Prodor nosivih kamera u komercijalne sektore obilježit će ovu godinu

Regija još uvijek kaska u primjeni nosivih kamera u policijskom radu, tako da komercijalni potencijal ovih uređaja u maloprodaji, zdravstvu i transportu ostaje neiskorištena ali atraktivna poslovna prilika za dobavljače

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

 Globalni rast nosivih kamera već je godinama podstican pritiskom javnosti na organe reda i sigurnosti za većim stepenom odgovornosti i transparentnosti. Nosive kamere pomažu u praćenju i snimanju interakcije pripadnika organa reda i vojnog osoblja s javnošću i mogu ponuditi kritični dokazni materijal u širokom spektru situacija. To se u prvom redu odnosi na rad policije, ali i vojske, zaštitarskog osoblja i pratnje za prijevoz novca i dragocjenosti. Time se zatvara već dovoljno širok krug korisnika, no ovo tržište godinama bilježi kontinuiran rast i zbog prodora nosivih kamera u komercijalne segmente primjene.

 Rast tržišta je premašio sve prognoze

Prema izvještaju o tržištu nosivih kamera, koji je pripremio Reports Insights, globalna vrijednost ovog sektora iznosila je 5,4 milijarde američkih dolara u 2022. Predviđa se da će ova cifra već do 2030. iznositi 19,7 milijardi, uz kombiniranu godišnju stopu rasta od 17,6% tokom perioda 2023–2030. Vrijedi podsjetiti da je Market Research Future još u 2020. procjenjivao vrijednost tržišta nosivih kamera na 444 miliona dolara. Pri tom, procjene rasta su išle do 1,5 milijardi američkih dolara do 2025, što je premašeno već 2021. godine. Razlozi za to su brojni, no većina stručnjaka se slaže da je za ovo ključno širenje primjene nosivih kamera izvan uskih sigurnosnih okvira i njihovo udomljavanje u svijetu transporta, maloprodaje i zdravstva.

 Privilegija bogatih zemalja?

Nove i naprednije funkcije znače da ćemo nosive kamere danas gledati na djelu ne samo na uniformama policijskih službenika nego i na odorama medicinskog osoblja, dostavljača hrane, komunalnih radnika i apotekara. Sve to, za sada, uglavnom važi za najrazvijenije zemlje, jer cijena ostaje stalna barijera široj primjeni ovih kamera u odnosu na njihove videonadzorne pandane. Ipak, očekuje se da će konkurencija i rast svijesti o prednostima ovih proizvoda dovesti i do veće potražnje za nosivim kamerama u zemljama u razvoju.

 Nosive kamere kao faktor povjerenja

Alasdair Field, direktor kompanije Reveal Media, navodi da očekuje povećanje broja sektora koji usvajaju tehnologiju nosivih kamera, uključujući zdravstvo i maloprodaju. Prema njemu, u ovom procesu je ključno prepoznati razliku između primjene nosivih kamera u policiji i one na koju se oslanjaju drugi sektori. Naprimjer, korištenje nosivih kamera se kod pripadnika organa reda fokusira na prikupljanje dokaznog materijala i trening novog osoblja. Drugi sektori, koji uključuju i sigurnost, prvenstveno koriste nosive kamere da zaštite svoje radnike od nasilja i povreda, uz funkciju odvraćanja od napada.

Savremena primjena nosivih kamera privlači i korisnike iz drugih industrija. Korporativna sigurnost je danas najveća tržišna prilika za nosive kamere, smatra Kaveh Malakuti, direktor videousluga i kontrole pristupa u Johnson Controls Global Productsu za Irsku.

„Korporativna sigurnost je oblast u kojoj ćemo vidjeti sve veću konkurenciju – primjena kod pripadnika organa reda je ograničena mnoštvom propisa i zahtjeva, dok oni koji se tiču primjene u privatnom sektoru nisu tako strogi. Jedini nedostatak je to što proizvođači prodaju rješenja koja nisu optimalna i ne uzimaju u obzir potrebe cyber sigurnosti i zaštite privatnosti”, kaže on. Zato su nosive kamere prilika da se poboljša kvalitet usluga koje pružaju ne samo sigurnosne organizacije nego i svaki drugi poslovni subjekt kojem je odnos s kupcima ključni faktor poslovanja.

Dean Drako, direktor kompanije Eagle Eye Network, kaže da nosive kamere osvajaju tržišta jer poslovanju dodaju manje opipljiv, ali ništa manje važan faktor – jačanje povjerenja. On dalje ističe: „Sve vrste uslužnih djelatnosti u kojima se komunicira s kupcima i želi ojačati povjerenje mogu imati koristi od nosivih kamera. One pružaju visok nivo zaštite za zaposlenika, kompaniju i krajnjeg kupca – svuda gdje ljudi imaju međusobnu interakciju.”

Širenju tržišta nosivih kamera je, ironično, pomogla i posljednja pandemija. Zaposlenici restorana su svojim gostima u karantinu morali nositi narudžbe i bilježiti transakcije nosivim kamerama. Isto je rađeno i u maloprodaji prilikom provedbe mjera nošenja maski, posebno kod kupaca koji se nisu slagali s ovim mjerama i zbog toga su ugrožavali sigurnost uposlenika.

 Kupac nije uvijek u pravu

Neslaganje s uvedenim mjerama tokom pandemije ilustracija je šireg problema porasta nasilja nad osobljem u maloprodaji. Prema Fieldu, pojačana primjena nosivih kamera u ovom sektoru tiče se i novih tehničkih mogućnosti ovih sistema u vidu integracije s upravljanjem dokumentima, lakše komunikacije s dispečerima i CCTV sistemima, kao i primjene AI-ja za unapređenje efikasnosti i iskoristivosti dokaznog materijala.

Da porast nasilja nad osobljem u maloprodaji zbog nošenja maski nije bio tek incident pokazao je i opći trend rasta broja ovih slučajeva. Prema istraživanju o kriminalu Britanskog maloprodajnog konzorcija, u prosjeku se na dnevnoj bazi bilježe 434 nasilna incidenta čije su žrtve radnici u maloprodaji.

Iako su se kvalitetnija obuka osoblja, CCTV i uvođenje zaštitara pokazali djelotvornima u određenoj mjeri, mnogi trgovci već prepoznaju potrebu za novim pristupom. Iskustva trgovaca u Velikoj Britaniji i SAD-u pokazala su da su nosive kamere jedina tehnologija koja je imala značajan utjecaj na odvraćanje od agresivnih incidenata. Naprimjer, u jednoj visokorizičnoj radnji britanskog lanca Boots u kojoj su se počele koristiti nosive kamere, ovaj maloprodajni operater je zabilježio 68% manje slučajeva napada kupaca na osoblje.

Partner „fiksnom“ videonadzoru u zdravstvu

Nestandardne primjene nosivih kamera sve su šire i u zdravstvu, gdje ih danas najčešće koristi medicinsko osoblje. Velika Britanija je i tu jedan od predvodnika svojevrsne tehnološke revolucije u pametnom pristupu smanjenju nasilja u medicinskim ustanovama. Tamošnje kliničko osoblje koristi nosive kamere podržane softverom za upravljanje dokazima kao ključni dodatak postojećim fiksnim videonadzornim sistemima u bolnicama.

Pod „osobljem“ se ovdje jednako misli na čuvare i na medicinske sestre. U bolnici Chelsea and Westminster u Londonu, menadžer sigurnosti Trevor Post navodi da ove kamere imaju za cilj da smanje nasilje i agresiju u sklopu nacionalnog zdravstva. „Odjeli hitne pomoći su izvor naših problema. Kada su tamo počeli da koriste nosive kamere, dolazile su mi medicinske sestre i govorile da osjećaju da je sada pristup prema njima drugačiji i da imaju bolju kontrolu nad situacijom jer koriste nosivu kameru“, kaže Post.

Da li nosive kamere stvarno doprinose deeskalaciji nasilja?

Postoje li konkretni dokazi da nosive kamere doista smanjuju nasilje i agresiju prema medicinskom, maloprodajnom i drugom osoblju s kojim se susrećemo na dnevnoj bazi? Očekivanja se temelje na teoriji da osobe koje znaju da se nalaze pred kamerom trebaju biti sklonije odustajanju od nasilja i bržem prilagođavanju važećim pravilima.

I nauka ide u prilog tome. Britanske studije iz 2017. i 2019. o primjeni nosivih kamera kod osoblja u ustanovama mentalnog zdravlja pokazale su korisnost ovih uređaja u smanjenju incidenata u prijemnim jedinicama, podizanju općeg nivoa sigurnosti i padu ozbiljnosti slučajeva povezanih s nasiljem nad osobljem. Kao konkretan dokaz je naveden manji broj korištenih injekcija za smirenje jer je prisustvo nosivih kamera već djelovalo kao svojevrsni „sedativ“ za potencijalno agresivne pacijente ovih institucija. Iako ove kamere mogu djelovati i kao poticaj manjem broju nasilnika da se ponašaju agresivnije, većina stručnjaka smatra da je psihološki profil osobe koja bi na kameru gledala kao na poticaj na agresiju takav da je nasilje neizbježno bez obzira na okolnosti.

Od potvrde isporuke do odlaganja opasnih materijala

Mogućnosti koje nude nosive kamere u komercijalnim sektorima praktično su neograničene, smatra Kevin Taylor, menadžer razvoja pametnih gradova u Axis Communicationsu. Dok zdravstvene i maloprodajne ustanove koriste nosive kamere kako bi smanjile broj nasilnih incidenata, druge ih uvode i za druge „nesigurnosne“, ali ne i manje važne ciljeve. Naprimjer, brojne medicinske ustanove koriste ove kamere za poboljšanje nivoa njege koja se pruža pacijentima, kao i za edukaciju novog osoblja.

U velikim tržnim centrima nosive kamere se koriste za praćenje načina na koje osoblje može ponuditi kvalitetnije korisničko iskustvo kupcima i spriječiti zloupotrebe reklamacija i potraživanja odštete. Na sličan način se nosive kamere koriste i u transportu, gdje zabilježeni video služi kao evidencija o potvrdi isporuke paketa naručiocu.

U sektoru komunalija i građevinarstva ove kamere postaju važan alat za vizualnu potvrdu o obavljenim radovima i intervencijama na terenu, dok se u farmaciji koriste za dokumentiranje sigurnog rukovanja opasnim materijalima.

Sličnu primjenu nosive kamere našle su i u novim strogo reguliranim sektorima kao što je uzgoj kanabisa. Američki Biro za kontrolu kanabisa, naprimjer, traži videodokaze o uništenim proizvodima koji nisu prošli kontrolu. Nosive kamere su ovdje poslužile kao izvor dokaza o ispravnom odlaganju proizvoda jer standardne videonadzorne kamere često ne posjeduju dovoljno široko vidno polje da bi pokrile zone unutar kojih se odvija uništavanje kontaminiranih artikala.

 Koliko su „pametne“ današnje nosive kamere?

Gledano „ispod haube“, nosive kamere se koriste za digitalno snimanje audio i video zapisa i obično se sastoje od kamere, mikrofona i punjive baterije. Pohrana podataka može biti integrirana ili zasebna. Neki modeli nude prijenos videa uživo, vremenske i datumske oznake i GPS podatke o lokaciji. Naprednija i – ne manje važno – pristupačnija tehnologija postavlja današnje nosive kamere sedam milja ispred modela predstavljenih početkom 2000-ih. Nove ključne funkcije su povezanost s oblakom, enkripcija podataka, 4G, Wi-Fi i geografsko označavanje. Sve one su nosive kamere učinile pouzdanijim i jednostavnijim alatom za sve profile korisnika.

Prilikom odabira proizvođača nosive kamere, sigurnosni integratori prvo trebaju uzeti u obzir proizvode koji se lako integriraju u postojeći VMS sistem korisnika. „To korisnicima omogućava da iskoriste postojeće sigurnosne investicije. Integracija korisnicima omogućava da pregledaju video sa svojih mrežnih i nosivih kamera na jednom mjestu. Integratori moraju ponuditi i skalabilna rješenja kako bi mogli razvijati sistem i pružati podršku kako se potrebe korisnika mijenjaju”, kaže Taylor.

Tehnologija oblaka i prateća automatska dostupnost snimljenog materijala se pokazala kao važna prednost za korisnike u odnosu na vrijeme kada je korisnik kamere morao povezati nosivu kameru s priključnom stanicom prije nego što bi pregledao ili preuzeo željeni snimak.

Jaime Abad Valdenebro, izvršni direktor OmniClouda u Mexico Cityju, opisuje uspješnost primjene 4G kompatibilnih nosivih kamera u aplikacijama za pametne gradove. „Nosive kamere pružaju dodatnu zaštitu zaštitarima i omogućavaju da se patrole završavaju na vrijeme”, objašnjava on i dodaje: „4G je važan jer korisniku daje pristup uživo videosnimcima s kamera. Ovo videonadzorni sistem u oblaku čini još moćnijim, posebno ako su kamere integrisane s fiksnim IP kamerama.”

 Geolociranje kao alat za efikasnije iskorištavanje terenskih resursa

Još jedan važan faktor u nabavci nosivih kamera je geolociranje – zato što omogućava praćenja osoblja i raspoređivanje ljudskih i tehničkih resursa na osnovu blizine izvoru problema. Zahvaljujući mapiranju u realnom vremenu, policajac ili službenik sigurnosti uvijek znaju gdje su njegove kolege i da li aktivno snimaju situaciju, što su ključne informacije za komandno osoblje. Ono zatim može uočiti i sve praznine u pokrivenosti terena i preusmjeravati osoblje po potrebi. Posljednji trend čija će šira primjena ipak sačekati neka druga, ali ne tako daleka vremena jeste i postavljanje nosivih kamera na taktičke robote koji će snimati teren, objekte i prateće prepreke i slati informacije policijskim i drugim snagama prilikom izvođenja složenijih akcija.

 Regija i nosive kamere

No, gdje je Jadranska regija u eri taktičkih robota s nosivim kamerama i vječnog procjepa između želja i mogućnosti kada su u pitanju nove tehnologije? Situacija je, blago rečeno, „šarena“, uz usporeno usvajanje tehnologije i izraženu podršku međunarodnog faktora u primjeni kamera kao alata za borbu protiv korupcije. U Hrvatskoj su prve nosive policijske kamere nabavljene u sklopu pilot-projekta iz 2015. koji, prema podacima iz 2022, nikada nije do kraja implementiran, iako su kamere i dalje u primjeni. Sistem za upravljanje policijskim nosivim kamerama uspostavljen je na deset lokacija, a u planu je i nabavka novih uređaja. U Bosni i Hercegovini, Kanton Sarajevo je 2021. odobrio 490.000 KM za nabavku nosivih kamera za policiju, ali je cijeli proces javnih nabavki zaustavljen tako da ovi uređaji još nisu ni nabavljeni ni stavljeni u upotrebu. Vlasti obećavaju nastavak i dovršetak projekta nabavke nosivih kamera za policiju za 2023. godinu.

 Između donacija, tendera i polovičnih implementacija

U Srbiji je 2020. u sklopu šireg projekta instalacije 8.000 nadzornih kamera najavljena i nabavka 1.500 nosivih kamera za policiju. Na Kosovu, Strateški plan za jačanje integriteta policije 2021–2025. predviđa uvođenje nosivih kamera za tamošnje snage na terenu, a njima je još 2020. u režiji UN-a uručeno 40 ovih uređaja u sklopu borbe protiv porodičnog nasilja. U 2022. američki Biro za saradnju agencija za provođenje zakona u borbi protiv narkotika (INL) podržao je nabavku još 100 nosivih kamera za kosovske policijske snage.

U Sjevernoj Makedoniji se nosive kamere u policiji koriste još od 2016. i to u segmentu saobraćajne kontrole. Uz podršku Ministarstva pravde SAD-a, tamošnja carinska direkcija je zajedno s MUP-om u 2022. pokrenula program nabavke nosivih kamera radi „suzbijanja korupcije“, posebno u segmentu kontrole saobraćaja.

Slovenija najbolji đak?

Ako ništa, čini se da u zemljama regije za sada nema problema sa zagovornicima zaštite privatnosti i ograničenja primjene nosivih kamera. Dok se u razvijenim zemljama lome koplja oko dužine intervala zadržavanja snimaka i prava da neko bude sniman bez pristanka, regija će sačekati još neko vrijeme prije nego ova tehnologija uopće postane standard kojem vrijedi tražiti nedostatke. U Sloveniji se nosive kamere koriste od 2015. nakon velikih protesta tokom 2012. i 2014. godine. Danas je njihova primjena uglavnom povezana sa specijalnim policijskim jedinicama koje osiguravaju događaje i proteste. Prema podacima iz 2022, slovenska policija je između 2015. i 2020. nabavila preko 300 uređaja ovog tipa.