Konferencija Siemensa u Zagrebu

Siemensova tehnološka konferencija „Pametne zgrade budućnosti“ održana je 7. juna u zagrebačkom hotelu Esplenade. Zagreb je treći grad u regiji, nakon Ljubljane i Sarajeva, u kojem je održana ova konferencija, a okupili su se predstavnici Siemensa iz Hrvatske i Slovenije, kao i njihove gosti i poslovni partneri iz regije. Glavni cilj je bio ukazati kako digitalizacija u građevinskoj tehnologiji mijenja cjelokupno upravljanje objektima, od planiranja i izgradnje do iskorištavanja i upravljanja.

Dalibor Vikić, redakcija@www.asadria.com

Pametne zgrade budućnosti su već tu
Direktorica hrvatskog i slovenskog Siemensa Medeja Lončar istakla je početnu dvojbu koju su imali prilikom organizacije, misleći da građevinarstvo kao relativno konzervativna branša još nije doseglo kritičnu tačku te nije spremno za digitalizaciju. „Nasreću, uvjerili smo se da ta sumnja nije bila opravdana; dapače, pametne zgrade budućnosti već su tu i traže primjenu BIM modela, što znači kako pametne zgrade već danas skupljaju mnogo podataka koji mogu postati korisne informacije za graditelje, arhitekte i druge struke. Zgrade mnogo toga osjećaju i govore što im nedostaje, a mi taj jezik u Siemensu razumijemo i u skladu s time razvijamo softverska BIM rješenja, što je i jedan od vodećih trendova u zgradarstvu”, istaknula je Lončar. Ona je s aspekta Siemensa posebno pohvalila tehničke fakultete u Hrvatskoj i regiji, s kojih im dolaze kvalitetni inženjeri, tako da za sada nemaju problema s pronalaskom kvalitetnih i stručnih kadrova.

Najveće promjene u 50 godina
U nastavku konferencije govorilo se o pametnim zgradama budućnosti, te je istaknuto da čovjek 90 posto vremena dnevno provede u zgradama, da u njima najviše živi i radi, a često im ne poklanja dovoljno pažnje.To su neodrživi modeli ponašanja, i morat će se mijenjati, pogotovo zbog klimatskih promjena i trendova u graditeljstvu, kojeg, po ocjeni stručnjaka na konferenciji, zahvaćaju najveće promjene u više od 50 godina, te se može očekivati da će zgrade koje će se graditi u budućnosti biti znatno drugačije nego sadašnje zbog materijala, ali i ugradnje tehnoloških i drugih senzora i raznih uređaja i sistema.

Slovenija najviše odmakla u regiji
Primjenom BIM-a (Building information technologies) moguće je u ranoj fazi koncepcije definirati i otkloniti većinu rizika vezano za projektnu dokumentaciju i izvođenje, a taj se softver primjenjuje u naftnoj i plinskoj industriji već dvije decenije. Lideri u BIM-u su SAD, Australija, Kina i Brazil, u Evropskoj uniji Njemačka i Francuska, a smjernice su definirane 2014. odlukom Evropskog parlamenta, pa je BIM polako počeo ulaziti i u zemlje unije. Slovenija je najdalje otišla na tom planu u regiji, tako da se već na većem broju natječaja traži projektovanje u tom softveru. Kada je riječ o Hrvatskoj, moglo se saznati da je Hrvatski zavod za norme lani započeo s prijevodom ISO normi i stvaranjen općih smjernica za BIM pristup u graditeljstvu.

Kvalitet pod znakom pitanja
Jedan od predavača na Siemensovoj konferenciji bio je prof. Mladen Vukomanović s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, koji je jedna od najupućenijih osoba vezano za unapređenje procesa BIM-a u graditeljstvu. Vukmanović je pozvao profesionalce da se angažiraju na uspostavljanju edukacijskih centara za BIM. „Model BIM u zgradarstvu znači da se već u fazi planiranja koncepta zgrade definira što ona i kakva mora biti. BIM je sigurno smjer kojemu se teži i u Hrvatskoj, koja priprema i zakonsku regulativu za to”, naglasio je Vukomanović. Po njegovom mišljenju, trenutno su o tom softveru u Hrvatskoj najupoznatiji arhitekti, koji ga primjenjuju već dvije godine, ali pitanje je kako to funkcionira u stvarnosti, jer još nema standarda, i koliko je izvedba u konačnici kvalitetna. “U sklopu BIM-a se, primjerice, traži i da 4D i 5D modelizacija zgrade bude priložena u prijavama na natječaje, odnosno da se to traži od izvođača u natječajima, a vjerujem da će to pomoći i da se poveća broj građevinskih projekata koji se sa svim ispunjenim uvjetima realiziraju unutar zadanih rokova, kojih je sada tek 20 do 30 posto”.

Pet do deset godina rada na regulativi
Vukomanović smatra da je pred Hrvatskom pet do deset godina mukotrpnog rada na regulativi i standardizaciji procesa. Na kraju je ukazao na to da veliki broj zemalja ima namjeru donijeti propise da se za svaku zgradu traži BIM, te da to postane obaveza i za javne građevinske projekte. Naglasio je i da za BIM treba imati certificirane stručnjake. U nastavku konferencije govorilo se o promjenama u građevinarstvu i Siemensovim modelima za BIM i njihovu upotrebu, a održane su i radionice: Cjelovita rješenja tehničke opreme (Desigo CC), Siemens cloud tehnologija te Digitalni alati.