Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Kao i svake godine, i ovaj put predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je, za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara, uradio Ekonomski institut iz Zagreba. Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje

Pripremili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite, kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih, a čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima u Republici Hrvatskoj. Prilikom izrade analize Ekonomski institut iz Zagreba je kontinuirano sarađivao s HCZ-om, a i ovaj put su korišteni isključivo podaci Financijske agencije (FINA) preuzeti s web-portala Info.biz. Također, analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite, a to su tehnička i fizička zaštita.

Kriterij za izradu

Prilikom izrade rang-lista firmi kriterij koji smo u a&s Adriji uzeli su ostvareni prihodi, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 preduzeća za svaki od podsektora. Dodatan kriterij je da je firma bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih firmi prema prihodima, za svako od ovih kolektiva su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: broj zaposlenih, dobit/gubitak, ukupan prihod po zaposlenom te prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku za posljednje tri godine.

Analizom nisu obuhvaćene fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-i, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20, te preduzeća koja nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. No, treba znati da podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno analiza ih precjenjuje.

Rezultati analize

Pokazatelj poslovanja djelatnosti privatne zaštite i ukupne privrede Hrvatske u posljednje tri godine prikazan je kroz Grafikon 1. On pokazuje povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023, kako u ukupnoj privredi tako i u sektoru privatne zaštite (Grafikon 1). Uporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 14,7% u privatnoj zaštiti, dok su 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije prihodi su također u ostatku privrede porasli za 9%, što govori o nešto većem potencijalu generisanja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli brže od ukupne privrede Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.

Treba reći i da analiza bilježi blagi rast prosječnog broja zaposlenih po svakoj firmi u sektoru privatne zaštite od 0,3% u 2023. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio u prosjeku 58,3 zaposlenih po firmi, što je predstavljao pad od 1,5% u odnosu na 2021, dok u 2023. sada iznosi 58,5.

Nadalje, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura u 2023, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi Hrvatske koja također bilježi konstantan rast od 2021. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka (Grafikon 2).

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura, što je povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije

Fizička zaštita

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazano je u Tabeli 1, koja obuhvata prihode, dobit, stopu i broj zaposlenih. Od ukupnog prihoda koji iznosi 257,220 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 242,331 miliona eura ili 94,2% (93,9% u 2022; 93,5% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio tih kompanija. Dvije najveće firme po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti i 2023. godine su Securitas Hrvatska i Sokol, a njihovi prihodi iznose ukupno 88,038 miliona eura, odnosno zajedno nose 34,2% cijelog podsektora. Značajno je istaći da su se ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%, što je gotovo jednak trend rasta u odnosu na ranije godine (13,9% za 2022).

Ukupni prihodi u ovom podsektoru konstantno su rasli u posljednjih pet godina sa 183,984 miliona eura u 2019. do 257,220 miliona u 2023, a 30 najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022; 93,8% u 2021). Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u ovome podsektoru – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika, tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023. Ipak, treba reći da je ukupan broj zaposlenih manji u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20,897 miliona eura u 2023. trideset najvećih firmi ostvarilo je 18,596 miliona eura ili 89,1% dobiti ukupnog podsektora (95,7% u 2022). Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u podsektoru fizičke zaštite ovaj put su Sokol i Klemm sigurnost. Njihova ukupna dobit za 2023. godinu iznosi 8,918 miliona eura ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora. Ukupna dobit podsektora nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ipak porasla za 27%, što je također trend koji se nastavlja u posljednjih pet godina.

15-postotni rast plata

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u podsektoru fizičke zaštite u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 734 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%, kada je iznosila 634 eura. Zanimljivo je da su dvije najveće firme po rastu prosječne neto plate po zaposlenom u ovome podsektoru FINA Gotovinski servisi i AKD-Zaštita, i to za 13,1%, odnosno i 17,4% u odnosu na 2022. Iz podataka je vidljivo da je prosječna mjesečna neto plata konstantno rasla unazad pet godina, sa 529 eura u 2019. na 734 eura u 2023.

I ukupan prihod po zaposlenom u ovome podsektoru je rastao za 16,7% i sada iznosi 22.941 euro. Kada je ovaj pokazatelj u pitanju, dvije firme s najvećim ukupnim prihodom po zaposlenom u 2023. su FINA Gotovinski servisi i Joker fitness. One bilježe rast u ovoj stavki za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu. Treba istaći da su ukupni prihodi po zaposlenom u ovom podsektoru u posljednjih pet godina konstantno rasli, sa 15.837 eura u 2019. na 22.941 euro u 2023.

Tehnička zaštita

Najvećih 30 kompanija u podsektoru tehničke zaštite prema ostvarenim prihodima prikazano je u Tabeli 2. Ukupan prihod podsektora tehničke zaštite u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio je 232,775 miliona eura. Trideset najvećih ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 149,847 miliona eura ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022; 64,2% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih kompanija. I po ovoj stavci, dva najveća preduzeća su Alarm automatika i Eccos inženjering, koji su ostvarili ukupno 46,167 miliona eura prihoda, odnosno 19,8% cijelog podsektora. Značajno je navesti da su se i ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23% i da odražavaju kontinuiran trend rasta u posljednjih pet godina. Trideset najvećih bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i kompletan podsektor.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti (1.935 radnika) 30 najvećih zapošljava njih 997 ili 51,3% (51,1% u 2022; 50,1% u 2021). Dvije najveće kompanije prema ovoj stavci su Eccos inženjering i Alarm automatika, koje zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora. Važno je napomenuti da se ukupan broj zaposlenih u 2023. povećao u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Ovo povećanje, iako u manjem procentu u odnosu na godinu ranije, ipak predstavlja kontinuiran rast u posljednjih pet godina, gdje smo imali 1.652 zaposlena u 2019, a 1.935 u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenih između 30 najvećih kompanija i ostalih.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22,144 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 13,322 miliona eura ili 60,2% od ukupnog podsektora (62,1% u 2022). Dvije najveće firme po ovoj stavci su Aling i Insig 2, a zajedno su ostvarili ukupno 3,296 miliona eura dobiti ili 14,9% cijelog podsektora. Pozitivno je i to što je ukupna dobit u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. I ovaj rast također predstavlja konstantu u posljednjih pet godina.

Prosječna mjesečna neto plata i prihodi po zaposleniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je segment iznosio 936 eura, s povećanjem od 4,5% (896 eura) u odnosu na godinu ranije. Dvije firme s najvećom prosječnom mjesečnom neto platom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu), dok je trend povećanja plata u posljednjih pet godina općenito kontinuiran.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 eura) povećanje za 18,4%. Dvije firme s najvećim rastom prosječne mjesečne neto plate u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu). Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 hiljada eura do 2021, kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.