Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora
Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr
Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.
Što donosi Protokol?
Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:
Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.
Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.
Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.
Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.
Protokol i sigurnosni elementi
Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.
Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.
Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja
Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.
Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.
Zaštitari u školama
Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.
Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.
Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.
Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.
Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.
Radno mjesto zaštitara
Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.
Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.
Ide nabolje
Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.
Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.
Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.
Jesmo li, na kraju, sigurni?
Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.
