Protivrječne informacije o videonadzoru u Beogradu
Kineska kompanija Huawei objavila je, a odmah zatim i povukla detaljne informacije o postavljanju videonadzornih kamera u Beogradu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije prethodno je odbilo zahtjev neprofitne fondacije za zaštitu prava i sloboda u digitalnom okruženju “Share” da u skladu sa zakonom dobije informacije o lokacijama kamera i o tome je li urađena procjena utjecaja obrade podataka s videonadzornih kamera na zaštitu podataka o ličnosti.
Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i direktor policije Vladimir Rebić najavili su početkom 2019. za naredne dvije godine postepenu primjenu kamera nove generacije koje koriste softver za prepoznavanje lica i registarskih tablica, uz napomenu da je riječ o hiljadu kamera na 800 lokacija u Beogradu.
Huawei je na zvaničnoj stranici 29. marta objavio da je u prvoj fazi projekta instalirano 100 kamera na više od 60 ključnih lokacija u Beogradu. Prema toj informaciji, prvobitno je u Beogradu instalirano devet testnih kamera na pet lokacija, uključujući sjedište Ministarstva unutrašnjih poslova, sportsku arenu, tržni centar i policijsku stanicu. Huawei je naveo da su u testnoj fazi kamere uspješno obavile više funkcija, pa se nakon uspješne testne faze, 2017. godine pristupilo zaključivanju Sporazuma o strateškom partnerstvu.
Kompanija je saopćila da je Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije ponudila inteligentne sisteme videonadzora (IVS), sisteme inteligentnog transporta (ITS), unaprijeđenu 4G mrežu (eLTE broadband trunking technology), unificirane podatkovne centre i povezane komandne centre.
Dobijene podatke kompanija čuva na naprednom uređaju za pohranu OceanStore, a period zadržavanja podataka ograničen je do jedne godine. Navodi se da su instalirane kamere zaslužne za rješavanje većeg broja kriminalnih djela, kao i da zahvaljujući Huawei inteligentnoj tehnologiji policija sada može pronaći osumnjičene na osnovu zadržanih videosnimaka.
Prema navodima Huaweija, MUP će razviti sveobuhvatno rješenje sigurnog grada, koje će u početku pokrivati Beograd, dok je krajnji cilj da se ovakvo rješenje implementira na teritoriji cijele Srbije.
Međutim, nedugo nakon što je objavljen, tekst o kamerama za videonadzor u Beogradu uklonjen je sa zvanične stranice kompanije Huawei.
MUP je ranije u martu, u odgovoru na zahtjev Sharea da dobije informacije o kamerama, naveo da su svi dokumenti u vezi s javnom nabavkom videoopreme zaštićeni kao “povjerljivi”, a da tražene informacije o lokacijama i analizi nisu sadržane ni u jednom dokumentu, odnosno nosaču informacija, što je zakonski preduslov za ostvarivanje pristupa informaciji od javnog značaja.
Fondacija je saopćila da takve tvrdnje MUP-a “protivrječe ranijim tvrdnjama direktora policije da su lokacije stacionarnih kamera nove generacije koje prepoznaju lica i registarske tablice već poznate, kao i da je prije odabira lokacija izrađeno značajno ispitivanje i analiza događanja”, prije svega krivičnih djela na teritoriji Beograda.
Uz podsećanje da u Srbiji do danas nije pokrenut proces izrade zakona koji bi uredio oblast videonadzora u javnom prostoru, Fondacija Share je ocijenila da je u narednom periodu neophodno utvrditi koja je tačno oprema za videonadzor u pitanju, gdje i kako će se obrađivati podaci o ličnosti te je li procjena utjecaja na zaštitu podataka o ličnosti provedena na adekvatan način.
“Softver koji se primjenjuje u identifikaciji lica posljednje je u nizu tehnoloških dostignuća koje teško zadiru u prava i slobode građana i predstavlja važnu temu javne diskusije u demokratijama širom svijeta”, naveo je Share.
(Izvor: EURACTIV.rs)
