Proces uzimanja iskaza svjedoka ili osumnjičenika

Ako istražitelj želi u potpunosti iskoristiti pisane izjave kao alat, on prije toga mora razmotriti različite elemente. Za početak neophodno je identificirati autora iskaza. Informacije moraju biti u dovoljnoj mjeri eksplicitno navedene, tako da se kao autor može prepoznati samo jedna osoba. Uzimanje izjave dolazi nakon adekvatno obavljenog razgovora ili ispitivanja

Piše: Semir Kapetanović
E-mail: redakcija@asadria.com

Svaka osoba koja se profesionalno bavi istragama će se prije ili kasnije tokom karijere sresti sa situacijom da razgovara sa stotinama ljudi. U većini slučajeva ono što navedene osobe opisuju istražitelj će bilježiti u svoju evidenciju. Ipak, u nekim slučajevima istražitelj će se morati odlučiti na oblikovanje primljenih informacija u pisanoj i potpisanoj formi. Ovo su neki od razloga zašto je važno imati adekvatno pripremljene i potpisane izjave svjedoka i osumnjičenika:

1. Svjedok formalno prihvata konkretan opis događaja i zabilježenih opservacija. Time se ova problematika postavlja iznad nivoa običnog trača i dobija na težini i pouzdanosti jer se konkretni događaji tretiraju kao istinitiji u odnosu na status prolaznog incidenta. Svjedok naknadno ne može tvrditi da je informacija prezentirana kao šala ili da je namjerno predstavljena kao neuvjerljiva;
2. Svjedok ima jedinstvenu priliku da dobro razmisli o riječima, frazama i dojmu koji njegovo svjedočenje ostavlja;
3. Svjedok može tačno provjeriti šta je prijavljeno u odnosu na izjavu i odobriti svoj iskaz;
4. Svjedokovo pamćenje događaja opisanih u iskazu vremenom može izblijediti. Iskaz se može koristiti naknadno kao način da se svjedoka podsjeti na njegova sjećanja, kao i da se izbjegne njihova modifikacija pod utjecajem čitanja iskaza sa drugim verzijama događaja;
5. Druge osobe koje čitaju iskaz, poput predstavnika odjela za ljudske resurse, advokata kompanija i istražitelja na ovaj način mogu doći do autentičnog uvida u svjedokov iskaz, bez bojazni da će istražitelj filtrirati ili modificirati informacije (makar i nenamjerno);
6. Za treće strane, poput sudija, arbitara, predstavnika sindikata i porote, pisana izjava je praktično neoboriv dokaz da je osumnjičenik ili svjedok dao određene informacije istražitelju;
7. Izjava se pod određenim okolnostima može iskoristiti na sudu kao dokazni materijal.

Samo uzimanje izjave dolazi nakon adekvatno obavljenog razgovora ili ispitivanja. Ako istražitelj smatra da su u okviru ispitivanja identificirane sve relevantne informacije koje konkretna osoba može dati u vezi sa nekom temom, on može pristupiti pripremi izrade pisane izjave. Neki svjedoci mogu biti neodlučni u pogledu potpisivanja izjave, čak i ako su iznijeli sve informacije koje su im poznate. Ovakav stav i držanje istražitelj može promijeniti ako im jasno predstavi zašto je davanje iskaza neophodno. Istražitelj može predstaviti davanje iskaza kao način da se dodatno provjere sve iznesene činjenice. Osim toga, on se može pozvati i na potrebu da se informacije dobijene iz više ispitivanja sortiraju i klasificiraju.

Tehnička organizacija

Ako istražitelj želi u potpunosti iskoristiti pisane izjave kao alat, on prije toga mora razmotriti različite elemente. Za početak neophodno je identificirati autora iskaza. Informacije moraju biti u dovoljnoj mjeri eksplicitno navedene, tako da se kao autor može prepoznati samo jedna osoba. Ime, prezime, datum rođenja, broj lične karte, kućna adresa, radno mjesto i profesija, kao i ime supružnika predstavljaju faktore pomoću kojih istražitelj identificira svjedoka ili osumnjičenika. Datum, mjesto i vrijeme davanja izjave također imaju važnu ulogu u kontekstu iskaza. Osim toga, potrebno je navesti i da je određena osoba dala iskaz bez bilo kakve prisile, obećanja ili drugih vidova poticaja. To može biti pokazatelj i da osoba nije bila podvrgnuta zlostavljanju. Isto važi i za navod da je osoba bila pri zdravoj svijesti i svjesno dala iskaz, kao i da je prethodno pročitala sve što se navodi u njemu. Istražitelj se može osvrnuti i na način na koji je iskaz sastavljen. Dovoljna je jedna rečenica u kojoj se navodi da je iskaz utvrđen na osnovu informacija koje su date istražitelju i na taj način će i treća lica biti upoznata sa kontekstom događaja.

Varijacije formata iskaza

Fizički format iskaza može značajno varirati, no i tu se potrebno pridržavati određenih smjernica. Ako je riječ o pisanom iskazu, on mora biti naveden na linijskom papiru, pri čemu tekst ide od lijeve do desne margine. Na taj način se sprečava dodavanje teksta na kraju svake linije. Ako tekst obuhvata više od jedne strane, potrebno ga je navesti tako da posljednja rečenica prve strane prelazi na drugu stranu. Na taj način se istražitelj štiti od potencijalnih optužbi da je dodao određene stranice u sam dokument. Sve nepreciznosti u tekstu potrebno je podvući i ispraviti, uz odgovarajući potpis koji stavlja svjedok prije prve napisane riječi na svakoj stranici, kao i iza svake posljednje riječi. Nakon utvrđivanja finalne verzije teksta u lijevoj margini svake stranice svjedok stavlja svoj potpis, zajedno sa datumom i brojem stranice. Također, istražitelj mora obratiti pažnju i na jezik koji se koristi u iskazu, jer on mora u što većoj mjeri korespondirati sa leksikom koju koristi svjedok. Jezik fizičkog radnika će se zasigurno razlikovati od jezika univerzitetskog profesora. Korištenje profesionalnog žargona, pravih termina i sofisticiranih izraza u određenoj situaciji može poslužiti kao argument da osoba skromnijeg obrazovanja nije mogla dati određeni iskaz. Bilo kako bilo, prije samog početka davanja iskaza potrebno je provjeriti da li određena osoba u potpunosti vlada jezikom na kojem je iskaz dat. Istražitelj može zatražiti od svjedoka da pročita iskaz naglas. Na taj način se može utvrditi da li svjedok u potpunosti razumije korišteni jezik. Na kraju, istražitelj tokom pripreme iskaza mora posredstvom pitanja provjeriti da li je svjedok pod utjecajem droga i alkohola, te da li pati od mentalnih problema koji bi ga spriječili u razumijevanju iskaza. U tu svrhu, u iskaz se može uvrstiti rečenica u kojoj svjedok potvrđuje da u posljednja 24 sata nije konzumirao alkohol ili droge. Konačno, za format dokumenta priznanja poželjnije je da bude računarski isprintan jer je kao takav lakše čitljiv i ostavlja dojam profesionalnosti, kao i odsustva žurbe u postupku davanja iskaza ili priznanja.

Ograničenja

Nema dileme da priznanje krivice u pisanoj i potpisanoj formi predstavlja vrijedan dokaz. Čak i ako ga se ne koristi u krivičnom postupku, nego na privatnoj osnovi, ovakvim dokazima se pridaje velika važnost. U većini slučajeva ovaj dokaz predstavlja ključni faktor u određivanju daljeg tretmana osumnjičenika. Isto važi i za njegovo odsustvo, koje u većini slučajeva ide na ruku pravim krivcima. Ipak, istražitelji u privatnom sektoru se u svom radu suočavaju sa brojnim ograničenjima. Za početak, priznanja se ne mogu iznuditi uz prijetnju nasiljem, nego moraju biti iznesena na dobrovoljnoj osnovi. Osobe od kojih se traži priznanje krivice moraju biti upoznate sa svojim pravom na šutnju i činjenicom da sve što kažu može biti upotrijebljeno protiv njih na sudu. Osoba koja je osumnjičena za činjenje krivičnog djela ima pravo na pristup uslugama advokata, vlastitog ili po službenoj dužnosti, i s tim pravom mora biti blagovremeno upoznata. Ispitivanje se, u slučaju da osumnjičenik zatraži pravnu pomoć, ne može vršiti u odsustvu advokata. Isto tako, moguće je da neka lica odbiju korištenje advokatskih usluga, kao i davanje odgovora na pitanja. U tom slučaju, ispitivanje se mora obustaviti. Policajci koji tvrde da se osumnjičenik odrekao prava prije davanja iskaza moraju ponuditi dokaze da je ta osoba prvobitno detaljno upoznata sa svojim pravima i da se svjesno odrekla njih. Ovaj dokaz bi, po mogućnosti, trebao biti u pisanoj formi. U njemu je potrebno navesti da je osoba upozorena na odricanje od navedenih prava, uz pisanu izjavu da je razumjela predmetnu materiju i da se dobrovoljno odlučila na ovakav postupak.

Ograničenja u privatnom sektoru

U privatnom sektoru ograničenja koja se tiču istražitelja mogu se svesti na dva najvažnija, a oba se tiču ranije navedene obaveze da se do priznanja dođe bez prijetnji nasiljem, nenavođenjem na priznanje lažnim obećanjima i sl. Radi osjetljivosti statusa privatnih istražitelja u kontekstu pribavljanja priznanja, jako je važno da se oni uzdrže od izlaženja izvan zakonom zagarantiranih okvira. Ukratko, istražitelji se trebaju fokusirati na izbjegavanje prijetnji silom, pokušaja sklapanja nagodbi i davanja lažnih obećanja.