Biometrija, mobilni pristupi, integracija, bežične brave i cloud
Prema Memooriju, kompaniji za istraživanje tržišta, globalno tržište proizvoda za kontrolu pristupa u 2018. godini poraslo je za osam posto, dostižući zaradu od gotovo 7,5 milijardi dolara. Usvajanje novih tehnologija na tržištu kontrole pristupa i u ovoj godini po svemu sudeći će biti u porastu, budući da korisnici zahtijevaju veću praktičnost i sigurnost
Izvor: a&s International
E-mail: redakcija@asadria.com
Tržište kontrole pristupa generalno je sporo usvajalo najnovije tehnološke trendove. Jedan od razloga je to da organizacije ne nadograđuju svoje sisteme toliko redovno koliko nadograđuju ostale tehnologije kao što su mobilni telefoni. Prema Gaoping Xiaou, direktoru prodaje za azijsko-pacifičko tržište u AMAG Technologyju, tradicionalna kontrola pristupa i dalje zaostaje deset godina za ostalim sektorima. Uprkos tome, on smatra da će podizanje svijesti o sigurnosnim prednostima novijih tehnologija dovesti do toga da tržište u 2019. godini bude otvorenije za njih. “Nove tehnologije imaju strožije regulative i mislim da će kod ljudi u narednih 12 do 18 mjeseci doći do velikog rasta razumijevanja da postoji rizik prilikom korištenja starijih platformi, kao što su beskontaktne kartice ili Mifare CSN kartice na kritičnim lokacijama, te da je potrebna nadogradnja tehnologije kako bi se omogućilo sigurno okruženje”, kaže on.
Više bežičnih brava
Direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Identiv Jason Spielfogel u ovoj godini očekuje veću upotrebu bežičnih brava: “Ne samo da su bežične brave spoj čitača i brave u istom hardveru nego i lakoća kojom se mogu postaviti i pustiti u rad uveliko prevazilazi starije metode kablovskog instaliranja sistema kontrole pristupa.” On dodaje da se ugostiteljska industrija “preusmjerila na ovo prije nekoliko godina, a sada ubrzano slijede najveći komercijalni/industrijski segmenti”.
Francois Lasnier, viši potpredsjednik u oblasti upravljanja identitetima i kontrolom pristupa u Gemaltu, ističe korištenje kontrole pristupa zasnovane na identitetima i u fizičkoj i u digitalnoj sferi kao zanimljivu pojavu u 2019. godini. “Umjesto provjeravanja svake transakcije pojedinačno, globalne platforme kontrole pristupa koje preuzimaju informacije s različitih sistema za upravljanje identitetima te donose pametne odluke na osnovu globalnih pravila za pristup korištenjem informacija i u fizičkom i u digitalnom kontekstu je nešto što očekujemo u budućnosti”, kaže Lasnier. On očekuje da će integracija autentifikacije i upravljanja pristupom u narednih nekoliko godina uzeti maha. “Autentifikacija će morati biti uže integrisana u upravljanje kontrolom pristupa kako bi se postigao nivo upravljanja rizikom koji je potreban organizacijama, a i kako bi se za krajnje korisnike smanjilo opterećenje u vidu logiranja u različite aplikacije”, kaže on.
Prema Vinceu Wenosu, potpredsjedniku tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ostali zanimljivi trendovi u ovoj godini uključuju: dalje populariziranje mrežnih IP rješenja, koja predstavljaju izazov za tradicionalne RS-485 arhitekture, kontinuiranu potražnju za cloud rješenjima nauštrb tradicionalnih lokalnih rješenja, rastuću inteligenciju rubnih uređaja usljed napretka glede štednje energije i energetski efikasnijeg računarstva, zatim pristup putem mobilnih uređaja i njegovu sposobnost da potakne dalju konvergenciju fizičke (tehničke) i logičke sigurnosti, kao i uključivanje naprednog mašinskog učenja i AI-ja te biometrije.
Prelazak s kartica na mobilne uređaje
Konsenzus među kompanijama u ovoj industriji je to da će u 2019. godini mobilni pristup imati centralnu ulogu. Tehnologije poput Bluetootha i PIR-a se sve više ugrađuju u čitače, omogućavajući korisnicima da svoje telefone drže u džepovima i ulaze u objekte tako što će naprosto mahnuti rukom pored čitača. IHS Markit narednih pet godina očekuje veliki rast tržišta mobilnog pristupa te procjenjuje se da će do 2022. godine imati objedinjenu godišnju stopu rasta od preko 100 posto. Dalje, predviđa se da će otprilike 20 posto trenutno instaliranih čitača za kontrolu pristupa do 2022. dobiti podršku za pristup putem mobilnih uređaja. “Iako će okruženja s najvišim nivoom sigurnosti nastaviti koristiti kartice kao dio svog višefaktorskog sistema akreditiva, u komercijalnim, industrijskim i stambenim vertikalama doći će do prebacivanja s kartica na pametne telefone kao primarne akreditive”, kaže Jason Spielfogel, direktor upravljanja proizvodima u Identivu.
Richard Huison, menadžer za Veliku Britaniju i Evropu u Gallagher Securityju, kaže da se na pristup pomoću mobilnih uređaja više ne gleda kao na običnu novotariju te da postaje popularniji zbog praktičnosti i dodatne sigurnosti. On dodaje da mobilni pristup ima neosporive prednosti, kao što je činjenica da se može koristiti na više lokacija te da se akreditivi mogu slati preko interneta. “To je od velike koristi za kupca kada je riječ o administriranju. Time se izbjegava štampanje svih silnih kartica te njihovo katalogiziranje i praćenje nalaze li se kod prave osobe.” Francois Lasnier iz Gemalta kaže da su telefoni postali centralna tačka interakcije ne samo u pogledu identificiranja i autentifikacije korisnika nego bi i glede iniciranja pristupnih zahtjeva (fizičkih ili digitalnih) bilo lakše razviti globalna pristupna pravila te donositi odluke o pristupu na osnovu cjelokupnog korisničkog kretanja.
Osim toga, Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa, kaže da je veći broj korisnika koji zahtijevaju mobilne aplikacije koje primaju notifikacije i video sa sistema kontrole pristupa radi provjere. U Gallagher Securityju vjeruju da pametni telefoni zbog svoje sveprisutnosti imaju značajnu prednost u odnosu na pristupne kartice. “Koliko ljudi će se vratiti kući ako shvate da su ostavili pristupnu karticu? Gotovo niko. Ali većina bi ako se sjeti da je ostavila mobilni telefon kod kuće. Ljudi koriste telefon za plaćanje karti za kino i rezervisanje mjesta u restoranu, pa zašto im ne bi omogućavao prolazak kroz vrata za što imaju dozvolu?”
Ovo mišljenje dijeli i Andrew Fulton, šef upravljanja proizvodima u oblasti kontrole pristupa u Vanderbiltu. “Mobilnu kontrolu pristupa sada sve više traže krajnji korisnici koji žele u svoje organizacije uključiti mobilne telefone s određenim nivoima pristupa. Mobilni telefon u današnjem svijetu predstavlja konstantu i normalno je za kompanije da to vide kao priliku da integrišu mobilni pristup u urede i različite nivoe pristupa”, kaže on. Direktor TDSi-ja John Davies kaže da, iako je mobilni pristup već raširen u stambenom sektoru, istraživanja pokazuju da neke velike organizacije već kupuju nove čitače kako bi se pripremile za mobilne identifikacijske tehnologije. Procjenjuje se da bi na čitače koji imaju podršku za mobilni pristup do 2020. godine moglo otpadati 10 posto prodatih čitača. Uprkos prednostima, postoje sektori za koje Huison smatra da neće prihvatiti mobilni pristup, kao što su britansko zdravstvo i lokalne vlasti, zbog zabrinutosti u vezi s “manjkom kontrole” nad akreditivima.
Balansiranje između prednosti i mana
Praktičnost je jedan od najvećih faktora koji potiču prelazak na ostvarivanje pristupa preko mobilnih uređaja. “Za mnoge je mnogo lakše sjetiti se svog mobilnog telefona nego bedža ili kartice. Tu je također i problem otpada, budući da plastika koja se koristi u izradi tih akreditiva može stvarati mnogo otpada – naročito ako se koristi u velikim količinama, kao što je slučaj u hotelskim okruženjima”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Druge prednosti uključuju gotovo instantno autoriziranje korisnika, brži i praktičniji pristup te niže ukupne troškove kada je u pitanju višefaktorska autentifikacija. “Autoriziranje akreditiva je naprednije, a cijena čitača je opala. To je potaknulo više kompanija da razmisle o mobilnom pristupu za buduće projekte. Smatramo da će se tehnologija mobilnog pristupa nastaviti popularizirati i preuzeti veći tržišni udio od tradicionalnih tehnologija”, kaže Rick Caruthers, predsjednik Galaxy Control Systemsa.
Iako je pristup pomoću mobilnih uređaja praktičan, treba uzeti u obzir i to hoće li podaci o aktivnostima biti pohranjeni na mobilnom uređaju ili cloud serveru. Gaoping Xiao dodaje da se mora imati u vidu i “cijena virtuelnih akreditiva u odnosu na kartice budući da troškovi implementacije mogu biti visoki kada su u pitanju rješenja pojedinih proizvođača”. Nancy Islas, predsjednica Maxxess Systemsa, kaže da, kako bi oni bili odgovarajuća zamjena za postojeće kartice i proximity čitače, brzina i kapacitet čitača s podrškom za mobilne akreditive moraju biti barem ekvivalentni onima u postojećim uređajima.
Xiao iz AMAG-a ističe da je jedan od izazova za uredska okruženja to što se još od zaposlenika zahtijevaju da nose bedž s fotografijom kako bi se razlikovali od ostalih radnika, posjetilaca i izvođača radova. Ipak, mobilni pristup u takvoj situaciji ima jednu očiglednu prednost – praktičan je, jer mnogi ljudi većinu vremena nose svoj pametni telefon, a takav pristup je sigurniji budući da su mobiteli obično zaštićeni lozinkom. Fulton iz Vanderbilta kaže da je još jedan izazov veliki broj različitih platformi za koje su ti programi razvijeni. “Ne nose svi istu vrstu telefona – ili čak uopće ne nose mobitel. Još jedna stvar koju treba imati u vidu je kako upravljati posjetiocima i izvođačima radova koji zahtijevaju kratkoročni ili dugoročni pristup objektu, kao i to kako se upravlja privatnošću. Tačnije, ukoliko zaposlenik koristi lični mobilni telefon za pristup, koliko poslodavac može pristupati tom telefonu ako se on koristi kao akreditiv. Svi ovi izazovi se moraju riješiti i o njima se mora raspravljati prije nego što kompanija može uvesti takvu vrstu rješenja.”
Problemi s računarskom sigurnosti također se moraju riješiti, budući da se briše linija između korištenja mobilnih telefona za posao i lične potrebe. Zahvaljujući ovome, mobilni uređaji će, prema potpredsjedniku Gemalta, najvjerovatnije postati primamljiva meta za napade. “Korisnici stoga moraju biti svjesniji kakve aplikacije instaliraju. Kompanije će posvetiti više resursa cjelovitoj sigurnosti pristupa pomoću mobilnih uređaja. Mobilni uređaji imaju neka sigurnosna ograničenja te će postati centralna meta hakerskih napada kako bude rasla njihova uloga u olakšavanju naše svakodnevice. Prema tome, sigurnosni mehanizmi za održavanje visokog nivoa povjerenja uz istovremeno posmatranje mobilnog telefona kao uređaja čija se sigurnost može narušiti (politika nultog povjerenja) postajat će sve važniji”, kaže Lasnier.
Nastavak integracije videa s kontrolom pristupa
Integracija videa s kontrolom pristupa je proces koji traje godinama, a kompanije vjeruju da će se nastaviti. “Integracija će generalno biti od ključne važnosti za proizvođače proizvoda za kontrolu pristupa i videonadzor. Prelazak na video integrisan s kontrolom pristupa logičan je nastavak ovog trenda i proizvođači kod kojih to predstavlja ključni dio ponude bit će uspješniji nego oni kod kojih to nije slučaj”, kaže Andrew Fulton iz Vanderbilta. Predsjednica Maxxess Systemsa Nancy Islas kaže: “Bilo koja organizacija s NoC-om ili SoC-om odmah će iskusiti prednosti spajanja svih ključnih nadzornih sistema, kontrole pristupa, sigurnosnih sistema i dvosmjerne komunikacije u okviru jedinstvene platforme. Takav visok nivo integracije omogućava upravljanje sigurnošću i operacijama uz potpuni pregled situacije, omogućavajući (organizacijama) da koordiniraju aktivnosti interventnih timova i ljudi koje štite, zajedno s informacijama koje trebaju znati u hitnim situacijama.” Rick Caruthers kaže da profesionalci sve više traže veći nivo integracije sistema kako bi konsolidirali operacije i uvezali prethodno razdvojene mogućnosti sistema u jednu jedinstvenu platformu. “Galaxy Systems proteklih nekoliko godina podržava VMS integraciju i nastavit ćemo se širiti uz pomoć novih integracijskih partnera kako se budu pojavljivali”, dodaje on.
Iz Identiva kažu da video predstavlja jednostavan način da se vizuelno verifikuje događaj u kontroli pristupa, ali i da kontrola pristupa daje dodatne podatke koji se mogu koristiti u istragama u okviru nadzora. “Preduslov za takvu integraciju zapravo zavisi od toga kako krajnji korisnik koristi svoje sisteme, ali kad god su kamere smještene u blizini uređaja za kontrolu pristupa, njihovo neintegrisanje je gubitak investicije. A kada se jednom integrišu, one omogućavaju izuzetno brzu verifikaciju događaja te potvrdu ispravnih/pogrešnih praksi”, kaže on. Prema Vinceu Wenosu iz Allegiona, iako će i snimljeni video i prijenos uživo i dalje biti od koristi, rješenja koja mogu koristiti slike za poboljšavanje sigurnosti – naprimjer, za prepoznavanje lica u videu – najvjerovatnije će biti najpopularnija. Iz Vanderbilta kažu da rješenja koja nude i kontrolu pristupa i upravljanje videom u cloud formatu koriste mala i srednje velika preduzeća zbog cijene i ponuđenih usluga. On dodaje da druge vertikale koje bi mogle imati koristi od videointegracije su one u kojima je video bio kritična komponenta za kontrolu pristupa, kao što su zdravstvo, edukacija, finansijske usluge, visoko obrazovanje, kasina i ugostiteljska industrija. Regionalni menadžer Gallagher Securityja Richard Huison smatra da integraciju videonadzora s kontrolom pristupa više potiču proizvođači i dobavljači koji se žele istaknuti po svojoj ponudi nego stvarne potrebe tržišta. Umjesto da bude neophodna za svaku vrstu upotrebe, on vjeruje da integracija videonadzora s kontrolom pristupa treba biti zasnovana na pojedinačnim potrebama.
Širenje beskontaktne biometrijske kontrole pristupa
Očekuje se da će uloga beskontaktne biometrije nastaviti rasti, djelomično zahvaljujući naprednijoj i preciznijoj tehnologiji. Prema procjenama MarketsandMarketsa, vrijednost globalnog tržišta biometrijskih sistema će do 2023. godine dostići 41,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 20 posto. Slično tome kako se za analitiku očekivalo da će biti ključni trend više od decenije, za predviđeni eksplozivni rast biometrije govorilo se da “samo što nije”. Međutim, danas je veliki tehnološki napredak smanjio cijenu i poboljšao performanse praktično svih biometrijskih uređaja, što olakšava usvajanje te tehnologije. “U kombinaciji s promjenom u pogledu korisničkog prihvatanja mobilne biometrije radi kontrole pristupa i elektronskog plaćanja, taj napredak će potaknuti dalje uvođenje biometrijskih rješenja”, kaže Vince Wenos iz Allegiona. Direktor upravljanja proizvodima u Identivu Jason Spielfogel kaže da je kreiranje sistema kontrole pristupa koji ne zahtijeva specifičnu angažovanost korisnika oduvijek bilo Ahilova peta beskontaktnih biometrijskih sistema. Razlog je to što takvi sistemi generalno zahtijevaju od osobe da bude na tačno određenom mjestu i/ili gleda u određeno mjesto kako bi je sistem prepoznao i autentificirao. Međutim, kako tehnologije koje mogu prepoznati šarenicu oka ili lice pod kosim uglovima postaju bolje, tako se prevazilaze i te prepreke. “Kada se kombinuju sa sistemima dizajniranim da spriječe skrivanje osoba jedne iza druge, ova tehnologija ima potencijal da revolucionizira kontrolne tačke”, kaže Spielfogel.
Nove tehnologije u praktičnoj primjeni
Gemalto je nedavno s jednom od vodećih aviokompanija najavio zajednički pilot-program kako bi implementirao biometrijsko ukrcavanje. “Test će potvrditi da se potrebe i očekivanja putnika mogu ispuniti korištenjem prepoznavanja lica nauštrb tradicionalne karte, a uz zadovoljavanje pasoških pravila Službe za carinu i graničnu zaštitu SAD-a”, kaže Lasnier iz Gemalta. U Allegionu ističu da državni sektor i javna zaštita više neće biti primarne vertikale koje koriste biometrijske tehnologije te da će u obrazovanju i zdravstvu doći do veće upotrebe kontrole pristupa. “Primjene u zdravstvu će najvjerovatnije uključivati neprekinut protok ljudstva, koji poboljšava iskorištavanje osoblja i zadovoljstvo pacijenata, zatim čišći rad uz beskontaktnu kontrolu pristupa te verifikovanje identiteta za pristup podacima pacijenata i drugim podacima. Kompanije bi također mogle umnogome povećati korištenje biometrije u kontroli pristupa, pri čemu će, prema Spiceworksu, potencijalno 90 posto njih koristiti tu tehnologiju do 2020. godine”, kaže Wenos.
Direktor TDSi-ja John Davies kaže da su građevinske zone bile dobar primjer toga na koji bi način biometrijska kontrola pristupa mogla biti korisna. U takvom okruženju za radnike je bilo daleko praktičnije da koriste sistem za prepoznavanje lica ili vena u dlanu budući da bi nošenje kartice moglo biti nepraktično, a otisak prsta bi se možda teško očitavao zbog loših uslova kojima su izložene ruke radnika. Takav sistem bi također bio pogodan i za sportske dvorane ili stadione, gdje profesionalni igrači moraju ostvariti pristup privatnim prostorima bez džepova ili torbi u kojima bi nosili akreditive. Ipak, postoje prepreke za usvajanje. Richard Huison ističe povećanu svijest o privatnosti podataka nakon što je GDPR stupio na snagu. On kaže da su ljudi bili zabrinuti da ih vlast snima te da nisu znali šta država može uraditi s tim snimcima: “Ali na kraju će to zbog praktičnosti biti rastući trend, a tehnologija će biti naprednija kako bi to olakšala, zajedno s educiranjem javnosti radi eliminisanja straha.”
Prepoznavanje lica kao faktor rasta
Uprkos početnom skepticizmu korisnika, veća prisutnost tehnologije za prepoznavanje lica utabala je put za njenu upotrebu u kontroli pristupa u vidu beskontaktne biometrije. Nancy Islas ističe da je implementacija prepoznavanja lica u pametnim telefonima umnogome ublažila krivulju učenja potrebnog za njeno korištenje. Ono je sada uveliko prihvaćena u javnosti, što će dodatno ubrzati upotrebu prepoznavanja lica u većem broju okruženja. Prema izvještaju MarketsandMarketsa, očekuje se da će vrijednost globalnog tržišta prepoznavanja lica do 2022. dostići gotovo 7,8 milijardi dolara, uz objedinjenu godišnju stopu rasta od 13,9 posto. Rast se pripisuje većoj potrebi za naprednijim nadzorom i nadgledanjem javnih prostora te povećanju korištenja te tehnologije u sektorima kao što je državni. Andrew Fulton ističe da su korisnici, slično kao u slučaju mobilnih akreditiva, željeli fleksibilnost u kontroli pristupa. Biometrijski čitači su im mogli pomoći u tome, uz istovremeno omogućavanje dodatnog nivoa sigurnosti za zaštitu organizacije. Iako se nove tehnologije stalno stavljaju u prvi plan, najpopularniji biometrijski sistemi su generalno najrašireniji i najpraktičniji, naprimjer prepoznavanje lica i šarenice oka.
“Vidimo da su se čitači lica proteklih nekoliko godina ubrzano razvijali, a mnogi kupci ih počinju koristiti umjesto čitača otisaka prstiju ili geometrije šaka zato što su praktičniji i vrlo sigurni. Također, mogu imati kapacitet i za 10.000 obrazaca lica kako bi se ispunila potreba za velikim brojem ljudi potrebnim u određenim okruženjima”, kaže Gaoping Xiao, direktor prodaje u AMAG Technologyju. Tehnologija prepoznavanja lica je tokom godina znatno naprednija te je sada preciznija nego prepoznavanje šarenice oka, kaže Richard Huison. “Prepoznavanje lica efikasno je usvojeno u kontrolisanim situacijama kao što je pasoška kontrola na aerodromima”, kaže on. Međutim, ističe da čak i u strogo kontrolisanim okruženjima poput pasoške kontrole procent prepoznavanja nije bio idealan. “Imamo dodatni problem ograničenja vidnog polja kamere, koja ne može snimiti određene ljude. Ja sam viši od dva metra i ne mogu pronaći kameru koja je smještena dovoljno visoko da me snimi, dok su neki ljudi u kolicima ispod 1,2 metra”, dodaje on.
Vince Wenos, potpredsjednik u oblasti globalne tehnologije i inžinjeringa u Allegionu, ističe da ulaganje u prepoznavanje lica značajno raste, posebno u Kini, budući da kompanije vide kombinaciju prepoznavanja lica i vještačke inteligencije kao značajan faktor na tržištu. “Izvještaji pokazuju da su protekle dvije godine ulaganja u biometriju prešla četiri milijarde dolara, pri čemu otprilike polovina otpada na kineske kompanije za prepoznavanje lica”, kaže on.
Više clouda i svijesti o cyber sigurnosti
Očekuje se da će u toku ove godine popularizirati cloud rješenja za kontrolu pristupa i upravljanje videom, pri čemu kompanije ističu veću želju među krajnjim korisnicima da prihvate cloud proizvode. Iako većina korisnika i dalje želi ulagati u tradicionalnija rješenja za kontrolu pristupa, prednosti oblaka, kao što su brža instalacija, automatske softverske nadogradnje, fleksibilnost i mobilnost, udaljeni servisi i bolja računarska sigurnost, potiču korisnike da pređu na njega. “Očekujemo da će u ovoj godini doći do velikog rasta u oblasti cloud kontrole pristupa, budući da ona otvara nove mogućnosti zarade za pružaoce usluga, kao i priliku za brojna mala i srednje velika preduzeća da na ekonomičan način implementiraju napredne mogućnosti kontrole pristupa. Kao rezultat toga, cloud rješenja za kontrolu pristupa će se nastaviti razvijati, uz nove mogućnosti i integracije u 2019. godini”, kaže Rick Caruthers.
Jason Spielfogel iz Identiva kaže da je prebacivanje kontrole i upravljanja sistemom kontrole pristupa u oblak logično iz više razloga, uključujući bolje upravljanje i kontrolu te veću sigurnost. “To također omogućava sistemima kontrole pristupa gotovo neograničenu prilagodljivost neopterećenu zahtjevom dodatnih panela u slučaju lokalne implementacije sistema. Trenutna situacija se zasniva na hibridnom pristupu, uz cloud kao primarni mozak sistema i lokalni backup. Kako proizvođači sistema kontrole pristupa budu nastavljali prebacivati funkcije sistema na rubne uređaje (bridgeve i čitače), to će cloud učiniti još atraktivnijom opcijom za kontrolu pristupa”, kaže Spielfogel.
IHS Markit očekuje da će se tržišna zarada industrije kontrole pristupa kao servisa do 2022. godine (ACaaS) povećati na 950 miliona dolara te da će mala i srednje velika preduzeća predvoditi usvajanje ACaaS-a. Na te kompanije je u 2017. godini otpadalo 21 posto zarade na tom tržištu. “Izmještanje kontrole pristupa u oblak krajnjim korisnicima pruža veću sigurnost, ali bez potrebe da ulažu u skupu IT infrastrukturu. Kontrola pristupa kao servis je brzorastući segment tržišta za male i srednje velike projekte (do 50 vrata). Međutim, djeluje da to još neće zaživjeti u većim projektima”, kaže direktor TDSi-ja. “Zanimljivo je da bismo uz kontrolu pristupa kao servis, koja predstavlja novu paradigmu za pružaoce usluga, mogli vidjeti i nove firme koje ulaze na tržište kao rezultat toga. Novi igrači znače veću konkurenciju, tako da će biti interesantno vidjeti kako će tržište reagovati i kako će pružaoci usluga prevazići nove izazove”, dodaje Davies.
S obzirom na to da se očekuje prelazak kontrole pristupa na cloud i IP tehnologiju, pitanje računarske sigurnost postaje važna stvar koju treba imati u vidu. Svijest o računarskoj sigurnosti bila je glavni faktor koji je poticao tehnološki razvoj u oblasti kontrole pristupa, smatraju u Gallagher Securityju. To je bilo usko povezano sa GDPR-om i djelomično s mobilnim akreditivima. Ali, Huison naglašava da je cyber sigurnost veliki problem te da su ga svjesni ljudi na sve većim nivoima. “U multinacionalnim kompanijama, specifičnim vertikalama kao što su bankarstvo te velikim korporacijama žele se pridržavati raznih državnih standarda te biti sigurni da ‘šta god je to što se ubacuje u moju mrežu’ neće olakšati hakerima ostvarivanje pristupa preko sistema za kontrolu pristupa ili videonadzor”, kaže on. Kada je riječ o malim i srednje velikim firmama, koje imaju manje znanja, stručnosti i resursa, Huison vjeruje da korisnici moraju biti uvjereni u sigurnost svoje mreže, kao i u to da li je njihova sigurnosna investicija spremna za buduće izazove i hoće li dugoročno biti “cyber sigurna”.
