Tržište pametnih gradova će, prema izvještaju koji je objavio Marketsandmarkets, rasti sa 511,6 milijardi dolara u 2022. na 1024,4 milijarde do 2027. godine, uz prosječnu stopu od 14,9%.

Tržište pametnih gradova raste zbog sve veće potrebe za javnom sigurnošću i naprednom komunikacijskom infrastrukturom, povezanim i pametnim tehnologijama te optimizacijom potrošnje energije.

Pametni transport i automatizacija zgrada

Uz pametna transportna rješenja, očekuje se da će upravljanje informacijama o putnicima zabilježiti najbrži rast tokom prognoziranog perioda. Informacijski sistem važan je za putnike, jer im pruža informacije o trenutnoj lokaciji sredstava javnog prijevoza, predviđenom vremenu dolaska i odlaska te slobodnim mjestima u vozilima.

Analitičari procjenjuju da će komercijalni sektor imati najveći tržišni udio u 2022. godini kada je riječ o pametnim zgradama. Ventilacija, grijanje i klimatizacija, pametno osvjetljenje i nadzor važni su faktori koji utječu na udobnost i produktivnost zaposlenih. HVAC kontrolni sistemi omogućavaju preciznu kontrolu temperature i poboljšavaju kvalitet zraka u poslovnim zgradama, dok je potrošnja energije veliki izazov za komercijalni sektor jer zgrade troše više energije i stvaraju više otpada u obliku ugljika i drugog čvrstog otpada. Stoga su potrebna odgovarajuća i prilagođena rješenja za optimizaciju potrošnje energije u poslovnim zgradama bez ugrožavanja udobnosti ili sigurnosti.

Dinamična urbanizacija

Azijsko-pacifička regije bit će najbrže rastuće tržište za rješenja pametnih gradova zbog usvajanja novih tehnologija, ulaganja u digitalnu transformaciju i rastućeg BDP-a u tamošnjim zemljama. Razvijene ekonomije, kao što su Kina, Japan i Južna Koreja, koje su tehnološki najnaprednije, daju najveći doprinos tržištu pametnih gradova. Kao najdinamičnija svjetska regija za urbanizaciju, većina zemalja doživljava brzu urbanizaciju. Glavni dobavljači kao što su ZTE, Huawei i NEC Corporation već su uložili ogromne iznose u telekomunikacijsku infrastrukturu. Zbog uvođenja 5G tehnologije i inicijativa velikih mobilnih operatera s ciljem rješavanja zahtjeva za visokom propusnošću, očekuje se da će tržište pametnih gradova u Azijsko-pacifičkoj regiji ostvariti ogroman rast u narednim godinama.

Glavni igrači na tržištu

Glavni dobavljači na tržištu pametnih gradova su: Cisco, IBM, Siemens, Microsoft, Hitachi, Schneider, Huawei, Intel, NEC, ABB, Ericsson, Oracle, Fujitsu, Honeywell, Accenture, Vodafone, AWS, Thales, Signify, Kapsch, Motorola, GE, Google, TCS, Nokia, Samsung, SAP, Tomtom, Appway, Ketos, Gaia, Takadu, Flamencotech, Xenius, Bright Cities, Maydtech, Zencity i Ixden.

Svjetska populacija dostigla je brojku od osam milijardi ljudi, stoji u izvještaju Ujedinjenih naroda. Međutim, milijarda ljudi i dalje nema pravni identitet i stoga je isključena iz mogućnosti modernog svijeta. Oko 237 miliona djece mlađe od pet godina nema izvod iz matične knjige rođenih.

“Pravni identitet je preduslov za moderan život u povezanom svijetu. Samo pravni identitet omogućava očuvanje osnovnih prava i učešće u društvenom, političkom i finansijskom životu”, objašnjava Marc-Julian Siewert, izvršni direktor kompanije Veridos. “Čvrsto vjerujemo da je pravni identitet ljudsko pravo. Zato nastojimo razviti i sigurne i inovativne tehnologije identiteta koje omogućavaju vladama da garantuju ovo pravo svojim građanima.”

Službeni lični dokumenti, poput pasoša i izvoda iz matične knjige rođenih, ne samo da pojedincima daju osjećaj pripadnosti već im garantuju i pristup socijalnim beneficijama i uslugama kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, humanitarna pomoć i finansijska podrška. Također im omogućavaju ostvarivanje osnovnih prava kao što je pravo glasa ili nasljeđivanje.

Međunarodno priznati dokumenti omogućavaju ljudima da putuju preko granica u poslovne i turističke svrhe, ali i da dobiju medicinsku njegu u inostranstvu ili nastave obrazovanje u stranim zemljama. Konačno, identiteti građanima daju siguran pristup važnim uslugama za ekonomski rast, kao što je otvaranje bankovnog računa.

Iz ovih razloga, Veridos podržava UN-ov Cilj održivog razvoja 16.9, koji poziva sve zemlje da svim građanima osiguraju pravni identitet do 2030. godine.

Nakon inicijativa Evropske komisije u vezi sa zakonodavstvom koje promoviše ekonomiju podataka, Euralarm je izrazio zabrinutost zbog posebnih odredbi u predloženom Zakonu o podacima koje mogu izazvati sigurnosne rizike.

Posebno je upitno poglavlje II, kojim je razmjena podataka sa trećim stranama obavezna.

Euralarmov stav je sljedeći:

“Podaci koji se odnose na sigurnosne aktivnosti povezani su sa kritičnim i vrlo osjetljivim operacijama i procedurama. Uz pristup ovim podacima, bilo bi moguće steći veoma dubok uvid u instalacije i performanse sistema ili usluge. To bi rezultiralo vrlo visokim rizikom od narušavanja sigurnosti, uključujući narušavanje cyber sigurnosti, kako za datu instalaciju korisnika tako i za cijeli sigurnosni sistem.

Nadalje, kritičnost podataka koje generišu sigurnosni sistemi (kao što je videonadzor) već je prepoznata u nacionalnim zakonima koji regulišu privatnu zaštitu i instaliranje sistema videonadzora. Ovi zakoni ograničavaju pravo na dijeljenje informacija koje se odnose na ili koje generišu ovi sistemi. Odredbe o razmjeni podataka Nacrta Zakona o podacima stoga su u suprotnosti s nacionalnim zakonima.

Konačno, pristup čistim operativnim podacima/metapodacima ne pruža nikakvu korist krajnjem korisniku niti olakšava promjenu ponuđača. Stoga, nema koristi od dopuštanja/nametanja bilo kakvih zahtjeva u pogledu načina na koji se podacima mora pristupiti ili njima upravljati.”

U nedavno objavljenom Službenom stajalištu Euralarm predlaže nekoliko amandmana, kao i novi član Nacrta Uredbe kako bi se podaci koji se odnose na sigurnost izuzeli od obaveze dijeljenja. Direktiva o uslugama 2006/123/EC isključuje privatne sigurnosne usluge iz svog djelokruga putem člana 2(2)(k). Euralarm stoga vjeruje da bi slično izuzeće u Zakonu o podacima trebalo biti izvodljivo.

Primjerak Službenog stajališta može se preuzeti s web-stranice Euralarma.

Sigurnost podataka za kompanije je kritična. Pravni i reputacijski rizici i šteta nanesena pojedincima kada podaci dođu u pogrešne ruke mogu biti ogromni. Zbog toga je kompanija koja upravlja podatkovnim centrima odabrala G4S da osmisli, instalira i održava sigurnosno rješenje za svoju novu lokaciju u Omanu.

G4S posluje u Omanu više od dvije decenije i poznato je ime u sektoru sigurnosti i zaštite. Njihovi su klijenti raznovrsni, od banaka i hotela do odbrambenih i energetskih kompanija. Godine 2019. neimenovana je kompanija čije su dionice na Nasdaq berzama, a koja radi s podatkovnim centrima, dodijelila posao G4S-u da projektuje, instalira i održava integrisano sigurnosno rješenje za svoju novu lokaciju koja se nalazi 65 km od glavnog grada Muskata.

Zadatak je bio uvesti videonadzor zgrada i perimetra, kao i kontrolu pristupa osoblja i posjetilaca te, najvažnije, da sve to bude dostupno na jednoj platformi koju će koristiti sigurnosno osoblje.

“Napravili smo najsavremenije sigurnosno rješenje uvođenjem više proizvoda pod jednu softversku platformu za nadzor i kontrolu. Ovo uključuje različite vrste kamera, kao što su termalne i infracrvene, kao i automatizaciju kapija i alarmne sisteme”, rekao je Sumit Arora, generalni direktor G4S-a u Omanu.

Vrhunska oprema nabavljena je iz cijelog svijeta, dok je Amag Technology, kompanija u vlasništvu Allied Universala, isporučila sisteme za kontrolu pristupa i upravljanje videozapisima – okosnicu integrisanog sigurnosnog rješenja.

Podatkovni centar sada koriste neki od najprepoznatljivijih tehnoloških brendova na svijetu. G4S nastavlja provoditi periodične servisne provjere i pruža 24-satnu podršku kako bi se smanjilo vrijeme zastoja u slučaju bilo kakvog kvara na sistemu.

“Naše učešće u projektu počelo je kada gradnja podatkovnog centra još nije bila ni počela, tako da smo bili uključeni od samog početka. Koordinacija i upravljanje projektima su ključni kada radite na nečemu poput ovoga, jer uključuje više timova i opreme, ali zaista uživamo u tome”, zaključio je Arora.