Šta industrijska robotika donosi u narednim godinama?

Kako starenje stanovništva dovodi do manjka radne snage u razvijenim ekonomijama, kompanije se okreću industrijskim robotima da popune tu prazninu. Prethodna godina bila je djelimično uspješna za taj sektor. Ovu problematiku prolazimo s Huijem Zhangom, menadžerom proizvoda iz oblasti robotike u kompaniji ABB
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com

Prethodna godina prilično je obilovala dešavanjima važnim za cijelu industriju robotike, od zatvaranja kompanije Rethink Robotics do predstavljanja uzbudljivih proizvoda iz Boston Roboticsa i samovozećih automobila iz Wayma. Bila je to godina uspona i padova za tu industriju. Industrijski roboti u posljednje vrijeme nailaze na sve širu prihvaćenost. Prema Međunarodnoj federaciji za robotiku (IFR), samo u 2017. prodato je 380.550 jedinica, što je povećanje od 29% u odnosu na prethodnu godinu. Kina je predvodila taj rast, a u stopu je slijede SAD i Njemačka. Dok čekamo završni izvještaj za 2018. godinu, očekuje se da će se rast nastaviti i u budućnosti.

Manje proizvoda, više raznovrsnosti
Prošli su dani kada se proizvodnja vrtila oko izrade jednog te istog modela u velikim količinama. Danas je naglasak na manjim količinama s više varijacija. „Nastavlja se prelazak s proizvodnje velikih količina istog proizvoda na izbacivanje manjih serija uz veću raznolikost. Ta tzv. masovna prilagodba potrebama postala je nova norma u raznim sektorima, od automobilske industrije do elektronike, pa čak i proizvodnje hrane“, kaže Hui Zhang. To znači da fabrike moraju biti fleksibilnije kako bi se bolje prilagodile širim asortimanima proizvoda i serija na istoj proizvodnoj liniji i lakšem prebacivanju s jednog proizvoda na drugi. Mnogi proizvođači imaju problem s tim jer postaju svjesni da provjerena rješenja za automatizaciju više nisu dovoljno fleksibilna da im omoguće da održe korak sa svim tim promjenama.

Veća fleksibilnost
Preusmjeravanje fokusa i pritisci koji dolaze s njim intenzivirali su ulaganja u efikasnija i fleksibilnija rješenja za automatizaciju robota u “lakšim” industrijama kao što su proizvodnja hrane i pića ili elektronskih uređaja. „U industriji hrane i pića roboti su se tradicionalno koristili za automatizaciju jednostavnijih procesa kao što su utovar paketa na palete. Danas se sve više koriste za procese veće vrijednosti, npr. za direktno pripremanje hrane. U elektronici roboti pomažu u nalaženju ravnoteže između potreba za fleksibilnošću, visokim kvalitetom i brzim proizvodnim ciklusom“, kaže Zhang.

Utjecaj radne snage
Investicije u automatizaciju posljedica su promjene situacije na tržištu radne snage. Mnoge zemlje se danas suočavaju sa sve starijim stanovništvom i problemima povezanim s činjenicom da mladi žele mentalne izazove, a ne fizičke. Razne industrije se već suočavaju s nedostatkom radne snage i odgovarajućih vještina, a druge isti problem čeka u narednim godinama.
„Ljudi su manje spremni da rade poslove koji su dosadni, prljavi, opasni ili delikatni“, kaže Zhang i dodaje da mnogi proizvođači koriste automatizaciju kako bi „nadoknadili nedostatak radne snage, a posebno zadovoljili veliku potražnju ili odgovorili na potrebe industrija s neprivlačnim poslovima i izraženom fluktuacijom radnika. Vrijeme potrage za jeftinom radnom snagom iz cijelog svijeta je iza nas. Proizvođači moraju biti u stanju ponuditi konzistentnu proizvodnju u blizini svojih krajnjih korisnika“.

Evolucija tehnologije
Sektor industrijske robotike također se našao pod utjecajem promjena i potražnje za novom tehnologijom. Čak i u zrelim i visokoautomatiziranim industrijama, kao što je sektor proizvodnje automobila, kontinuirane investicije vode se potrebom za efikasnim prelaskom s vozila s unutrašnjim sagorijevanjem na električna vozila. „Ovo zahtijeva nove proizvodne procese u tradicionalnim oblastima kao što je pogonski sklop, kao i potpuno nove procese u segmentima kao što je automatizacija sastavljanja akumulatora. To je veoma složeno i mora se prilagoditi brojnim varijacijama u dizajnu“, kaže Zhang. Proizvođači automobila oslanjaju se na robote i automatizaciju segmenata proizvodnje koji su se tradicionalno obavljali ručno, kao što su dodavanje završne opreme i montaža.

20-postotni rast
Industrijski roboti su popularniji nego ikada ranije jer su korisnici sve više svjesni njihovih prednosti u vrijeme kada troškovi rada nastavljaju rasti. „U izvještaju istraživačke kompanije IDC predviđa se da će potrošnja u sektoru robotike i dronova u 2019. porasti za 17,6 posto u odnosu na godinu ranije. Do 2022. rast bi se nastavio uz složenu godišnju stopu od 20 posto.

Jednostavnije upravljanje
Prošli su dani kada su industrijski roboti dolazili u paketu s komplikovanim procedurama instalacije i upravljanja i bili držani u odvojenim kućištima. Zahvaljujući inovacijama, mašine su danas postale dovoljno jednostavne da mogu raditi zajedno s ljudima, a da ne predstavljaju sigurnosni rizik. „Mi u ABB-u pratimo rast proizvodnje robota koji se lako instaliraju i programiraju i kojima se lako upravlja. Primjeri uključuju programiranje putem demonstracije, korištenje alata kao što su proširena ili virtuelna realnost te kvalitetnije interfejse za interakciju ljudi i robota. Ovo je posebno važno za mala i srednja preduzeća, u kojima je nedostatak iskustva u radu s robotima ključna prepreka za ulazak na ovo tržište. Pojednostavljenje procesa važno je i za velike globalne proizvođače koji žele otvarati lokalne fabrike uz istovjetan kvalitet, bez obzira na lokalnu bazu radne snage“, kaže Zhang. On dodaje da ovaj trend postaje izuzetno značajan, jer se sve više proizvođača suočava s nedostatkom radne snage. Ovo je posebno naglašeno u industrijama s visokom fluktuacijom zaposlenika koji rade niže kvalificirane poslove. Zato ovi sistemi moraju biti jednostavniji za upravljanje, bez potrebe za dugotrajnim obukama.

Zajednički rad ljudi i robota
U ovoj industriji može doći i do povećanja broja aplikacija koje omogućavaju kvalitetniju interakciju između ljudi i robota. To može uključivati paralelni rad u istom prostoru i saradnju na realizaciji zajedničkih zadataka. Kolaborativni roboti ili „koboti“ su mašine projektovane za fizičku interakciju s ljudima. Oni su već uveli revoluciju u način rada fabrika.

„Saradnja ljudi i robota ključna je za jačanje fleksibilnosti proizvodnje kako bi se moglo izaći na kraj s izrazito mješovitom proizvodnjom manjih količina. Ljudi mogu dodati svoju jedinstvenu sposobnost prilagođavanja promjenama i improvizaciji, dok roboti nude neprekidnu izdržljivost za obavljanje repetitivnih zadataka. Sigurna koegzistencija je sve važnija, jer mješovita proizvodnja malih količina podrazumijeva da ljudi rade u blizini robota na jedan fleksibilan i privremen način. To, naprimjer, uključuje dodavanje različitih materijala robotima, promjenu programa i kontrolu novih serija“, ističe Zhang i dodaje kako su mnogi proizvođači imali problema s postizanjem ravnoteže između sigurnosti i potrebe da roboti rade punom brzinom. Dodatna prednost sigurnog zajedničkog rada ljudi i robota su fleksibilniji proizvodni procesi u fabrici, bez sigurnosnih barijera.

Digitalizacija
Povezani uređaji trenutno su najvažniji trend u većini industrija. Godina pred nama donosi umrežene robote u digitalnom proizvodnom ekosistemu. „Time se poboljšavaju efikasnost, produktivnost i pouzdanost kroz čitav proizvodni ciklus, koji uključuje inžinjering, stavljanje u pogon, rad i održavanje. Digitalizacija omogućava bolju saradnju u cijelom lancu vrijednosti, bilo horizontalno (npr. između dobavljača, proizvođača i distributera) ili vertikalno, unutar fabrike (npr. između e-trgovine i CRM sistema usmjerenih na korisnike, poslovnih ERP sistema, planiranja proizvodnje i sistema automatizacije logistike). Oba tipa saradnje mogu ponuditi kvalitetnija korisnička iskustva i povećati efikasnost proizvodnje”, kaže Zhang. Naprimjer, neki globalni proizvođač može pratiti performanse pojedinačnih robota među više hiljada njih širom svijeta i prepoznati one koji imaju loše performanse i treba im nadogradnja ili servis. Digitalizacija je važna ako želimo imati proizvodnju mješovitog karaktera i manjih količina jer nudi veću inžinjersku efikasnost ili brže lansiranje novih ponuda na tržište.

Šta bi korisnici trebali znati?
Imajući u vidu predviđeni rast upotrebe industrijskih robota širom svijeta, ponuđači rješenja u tom sektoru žele da njihovi klijenti budu dobro informisani o najboljim praksama. Prema prognozama Allied Market Researcha, za tržište industrijske automatizacije se očekuje da će rasti za više od devet posto do 2023. godine. Do toga će doći zbog faktora kao što su povećanje troškova rada i teže pronalaženje kvalificiranog osoblja. Jedan od glavnih igrača u toj industriji je i ABB. Njegovi predstavnici ističu da i korisnici moraju biti svjesni nekoliko stvari.

„Najbolja sinergija nastaje kada spojimo znanje korisnika s našom ekspertizom i konkretno ga primijenimo. To je mnogo više od pukog odabira robota i tiče se zajedničkog pronalaženja odgovora na pitanja o tome šta je moguće i šta možemo učiniti na najbolji način. Neke zemlje i industrije su već predvodnici u inovacijama i tamo se dešavaju nove i uzbudljive stvari u pogledu saradnje ljudi i robota i digitalizacije“, kaže on.

Prema Zhangu, dobar primjer za to je automobilska industrija. Kako bi se pomoglo ljudima da budu produktivniji, u njoj se koristi praktično sve, u rasponu od pametnih rukavica do proširene realnosti. „ABB također radi s mrežom tzv. ponuđača vrijednosti, koji su tako nazvani jer je to upravo ono što oni rade. Oni našim klijentima pružaju rješenja za automatizaciju koja kreiraju vrijednost. Proizvođači i kompanija ABB bi, svakako, imali koristi od postojanja više ovakih ponuđača vrijednosti, posebno onih koji razumiju mogućnosti kolaborativne automatizacije i dobro poznaju digitalne tehnologije“, zaključuje Zhang.

Povećana potreba za digitalizacijom
Digitalna revolucija počela je prije nekoliko decenija i do danas je obuhvatila gotovo sva tržišta, kako potrošačka tako i industrijska. Sigurnosna rješenja, naprimjer, sve više koriste IP tehnologiju, otvarajući put za kvalitetniju integraciju i ponudu dodatnih mogućnosti. Iako mnoge kompanije prepoznaju potrebu za digitalizacijom, nekima nedostaje jasna strategija. Zhang smatra da će kompanije imati koristi od snažnije posvećenosti digitalizaciji: „Imate prihvatanje novih tehnologija i mogućnosti, uz paralelnu podršku lakšem prelasku s analogne na digitalnu proizvodnju. To uključuje programe kojima će se osigurati da radnici imaju pristup cjeloživotnom učenju. Tako oni mogu steći ključne vještine i pomoći proizvođačima da se prilagode i ostvare napredak u ambijentu u kojem masovno prilagođavanje proizvodnje predstavlja standard.“

Potrebno više saradnje
Prilagođavanje rješenja za automatizaciju uz jasno razumijevanje potreba igra ključnu ulogu u procesu optimizacije robota radi povećanja produktivnosti. „Jača saradnja podrazumijeva i uključivanje naših stručnjaka u rane faze procesa kako bismo zajedno mogli kreirati prilagođena rješenja, a ne samo isporučivati robote prema specifikacijama. Brzina pojave inovacija danas je toliko velika da je proizvođačima, pa čak i nekim sistem-integratorima, teško ići u korak s najnovijim mogućnostima naših robota. Najbolji rezultati proizlaze iz zajedničkog rada, uz angažman različitih stručnjaka“, dodaje on. Saradnja se odnosi i na kreatore politika, nevladine organizacije i akademsku zajednicu, kao i na privatni sektor, a zemlje koje su danas vodeći svjetski proizvođači su one s posebnim inicijativama za podršku pametnim fabrikama. One uključuju podsticaje i obuku, povoljne inovacijske politike i razumnu regulativu. Za kompanije koje razmišljaju o automatizaciji svojih industrijskih procesa ovi prijedlozi mogu biti od koristi. Ključna poruka je da kompanije trebaju razmisliti o mogućnostima i raditi sa stručnjacima kako bi se došlo do optimalnog rješenja za njihove potrebe.