Važnost utvrđivanja vremena u istrazi

Pitanje kada se nešto desilo u kontekstu vođenja istrage tiče se preciznog utvrđivanja vremena dešavanja nekog događaja. Ono se fokusira na izdvajanje i preciziranje vremenskog faktora, bilo da je riječ o onom što je prethodilo ili što je uslijedilo nakon nekog događaja, kao i između više njih

Piše: Semir Kapetanović
E-mail: redakcija@asadria.com

Ako istražitelj precizno utvrdi vrijeme, to mu može pomoći prilikom eliminacije različitih scenarija. Naprimjer, moguće je da određeni autobus nije nikako mogao prevaliti distancu od tačke A do tačke B u konkretnom intervalu. Isto važi i za slučajeve utvrđivanja vremena izbijanja požara, za koje neki uposlenici nisu mogli biti odgovorni ako su tada imali slobodan dan. Ako se, npr., na nekoj lokaciji novac redovno krade, istražitelja čeka lakši posao u hvatanju krivca ako se utvrdi da do krađe dolazi u intervalu od pet ujutro do sedam navečer.

Faktori utvrđivanja vremena

Kada su pitanju krivična djela, cjelokupni koncept zastare temelji se na vremenskom faktoru. Počinitelj se mora identificirati i procesuirati u određenom roku nakon činjenja djela. Vrijeme se, u kontekstu obavljanja istraga, može utvrditi i najobičnijim promatranjem. Naprimjer, stavljanjem ruke na toplu haubu automobila može se utvrditi da je nedavno korišteno, dok se ispitivanjem rasporeda pepela u kaminu može zaključiti kada je vatra naložena. U slučaju smrti, vrijeme njenog javljanja može se utvrditi pomoću praćenja nivoa lividiteta žrtve ili vremena kada je nastupio samrtni grč. Na isti način na koji istražitelj može iskoristiti svoju energiju i maštu kako bi utvrdio vremenske faktore u okviru istrage, oni mu mogu pomoći prilikom utvrđivanja identiteta počinitelja. Kao i kod drugih segmenata istrage, mnogo toga se može postići korištenjem zdravorazumskog rasuđivanja i pažljivim posmatranjem terena i objekata.

Preventivni postupci

Istražitelj može preduzeti odgovarajuće korake i prije nego što dođe do nekog incidenta. Na taj način on sebi unaprijed omogućava praćenje vremenskog faktora nakon što dođe do činjenja krivičnog djela. Neke od standardnih mjera uključuju označavanje datuma i vremena na videozapis koji se kreira u okviru CCTV sistema. U slučaju nadzora koji se vrši pomoću fotografije ili CCTV videa koji se aktivira tek nakon što dođe do događaja, korisno je fokusirati kadriranje na sat. Ako su u pitanju osnovni ili rudimentarni sistemi detekcije neovlaštenih upada koji se ne fokusiraju na identifikaciju počinitelja nego na utvrđivanje vremena upada, istražitelj može postaviti uređaj koji će u slučaju incidenta izazvati zaustavljanje sata. Prilikom rada s alarmnim hardverom i programima za kontrolu pristupa, istražitelj može modificirati sistem tako da mu on omogući pristup evidenciji iz koje se vidi vrijeme prolaska ili upada nekog lica. Jednako korisni su i alati za pečaćenje koverti, paketa, prolaza, pretinaca u automobilima ili skladišnih prostora. U tu svrhu mogu poslužiti metalni ili žičani pečati, plastični pečati u obliku katanaca, samoljepljive trake, pa i spajalice. Kontrola pečata u vrijeme kada je neki predmet poslan ili primljen treba pokazati da li se njim manipulisalo u određenom vremenskom intervalu. Ako je on oštećen, istražitelj može utvrditi kada je došlo do toga. Ako se pečati postavljaju na statične lokacije, potrebno ih je redovno provjeravati. U slučaju njihovog oštećenja istražitelj može utvrditi u kojem se intervalu to desilo.

Metode utvrđivanja vremenskog faktora

Kao jedan od standardnih primjera za utvrđivanje tačnog vremena dešavanja incidenta može poslužiti razbijeni sat na ruci vozača vozila koje je skrenulo s ceste. Ipak, često se dešava da je vremenski faktor nemoguće utvrditi s takvom preciznošću. Stoga istražitelj mora obratiti pažnju na indirektne izvore informacija poput opisane topline haube ili tragova paljenja vatre. Osim toga, vremenski faktor se može razmatrati i iz ugla analize njegovih varijacija u okviru određenog procesa ili odvijanja aktivnosti. Naprimjer, krađe novca su čest problem u radnom okruženju i po njihovom otkrivanju potrebno je odmah utvrditi vrijeme kada se dešavaju jer je ono obično ključno za identifikaciju osumnjičenih lica.

Dakle, vrijeme se može utvrditi i iz tzv. indirektnih izvora. Oni su gotovo neograničeni u svojoj različitosti i tiču se kako izvora poslovne tako i onih privatne naravi. Istražitelj mora pokazati spremnost da se snađe u situacijama kada okolnosti istrage predstavljaju početnu tačku za kreativno razmišljanje. Među ovakvim izvorima informacija o vremenu su, naprimjer, podaci sistema za kontrolu pristupa koji registruju vrijeme korištenja pametnih kartica, terminala i biometrijskih uređaja. Isto važi i za alarmne sisteme koji osim vremena aktiviranja registruju i lokaciju i vrstu alarma, paralelno s podacima koji su dostupni iz videozapisa koje kreiraju videonadzorne kamere.

Kreativnost u istrazi

Izvan sfere sigurnosnih sistema istražitelji se mogu okoristiti podacima banaka ili telekomunikacijskih operatera, poput podataka o korisničkim računima, datumima i vremenu uplata ili podizanja novca, vremenu razgovora na listingu. Dodatni izvori informacija su i dnevnici i lične zabilješke osumnjičenih, koji su često dostupni u elektronskom formatu. Jednako korisna je i e-mail korespondencija koja nudi uvid u vrijeme otvaranja, slanja i prosljeđivanja dokumenata drugim licima, a isto važi i uspjele ili neuspjele poruke poslane faksom. Korisni izvori podataka su i pošte, od kojih se mogu dobiti informacije o datumu kada je osumnjičeni preuzeo pošiljku. Vrijeme odvijanja događaja može se utvrditi i pomoću računa koji prikazuju datum vršenja transakcija, odnosno prodaje ili naplate korištenja određenog proizvoda koji može biti otuđen. Kreativni istražitelji mogu iskoristiti i naizgled manje važne izvore informacija poput ulaznica za kino ili saobraćajnih kazni, koje također nude uvid u vrijeme odvijanja određenih događaja. Sve u svemu, uz neupitnu važnost utvrđivanja vremenskog faktora u kontekstu istraga, njihovi ishodi će nerijetko biti ograničeni kako vještinom tako i kreativnošću samog istražitelja, koji se mora jednako osposobiti za korištenje direktnih i indirektnih izvora informacija o vremenu.