Tehnološki trendovi za 2020. godinu

Poveznica u gotovo svim industrijama i tehnologijama koje naš magazin pokriva posljednjih godina je zasigurno bila vještačka inteligencija. Ulazimo u eru kada je AI dovoljno uznapredovao da donese scenarije i primjene kakve smo prije mogli gledati samo u filmovima
Pišu: Senad Matić Karić, Vesna Matić Karić
E-mail: redakcija@asadria.com

Sve brži tehnološki napredak i niz sofisticiranijih izazova s kojima se suočava sigurnosna industrija rezultirali su razvojem i pojavom zanimljivih novih tehnologija koje drastično mogu promijeniti naš privatni i poslovni život. U novu deceniju ušli smo s brojnim inovacijama u industriji. Od interesantnih predviđanja za nadolazeću deceniju do scenarija koji su se već počeli ostvarivati – donosimo vam pregled tehnoloških trendova i popularnih tehnologija koje bi trebali obilježiti 2020. godinu.

VJEŠTAČKA INTELIGENCIJA

AI u svim sferama poslovanja i života
Ono što se posebno ističe je veliki napredak vještačke inteligencije, pa se u ovoj godini očekuje drastično povećanje njene upotrebe u svakodnevne svrhe. Proizvođači specijaliziranog softvera okreću se AI-ju kako bi omogućili naprednu analitiku koja je u stanju proaktivno donositi procjene neuobičajenih pojava i prijetnji. Vještačka inteligencija trebala bi umnogome unaprijediti postojeće sisteme za prepoznavanje lica, videonadzor i analitiku velikih podataka.

“Razvoj, rast i tempo napretka AI-ja i njegove integracije u sigurnosne proizvode i rješenja jeste pobjednički niz, koji predstavlja značajnu promjenu, izazove i poslovne prilike. Uzmite za primjer stalni nadzor potreban za praćenje i reagovanje na današnje napade na mreže i hakerske napade. Zahvaljujući AI-ju i dubokom učenju, razvija se tehnologija koja pomaže u automatskom smanjivanju i uklanjanju tih rizika”, rekao je Ric McCullough, predsjednik konzorcija sistem-integratora PSA Security Networka. U zdravstvu se vještačka inteligencija koristi za detektovanje nepravilnosti u videodijagnozama, što može pomoći čak i u ranom otkrivanju raka. S druge strane, u saobraćaju AI može pomoći vozilima da detektuju pješake oko njih, druga vozila i razne prepreke, što omogućava napredak u razvoju autonomnih automobila. “Barem pet posljednjih godina AI je bio puki trendovski izraz. Njegova primjena i korištenje u raznim industrijama se razvija”, rekao je Alex Ganin, projekt menadžer u BitRefine grupaciji. “Kompanije traže načine za korištenje podataka koje generiše postojeća videonadzorna oprema za poboljšanje u tri oblasti: povećanju proizvodnje, smanjenju troškova i povećanju konkurentnosti kroz integrisanje inteligencije u proizvode”, objasnio je on.

Procesiranje na rubu
Već neko vrijeme raste popularnost rješenja koja se oslanjaju na procesiranje na rubnim uređajima, što smanjuje oslanjanje na centralni server te povećava pouzdanost i sigurnost sistema. Jedan od primjera je analiza podataka direktno na kamerama koje sadrže napredni AI, čime se smanjuje mrežni saobraćaj između kamera i servera, kao i količina podataka koje treba pohraniti. Također, štedi se i vrijeme potrebno za procesiranje, tako da, recimo u videonadzoru, postoji veća vjerovatnoća da će analitika na rubu sistema, odnosno kameri, blagovremeno analizirati sumnjivo ponašanje i na vrijeme obavijestiti operatera o njemu, nasuprot reagovanju nakon što već dođe do incidenta.

Još jedan primjer je maloprodaja, u kojoj AI može smanjiti gubitke za kompaniju na vrijeme prepoznavajući neuobičajeno ponašanje osoblja ili posjetilaca. Osim toga, AI i mašinsko učenje mogu se koristiti za detektovanje oštećenja na proizvodima. Uređaji će za specijalizirane svrhe poput ove biti dizajnirani od nule, budući da će od sada češće imati ugrađen AI i podršku za duboko učenje.

Hiperautomatizacija
Jedan od ključnih tehnoloških trendova za 2020. godinu je hiperautomatizacija. Međutim, kada govorimo o njoj, bitno je naglasiti da ne govorimo samo o automatizaciji zadataka. Naime, riječ je o kontinuiranoj integraciji između različitih sistema. Pomoću hiperautomatizacije kompanije mogu automatizirati većinu ključnih poslovnih područja i usput uključiti sve zaposlene u tu transformaciju. Počevši od softverske automatizacije, koja se nalazi u njenoj osnovi, hiperautomatizacija kombinuje AI, analitiku poslovnih procesa, mašinsko učenje, ali i druge alate koje koristi za proširivanje svojih mogućnosti. Činjenica je da trenutno živimo u eri inteligentnijih uređaja kojima je AI dao sposobnost da “misle”, vide, čitaju, pišu, kreću se i pričaju. Ove nove funkcije nekada “glupih” uređaja usmjerene su ka tome da pomognu čovjeku u svakoj mogućoj životnoj sferi. Jedan od primjera toga jeste Amazon, koji već neko vrijeme koristi dronove za dostavljanje paketa na pravu adresu, a sama kompanija koristi i potpuno automatizirano skladište kako bi narudžbe poslala kupcima.

CLOUD

Cloud analitika velikih podataka
Prema IDC-u, kompaniji za analizu tržišta, do 2025. godine na svijetu će biti oko 175 zetabajta prikupljenih podataka, a većina će biti pohranjena u cloudu i podatkovnim centrima širom svijeta. Svi ti silni podaci kriju bezbrojne tajne o obrascima ponašanja kupaca, tržišnim trendovima te prednostima i manama trenutnog načina poslovanja. Kompanije će koristiti sofisticiranu analitiku koja se služi procesiranjem u oblaku kako bi analizirale pohranjene podatke i dobile korisne izvještaje o svom poslovanju i uvide u to trebaju li ga promijeniti i kako. Ova godina će donijeti širenje trenda korištenja videonadzornih rješenja u svrhe koje sežu dalje od pukog nadzora, odnosno za prikupljanje podataka koji se mogu analizirati s ciljem poboljšanja poslovanja. Samim time će doći do povećanja značaja pristupačnih cloud servera koji lako pohraniti i analizirati podatke.

Počeci kvantnog računarstva?
Dakako, ovo je više nagađanje nego nadolazeći trend, jer ne postoji nikakav način da se trenutno predvidi kada i da li će kvantno računarstvo u bliskoj budućnosti postati trend. Razlog nije toliko manjak tehnološkog napretka koliko činjenica da kvantno računarstvo na neki način predstavlja sličnu stvar kakvu je predstavljala tehnologija nuklearnog oružja u vrijeme završetka Drugog svjetskog rata. “Prvi funkcionalni kvantni računar, gotovo da mogu to garantovati, neće biti predstavljen javnosti, jer ko god ga ima, postat će gospodar svijeta”, izjavio je za Computerworld Andersen Cheng, osnivač kriptografske kompanije Post Quantum. Nacija koja bude imala istinski funkcionalan kvantni računar bit će u stanju razbiti šifre i kriptografiju protivnikove komunikacije te kreirati modele za različite strategije i predviđanja koje bi je efektivno postavile na tron svijeta. Predviđa se da bi određene vlade mogle imati tu tehnologiju za manje od pet godina. U smislu komercijalnih upotreba, kvantni računari će revolucionizirati cloud zahvaljujući mnogo bržem procesiranju u usporedbi s današnjom tehnologijom. Kako god, osim Googlea i IBM-a, mnoge druge kompanije, kao što su Alibaba, Atom Computing, Intel i Microsoft, rade na hardverskim tehnologijama koje će omogućiti kvantno računarstvo, a predviđa se da će jedna ili dvije predstaviti svoja postignuća u ovom polju već ove godine.

Mrežna raznolikost
Uprkos tome što je otvoreni internet te generalno otvoreni pristup tehnologijama neophodan za brz napredak u oblasti računarstva, određene regulative vezane za zaštitu podataka, kao i rizik od hakerskih napada dovest će do segmentiranja clouda na takozvana pametna ostrva, koja imaju specifičnu primjenu i ograničenu povezanost s drugim nezavisnim sistemima. Ovakav trend možda bi mogao usporiti napredak u oblasti vještačke inteligencije, budući da mašinsko učenje još u dobroj mjeri zavisi od vrlo velikih baza podataka koje se koriste za treniranje AI-ja za određenu primjenu.

VIDEONADZOR

Videonadzor u izuzetno nepovoljnim uslovima
Jedan od aspekata videonadzora koji se neizbježno brzo razvija je nadzor opasnih udaljenih područja – naprimjer u rudnicima ili naftnim postrojenjima, gdje može doći do eksplozija i požara. Zatim, tu je i videonadzor u izuzetno vlažnom okruženju poput onoga na teretnim brodovima, pri čemu su kamere podložne koroziji i velikom stepenu vlažnosti zraka.
Zbog svega toga tradicionalna videonadzorna rješenja često se ne mogu koristiti u takvim okruženjima. Umjesto toga, koriste se rubni uređaji za procesiranje, IoT kamere i robusni udaljeni industrijski mrežni snimači. Stoga se IP kamere i rubni uređaji moraju ojačati posebnim kućištima i materijalima kako bi bili otporni na izuzetno visoke i niske temperature, eksplozije, vlagu i kontinuirano vibriranje. Zahvaljujući adekvatnom tehnološkom napretku, viđat ćemo češće upotrebe ovakvog tipa industrijskog nadzora, pri čemu se snimljeni sadržaj analizira već na rubnom uređaju pomoću AI-ja, koji detektuje je li riječ o opasnoj situaciji te sadržaj šalje u cloud na dalju analizu.

Videoanalitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji
Video predstavlja osnovu sigurnosti te omogućava forenzičke istrage incidenata, ali i upozorava na nadolazeće prijetnje u stvarnom vremenu. Riječ je o jednom od najbrže rastućih segmenata tržišta, a među glavnim razlozima je to što se videonadzorni sistemi mogu koristiti i u mnoge druge svrhe od izuzetnog značaja za kompaniju, koje se ne tiču samo zaštite i sigurnosti. Naprimjer, određene fabrike kao što su one koje se bave procesiranjem hrane koriste video za trening i usklađivanje s industrijskim propisima kako bi spriječile incidente koji mogu rezultirati opozivom robe i velikim gubicima.
Zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, videonadzor se ubrzano mijenja na dva načina. Prvo, analitika zasnovana na AI-ju može pomoći u optimiziranju poslovanja i raspoređivanja resursa kroz analiziranje ponašanja ljudi. Drugo, ona u većini slučajeva postaje mnogo brža i efikasnija zamjena za službenike koji prate videonadzorne monitore – AI može na osnovu odgovarajućih algoritama analizirati ponašanje, lica i objekte ispred kamere mnogo brže i efektivnije od čovjeka.

Video kao usluga u stambenim objektima
Potpredsjednica u oblasti marketinga u Alarm.com Anne Ferguson smatra da video, koji je prije bio ili komercijalna karakteristika stambene sigurnosti ili naprosto njen naknadni dodatak, sada predstavlja centralni element u cijelom sektoru. Ona pri tome napominje da nije u pitanju samo obični videonadzor nego onaj s podrškom za analitiku koja može poboljšati korisničko iskustvo. “U okruženju u kojem rješenja raznih proizvođača mogu potrošačima djelovati slično, na odluke o kupovini će vjerovatno utjecati kompanije koje mogu implementirati najintegrisanije i najpraktičnije rješenje”, objasnila je Ferguson.

PAMETNI DOMOVI I GRADOVI

Veći broj umreženih uređaja
Internet stvari je proteklih nekoliko godina bio značajan trend u brojnim industrijama i to će se nastaviti i u 2020. Razvoj IoT-a obilježit će sve brža integracija svih vrsta senzora u mrežu, kao i veći broj praktičnih upotreba ogromne količine podataka koje ti senzori prikupljaju. Neke od tih upotreba uključuju upravljanje događajima, pametnim objektima, kao i industrijske primjene. Također, industrija sigurnosti ima određene prednosti zbog toga, budući da IoT rješenja omogućavaju veću svijest o tome šta se dešava na nadziranom području, kao i veće mogućnosti reagovanja u hitnim situacijama. Fredrik Nilsson, potpredsjednik Axis Communicationsa za Južnu i Sjevernu Ameriku, smatra da će, usljed ogromnog broja uređaja koji se umrežavaju, proizvođači, integratori i korisnici morati uže sarađivati kako nove nadogradnje jednog sistema ne bi proizvele propuste u drugom. “Proizvođači će morati ponuditi alate za automatske nadogradnje te razviti nove procedure kako bi bili sigurni da će korisnici blagovremeno implementirati promjene u njihovom ekosistemu”, rekao je Nilsson.

5G standard
5G veza će revolucionizirati vezu ljudi s internetom zahvaljujući većoj brzini i podatkovnom saobraćaju na mobilnim uređajima. Međutim, to se neće desiti samo u oblasti pametnih telefona nego i IoT uređaja poput kamera. Jedna od posljedica će biti i ubrzani razvoj pametnih gradova – moćnije IP kamere će drastično utjecati na način na koji kupujemo, živimo i krećemo se u gradovima. Predviđa se da će 5G, između ostalog, omogućiti lakši razvoj i primjenu tehnologija kao što je poboljšana realnost te da će predstavljati osnovu za pametne gradove i autonomna vozila budućnosti. Kada su u pitanju pametni telefoni, za sada samo mali broj njih podržava 5G standard, ali očekuje se da će ova godina donijeti brojne nove uređaje koji će to promijeniti.

Prebacivanje sa sigurnih na pametne gradove
U nedavnom izvještaju IHS Markita stoji kako se očekuje da će se broj pametnih gradova do 2025. godine učetverostručiti. Nova decenija će donijeti definitivnu tehnološku promjenu, koja će rezultirati proaktivnijim nadzorom i fokusom na umreženim integrisanim rješenjima, nasuprot pojedinačnim proizvodima. Jedan od primjera gdje je ovo vidljivo su kamere koje policajci nose na uniformi kako bi se obeshrabrila kriminalna djela, ali i povećala odgovornost organa reda prilikom intervencija. Međutim, naredna generacija rješenja koja se postavljaju na odjeću ili vozila podržava nove mogućnosti koje donosi povezivanje s internetom stvari; primarno je riječ o dijeljenju podataka te analizi i reagovanju u stvarnom vremenu. “Naša korporativna videorješenja su godinama imala visok stepen usvajanja na tržištu sigurnih gradova. Sada se proces istraživanja, predstavljanja i inovacija u našim proizvodima prebacuje na razvoj pametnog ekosistema senzora dizajniranog za umreženi grad”, rekao je Daniel Gundlach, potpredsjednik u oblasti sigurnosti u FLIR Systemsu.

IoT u obrazovanju
Osim primjena koje olakšavaju svakodnevni život, IoT tehnologije postaju popularno rješenje i u oblasti edukacije, pri čemu školama omogućavaju da bolje organizuju svoje aktivnosti. To uključuje i mogućnost dijeljenja rezultata ispita s drugim učiteljima ili roditeljima u stvarnom vremenu te lako praćenje rada na zadaći. Uz to, Joe Byron, potpredsjednik prodaje za američko tržište u Mobotixu, ističe da ne samo škole nego i univerzitetski kampusi mogu podići nivo sigurnosti pomoću AI-ja i IoT tehnologija. “Učionice postaju sve pametnije uz upotrebu drugih IoT uređaja kao što su pametne table i tableti za svakog učenika. Kada u sve to ubacite i svoje videonadzorno rješenje ili kontrolu pristupa, to učiteljima može pomoći u omogućavanju sigurnog i efikasnog prostora za učenje”, rekao je Byron.

Prodavnice bez zaposlenika
Početkom januara Huawei je u kineskom gradu Wuhanu otvorio prodavnicu koja uopće nema zaposlenika. Umjesto njih, u toj prodavnici cilindričnog oblika nalaze se dva robota – jedan veći, koji uzima kutije s Huaweijevom robom, i manji, koji vadi predmete iz kutija i prosljeđuje ih kupcima koji se nalaze iza stakla otpornog na metke. Osim što ne zahtijeva radnike za naplaćivanje i prosljeđivanje robe, ova autonomna prodavnica ne treba ni ljude da je nadgledaju. Za sada je pozitivno to što autonomne prodavnice ne podrazumijevaju uvijek eliminisanje ljudskih radnika – jedan od nadolazećih trendova je korištenje automatizacije u prodavnicama u doba dana kada radnici ne rade i kada je inače zatvorena. Naprimjer, od ponoći do pet ujutro prodavnica bi mogla raditi u autonomnom modu za kupce koji su pristali registrovati svoje lice kako bi mogli pomoću sistema za prepoznavanje lica ući i platiti robu. Štaviše, japanska informatička kompanija NEC udružila se s lancem prodavnica 7-Eleven kako bi ponudila upravo takav pilot-projekat u Japanu i na Tajvanu.

Rastući interes za pametnim umreženim domovima
Zarada u oblasti stambene sigurnosti opada, ali neki stručnjaci smatraju da će IoT više nego adekvatno popuniti praznine. Judy Jones-Shand, potpredsjednica marketinga u Napco Security Technologiesu, smatra da su tehnologije koje se mogu uvezati u snažan ekosistem daleko primamljivije za krajnje korisnike od tradicionalnih sigurnosnih rješenja. “Uz napredak u pogledu nosivih uređaja, bolje glasovne kontrole, vrhunskih HD kamera, robotskih sluga s AI-jem, dronovima itd., potencijalna vrijednost umreženih servisa mnogo je primamljivija za potrošače”, objašnjava ona.

Uradi sam (Do it Yourself) pristup
Sve veći broj korisnika se obrazuje na YouTubeu i specijaliziranim web-sajtovima o tome kako podesiti sisteme za pametni dom ili uvezati neki tradicionalni uređaj s pametnim sistemom. Takav pristup toliko brzo postaje trend da se kompanije za implementaciju rješenja za pametne domove sve više brinu zbog toga kako da se prilagode takvom okruženju i pokušaju ponuditi uslugu kojom će zadržati korisnike. Direktor u oblasti sigurnosnih tržišta u SnapAV-u Clint Choate smatra da će doći do ubrzanja demokratizacije tradicionalne sigurnosti. “Umjesto da se ‘pripremamo’ za dolazak DIY trenda, trebali bismo ga ‘prihvatiti’ kako bismo potaknuli kontinuiran rast naše industrije”, izjavio je on. “Sigurnosne kompanije će nastaviti trpjeti pritisak velikih DIY kompanija, ali savjetujem svoje klijente da ponude više, naplaćuju više i zadrže klijente za čitav život. To radimo nudeći program tehnološke razmjene. Klijent kupuje jednom, a dobavljač ili integrator naplaćuje određenu količinu novca svaki mjesec pored redovne pretplate kako bi nadograđivali tehnologiju, poput centrale ili monitora, koji više nisu novi”, objasnio je Kirk MacDowell, direktor MacGuard Security Advisorsa.

Digitalna radna snaga
Pametni dom ne znači mnogo ako ga ne prati i pametno življenje, a to sada uključuje i novi trend: digitalne radnike. Pojava digitalne radne snage je rezultat postojanja alata za automatizaciju, od kojih svaki ima nevjerovatan potencijal da poboljša ljudski rad. Sve to već imamo priliku vidjeti u akciji u oblasti AI-ja, mašinskog učenja i softverske automatizacije. Naime, ove tehnologije stvaraju digitalne zamjene radnika koje “razmišljaju” i “analiziraju” poput ljudi te imaju sposobnost izvršenja akcija nevjerovatnom brzinom i tačnošću, a sve to mogu raditi 24 sata na dan, sedam dana u sedmici. Tako, naprimjer, digitalni radnik može automatizirati čitav proces slanja računa te obraditi čekove i radne naloge bez ikakvog nadzora. Ovakvi botovi modernog vremena kombinuju rutinske zadatke, kognitivne funkcije i analitičke sposobnosti.

Građani “programeri”
Riječ je o sasvim novom trendu, koji trenutno ima nekoliko definicija, odnosno nekoliko različitih objašnjenja. Jedan od načina na koji se spomenuti trend može objasniti je sljedeći: nove tehnologije poput automatizacije u novije vrijeme se počinju demokratizirati, tako da poslovni korisnici koji imaju malo ili nimalo znanja o kodiranju počinju uključivati automatizaciju u svoj posao kako bi povećali vlastitu produktivnost. Ovo je postalo moguće zato što su automatizacijske tehnologije sada dostupne u cloudu kroz drag and drop interfejs. Zbog toga ovo ima potencijal da postane moćan i osnažujući alat koji će znatno povećati produktivnost ljudi.

KONTROLA PRISTUPA

Povećanje uloge clouda i mobilnih uređaja
Mobilna tehnologija od ključne je važnosti za sigurnost te u ovu industriju ulazi kroz razvoj i korištenje cloud usluga i mogućnost pristupanja sigurnosnim uređajima putem pametnih telefona ili web-browsera. Zbog toga je došlo do pojave velikog broja aplikacija za upravljanje kamerama, primanje sigurnosnih obavijesti te omogućavanje pristupa objektima.
“Rješenja za kontrolu pristupa nastavit će se razvijati u pravcu mobilnih aplikacija i akreditiva zbog lakoće korištenja, isplativosti i (dodatne) sigurnosti. Najbitnija promjena i za stambeni i za komercijalni sektor bit će 5G, koji omogućava sve vezano za IoT, kojem treba mrežna veza, brzina i fleksibilnost”, pojašnjava Paul Boucherle, direktor Matterhorn Consultinga.

Povećanje upotrebe tehnologije prepoznavanja lica
Tehnologija prepoznavanja lica se, zahvaljujući upotrebi AI-ja i mašinskog učenja, ubrzano razvija. Sistemi kontrole pristupa koji se služe prepoznavanjem lica mogu se integrisati s mnogim postojećim sistemima za kontrolu pristupa, a kada se kombinuju s dubokim učenjem, mogu omogućiti vrlo precizno prepoznavanje i uspoređivanje lica. To će rezultirati još većim i bržim širenjem te tehnologije u različitim oblastima, koje ne moraju nužno biti vezane za kontrolu pristupa. U bolnicama i odmaralištima posjetioci će moći registrovati svoje lice, tako da neće morati brinuti o nošenju autorizacijske kartice. Sistem će prepoznavati njihovo lice kako se budu kretali po objektu i automatski odobravati njihov pristup određenim prostorijama. Također, očekuje se da će do kraja 2020. godine doći do korištenja prepoznavanja lica na velikom broju aerodroma u Evropi i Aziji s ciljem automatskog prijavljivanja karte i prtljaga. Ova tehnologija se na pojedinim aerodromima koristila još od prošle godine, a za sada je riječ o opcionalnoj usluzi. Međutim, samo je pitanje vremena prije nego što s ciljem efikasnijeg protoka putnika i strožijih sigurnosnih kontrola to postane obavezan korak na međunarodnim aerodromima.

Osim toga, japanska Seven banka uvela je prepoznavanje lica na bankomatima kao dodatni nivo zaštite za korisnike koji podižu novac s njih. No, to ne znači da će prepoznavanje lica zamijeniti korištenje bankovnih kartica. Riječ je o prvim bankomatima s podrškom za prepoznavanje lica u Japanu, a ukoliko testni budu dobro radili, banka planira zamijeniti sve svoje bankomate – 25 hiljada njih – onima koji imaju ugrađenu tehnologiju za prepoznavanje lica.

Upravljanje identitetima
Činjenica je da organizacije svih veličina, kako velike tako i srednje i male, moraju kontrolisati pristup svojim objektima i svom cjelokupnom prostoru. Tu ipak dolazimo do sljedećeg problema: kompanije koje nemaju budžet za ulaganje u skupe, posebno prilagođene implementacije, moraju se oslanjati na procese koji iza sebe ne ostavljaju nikakav trag, a koji uključuju mnoštvo ljudskih interakcija kako bi odobrili, pa zatim opozvali pristup svojim osiguranim objektima. Jednostavnije rečeno, praćenje pristupa na individualnoj osnovi iziskuje mnogo vremena i energije od sigurnosnih operatera, osoblja i posjetilaca.
Na svu sreću, širenje rješenja nove generacije namijenjenih ovom tipu problema u 2020. godini rezultirat će prelaskom više malih i srednjih organizacija na sisteme za upravljanje identitetima koji su zasnovani na cloudu, a koji se mogu lako implementirati. Ovakva, cjenovno znatno prihvatljivija rješenja pomoći će organizacijama da osiguraju svoje sisteme i sadržaje efikasnim upravljanjem zahtjevima za pristup utemeljenim na identitetu pojedinca i sigurnosnoj politici organizacije.

Ekspanzija kontrole pristupa
Što se tiče trendova vezanih za kontrolu pristupa, jedan od glavnih će se odnositi na brzo i efikasno odobravanje pristupa, što će rezultirati pristupačnijom i jeftinijom višefaktorskom autorizacijom. To će donijeti i veću ekspanziju kontrole pristupa u stambenim objektima te veći naglasak na kontroli pristupa kao usluzi (ACaaS). Što se tiče videonadzora, direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel smatra da će trend za 2020. godinu biti kontinuirano širenje H.265 standarda, zatim bolja analitika u cloudu te više cloud servisa koji su kombinovani s videonadzornim sistemima i koji im donose nove mogućnosti.

Zbogom lažnim alarmima
Tokom 2020. godine očekuje se i manji broj lažnih alarma u videonadzoru zbog većeg korištenja videoanalitike. Naime, jedan od najvećih izazova s kojima se kompanije stalno suočavaju kada je u pitanju sigurnost jeste veliki broj lažnih alarma koje izazivaju nadzorni sistemi. Neke stanice za nadzor mogu tako doživjeti i nekoliko stotina lažnih alarma koji im stižu sa CCTV sistema svake noći. S obzirom na to da je stopa kriminala u porastu u svijetu, kompanije će tokom 2020. sve više usvajati videoanalitiku u okviru svojih postojećih sistema i poboljšavati vještačku inteligenciju i duboko učenje kako bi eksponencijalno povećale tačnost i stepen detekcije, istovremeno znatno smanjujući učestalost lažnih alarma i kreirajući sigurnije okruženje za svoju imovinu i zaposlenike.

Značajna uloga virtuelne stvarnosti
Virtuelna stvarnost će imati veliki utjecaj na sigurnost tokom 2020. godine i to na nekoliko načina kada je riječ o državnim i lokalnim agencijama, a prvi će biti proces obuke. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, agencije će se moći prebaciti sa skupih i neefikasnih simulacija na VR simulacije, zahvaljujući kojima će moći izvršiti niz scenarija obuke, koji će im eventualno pomoći u donošenju pametnijih odluka pri spašavanju ljudi i ublažavanju posljedica kada se prava katastrofa dogodi, smatra Maurice Singleton, potpredsjednik u oblasti inovacija u Vidsysu. Vatrogasci će, recimo, moći na siguran a efikasan način prolaziti kroz prijeko potrebnu obuku.

Drugi način na koji će VR utjecati na sigurnost odnosi se na situacije kada dođe vrijeme da se odgovori na krizu. Nakon prirodnih katastrofa poput uragana i požara državne i lokalne agencije moći će koristiti geografske podatke kako bi pomogle u ublažavanju posljedica. Ovakav dodatni uvid u bitne informacije omogućava spasilačkim timovima da bolje razumiju koja su područja opasna ili nedostupna te gdje postoji najviše potrebe za dodatnim resursima.