Kineska kompanija Huawei objavila je, a odmah zatim i povukla detaljne informacije o postavljanju videonadzornih kamera u Beogradu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije prethodno je odbilo zahtjev neprofitne fondacije za zaštitu prava i sloboda u digitalnom okruženju “Share” da u skladu sa zakonom dobije informacije o lokacijama kamera i o tome je li urađena procjena utjecaja obrade podataka s videonadzornih kamera na zaštitu podataka o ličnosti.

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Vladimir Rebić najavili su početkom 2019. za naredne dvije godine postepenu primjenu kamera nove generacije koje koriste softver za prepoznavanje lica i registarskih tablica, uz napomenu da je riječ o hiljadu kamera na 800 lokacija u Beogradu.

Huawei je na zvaničnoj stranici 29. marta objavio da je u prvoj fazi projekta instalirano 100 kamera na više od 60 ključnih lokacija u Beogradu. Prema toj informaciji, prvobitno je u Beogradu instalirano devet testnih kamera na pet lokacija, uključujući sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova, sportsku arenu, tržni centar i policijsku stanicu. Huawei je naveo da su u testnoj fazi kamere uspješno obavile više funkcija, pa se nakon uspješne testne faze, 2017. godine pristupilo zaključivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu.

Kompanija je saopćila da je Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije ponudila inteligentne sisteme videonadzora (IVS), sisteme inteligentnog transporta (ITS), unaprijeđenu 4G mrežu (eLTE broadband trunking technology), unificirane podatkovne centre i povezane komandne centre.

Dobijene podatke kompanija čuva na naprednom uređaju za pohranu OceanStore, a period zadržavanja podataka ograničen je do jedne godine. Navodi se da su instalirane kamere zaslužne za rješavanje većeg broja kriminalnih djela, kao i da zahvaljujući Huawei inteligentnoj tehnologiji policija sada može pronaći osumnjičene na osnovu zadržanih videosnimaka.

Prema navodima Huaweija, MUP će razviti sveobuhvatno rješenje sigurnog grada, koje će u početku pokrivati Beograd, dok je krajnji cilj da se ovakvo rješenje implementira na teritoriji cijele Srbije.

Međutim, nedugo nakon što je objavljen, tekst o kamerama za videonadzor u Beogradu uklonjen je sa zvanične stranice kompanije Huawei.

MUP je ranije u martu, u odgovoru na zahtjev Sharea da dobije informacije o kamerama, naveo da su svi dokumenti u vezi s javnom nabavkom videoopreme zaštićeni kao “povjerljivi”, a da tražene informacije o lokacijama i analizi nisu sadržane ni u jednom dokumentu, odnosno nosaču informacija, što je zakonski preduslov za ostvarivanje pristupa informaciji od javnog značaja.

Fondacija je saopćila da takve tvrdnje MUP-a “protivrječe ranijim tvrdnjama direktora policije da su lokacije stacionarnih kamera nove generacije koje prepoznaju lica i registarske tablice već poznate, kao i da je prije odabira lokacija izrađeno značajno ispitivanje i analiza događanja”, prije svega krivičnih djela na teritoriji Beograda.

Uz podsećanje da u Srbiji do danas nije pokrenut proces izrade zakona koji bi uredio oblast videonadzora u javnom prostoru, Fondacija Share je ocijenila da je u narednom periodu neophodno utvrditi koja je tačno oprema za videonadzor u pitanju, gdje i kako će se obrađivati podaci o ličnosti te je li procjena utjecaja na zaštitu podataka o ličnosti provedena na adekvatan način.

“Softver koji se primjenjuje u identifikaciji lica posljednje je u nizu tehnoloških dostignuća koje teško zadiru u prava i slobode građana i predstavlja važnu temu javne diskusije u demokratijama širom svijeta”, naveo je Share.

(Izvor: EURACTIV.rs)

Prometno redarstvo Grada Zagreba, u čijoj je nadležnosti 468 kamera na 156 lokacija u gradu, sankcioniralo je 2018. godine 101.638 nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila.

Posredstvom videonadzora izdato je 48.550 obavijesti o počinjenom prekršaju, od čega je 33.216 naplaćeno nakon poslane obavijesti, a protiv ostalih počinilaca vodi se dalji prekršajni postupak.

Prihodi od naplaćenih kazni iznose 780.000 eura, a kamere su najčešće zabilježile parkiranje vozila na trotoaru, parkiranje na obilježenom pješačkom prijelazu ili udaljenosti manjoj od pet metara od pješačkog prijelaza.

Iz PUZ-a navode da na području Zagreba raspolažu s 15 kućišta za fiksne kamere, na kojima se naizmjenično koristi sedam uređaja za mjerenje brzine.

Tokom 2018. godine, uz upotrebu vlastitih uređaja za mjerenje brzine kretanja, utvrdili su 71.974 prekršaja nepropisne brzine vozila, što čini 44 posto od ukupno počinjenih svih saobraćajnih prekršaja (164.106) na području Grada Zagreba u prošloj godini.

Izvor: Tportal

U noći između 18. i 19. marta, tridesetak minuta nakon ponoći, lopov u radnom odijelu došetao je do putnog prijelaza Pijaca u Mladenovcu, jedne od sedamnaest općina u gradu Beogradu, popeo se na reflektorski stub, skinuo videokameru i odšetao s mjesta krađe, saopćile su “Infrastrukture železnice”.

Međutim, nije znao da ga snima još jedna sigurnosna kamera na tom putnom prijelazu, koji je prije tek dvadesetak dana pušten u rad.

Nedaleko odatle, na putnim prijelazima u Ratarima i Rabrovcu, više su puta ukradeni znaci drumske signalizacije. Općina Smederevska Palanka, kao upravljač putne infrastrukture, pokušava nove saobraćajne znakove na putnim prijelazima postaviti u što kraćem roku, ali čim to učine, preko noći ih lopovi ponovo ukradu, kaže se u saopćenju.

Stoga će se na tim putnim prijelazima postaviti reflektorsko osvjetljenje i videonadzor.

U okviru modernizacije željezničke infrastrukture u Srbiji, povećanju sigurnosti na putnim prijelazima daje se veliki značaj. Samo u proteklih godinu dana automatizirano je 14 putnih prijelaza. Međutim, kako je napomenuto, ukoliko nesavjesni vozači svakodnevno lome branike, a lopovi kradu sigurnosnu opremu, takvi napori ne mogu dati željene efekte.

Predsjednici udruženja menadžera sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Sjeverne Makedonije, koji čine Upravni odbor Asocijacije menadžera korporativne sigurnosti JI Europe (SEECSA), na sastanku na Brdu kod Kranja dogovorili su pokretanje projekta certificiranja menadžera korporativne sigurnosti

Certifikat će priznavati sve nacionalne asocijacije, a nosilac cjeloživotnog obrazovanja bit će SEECSA i Poslovno učilište integralna sigurnost i razvoj – Business Security Academy iz Zagreba.

Program će se sastojati iz šest modula: Arhitektura korporativne sigurnosti, Upravljanje rizicima, Procesne funkcije menadžmenta sigurnosti, Interna korporativna istraživanja i poslovno obavještajna djelatnost, Informacijska i kibernetička sigurnost te Krizni menadžment.

Da bi polaznici stekli Certifikat menadžera korporativne sigurnosti, morat će polagati modul po modul.

Edukacija će krenuti istovremeno u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu i Skoplju početkom septembra. Predavači će biti isključivo ugledni menadžeri korporativne sigurnosti iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije, Francuske, Njemačke, Izraela i SAD-a.

S obzirom da asocijacijom predsjeda dr. Dragan Trivan, predsjednik Srpske asocijacije menadžera korporativne sigurnosti, odlučeno je da će se prva konferencija menadžera korporativne sigurnosti JI Europe, održati u Beogradu početkom listopada.

Kazneno-popravni zavod Sarajevo dobio je 50.000 eura vrijednu donaciju sofisticirane opreme: patrolskih sistema kontrole oko zatvorskih objekata, zidnih senzora te novih detektora za kontrolu osoba i pronalazak telefona, kao i policijske pse za pronalazak droge i održavanje reda.

“Postavljeni su zidni senzori duž cijelog zatvora. Njihova uloga je praćenje kretanja policije tokom redovnih obilazaka ćelija. Svaki policajac imat će zakačen čip za jaknu, tako da će zapovjednici moći kontrolisati zone kretanja i rad stražara”, kazao je direktor KPZ-a Sarajevo Faruk Zubčević.

Navodi da su dobili najnovije proizvode marke Hytera, među kojima su i detektori za kontrolu osoba i detektori za pronalazak telefona. Detektori za pronalazak telefona umreženi su sa Hytera senzorima unutar zatvora. Oni identifikuju nosače zvuka, elektronske elemente za snimanje i GSM signal. U slučaju da neko pokuša unijeti telefon, on reaguje i daje signal da osoba posjeduje nedozvoljeni element.

U toku je instaliranje vrlo kvalitetnog sistema kontrole Patrol Hytera u objektima Igman i Ustikolina, a dodatno je ugrađena i softverska nadogradnja te su postavljeni 4K ekrani na svakom spratu. Sistem je tako koncipiran da rukovodstvo KPZ Sarajevo u svakom momentu ima uvid u dešavanja unutar zatvora i u radnje i aktivnosti policije.

Savremeno opremanje KPZ-a Sarajevo se radi planski i uz konsultaciju s vrhunskim stručnjacima iz Bosne i Hercegovine i Evropske unije.

“Naš rad su prepoznala federalna i državna ministarstva, zbog čega uživamo njihovu podršku. Pretvorili smo, također, prostorije za izdržavanje kazne zatvora u prostorije za izdržavanje kazne pritvora, zbog čega su nam zahvalni kantonalno tužilaštvo i sudovi”, istakao je Zubčević.

Centralni objekt KPZ-a sada, umjesto 88 mjesta za pritvor, na raspolaganju ima blizu 140 mjesta, a sve je uređeno po evropskim zakonskim pravilima.

Izvor: Klix

Od puštanja u saobraćaj autoputa E 661 Gradiška – Banja Luka 2011. godine saobraćajni znakovi i oprema na toj dionici stalno su na meti lopova i vandala.

“Na meti lopova najčešće su saobraćajna signalizacija, znakovi, table, kilometarske oznake i smjerokazni stubovi, zaštitna žičana ograda sa obje strane autoputa, slivničke rešetke i poklopci šahtova, te elementi odbojne zaštitne ograde autoputa i paneli sa zidova za zaštitu od buke”, navodi se u saopćenju Javnog preduzeća Autoputevi RS-a.

Nadležni u Odjeljenju za održavanje Sektora za tehničke poslove svakodnevno su na terenu, evidentiraju sve promjene na autoputu. Svaka krađa prijavljena je policiji. Za sada nema informacija jesu li počinoci pronađeni.

U JP “Autoputevi RS-a” odlučni su da videonadzorom riješe problem učestalih krađa na dionici Gradiška – Banja Luka. Kamerama će se upravljati iz Centra za održavanje i kontrolu saobraćaja u Laktašima.

Završetkom projekta pod videonadzor bit će stavljen spomenuta dionica, što će, kako se nadaju Autoputevima, olakšati otkrivanje ili sprečavanje kradljivaca i zaštitu javne imovine.

Kompanija „Dahua tehnology“ u Sarajevu će 21. marta 2019. godine održati prvu stručnu konferenciju „Dahua Roadshow 2019“ na kojoj će biti prestavljeni najnoviji sigurnosti sistemi u oblasti tehničke zaštite i videoanalitike.

Na konferenciji će učestovovati najeminentniji stručnjaci iz te oblasti, a skup će otvoriti ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Admir Katica i regionalni menadžer „Dahua tehnology“ Aleš Deak.

Osim stručnjaka „Dahua tehnology“, koji će predstaviti svoja najnovija i vodeća svjetska rješenja u području inteligentnih sistema koji svijet čine sigurnijim, na konferenciji će govoriti i profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Jasmin Ahić.

To će biti prilika da „Dahua tehnology“ javnosti predstavi svoje najnovije proizvode i solucije, poput rješenja za pametne i sigurne gradove, perimetrijsku zaštitu, detekciju i prepoznavanje lica.

Povod konferencije, između ostalog, je skoro otvaranje prve laboratorije u BiH za testiranje navedenih opreme i sistema u kojoj će krajnji korisnici moći provjeriti funkcionalnost te opreme u realnom vremenu i okruženju.

Konferencija će biti održana u Hotelu Hills u Sarajevu s početkom u 9.30 sati.

Preuzeto sa www.avaz.ba

GSP Beograd raspisao je tender za nabavku novih autobusa, ali ne 210 vozila, kako je najavljivano, već 70 i to na leasing. Rok za podnošenje ponuda je 12. april, a rok za isporuku 60 dana od potpisivanja ugovora.

Svi autobusi moraju biti novi, iste marke i tipa, niskopodni, uz garanciju na cijelo vozilo od najmanje tri godine, javlja Blic. Od ponuđača se traži da to bude autobus gradskog tipa, s troje vrata, najmanje 26 mjesta za sjedenje i kapaciteta od najmanje 100 putnika.

Također, obavezni su sistem za mobilni videonadzor, sistem za automatsko brojanje putnika, klima-uređaj, sistem za grijanje, sistem informisanja putnika pomoću LED indikatora, prostor za putnike s poteškoćama u razvoju i bežični internet.

Dobri poznavaoci prilika na tržištu autoindustrije, posebno kada je riječ o gradskim autobusima, tvrde da nema mnogo kompanija koje mogu isporučiti toliko vozila u tako kratkom roku. Kao favoriti spominju se turski Otokar i Iveco Bus sa sjedištem u Francuskoj.

Iz tvrtke KING ICT poručuju da će ovogodišnje izdanje konferencije javnosti predstaviti brojna nova rješenja za uspješnu digitalnu transformaciju poslovanja

Dan otvorenih integracija još jednom okuplja domaće i svjetske stručnjake iz poslovnog i IT svijeta. Kroz predavanja, okrugli stol i radionice tehnoloških partnera, posjetitelje očekuje bogati višesatni program koji pokriva teme digitalne infrastrukture, digitalizacije i automatizacije ekonomije, spajanja naizgled nespojivih sektora te sigurnosti.

Cloud je već preuzeo primat u digitalnoj transformaciji, a 5G revolucija u svojim je početnim fazama. U ovom novom okruženju razgovaramo koliku važnost pridajemo digitalnoj infrastrukturi? Odgovore će nam dati Virag Bela iz konzultantske tvrtke Arthur. D. Little. Usprkos novim tehnologijama sporiji rast europskog gospodarstva izaziva zabrinutost. Brojni akteri spas vide u digitalizaciji i automatizaciji ekonomije, ali konkretni akcijski planovi nedostaju. Zašto zaostajemo za drugim europskim ekonomijama i može li država pružiti adekvatnu inicijativu koja će riješiti nedostatak radne snage otkriva Hrvoje Stojić, direktor odjela ekonomskih istraživanja Addiko Bank Hrvatska.

Njemačka, Švedska i Estonija samo su dio europskih zemalja koje razvoj gospodarstva temelje na Triple Helix konceptu. U Hrvatskoj takav sustav još nije razvijen, ali postoje svjetli primjer poput robota RONNA. O nesvakidašnjoj kolaboraciji medicine i strojarstva govore neurokirug KB Dubrava prof. dr. sc. Darko Chudy i prof. dr. sc. Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje.

Zaštita privatnosti i podataka imperativ je današnjeg poslovanja. Andro Galinović, predsjednik ISACA Croatia Chapter / CISO upoznat će nas s budućnosti u kojoj ne postoji ‘nedigitalni’ način rada. Je li tehnologija dovoljno zrela za takvu budućnost, koji su rizici i kuda vodi nepovratna digitalizacija svega?

Digitalna transformacija donosi brojne prednosti, ali i izazove. Kako izazove pretvoriti u koristi saznajte na okruglom stolu ‘Digitalizacija poslovanja – izazovi i kako ih prepoznati?’ pod moderatorskom palicom direktora Gartner Adriatic/Calisto Ivana Maglića. U okruglom stolu sudjeluju Eugen Paić – Karega, član uprave Zagrebačke Banke, Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i Tihomir Šibalić, direktor tvrtke Enna Infosense.

U sklopu konferencije, predstavit će se 20 inovativnih rješenja tvrtke KING ICT i njihovih partnera, a u pripremi je i 6 tehnoloških radionica. Sve informacije i detaljan program potražite na službenoj stranici konferencije.