3 Maja, 2026
image
Home Blog Left SidebarPage 87

Konica Minolta: Zaštita ljudi i okoliša uz inteligentnu video tehnologiju

MOBOTIX M73 nova je generacija termalnih kamera s naprednom modularnom tehnologijom i EN 54-10 certifikatom za detekciju požara, što je čini idealnom za primjenu u opasnim okruženjima. Ova kamera postiže izvanrednu osjetljivost i, zahvaljujući VGA termalnim senzorima, precizno detektira detalje, pokriva široko područje i bilježi temperaturne razlike na velikim udaljenostima

Piše: Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju, Konica Minolta; E-mail: Vito.Lalic@konicaminolta.hr

Gospodarenje otpadom i reciklaža odavno su postali ključna industrija. Prema prognozama, očekuje se globalni rast ovog sektora u srednjoročnom razdoblju. Različiti materijali, rasuti tereti, opasne i reciklirajuće sirovine moraju se deponirati, sortirati, razdvajati, obrađivati, skladištiti i reciklirati. Tijekom tih procesa, tvrtke – bilo da je riječ o odlagalištima, spalionicama, reciklažnim centrima, pogonima za preradu ili internim punktovima za gospodarenje otpadom – suočavaju se s brojnim opasnostima i rizicima. MOBOTIX je već dokazao mnogim tvrtkama iz sektora gospodarenja otpadom i reciklaže kako inteligentna videotehnologija štiti ljude i okoliš, povećava sigurnost operacija i sprječava različite vrste šteta. Kompanija oduvijek podržava upravljanje krajem životnog ciklusa proizvoda, tj. razmatranje cijelog životnog vijeka proizvoda, te nastavlja poticati takve inicijative. Rješenja koja dodatno optimiziraju kružno gospodarstvo savršeno se uklapaju u tu korporativnu strategiju.

Zaštita od požara s EN 54-10 certifikatom

Različiti materijali koji se susreću u industriji gospodarenja otpadom mogu kemijski reagirati, čime predstavljaju rizik. Otpad pohranjen u velikim halama ili na otvorenim prostorima može izazvati požare zbog okolišnih i vremenskih utjecaja, npr. organski otpad zbog procesa fermentacije može izazvati ozbiljnu štetu. Električni otpad i korištene baterije dodatno povećavaju rizik. Stalni nadzor u takvim uvjetima ključan je, a MOBOTIX sada nudi rješenje certificirano prema EN 54-10 standardu. MOBOTIX M73 nova je generacija termalnih kamera s naprednom modularnom tehnologijom i EN 54-10 certifikatom za detekciju požara, što je čini idealnom za primjenu u opasnim okruženjima. Ova kamera postiže izvanrednu osjetljivost i, zahvaljujući VGA termalnim senzorima, precizno detektira detalje, pokriva široko područje i bilježi temperaturne razlike na velikim udaljenostima.

Termalne radiometrijske (TR) kamere MOBOTIX-a s kalibriranim termalnim senzorima mjere toplinsko zračenje na cijelom području slike i pokreću tzv. događaj kada se prekorače granične vrijednosti. To može biti alarm, mrežna poruka ili izravno pokretanje sustava za gašenje požara. Napredna MOBOTIX video tehnologija na taj način prepoznaje izvore požara hvatajući ključne temperaturne pragove prije nego što požar izbije. Na taj način učinkovito sprječava širenje požara, a u nekim slučajevima i potpuno eliminira mogućnost njegova nastanka.

Zaštita perimetra i sigurnost na radu

Otpad, posebice reciklirajuće sirovine, danas ima značajnu vrijednost koja privlači kradljivce. Stoga odlagališta i sabirni punktovi moraju biti cjelodnevno čuvani i osigurani kako bi se spriječile krađe. Također, na područjima gospodarenja otpadom moraju se strogo poštivati sigurnosni propisi za zaposlenike i posjetitelje.

Tamo gdje su se nekada koristili sigurnosno-nadzorni timovi, MOBOTIX sada nudi pouzdano i ekonomično rješenje – videosustave za zaštitu perimetra koji pomažu u otkrivanju uljeza, danju i noću, u svim vremenskim uvjetima. Inteligentna videorješenja također pridonose zaštiti na radu. Na primjer, kamere mogu prepoznati jesu li zaposlenici nosili kacige ili zaštitne prsluke i automatski izdati odgovarajuće obavijesti.

Nadzor prometa i razine popunjenosti

Videonadzorna rješenja mogu poboljšati i poslovne procese, čime se povećava ekonomičnost poslovanja. Inteligentna videoanaliza može automatski prepoznati razine popunjenosti silosa ili kontejnera, smanjujući opterećenje zaposlenika i pružajući korisne informacije za optimizaciju prostora (npr. kada neka područja nisu potpuno iskorištena). Kontrola pristupa i dokumentacija vozila također se mogu pojednostaviti i optimizirati putem automatskog prepoznavanja registarskih oznaka.

Otpornost i pouzdanost MOBOTIX sustava

Uvjeti u industriji gospodarenja otpadom izuzetno su zahtjevni. Prašina, prljavština, nepovoljni vremenski uvjeti i promjenjivi uvjeti osvjetljenja zahtijevaju izuzetno robusne i pouzdane videosustave. Kućišta MOBOTIX kamera pružaju zaštitu od vlage, korozije i zagađivača, dok modularna platforma MOBOTIX 7 osigurava vrhunsku otpornost i prilagodljivost u svim uvjetima. Kamera ima certifikate IP66, NEMA 4X i IK07, što osigurava otpornost na vlagu, udarce i druge vanjske utjecaje. Termalni raspon kamere od -40°C do 50°C omogućava nadzor i detekciju opasnosti čak i u ekstremnim uvjetima, dok WDR raspon do 120 dB osigurava jasnoću slike u različitim svjetlosnim uvjetima. Visokoosjetljiva optika, termalni senzori i inteligentne aplikacije savladavaju i najzahtjevnije optičke uvjete.

Alarm Automatika: Aplikacija za integraciju videonadzora i videointerfona

Sigurnost je danas ključna za svaki stambeni i poslovni prostor, a DVC rješenja upravo pružaju vrhunski nivo zaštite uz jednostavno i centralizirano upravljanje. Novi proizvodi iz DVC obitelji sada omogućuju laku integraciju sigurnosnih sustava, čime dodatno povećavaju sigurnost

Piše: Siniša Lončar, referent marketinga veleprodaje, Alarm automatika; E-mail: sinisa.loncar@alarmautomatika.com

Alarm automatika, poznata po stručnosti u sektoru tehničke zaštite, integrirala je visokokvalitetne videonadzorne kamere i videointerfone u jedinstven sigurnosni sustav koji olakšava svakodnevno korištenje.

Osnovno rješenje sastoji se od vanjske pozivne jedinice s jednom tipkom te vanjske i unutarnje videointerfonske jedinice. Po potrebi, sustav se može proširiti bežičnim zvonom i povezati s DVC kamerama i snimačima. Instalacija je jednostavna, a uređaji se povezuju putem jedinstvene aplikacije, čime se optimizira kontrola sigurnosnih postavki, pregled uživo i upravljanje pristupom. Zahvaljujući naprednim funkcijama i mogućnosti pohrane snimki izravno na snimače, DVC sustavi idealno su rješenje za modernu sigurnost. Uređaji besprijekorno funkcioniraju unutar jedinstvenog sustava, a funkcije se međusobno dopunjuju. Sustav omogućuje i naprednu analitiku, uključujući prepoznavanje lica, a rješenje se može prilagoditi različitim vrstama objekata.

Vanjska pozivna jedinica

DVC DVN-F2230CWL vanjska pozivna jedinica s jednom tipkom (doorbell) dizajnirana je za povećanje sigurnosti stambenih objekata. Omogućuje jasne snimke zahvaljujući ugrađenim bijelim i IR LED-icama te dvosmjernu komunikaciju putem mobilne aplikacije. Jedinica je kompatibilna s DVC snimačem, čime su omogućene funkcije snimanja i prepoznavanja lica, pa korisnici uvijek znaju tko im je pred vratima.

Vanjska interfonska jedinica

DVC DVN-D223W vanjska interfonska jedinica idealna je za poslovne i stambene zgrade. S visokokvalitetnom kamerom rezolucije 2 MP i podrškom za H.265 kompresiju, omogućuje napredno prepoznavanje lica za kontrolu pristupa, uz zaštitu od lažnih pokušaja prepoznavanja (anti-spoofing). Podržava Wiegand protokol za povezivanje s naprednim sustavima kontrole pristupa, a izdržljiva je (IP67 zaštita) i otporna na udarce (IK04), čime osigurava besprijekorno funkcioniranje u svim uvjetima.

Unutarnja interfonska jedinica i bežično zvono

DVC DVN-M27W unutarnja jedinica omogućuje centralizirano upravljanje sigurnosnim sustavom s naprednim funkcijama, uključujući pregled uživo sa četiri kamere na 7-inčnom IPS ekranu (rezolucija 1024×600), dvosmjernu komunikaciju i personalizaciju alarma, poput funkcije “Ne ometaj”. Također, omogućuje bežično (Wi-Fi) povezivanje za fleksibilniju instalaciju te podržava do osam alarmnih zona, što omogućuje povezivanje sa senzorima poput detektora pokreta ili dima. Po potrebi, sustav se može proširiti DVC DVN-SP bežičnim zvonom za veću fleksibilnost. Zvuk i glasnoća zvona mogu se podešavati, a postavljanje je brzo i jednostavno jer nisu potrebni kabeli. 

Inovativne funkcije za višu sigurnost

Pametna analitika ugrađena u vanjske jedinice (doorbell i interfon) omogućuje napredne funkcije prepoznavanja lica uz daljinsko praćenje. Ove jedinice mogu biti i dio šireg videonadzornog sustava i koristiti se kao dodatne kamere, s mogućnošću pohrane snimki na snimače. Za više informacija o novim DVC proizvodima obratite se lokalnom uredu Alarm automatike ili posjetite njihov B2B portal.

CARUK webinar: Menadžment rizikom 2025 – “Razmišljanje u Tetrisu”

U četvrtak, 20. februara, od 18:00 do 19:00 održat će se sesija sa dr. Zoranom Kekovićem, nacionalno i međunarodno priznatim autoritetom u upravljanju rizicima i krizama koji je dao značajan doprinos korporativnoj i javnoj sigurnosti i otpornosti.

“Thinking in Tetris” je kreativan i intrigantan koncept koji sugeriše prilagodljivost, strategiju i efikasnost kao neke od ključnih aspekata upravljanja rizicima.

Teme webinara: Zašto su ljudi skloni precijeniti rizike, a potcijeniti šanse? Na koji način pojedinci i organizacije mogu efikasno upravljati procesima donošenja odluka kako bi odgovorili na najnovije trendove rizika u svom okruženju? Da li je moguće pronaći ravnotežu između sigurnosti i inovacija, uz očuvanje utjecaja ljudskog faktora u donošenju odluka? Kako uskladiti modernizaciju s operativnom sposobnošću i osigurati brze reakcije u kriznim situacijama? Može li AI biti alat koji samo podržava, a ne zamjenjuje ljude u donošenju odluka?

Na temelju realnih scenarija i naučenih lekcija, raspravljat će se o ovim temama na način prilagođen širokoj publici – od studenata i istraživača do praktičara i donosilaca odluka, kako u javnom tako i u korporativnom sektoru.

S istaknutom ekspertizom u upravljanju rizicima i kriznim situacijama, kao i strategijama sigurnosti i otpornosti kritične infrastrukture, kao predsjednik Centra za analizu rizika i upravljanje kriznim situacijama (CARUK) dr. Keković unosi originalne ideje u ovu raspravu.

Ne propustite priliku da čujete ključne uvide jednog od najutjecajnijih glasova u upravljanju rizicima i krizama.

Pridružite se Zoom sastanku

https://us06web.zoom.us/j/87626009590?pwd=gJW2SUsT2fiBkPhXA3ok1gVhbAP1FD.1

Meeting ID: 876 2600 9590

Passcode: 978947

CREAPLUS postao distributer Coro AI cyber sigurnosne platforme na Zapadnom Balkanu

CREAPLUS, jedan od vodećih ponuđača sveobuhvatnih IT i cyber sigurnosnih rješenja i usluga u Sloveniji i regiji, potpisao je ugovor s kompanijom Coro o distribuciji istoimene platforme za kibernetičku sigurnost u zemljama Zapadnog Balkana.

Nudeći Coro platformu, CREAPLUS želi ojačati cyber sigurnost mikro, malih i srednjih preduzeća, koja su najranjivija grupa u kibernetičkom prostoru. Rješenja koja nudi ova platforma prvenstveno će koristiti regionalnim pružaocima usluga cyber sigurnosti u segmentu mikro, malih i srednjih poduzeća, odnosno provajderima čiji su operativni i poslovni rezultati direktno povezani s korištenjem pristupačnih, efikasnih i visokoproduktivnih rješenja za njihove sigurnosne operativne centre.

“Stanje kibernetičke sigurnosti u segmentu mikro, malih i srednjih preduzeća je zabrinjavajuće. Kako pokazuju globalni trendovi i izvještaji lokalnih centara za cyber sigurnost, cyber kriminalci ciljaju upravo ovaj segment poslovanja, gdje je lakše zaraditi novac raznim oblicima napada, od prevare i iznude do krađe identiteta i drugih osjetljivih podataka”, rekao je izvršni direktor CREAPLUS-a Mitja Trampuž.

S Coro platformom pružaoci usluga regionalnih sigurnosnih operativnih centara moći će ponuditi prilagođene i cjenovno pristupačne upravljane usluge kibernetičke sigurnosti. Nadalje, jednostavnost korištenja Coro platforme i automatizirani AI procesi čine je idealnim rješenjem za pružaoce usluga kibernetičke sigurnosti koji opslužuju tržišta s ozbiljnim nedostatkom osoblja i potrebom da se osigura maksimalna produktivnost zbog pritiska troškova.

Prema Trampuževim riječima, Coroove tehnologije su praktično jedine koje su osmišljene od temelja imajući na umu mikro, mala i srednja poduzeća.

“Ovo je specifična grupa korisnika kod koje cyber zaštita treba biti kvalitetna i sveobuhvatna, ali jednostavna i pristupačna. Coro je odgovor na izazove s kojima se suočavaju pružatelji usluga upravljane cyber sigurnosti u ovom segmentu tržišta koji traže najefikasnija tehnološka rješenja za svoje sigurnosne operativne centre”, dodao je Trampuž.

“Oduševljeni smo partnerstvom sa CREAPLUS-om kako bismo Coro cyber sigurnosnu platformu ponudili na tržištu Zapadnog Balkana. Ova saradnja u skladu je s našom misijom da osiguramo pristupačnu, sveobuhvatnu i automatiziranu cyber sigurnost za mala i srednja preduzeća i pružaoce upravljanih usluga na tržištima s nedostatkom usluga. CREAPLUS ima snažno regionalno prisustvo i duboku stručnost u IT sigurnosti, što ih čini savršenim partnerom za proširenje našeg dosega i pružanje pomoći preduzećima u regiji da ostanu zaštićena od evoluirajućih kibernetičkih prijetnji. Radujemo se zajedničkom radu na osnaživanju malih IT timova i poboljšanju sigurnosnih operacija u cijelom regionu”, rekao je Piers Morgan, viši potpredsjednik i generalni direktor Coroa za EMEA regiju.

Uz Coro platformu, IT timovi i ponuđači usluga kibernetičke sigurnosti mogu na jednom mjestu pružiti sveobuhvatnu i jednostavnu upravljanu kibernetičku zaštitu. Coro platforma omogućava organizacijama da se lako brane od zlonamjernog softvera, ransomwarea, krađe identiteta, curenja podataka, mrežnih prijetnji, prijetnji iznutra i prijetnji putem e-maila svim uređajima, korisnicima, mrežama i aplikacijama u oblaku.

Coro

Coro, platforma za mala i srednja preduzeća, revolucionirala je kibernetičku sigurnost uvođenjem prve modularne platforme za cyber sigurnost 2023. godine. Coro platforma automatski otkriva i otklanja mnoge sigurnosne prijetnje s kojima se suočavaju današnje distribuirane kompanije, a da IT timovi ne moraju sami da brinu, istražuju ili rješavaju probleme. Drugu godinu zaredom rangirana je na Deloitte Technology Fast 500 listi. Coro je danas jedna od najbrže rastućih kompanija za cyber sigurnost u Sjevernoj Americi.

a&s Adria br.208

Da pucanj bude u prazno

Pucnjave u školama i na javnim mjestima postale su sve češći problem u zemljama regije i ozbiljan izazov za sigurnost i socijalnu stabilnost. Ono što je nekada bilo gotovo isključivo vezano za “zapadne zemlje” postalo je alarmantan trend i u našim gradovima. Nasilna praksa ne samo da stvara strah među građanima već izaziva i ozbiljna pitanja o tome kako su društvo i institucije uopće došli do ovog trenutka. Prevencija je morala biti prioritet, jer samo aktivnim djelovanjem prije nego što se tragedija dogodi mogu se spriječiti još veće posljedice.

Iako je situacija krajnje ozbiljna, nije kasno za konkretne korake. Tehnologija nudi potencijalna rješenja kroz napredne sisteme praćenja i prevencije, koji bi mogli pomoći u smanjenju ovakvih tragičnih događaja, a upravo je jedno od njih i tema ovoga broja magazina a&s Adria. U ovom segmentu nametnuli su se sistemi za akustičnu detekciju pucnjave, koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi, a što je najbolje, zahvaljujući njima organi reda u roku od 60 sekundi dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome je li uključeno više napadača i koristi li se vatreno oružje velikog kapaciteta. Brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem.

Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva mjeri se sekundama, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja. Zato je ova tema izuzetno važna, ali i druge koje vas očekuju u ovome broju magazina.

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sigurnosti škola: Da li sigurnost ipak dolazi u hrvatske škole?

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora

Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr

 Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.

 Što donosi Protokol?

Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:

 Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.

 Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.

Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.

Protokol i sigurnosni elementi

Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.

Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.

 Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja

Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.

Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.

 Zaštitari u školama

Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.

Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.

Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.

 Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.

Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.

Radno mjesto zaštitara

Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.

Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.

Ide nabolje

Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.

Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.

Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.

Jesmo li, na kraju, sigurni?

Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.

Intervju: Verica Mileska Stefanoska, predsjednica Komore za privatnu zaštitu Sjeverne Makedonije

Privatna zaštita u Sjevernoj Makedoniji već je prepoznata kao partner javne sigurnosti. S ove distance, nakon petnaest godina na mjestu predsjednice Komore, održavanje te saradnje izgleda kao prirodna i logična stvar. Ipak, posebno sam se trudila da održim taj odnos na visokom profesionalnom nivou, uz punu otvorenost i podršku našeg sektora

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gđo. Mileska Stefanoska, petnaest godina uspješno vodite Komoru za privatnu zaštitu Sjeverne Makedonije. Šta su Vaše glavne odgovornosti kao predsjednice Komore?

Mileska Stefanoska: Komora za privatnu zaštitu, u skladu s propisima u Sjevernoj Makedoniji, javno je ovlaštena za organizovanje obuke, polaganje ispita i izdavanje dozvola za fizičku i tehničku zaštitu osobama koje namjeravaju da rade u privatnim sigurnosnim kompanijama, izdavanje službenih ličnih karata za privatnu zaštitu, organizovanje nadzora itd. U tom smislu, moja odgovornost je u domenu odgovarajuće organizacije i ostvarivanja ljudskih i materijalnih kapaciteta s ciljem efikasnog, blagovremenog i kvalitetnog izvršavanja javnih ovlaštenja.

Naravno, Komora ima funkciju da okuplja izvršioce s ciljem unapređenja struke, a da bismo ispunili tu odgovornost, organizujemo razne događaje radi unapređenja stručnosti i profesionalizma, upoznavanja s propisima, razmjene dobrih praksi, uspostavljanja saradnje s relevantnim zainteresovanim stranama itd. Privatna zaštita u Sjevernoj Makedoniji već je prepoznata kao partner javne sigurnosti, odnosno policije. Ovo je prvenstveno zbog sličnosti aktivnosti. No, moram istaći i posebno dobru saradnju s Ministarstvom unutrašnjih poslova. S ove distance, nakon petnaest godina na mjestu predsjednice Komore, održavanje te saradnje izgleda kao prirodna i logična stvar. Ipak, posebno sam se trudila da taj odnos održim na visokom profesionalnom nivou, uz punu otvorenost i podršku našeg sektora, jer samo na taj način možemo doprinijeti poboljšanju sigurnosti. Posebna aktivnost koju želim istaknuti je redovno organizovanje radnih sastanaka predstavnika zaštitarskih agencija i policijskih službenika iz svih sektora unutrašnjih poslova. Cilj tih sastanaka je direktno upoznavanje i povezivanje, otvoreno dijeljenje svakodnevnih problema i iznalaženje rješenja koja će unaprijediti rad kako sektora privatne zaštite tako i policije.

a&s Adria: Također vodite jednu zaštitarsku kompaniju. Kako je to iskustvo utjecalo na vaš rad na čelu Komore?

Mileska Stefanoska: Kroz rad u kompaniji i suočavanje s izazovima u obavljanju ove djelatnosti lično sam svjedočila aktuelnim dešavanjima, prepoznala sam koje su to potrebe i upoznata sam sa čitavim složenim spletom okolnosti u kojima posluje sektor privatne zaštite u našoj zemlji.

Ipak, primarno sam angažirana u Komori i sada sam isključivo fokusirana na kreiranje politika za industriju privatne zaštite, tako da je moje obaveze u kompaniji u potpunosti preuzeo moj sin Mario Mileski, koji radi i nastavlja dobre prakse koje sam uspostavila. Istovremeno, Mario radi na izgradnji sebe kao mladog preduzetnika u privatnom sektoru sigurnosti i na svoj način upravlja kompanijom, unoseći svjež i mladalački duh i energiju.

a&s Adria: Prošlo je 25 godina od donošenja makedonskog Zakona o privatnoj zaštiti, u čijem je kreiranju Komora igrala važnu ulogu. Smatrate li da Zakon prati potrebe tržišta privatne zaštite i da li je potrebno donijeti novi? Jeste li u međuvremenu radili na njegovim izmjenama i kojim?

Mileska Stefanoska: Naš zakon plod je saradnje i kompromisa između praktičara i zakonodavca, a istovremeno odražava i štiti interese svih zainteresovanih strana. Međutim, u proteklih više od deset godina od donošenja i primjene Zakona, prirodno je da je zbog dinamičnih promjena u sigurnosti, tehnološkog napretka, demografskih promjena, ekonomske i poslovne klime i drugih faktora neophodno pronaći odgovarajući mehanizam da se propisi prilagode realnosti. Radimo analize i imamo zapažanja o stanju i potrebama privatnog sektora sigurnosti u našoj zemlji te blisko sarađujemo s Ministarstvom unutrašnjih poslova, tako da je realno razmišljati o unapređenju rada privatne zaštite kroz adekvatnu regulativu.

a&s Adria: Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju zaštitarske kompanije u Sjevernoj Makedoniji?

Mileska Stefanoska: Sektor privatne zaštite u Sjevernoj Makedoniji suočava se s istim problemima kao i zemlje širom Evrope: nedostatkom radne snage, minimalnim cijenama usluge, problemima s javnim nabavkama i primjenom drugih zakonskih rješenja koja dotiču sferu privatne sigurnosti itd. Međutim, s obzirom na to da aktivno radim i pratim aktivnosti na međunarodnom nivou, izazovi su, generalno, uvijek isti ili slični kako u regiji tako i šire.

Aktivnosti Komore

a&s Adria: Osim rada na regulativama, koje su to još značajne aktivnosti koje je Komora realizirala u posljednjih nekoliko godina kako bi unaprijedila sektor privatne zaštite?

Mileska Stefanoska: Komora privatne zaštite, pored svojih zakonskih obaveza, mnogo energije ulaže u realizaciju različitih projekata i aktivnosti, uključujući neformalno obrazovanje, organizovanje sajmova i saradnju sa svim institucijama u sistemu. Projekti na kojima radimo u okviru evropskog programa Erasmus+ također su vrlo važni za sektor, jer uključuju razvijanje vještina radnika u privatnoj zaštiti vezanih za komunikaciju, suočavanje s profesionalnim stresom, osnovna ljudska prava i slobode, pravilno zapošljavanje i selekciju kadrova u sektoru, onboarding, osnove upravljanja, načine zadržavanja zaposlenih i uspješnosti u poslu te, uzimajući u obzir kompletnu djelatnost sektora i kompanija, za rad u skladu s pozitivnim zakonskim propisima u Republici Sjevernoj Makedoniji.

a&s Adria: Kako Komora sarađuje s vladinim i nevladinim organizacijama, fakultetima i institucijama s ciljem poboljšanja tržišta sigurnosti?

Mileska Stefanoska: Od samog osnivanja Komore svima nam je jasno da naš uspjeh, profesionalni rad i pravilno izvršavanje naših mandata moraju biti kontinuirani, a da bismo to postigli, potrebna je pravilna komunikacija, saradnja i koordinacija posebno s fakultetima i institucijama koje su direktno vezane za naš rad. U Bosni i Hercegovini ističem saradnju i zajedničke aktivnosti s Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koja je na visokom nivou, a u Sjevernoj Makedoniji s Institutom za bezbjednost, odbranu i mir pri Filozofskom fakultetu u Skoplju i Fakultetom za sigurnosne studije u Skoplju. Naši prijatelji istinski ulažu vrijeme i energiju i u potpunosti su posvećeni doprinosu našem cilju, a to je dalja profesionalizacija i unapređenje djelatnosti u svakom smislu te riječi. Organizujemo zajedničke konferencije, treninge i druge vidove unapređenja znanja. Studenti tih fakulteta obavljaju praksu u kompanijama za privatnu zaštitu itd.

a&s Adria: USAID-ov projekat koji se bavi rodnom ravnopravnošću u industriji privatne zaštite vaš je posljednji projekat. Kako je Komora uključena u taj projekat i šta su pokazali njegovi rezultati? Koje su, prema vašem mišljenju, glavne prepreke za postizanje rodne ravnopravnosti u industriji privatne zaštite?

Mileska Stefanoska: Komora već dugi niz godina ulaže u podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti i jačanju uloge i položaja žena u privatnoj zaštiti. Radna snaga u sektoru sigurnosti pretežno je muška na svim nivoima, ali treba napomenuti da je na operativnom nivou povećan broj žena. Nestali su stereotipi da sigurnosno osoblje treba biti muževno, krupno, snažno, sa zastrašujućom vanjštinom i krutim, odbrambenim pristupom. Pristup vještinama i kompetencijama potrebnim zaposlenima u privatnoj zaštiti se promijenio, pa je sasvim prirodno pronaći žene koje rade kao djelatnice sigurnosti na aerodromima, javnim događajima, školama, bolnicama, fabrikama i drugim poslovnim objektima.

Međutim, naše analize pokazuju da je zastupljenost žena na operativnom nivou oko 8%, dok je na rukovodećim pozicijama oko 15%. Upravo zbog takvih uslova smo u Komori pokrenuli projekat “Osnaživanje žena za liderstvo i upravljanje u privatnoj zaštiti”, koji su podržali USAID Makedonija i Strategic Development Consulting.

U okviru ovog projekta realizovan je niz aktivnosti. Šezdeset sigurnosnih kompanija usvojilo je Politiku rodne ravnopravnosti u privatnoj zaštiti i zalagat će se za: razvoj politika, mehanizama i alata koji podstiču jednak tretman pri zapošljavanju i napredovanju u karijeri, razvijanje pozitivne radne atmosfere u pravcu zaštite od rodno zasnovane diskriminacije, jednak pristup profesionalnom razvoju i obuci, pozitivne akcije u zapošljavanju i napredovanju u karijeri, balans između privatnog i profesionalnog života te jednaku platu za jednak rad. Pokrenuli smo proceduru za prijavu diskriminacije na radnom mjestu i uznemiravanje po osnovu spola i roda. Četrdeset žena zaposlenih u privatnim zaštitarskim kompanijama pohađalo je dvodnevni trening liderstva i menadžmenta za žene u privatnoj zaštiti.

U okviru projekta kreirali smo poseban program obuke koji je pokrivao: liderstvo i menadžment, upravljanje ljudskim resursima, komunikacijske vještine, rodnu ravnopravnost, ravnotežu između privatnog i profesionalnog života, finansijsku i digitalnu pismenost. Sva područja imaju posebne nastavne planove i programe namijenjene isključivo ženama zaposlenim u sigurnosti i razrađuju specifične aspekte rada, prepoznatljive uslove i situacije, s ciljem pružanja znanja koja nisu opšta, već ciljaju na neposredne potrebe tih žena. Naravno, pored predavanja osigurali smo i radne materijale, odnosno izradili Priručnik za rukovođenje i upravljanje, koji je besplatno dostupan svim polaznicama obuke, obogaćen primjerima, vježbama, realnim scenarijima itd.

U okviru projekta kreiran je poseban modul obuke o rodnoj ravnopravnosti za sve osobe koje su u postupku dobijanja licence za privatnu zaštitu. Ovim modulom obuke već smo prenijeli osnovna znanja o rodnoj ravnopravnosti na više od stotinu osoba, a do kraja marta 2025. planiramo da ovu kratku obuku pohađa još stotinjak ljudi. Na ovaj način vjerujemo da će potencijalni zaposleni u privatnim sigurnosnim kompanijama steći osnovna znanja o rodnoj ravnopravnosti i doprinijeti podizanju svijesti podjednako kod muškaraca i žena.

Rodna ravnopravnost u sektoru

a&s Adria: Imenovali ste i deset ambasadorica za rodnu ravnopravnost u ovom sektoru?

Mileska Stefanoska: Da, one će biti zadužene za podizanje svijesti o rodnoj ravnopravnosti u privatnim sigurnosnim kompanijama u kojima su zaposlene, zaštitu od diskriminacije po osnovu spola, razmjenu dobrih praksi, motivisanje zaposlenih, umrežavanje, podršku, mentorstvo itd. Ambasadorice rodne ravnopravnosti u privatnoj zaštiti u Sjevernoj Makedoniji su: Verica Mileska Stefanovska (MDN Security, Skoplje), Narta Begeti (Securitas M, Tetovo), Marija Trajkovska (Ecot Guard, Skoplje), Sanja Kermetchieva (Komora za privatnu zaštitu), Ivana Miteva (Perpetumobile, Skoplje), Marjana Čoleska (Piton, Ohrid), Elena Ilievska (Karpatija, Bitola), Maja Kafedzioska Chochegova (Agencija za sigurnost Republike Makedonije, Prilep), Sibel Tufekdži (2SS, Kičevo) i Emilija Dačevska (City Logistic, Skoplje).

a&s Adria: Kako Komora osigurava da zaštitarske kompanije u Sjevernoj Makedoniji poštuju etičke standarde i održavaju visoke profesionalne norme?

Mileska Stefanoska: Privatna sigurnosna preduzeća usvojila su u martu 2021. Kodeks profesionalne etike i Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku kao interne akte Komore. Kodeks profesionalne etike, kao skup profesionalnih normi i etičkih standarda, definiše osnovne principe i pravila ponašanja privatnog sektora sigurnosti, posebno u domenu: kvaliteta djelatnosti, profesionalnosti i stručnosti u radu, zaštite ličnih podataka, odnosa s Komorom za privatnu zaštitu, policijom i drugim državnim organima, klijentima, konkurentima te građanima i zajednicom. Ovaj Kodeks je obavezan za sve privatne sigurnosne kompanije, a nepoštivanje njegovih odredbi regulisano je Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti i disciplinskom postupku.

Komunikacija s medijima

a&s Adria: Kako Komora pristupa javnom informiranju i edukaciji o važnosti privatne zaštite?

Mileska Stefanoska: Od samog početka rada Komora je uspostavila praksu komunikacije s medijima, novinarima i javnošću, a naš rad je transparentan i otvoren za sva pitanja od javnog interesa. Glasnogovornik Komore uvijek je dostupan za direktnu komunikaciju i informacije i odgovore na pitanja od interesa. Imamo i višegodišnju praksu da organizujemo radni doručak s novinarima, gdje otvoreno razgovaramo, družimo se i odgovaramo na sva pitanja od interesa za novinarsku profesiju.

a&s Adria: Šta su primarni ciljevi Komore u narednim godinama i na kojim projektima ili inicijativama trenutno radite?

Mileska Stefanoska: Kontinuirano obrazovanje i cjeloživotno učenje naš je prioritet broj 1. Nadalje, razvijena je izdavačka djelatnost Komore i trenutno radimo na Priručniku za osiguravanje javnih edukativnih i sportskih takmičenja, dokument koji će biti praktičan alat za sve koji su uključeni u ovu aktivnost, kao i na knjizi Privatna sigurnost u zaštiti kritične infrastrukture, što je izuzetno važno zbog činjenice da u našoj zemlji još nije usvojen Zakon o zaštiti kritične infrastrukture. Tom knjigom će se doprinijeti pravilnom razumijevanju i regulisanju ovog pitanja. Naravno, međunarodni projekti ostaju visoko na našem dnevnom redu i Komora je spremna da implementira sve što može doprinijeti razvoju ovog sektora.

Snažna i elegantna digitalna kontrola pristupa

Aperio H100 objedinjuje sigurnost i praktičnost digitalnog pristupa u višestruko nagrađivanoj bežičnoj ručki za vrata. Kako bi se zadovoljila potražnja u sektorima arhitekture, dizajna i građevinarstva, H100 je sada dostupan i u crnoj boji kao vrhunski izraz digitalne kontrole i stila.

H100 je već implementiran u savremeno dizajniranim prostorima širom Evrope, uključujući inovacijske kampuse kompanije H-Farma u sjevernoj Italiji*. Nova crna verzija H100 posebno privlači dizajnere koji radne prostore i druge savremene enterijere žele opremiti elegantnim i snažnim digitalnim rješenjem za pristup. Ova verzija se uz postojeći model H100 nudi u saten-hrom varijanti, što dizajnerima pruža veću fleksibilnost i sofisticiranost u oblikovanju enterijera.

Najnoviji dodatak Aperio seriji digitalnih pristupnih uređaja na baterije već ima dobru reputaciju u svijetu dizajna. Osvojio je nagradu Iconic Awards: Innovative Interior. Ova nagrada se pod sponzorstvom Njemačkog vijeća za dizajn dodjeljuje najboljim proizvodima za dizajn enterijera koji omogućavaju inteligentniji način življenja i rada.

Prilikom dodjele nagrade za inovacijsko dostignuće u domeni identifikacije i kontrole pristupa, žiri za dodjelu međunarodnih Detektor International Awards dao je sljedeći opis: „Vizualno atraktivan i pametan — Aperio H100 ručka za kontrolu pristupa vrhunski je primjer izvanrednog dizajna proizvoda“.

H100 omogućava jednostavnu nadogradnju gotovo svakih unutrašnjih vrata, uz široku kompatibilnost s RFID i mobilnim pristupom i pouzdan rad u različitim okruženjima. Uređaj se besprijekorno integrira s velikim brojem eksternih sistema za kontrolu pristupa i sigurnost.

Njegova pouzdanost je već dokazana na unutrašnjim vratima s velikim prometom, a kompatibilan je i sa najčešće korištenim evropskim (DIN) i skandinavskim bravama, bilo da su vrata drvena, čelična, s cjevastim okvirom ili staklena sa standardnim bravama. Dostupan je u lijevoj i desnoj verziji za vrata debljine 35–80 mm, s opcionalnom U-ručkom i USB adapterom.

A sada i izgleda elegantnije nego ikada.

Više informacija potražite na našoj web stranici: https://www.assaabloy.com/group/emeia/solutions/products/digital-access-solutions/aperio/aperio-h100-electronic-lock

Andy Bane novi glavni direktor ICT-a

Kompanija Integrated Control Technology (ICT), jedan od vodećih ponuđača inteligentnih rješenja za kontrolu pristupa i sigurnost, imenovala je Andyja Banea za novog izvršnog direktora. Bane na toj poziciji nasljeđuje osnivača i bivšeg direktora ICT-a Haydena Burra, koji prelazi na funkciju glavnog direktora za inovacije.

Pod Baneovim vodstvom, ICT će se fokusirati na širenje poslovanja, jačanje strategija ulaska na tržište i unapređenje tehnološke platforme s ciljem lakšeg predviđanja i zadovoljenja promjenjivih potreba kupaca.

Od osnivanja 2003. godine, ICT je ostao posvećen pomaganju partnerima i kupcima u postizanju uspjeha. Promjena čelnih ljudi kompanije predstavlja stratešku investiciju u budući rast ICT-a. Imenovanje Andyja Banea za glavnog direktora i Haydena Burra za direktora za inovacije omogućit će optimalno korištenje njihovih jedinstvenih vještina iz oba svijeta u korist kompanije, partnera i kupaca.

Decenijsko iskustvo

Andy Bane ima više od tri decenije iskustva u liderstvu, inovacijama i podršci rastu u organizacijama koje uključuju startupe s poduzetničkim kapitalom, brzorastuće kompanije s podrškom privatnog kapitala i firme na berzi. Bane je donedavno radio kao direktor kompanije Element, softverske firme sa SaaS modelom specijalizirane za podatkovna rješenja za poslovnu izvrsnost. Ranije je radio za kompanije ABB Enterprise Software, Ventyx i Global Energy Decisions, gdje je uspješno vodio timove zadužene za razvoj i skaliranje rješenja koja kombiniraju hardver i softver za integriranu vrijednost za kupce.

“Zadovoljstvo mi je što mogu poželjeti dobrodošlicu Andyju u ICT“, kaže Burr. “Radujemo se novoj energiji i perspektivi koju će donijeti ICT-u i vjerujemo da će njegove decenije iskustva u postizanju poslovne izvrsnosti pomoći u daljem skaliranju našeg poslovanja, jačanju strategija ulaska na tržište i unapređenju naše tehnološke platforme s ciljem zadovoljenja promjenjivih potreba naših kupaca.”

“Zadovoljstvo mi je postati dio ICT-a u ovom ključnom trenutku njihove evolucije”, kaže Bane. “Hayden i tim ICT-a trebaju biti ponosni na ono što su izgradili u posljednjih 20 godina. Ja preuzimam jednu impresivnu bazu s diferenciranim portfolijem proizvoda, globalnom bazom kupaca i posvećenim timom. Radujem se saradnji s ovom talentovanom grupom ljudi kako bismo proširili naš domet, nastavili istraživati načine kako najbolje služiti našim kupcima i nadogradili naslijeđe inovacija i uspjeha.”

Burr preuzima ulogu direktora za inovacije s fokusom na budućnost

Kao direktor za inovacije, Burr kao adute donosi stručna znanja iz oblasti poslovne inteligencije na tržištu sigurnosti, vrhunsko poznavanje ICT-jevih proizvoda i historije kompanije, kao i principa koji su do danas oblikovali njen uspjeh.

Na pitanje o prelasku na novu funkciju, Hayden kaže da je “nakon više od 20 godina vođenja ICT-a, uzbuđen zbog prelaska na poziciju koja omogućava da se detaljnije posvetim razmišljanju o budućim potrebama i pravcima kretanja industrije, tj. ne samo o proizvodnim inovacijama već o svim načinima na koje možemo evoluirati kao kompanija kako bismo kvalitetnije odgovorili na potrebe naših partnera i kupaca”.

Vaš uspjeh počinje s komunikacijom

Osnova svakog kvalitetnog partnerstva je dvosmjerna komunikacija. U duhu toga, ICT želi čuti mišljenje svojih sadašnjih i budućih kupaca, zastupnika, integratora i tehnoloških partnera. Koje potrebe i mogućnosti ste uočili? Podijelite svoje ideje, pitanja ili povratne informacije na ict.co/best-of-both-worlds.

Za više informacija ili upite o dostupnosti za intervju, kontaktirajte Aude Desbrières, operativnu direktoricu za EMEA regiju u ICT-u, na e-mail adesbrieres@ict.co ili pozivom na +44 7939 336991.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.