inovativnih rješenja tvrtke KING ICT i njihovih partnera, a u pripremi je i 6 tehnoloških radionica. Sve informacije i detaljan program potražite na službenoj stranici konferencije.

Globalno tržište softvera za vještačku inteligenciju će, prema najnovijem izvještaju Marketsandmarketsa, porasti sa 356 miliona dolara u 2018. na milijardu i 152 miliona dolara do 2023. godine. Kao glavni faktori navedeni su rast upotrebe clouda u preduzećima i povećanje broja inteligentnih aplikacija. Sve veće usvajanje vještačke inteligencije u autonomnim vozilima moglo bi ubrzati razvoj tog softvera.

Na ovom tržištu prodavači nude rješenja s vještačkom inteligencijom kao softverske alate i platforme. Rubni AI softverski alati su kombinacija mašinskog učenja i rubne računarske tehnologije, te automatski pretvaraju sirove podatke u događaje, uvide i predviđanja, bez velikih podataka i skupih analiza. Softverski alati koji se nude na tržištu rubnog AI softvera dolaze u obliku paketa za razvoj softvera (SDK) i frameworka, koji omogućuju korisnicima da integriraju AI mogućnosti u aplikacijski softver.

Marketsandmarkets predviđa da će energetski i sektor komunalnih usluga držati najveći udio u predviđenom periodu. Ovaj segment uključuje visokorizične, tehnološki zahtjevne operacije, koje zavise od uvida u realnom vremenu kako bi se omogućio proaktivni nadzor i zaštita od kvarova na mašinama i opremi. Većina operacija odvija se na udaljenim lokacijama uz nedostatak pouzdane mrežne infrastrukture; AI softver vrši analitiku podataka na rubnim uređajima kako bi omogućio što brži odgovor, potreban za stabilnu proizvodnju i sigurnost.

Istraživanje pokazuje da Sjeverna Amerika ostvaruje najveće prihode na globalnom tržištu softvera za vještačku inteligenciju. Taj region bilježi veliki razvoj AI softvera na rubnim uređajima. Mnogi ponuđači rješenja u Sjevernoj Americi eksperimentišu s integrisanjem vještačke inteligencije i mašinskog učenja u svoja postojeća AI rješenja. Oni također usvajaju različite strategije rasta kako bi ojačali svoju poziciju na tržištu.

Kao glavni developeri AI softvera na rubnim uređajima navedeni su: IBM, Google, Microsoft, AWS, Nutanix, Tibco, Octonion, Swim.AI, Imagimob, Anagog, Foghorn Systems, Xnor.AI, Bragi, Invision.AI, Tact.ai i Veea Systems.

Videonadzor duž gradilišta Južnog kraka Koridora 10 (Grdelica – Vladičin Han) je postavljen, a uskoro se očekuje ugradnja kamera i na potezu Istočnog kraka tog koridora, rečeno je Tanjugu u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Videonadzor na gradilištima Koridora 10, Južnom kraku, postavljen je na nekoliko lokacija, a Tunel Manajle pokriva 16 kamera.

U Ministarstvu kažu da trenutno razmatraju tehničke i druge opcije za omogućavanje javnog video streama, a o mogućnostima i eventualnom pristupu videolinku javnost će biti blagovremeno obaviještena.

Kako je ranije najavila ministrica građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, “u svakom trenutku tokom 24 sata svi će moći da vide kako se i da li se radi na gradilištima” kako bi se pratili, ali i ubrzali građevinski radovi na koridorima.

(blic.rs)

Na području Banje Luke, gdje je u toku postavljanje sistema videonadzora, nabavljeno je 325 kamera, koje će biti instalirane na 105 lokacija. Cijena je 451.002 konvertibilnih maraka (oko 250.000 eura) bez PDV-a.

Projekat se realizuje na inicijativu Grada Banja Luka kao jedna od aktivnosti Foruma za bezbjednost, a u saradnji s Administrativnom službom Grada, s kojom je u toku definisanje konačnih lokacija za instalaciju kamera i dinamike instalacije opreme, rečeno je u MUP-u bh. entiteta Republika Srpska.

Prvi čovjek Banje Luke poručuje da je već stotinu kamera postavljeno, a nastavak zavisi od novca. Ali, kako kaže, riječ je o projektu koji zahtijeva mnogo posla.

“To je obiman projekat jer se radi o velikom broju lokacija i velikim finansijskim sredstvima, pa do svih drugih zahtjeva, uključujući telekomunikacione kapacitete za kvalitetan prenos podataka od kamera prema centrima, što sve iziskuje troškove”, kaže Igor Radojičić, gradonačelnik Banje Luke.

Sistem videonadzora namijenjen je za nadzor javnih površina, trgova, parkova, objekata, mostova, ulica, raskrsnica, parkinga i sportskih objekata. Cilj je preventivna zaštita građana i njihove imovine, ali i borba protiv protiv kriminala, terorizma i drugih oblika narušavanja sigurnosti, javnog reda i mira.

Videonadzorne kamere očitavaju i registarske oznake vozila, a ti se podaci upoređuju s bazama podataka MUP-a. Na osnovu dobijenih rezultata omogućeno je sankcionisanje počinilaca saobraćajnih prekršaja, koji su prekršaj počinili s vozilom koje ima strane registarske oznake, otkrivanje vozila s ukradenim registarskim tablicama, sankcionisanje vozača koja voze neregistrovana vozila itd.

Prilikom podešavanja kamera vodi se računa o odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka, prema kojima je MUP dužan da zaštiti privatnost građana, a to znači da se snimaju samo javne površine. Svi snimci se čuvaju u MUP-u i samo službenici tog ministarstva imaju pravo pregleda i izuzimanja snimaka. Prava pristupa sistemu definisana su dokumentom “Politika videonadzora” i tačno je definisan način otvaranja korisničkih naloga za pristup sistemu, nivoi pristupa i administriranje sistema, rečeno je u MUP-u Republike Srpske

Na frekventnoj sarajevskoj raskrsnici u Ulici Zmaja od Bosne između Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Tehničke škole, postavljene su četiri videonadzorne kamere s ciljem povećanja sigurnosti u centru grada.

Ugradnja tri fiksne i jedne pokretne kamere uslijedila je nakon što je krajem decembra prošle godine urađena savremena server-soba u sklopu sistema videonadzora.

Kako je objasnio predstavnik firme Mibo komunikacije, koja je ugradila opremu, na ovaj sistem su – pored novih – spojene još četiri kamere postavljene prethodnih godina. Prednost ovog sistema je što dopušta proširenje kapaciteta te što kamere s visokom rezolucijom imaju i ugrađenu videoanalitiku, tako da same detektuju traženu osobu ili vozilo. Novi sistem ima kapacitet da snima materijal u trajanju 40 dana.

“Želimo proširiti ovaj sistem videonadzora kako bismo pripadnicima naše policijske uprave olakšali posao te povećali stepen sigurnosti naših sugrađana. Stoga imamo namjeru da što prije proširimo ovaj sistem videonadzora na cijelom području općine, gdje planiramo obuhvatiti i javne površine, značajne objekte te sve osnovne škole. Iako nismo u obavezi, Općina Centar je tokom nekoliko posljednjih godina za potrebe ove policijske uprave izdvojila oko 200.000 eura, dok smo za ovaj sistem videonadzora iz našeg budžeta izdvojili oko 35.000 eura”, kazao je Nedžad Ajnadžić, načelnik Općine Centar.