Ministarstvo odbrane Hrvatske uputilo je apel vlasnicima bespilotnih letjelica (dronova) za strogo poštivanje pravila korištenja u skladu sa zakonskom procedurom.

Svako korištenje dronova bez odobrenja može uzrokovati njihovo rušenje i dovesti u pitanje živote pilota i članova posade te živote drugih ljudi.

Ministarstvo odbrane poziva vlasnike na puno i dosljedno poštivanje pravila korištenja dronova, te posebno apeluje na zabranu korištenja dronova u blizini djelovanja zračnih protupožarnih snaga kako ne bi ugrozili sigurnost letačkih posada i živote drugih ljudi.

Više informacija o upravljanju i korištenju bespilotnih letjelica možete pogledati na centralnom državnom portalu i na stranici Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

(Ministarstvo odbrane, Središnji državni portal i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo)

Početak sanacije i revitalizacije parkovskih, odnosno zelenih površina u mostarskom naselju Bijeli Brijeg očekuje se uskoro. Naime, prema opunomoćenju gradonačelnika Mostara, donesena je odluka o izboru ponuđača radova za uređenje okoliša u tom naselju, objavljeno je na službenim stranicama Grada.

Radove će, prema javnoj nabavci, izvoditi Konherc d.o.o. Mostar za 519.660 maraka (blizu 266.000 eura), prema projektnoj dokumentaciji poduzeća UNIbox d.o.o. Mostar. Novac za obnovu bit će osiguran iz budžeta Grada za 2019. i 2020. godinu, sredstvima Fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2018. te sredstvima iz drugih izvora finansiranja za ovu i sljedeću godinu.

Tokom rekonstrukcije bit će izgrađeni i novi sadržaji.

”Planiraju se izvesti pripremni zemljani, betonski i armirano-betonski radovi, radovi navodnjavanja, javne rasvjete, videonadzora, hortikulture, izgradnja šetnica, sportskih igrališta i igrališta za djecu, nabava i ugradnja sportske opreme i rekvizita, urbanog mobilijara, kao i izgradnja novih odlagališta za kućni otpad”, stoji u nabavci.

Zaštitarska kompanija Securitas Hrvatska preselila je u novoizgrađeni poslovni centar u Novom Zagrebu, na adresi Oreškovićeva 6n/2, blizu zagrebačke zaobilaznice.

“Prateći globalne trendove naše Grupe, ali i lokalne u Hrvatskoj, bili smo svjesni kako trebamo promijeniti uredske prostore našeg sjedišta. Nakon značajnih širenja Securitasa Hrvatska, višebrojnih spajanja nekadašnjih kompanija te svih pratećih reorganizacija, došlo je vrijeme za preseljenje u nove prostore s boljim uvjetima za rad, prilagođenima današnjoj organizaciji naše kompanije i cjelokupnim procesima”, poručuju iz Securitasa o preseljenju u Novi Zagreb.

U novim prostorijama smješteni su uprava, svi odjeli, skladište opreme te sve službe regije Sjever, uključujući tehnički tim, interventnu ekipu i pratnju novca.

“Novost je učionica u kojoj će naši zaposlenici imati bolje uvjete za edukacije, a najesen planiramo otvoriti i naš Experience Center, u kojem će posjetitelji moći razgledati ponudu Securitasa na interaktivan i zabavan način. Prvi je takve vrste u Hrvatskoj i bit će vrhunski doživljaj i pokazatelj naših mogućnosti svim posjetiteljima”, navode iz Securitasa.

Moderni interijer novih prostora u kojem svaki hodnik priča svoju priču osmišljen je planski. Sam proces planiranja trajao je nekoliko mjeseci.

“Novi, moderni uredi označili su završetak procesa integracije naših kompanija te udarili temelje onome čemu težimo, a to je da budemo istinski predvodnik naše industrije u Hrvatskoj i regiji. Oni su još jedna prekretnica u radu naše kompanije. Njihov koncept odraz je našeg znanja i ideje da znanje želimo širiti”, stav je Securitasa Hrvatske, koji u sektoru privatne zaštite zapošljava više od 2.300 ljudi i djeluje u 12 ureda i poslovnica u Hrvatskoj.

U svih 17 odjeljenja Centra za socijalni rad u Beogradu, najvećoj ustanovi tog tipa u Srbiji, postavljeno je ukupno 459 panik-tastera i 238 kamera radi veće sigurnosti zaposlenika i korisnika.

“Svaki radni sto u gradskom centru za socijalni rad ima panik-taster, što znači da je osoba koja radi za tim stolom potpuno zaštićena ako se desi bilo kakva neprijatna situacija. Pritiskom na panik-taster o tome obaveštava radnike obezbeđenja koji se nalaze u tom objektu. Oni istog časa dobijaju informaciju u kojoj se kancelariji dešava problem i mogu da intervenišu”, pojasnio je zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Naveo je da informaciju o problemu istovremeno dobijaju i u glavnom monitoring centru u Ruskoj ulici, iz koga se 24 sata prati i nadgleda videonadzor i alarmni sistem u svih 17 odjeljenja.

Za postavljenje panik-tastera i kamera uloženo je oko 305.000 eura, a takvu vrstu zaštitnog sistema nema nijedan centar za socijalni rad u Srbiji.

Direktorica Gradskog centra za socijalni rad Zorica Pavlović je rekla da su, postavljenjem panik-tastera i kamera, prepoznate potrebe zaposlenih i korisnika da se uradi nešto ozbiljno na podizanju njihove sigurnosti.

Komunalni policajci Beograda ubuduće će moći putem videonadzora snimati određeni prostor, objekte i vozila, a dobit će i 40-ak novih automobila, kao i 63 novih kolega.

Ovo je samo dio prijedloga i planova koji se tiču rada Komunalne policije za period do 2021, a koji se našao pred vijećnicima Skupštine grada.

Komunalci će ubuduće moći “vršiti videonadzor određenog prostora i objekta kada je to potrebno radi sprečavanja kršenja propisa iz djelokruga Komunalne policije (KP) i videonadzor vozilima s uređajima za skeniranje i prepoznavanje registarskih tablica parkiranih, zaustavljenih i odbačenih vozila, kada je to potrebno radi otkrivanja i dokazivanja prekršaja, odnosno povreda komunalnog ili drugog zakonom utvrđenog reda…”

Ipak, uz ovo postoje određena ograničenja da vozilo mora biti označeno u skladu s načinom označavanja vozila Komunalne policije, da uređaji za videonadzor moraju biti vidljivi, s istaknutim natpisom da je prostor ili objekat osiguran videonadzorom.

Kompanija Kaspersky Lab objavila je globalni izvještaj o prijetnjama na internetu u prva tri mjeseca 2019. godine, a koji je zasnovan na podacima korisnika koji koriste Kaspersky Security Network infrastrukturu.

Proizvodi Kaspersky Laba su u tom periodu u Srbiji detektovali 1.858.854 cyber napada izvršenih putem internetskih preglednika instaliranih na računarima. Svaki treći korisnik (34,1%) se suočio s nekom vrstom napada dok su njihovi uređaji bili povezani s internetom. Ova statistika postavlja Srbiju na veoma visoko 13. mjesto u svijetu kada su u pitanju opasnosti koje dolaze s interneta.

Istraživači ukazuju da cyber kriminalci najčešće koriste dvije metode za napad:

– Korištenje ranjivosti u preglednicima i njihovim dodacima (drive-by download napadi). Infekcija se dešava prilikom posjete zaraženoj web-stranici, bez ikakve intervencije i znanja korisnika. Među malverima koji se šire na ovakav način najopasniji su takozvani fileless malveri, koji ne ostavljaju nijedan objekat za statičku analizu na disku.

– Socijalni inženjering. Ovi napadi zahtijevaju akciju korisnika jer on mora preuzeti maliciozni fajl na svoj računar. Cyber kriminalci trebaju navesti žrtvu da vjeruje da preuzima legitiman program. Zaštita od takvih napada zahtijeva sigurnosno rješenje koje može otkriti prijetnje dok se one preuzimaju s interneta.

Kada su u pitanju lokalni incidenti na računarima koji koriste KSN u Srbiji, od januara do marta 2019. softveri Kaspersky Laba otkrili su 2.650.351 takav incident, koji su pogodili 42,7% korisnika u Srbiji. Prema ovom tipu napada, Srbija je zauzela 96. mjesto na svijetu. Na vrhu liste su zemlje kao što su Jemen (72%), Uzbekistan (71,3%) i Afganistan (71,3%).

Statistika je pokazala i da je tokom ovog perioda bilo 34.485 napada za koje je kao izvor detektovan server hostovan u Srbiji, čime je globalni udio te zemlje manji od jednog promila, a Srbija na 65. mjestu na svijetu. Na vrhu te liste nalaze se SAD (52,46%), Holandija (21,28%), Njemačka (6,16%), Francuska (2,71%) i Rusija (1,38%).

Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) Bosne i Hercegovine provodi nabavku sistema za praćenje telekomunikacija, piše u Informaciji o realizaciji višegodišnjih projekata u institucijama BiH, koju je Parlamentarnoj skupštini dostavilo državno Ministarstvo finansija i trezora.

Kako je navedeno, u toku je realizacija projekata “Obnova voznog parka” i “Nabavka specijalne opreme”, a raspoloživa sredstva iznosila su oko milion eura.

Iz Ministarstva finansija i trezora BiH navode da nabavka specijalne opreme nije realizovana u skladu s planiranom dinamikom zbog specifičnosti ispitivanja tržišta, što podrazumijeva pronalaženje specijalne opreme koja može zadovoljiti tražene zahtjeve, zatim složenosti i visoke cijene, odnosno ograničenog iznosa finansijskih sredstava, te nabavke opreme iz inozemstva.

Ministarstvo finansija i trezora BiH ističe kako je informacijom obuhvaćena realizacija višegodišnjih projekta zaključno s 30. septembrom 2018. godine, a da će realizacija višegodišnjih projekata biti obuhvaćena Izvještajem o izvršenju Budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.