Home Blog Right SidebarPage 127

Napredak PSIM rješenja zahvaljujući cloud tehnologijama

Globalno tržište softvera za upravljanje sigurnosnim informacijama (PSIM) trebalo bi porasti sa 3,5 milijardi američkih dolara u 2024. godini na 4,3 milijarde dolara do 2029, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 4,6%, nalazi su istraživačke kompanije Marketsandmarkets. Integracija cloud rješenja i naprednih tehnologija poput vještačke inteligencije, mašinskog učenja i blockchaina podstiče brzo usvajanje PSIM-a.

Analitičari smatraju da PSIM rješenja koja podatke pohranjuju u oblaku nude mogućnost daljinskog upravljanja, što garantuje manje troškove, dok integracija AI-ja, ML-a i blockchaina automatizira procese, poboljšava otkrivanje prijetnji i osigurava pouzdanu razmjenu podataka. Ovaj kombinovani napredak u PSIM sistemima zadovoljava zahtjeve kompanija za skalabilnim, ekonomičnim i efikasnim sigurnosnim rješenjima, što dovodi i do značajnog širenja tržišta PSIM-a.

 Mala i srednja preduzeća trpe 43% cyber napada

 Eksponencijalni rast PSIM rješenja za mala i srednja preduzeća pripisuje se sve većem prepoznavanju kritičnog značaja sigurnosnih mjera za borbu protiv cyber prijetnji. S obzirom na to da skoro 43% kibernetičkih napada cilja takve firme, imperativ za efikasnim sigurnosnim rješenjima je očigledan. Međutim, ovo tržište se često suočava s budžetskim ograničenjima i manjim resursima, što povećava njihovu ranjivost. Stoga je investiranje u prilagođena PSIM rješenja postalo prioritet. Ova rješenja, koja obuhvataju videonadzor, kontrolu pristupa i upravljanje alarmima, omogućavaju MSP-ovima efikasno praćenje i odgovor na sigurnosne incidente. Štaviše, usvajanjem PSIM tehnologija mala i srednja preduzeća jačaju svoju sigurnost, umanjuju cyber rizike i štite imovinu i operacije od evoluirajućih prijetnji u današnjem digitalnom pejzažu.

 Veća potražnja za VMS rješenjima

Najveći tržišni udio na tržištu PSIM-a drži softver za upravljanje videozapisima (VMS), ponajviše zbog svoje iznimno važne uloge u modernim sigurnosnim sistemima. Sa širenjem nadzornih kamera širom svijeta, postoji i povećana potražnja za VMS rješenjima za efikasno rukovanje i upravljanje snimcima sa brojnih kamera. Kada se integriše sa PSIM softverom, VMS pruža brojne koristi, uključujući praćenje videosignala u realnom vremenu s više kamera i automatizaciju procesa upravljanja videozapisima.

Neki od ključnih igrača na ovom tržištu su: Hexagon, Honeywell, Hikvision, Everbridge, Axxonsoft, Genetec, Advancis, Entelec, Verint, Vidsys, Nanodems, Eagle Eye Networks, Bold Group, Primion, Persistent Sentinel, Prysm Software, Sureview, Easypsim, Veracity Solutions, Aarmtech, Octopus, Network Harbor, Fast Systems, Integrated Security Systems (ISS) i Gretsch-Unitas.

MUP-u naloženo da ugasi videonadzor na ulicama Podgorice, Budve i Bara

Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka Crne Gore naložio je Ministarstvu unutrašnjih poslova da ugasi videonadzor na ulicama Podgorice, Bara i Budve, jer su kamere povezane na softver za prepoznavanje lica.

Kako se navodi u rješenju, AZLP jeste dao saglasnost MUP-u 2019. godine za postavljanje kamera na području tri grada, ali ne i za softversko rješenje kojim se obrađuje više ličnih podataka nego što Zakon o zaštiti ličnih podataka dozvoljava.

MUP je, navodi se u rješenju AZLP-a, po nabavljanju softvera bio u obavezi da ponovo zatraži saglasnost, ali to nije učinio, čime je prekršen član 27 Zakona o zaštiti ličnih podataka.

Kako se dalje navodi u rješenju ALZP-a, MUP-u Crne Gore upućen je Nalog za dostavu pisanih izjava kojim je određen rok od pet dana za dostavljanje informacije o načinu na koji funkcioniše sistem rada FR kamera na kojima je instalirano softversko rješenje za prepoznavanje lica; da li softversko rješenje obuhvata biometrijsko prepoznavanje lica i na koji način se ono vrši, kao i da li je doneseno Interno pravilo za korištenje videonadzora za prepoznavanje lica; kada je sistem stavljen u funkciju i dr.

“Od strane MUP-a ovoj Agenciji do dana donošenja ovog Rješenja nijesu dostavljene tražene informacije koje su od bitnog značaja za odlučivanje u predmetnom slučaju. Na taj način subjekt nadzora – MUP je postupio suprotno članu 67. ZZPL”, navodi se u rješenju.

BIRN je prošle sedmice objavio da podaci koje mu je dostavio AZLP pokazuju da je MUP nabavio softver za prepoznavanje lica Better Tomorrow, koji proizvodi izraelska kompanija AnyVision. Softver je nabavljen u okviru projekta sistema videonadzora javnih površina, a kamere, čija je namjena prepoznavanje lica, postavljene su na lokacijama u Podgorici, Baru i Budvi.

Tokom nadzora 2021. i 2022. godine AZLP je utvrdio da su takve kamere bile uključene, ali da nisu povezane na softver za prepoznavanje lica, koji je u tom momentu bio u fazi implementacije.

Kompanija AnyVision opisuje program Better Tomorrow kao “najnapredniji svjetski taktički sistem za nadzor zasnovan na vještačkoj inteligenciji, sposoban da otkrije, prati i prepozna osobe od interesa i predmete na masovnim skupovima u realnom vremenu”.

MUP protiv ovog rješenja može pokrenuti upravni spor u roku od 20 dana.

AMG predstavio nove jednokanalne PoE injektore

Kompanija AMG Systems na tržište je izbacila AMG150/155 seriju ojačanih PoE injektora po pristupačnoj cijeni koji podržavaju Ethernet brzine od 10 MB do 10 GB i mogu primati 30 W, 60 W ili 90 W snage kako bi je mogli koristiti PoE uređaji.

Modeli ove serije nude širok raspon ulaza za napajanje istosmjernom ili naizmjeničnom strujom s integrisanom zaštitom od prenapona. Serija AMG150/155 je jedinstvena jer standardno dolazi sa 1 Gbps brzinom, a u ponudi su i modeli s brzinama od 2,5, 5 i 10 Gbps.

Serija AMG150 sastoji se od osam modela koje napajaju vanjski izvori napajanja istosmjernom strujom, i to od 9 do 60 VDC, zavisno od modela. Serija AMG155 ima, pak, pet modela s napajanjem sa 85 do 264 V naizmjenične struje. Cijela se linija može montirati na više načina, uključujući DIN šinu, postavljanje na zid ili montažu pomoću magneta, koja je jedinstvena za AMG. Ojačanje je u skladu s NEMA TS2 standardom, što omogućava rad na otvorenom u odgovarajućem kućištu i na ekstremnim temperaturama (-40 do +75°C).

“Dizajnirali smo seriju AMG150/155 kako bismo ponudili konkurentnu, sa NDAA i TAA regulativama usklađenu i ekonomičnu alternativu uglavnom azijskim brendiranim proizvodima. Lakša instalacija i integrisana zaštita od prenapona, uz podršku za IEEE 802.3bt standard prenošenja energije preko Ethernet kabla (Hi-PoE) i zadovoljenje troškovnih ciljeva, učinit će ove proizvode izuzetno atraktivnim za mnoge PoE aplikacije”, rekao je Steve Clarke, generalni direktor AMG-a.

Tom Exley, tehnički direktor AMG-a, dodaje: “Serija AMG150/155 postavlja standard kvaliteta. Naši su inžinjeri proučili šta je trenutno dostupno, uvidjeli slabosti i osmislili našu liniju proizvoda da prevaziđe te nedostatke. Mnogi konkurenti nude PoE injektore iz Azije. Nijedan nije jednak u smislu da je ojačan i proizveden u fabrici certificiranoj prema ISO9001 standardu, a da je istovremeno cjenovno pristupačan. Vjerujemo u kvalitet i stojimo iza njega s doživotnom podrškom. Desetine su primjena ovakvog injektora. Osim toga, imati proizvod proizveden u UK-u daje vašoj mreži dodatni sloj sigurnosti.”

Kako stručnjaci pomažu organizacijama da uvedu digitalizaciju bez problema

Digitalizacija mijenja način na koji živimo i radimo. Zgrade su u fokusu ove promjene jer ona pojednostavljuje svakodnevne interakcije s domovima, uredima i drugim radnim prostorima i značajno olakšava kretanje u objektima i oko njih. Svi korisnici moraju imati povjerenje u sigurnost i bezbjednost zgrada, a ne samo u njihovu učinkovitost i upotrebljivost.

Pored toga, uvezani digitalni pristup je kamen temeljac u izgradnji inteligentnijih zgrada. Analitičari organizacije Omdia napominju da „oprema za kontrolu pristupa i dalje igra ključnu ulogu u navođenju krajnjih korisnika u pravcu razmatranja prelaska na međusobno uvezane arhitekture pametnih zgrada”.*

Zamjena mehaničkog pristupa digitalnim može biti ključna za strategiju fokusiranu na održivu budućnost. Ona može pomoći organizacijama svih veličina i tipova da posluju pametnije, kvalitetnije sarađuju i maksimalno iskoriste produktivnost postojećih resursa. „Zgrade čeka digitalnija budućnost,” kaže David Moser, zamjenik predsjednika i voditelj digitalnih rješenja za pristup u ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA. „Zato je ključno za sve tipove organizacija da pripreme svoju kontrolu pristupa za buduće potrebe.”

No, koji ključni faktori trebaju biti uključeni u proces donošenja odluka za prelazak na digitalni pristup? Sljedećih pet faktora su ključne stavke koje pomažu organizacijama da pronađu najbolje rješenje.

Pet strateških faktora koji utječu na prelazak na digitalni pristup

Sigurnost se ponekad uzima zdravo za gotovo. No, u svijetu novih i sve ozbiljnijih sigurnosnih prijetnji, ona se nikada ne smije olako shvatiti. Korisnici i menadžeri zgrada trebaju sigurnost sistema kontrole pristupa kako bi produktivno i u miru obavljali svoje radne zadatke. Kako se sigurnost konvergira i prelazi granice tradicionalnog pristupa i kibernetičkog „silosa“, pravo digitalno rješenje za pristup omogućava timovima za upravljanje zgradama da precizno definiraju ko se kreće gdje i kada unutar jednog objekta ili više njih.

Pouzdanost svakog digitalnog rješenja ima i finansijske i sigurnosne implikacije. Robusni hardver i sigurni softver garant su da će pristupnim rješenjima biti dovoljno i minimalno održavanje. Već u fazi specifikacije, korisnici trebaju tražiti i nezavisno dodijeljene certifikate, uključujući one za ekološku gradnju, digitalne brave, elektronska rješenja za zatvaranje vrata, usklađenost s propisima o pristupačnosti osjetljivih lokacija na koje se mogu odnositi dodatni nacionalni i nadnacionalni propisi.

Inovacije u odabiru rješenja ne uključuju samo biranje sistema kontrole pristupa s najširim spektrom funkcija i karakteristika. Odabir proizvođača digitalnih rješenja s dokazanim uspjesima na planu inovacija organizacijama jača povjerenje da će njihovo rješenje biti spremno i za budućnost a ne samo za sadašnjost. Sistemi trebaju prihvatiti digitalnu otvorenost i prilagodljivost a zauzvrat dobiti fleksibilnost koja osigurava da upravljanje pristupom ostane prilagođeno i budućim potrebama.

Praktičnost je mnogo više od sitnih ušteda vremena i truda. Ako zaposlenici, izvođači radova i privremeni posjetitelji mogu dolaziti i odlaziti s lakoćom, to će olakšati posao i za menadžere zgrada i sigurnosti. Digitalizacija pristupa nudi konkretan povrat ulaganja (ROI) koji kompanija može pretvoriti u konkurentsku prednost. Najnoviji Izvještaj o bežičnoj kontroli pristupa potvrdio je da je primarni faktor koji potiče prelazak na mobilni digitalni pristup upravo praktičnost**.

Održivost kao načelo treba biti ugrađena u svako rješenje usmjereno na budućnost. Razlog za to izlazi izvan okvira altruizma i korporativne odgovornosti iako su i oni važni. Ugradnja održivosti u strategiju pristupa može direktno doprinijeti krajnjim rezultatima. I poslovanje i okoliš imaju koristi od smanjenja potrošnje energije kroz inovacije kao što je npr. tehnologija za prikupljanje energije.

Prednosti digitalnog rješenja za kontrolu pristupa

„Digitalizacija pristupa donijela je konkretne svakodnevne prednosti u prostorima kao što su novo korporativno sjedište Canala+ blizu Pariza, radni prostor Clockwise u Velikoj Britaniji i sjevernoj Evropi, te medicinske ustanove u Dubaiju i Turskoj“, dodaje David Moser. „U ponudi je provjereno digitalno rješenje prikladno za historijske zgrade, nove hotele i obrazovne ustanove svih veličina i tipova. Digitalni pristup dolazi s autentičnim povratom uloženog za upravljanje poslovanjem“.

„U danskoj školi Vejle Friskole digitalizacija upravljanja pristupom smanjila je vrijeme koje je sedmično trošeno na tu aktivnost sa pet sati na samo pet minuta. Rezultati mogu biti trenutni i prilično impresivni” ***

Digitalizacija pristupa stavlja moćne alate u ruke menadžera zgrade. Cloud infrastruktura omogućava daljinsko upravljanje korisnicima i pristupom s jedne pristupačne lokacije. Integracija inteligentnih senzora može pomoći u učinkovitijem upravljanju energijom. Akreditivi pohranjeni na telefonu pojednostavljuju i ubrzavaju proces izdavanja, izmjene i opoziva pristupa.

Digitalni pristup za urede, univerzitete, bolnice, hotele i domove

Širok raspon digitalnih funkcija može se prilagoditi svim vrstama primjena. Uz upravljanje u stvarnom vremenu, menadžeri objekata kreiraju evidenciju korištenja i trenutno mijenjaju pristupna prava za svaka vrata ili korisnika. U školama, upravljanje u stvarnom vremenu omogućava brzo zaključavanje u hitnim situacijama. U bolnicama, digitalni pristup služi za praćenje ko je imao pristup skladištima lijekova ili opreme.

U hotelu Flint u Austriji, softver za digitalni pristup se integrira s kioscima za samostalno prijavljivanje. Gosti se prijavljuju od kuće, dolaze na recepciju s PIN-om i dobivaju svoju karticu na kiosku. U historijskom objektu Hofbräuhaus u Minhenu, digitalni uređaji diskretno rade svoj posao, štite vrata i upravljaju pristupom bez narušavanja enterijera. Stanari Becorpa, stambenog kompleksa u Barceloni, pristupaju stanovima i zajedničkim prostorima s ključem koji je sigurno pohranjen na njihovom telefonu.

„Upravljanje fizičkim ključevima za svaki veliki razvojni projekt predstavlja ogroman pritisak na operativne troškove,” objašnjava inženjer projekta Becorp, Xavier Casals. „Odabir bežičnih brava i mobilnog upravljanja pomaže nam da ih minimiziramo“.

„ASSA ABLOY može vam pomoći da digitalizirate i prilagodite kontrolu pristupa budućim potrebama u svakom tipu objekta ili zgrade“, dodaje David Moser. „Naš široki spektar inovativnih, pouzdanih i praktičnih rješenja pokazuje vrijednost digitalne tranzicije i može se prilagoditi kako bi zadovoljio individualne poslovne potrebe i ciljeve“.

„Pozivamo sve koji razmišljaju o prelasku s mehaničkog na digitalni pristup da nas kontaktiraju. Rado ćemo podijeliti naše stručne savjete kako bismo vam pomogli da nastavite napredovati u svijetu koji se mijenja i digitalizira.”

Za više informacija o digitalnim pristupnim rješenjima kompanije ASSA ABLOY, preuzmite besplatan vodič na

www.assaabloy.com/group/emeia/campaigns/digitalwithconfidence

Mastercard će primjenjivati generativni AI za brže otkrivanje prevara

Mastercard je najavio da će primjenjivati generativnu vještačku inteligenciju u otkrivanju prevara. Kompanija smatra da AI omogućava dvostruko brže otkrivanje potencijalno kompromitovanih kartica, što će bankama omogućiti da ih blokiraju mnogo brže nego ranije.

Nova tehnologija, koju je razvio Mastercard, može skenirati podatke o transakcijama na milijardama kartica i u milionima prodavnica “brže nego što se ranije moglo zamisliti” te bolje predviđa pune detalje o karticama na svojoj mreži, upozoravajući kompaniju na nove, složene obrasce prevara.

Također tvrde kako generativna prediktivna tehnologija zasnovana na AI smanjuje lažne pozitivne rezultate tokom otkrivanja lažnih transakcija na potencijalno kompromitovanim karticama do 200%, a povećava brzinu identifikacije trgovaca koji su u opasnosti ili su već kompromitovani od prevaranta za 300%.

Cilj ovog rješenja je uhvatiti se u koštac sa sve češćom praksom prevaranata koji kradu brojeve platnih kartica i prodaju ih drugim kriminalcima postavljanjem dijela šesnaestocifrenih brojeva na ilegalne web-stranice.

Mastercard je i ranije koristio nove tehnologije za poboljšanje sigurnosti, poput korištenja biometrije za autentifikaciju plaćanja karticama ili kvantno otpornih standarda dizajniranih da poboljšaju sigurnost i privatnost beskontaktnog plaćanja.

Baltičke zemlje, Poljska, Finska i Norveška grade zid od dronova

Kako bi zaštitile svoje granice od “krijumčarenja i provokacije neprijateljskih zemalja”, šest će evropskih zemalja učestvovati u kreiranju zida od bespilotnih letjelica.

Najavila je to Agne Bilotaite, ministrica unutrašnjih poslova Litvanije, objašnjavajući kako će se takva zaštita protezati od Norveške do Poljske.

“Ovo je potpuno nova stvar – zaštita naših granica ne samo fizičkom infrastrukturom i sistemima nadzora već i bespilotnim letjelicama i drugim tehnologijama”, rekla je za novinsku agenciju BNS.

Zemlje će za nadzor graničnih područja koristiti i sisteme protiv dronova iz “neprijateljskih zemalja”. Litvanija je već počela s planovima pojačane zaštite, dok ostale zemlje i njihovi stručnjaci tek trebaju izraditi plan za takvu vrstu zaštite. Državna granična služba nedavno je uspostavila i specijalnu jedinicu UAV, koja je u procesu nabavke dodatnih bespilotnih letjelica i antidronskih sistema.

Bilotaite nije mogla dati vremenski okvir za početak realizacije plana, ali je napomenula da bi se zid mogao napraviti uz pomoć evropskih fondova.

Securitas obilježava 90 godina rada

Brojne su prekretnice za devedeset godina poslovanja oblikovale Securitasov put ka liderskoj poziciji u industriji privatne zaštite.

Otkad ga je Erik Philip-Sörensen osnovao u švedskom Helsingborgu 1934. godine, Securitas je evoluirao iz tradicionalne noćne straže u globalnog lidera u sigurnosnim rješenjima.

Već sredinom 1940-ih godina počeli su uključivati tehnologiju u svoja rješenja za klijente, a nakon Drugog svjetskog rata doživljavaju brz rast. Bili su pioniri u automatiziranoj kontroli pristupa, a u historiju su ušli lansiranjem prvog online povezanog bankomata na svijetu 1968. godine.

Spajanjem fizičke i tehničke zaštite Securitas je pomogao klijentima da se fokusiraju na svoje poslovanje. Ovaj kontinuiran razvoj postavio je temelje za ono što Securitas Technology predstavlja danas.

Osnivač Erik Philip-Sörensen je već 1958. godine imao viziju da uspostavi Securitasove vrijednosti povjerenja, uslužnosti i budnosti te ih zabilježi u Kodeksu ponašanja za službenike kako bi zaštitio profesiju i osigurao njen integritet. Naglasio je stalnu važnost razvijanja standarda, prepoznavajući to kao posao koji nikada nije završen.

U 1980-ima, tadašnji izvršni direktor Melker Schörling naglašavao je fokusiranje na klijente i međunarodno širenje, što je putem strateških akvizicija pokrenulo rast Securitasa širom Evrope, Sjedinjenih Američkih Država i dalje. Prodaja neosnovnih biznisa omogućila je Securitasu da se fokusira na specijalizirane sigurnosne usluge.

“Naša svrha da pomognemo u stvaranju sigurnijeg svijeta ima duboko pozitivan utjecaj ne samo na naše klijente već i na svijet u cjelini. Lideri koji odražavaju naše vječne vrijednosti oblikovali su našu kulturu i posvećeni su izvrsnosti. S fokusom na kontinuirano unapređenje i inovacije, sada smo u boljoj poziciji nego ikad da odgovorimo na rastuće potrebe naših klijenata i šireg sigurnosnog pejzaža”, rekao je predsjednik i izvršni direktor Securitasa Magnus Ahlqvist.

BS Telecom Solutions će nadzirati autoputeve u Federaciji Bosne i Hercegovine

Javno preduzeće Autoceste FBiH odabralo je kompaniju koja će nadzirati saobraćaj na cijelom Koridoru 5C, odnosno autocesti A1, koja prolazi kroz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Ugovor je dobio BS Telecom Solutions Sarajevo, a vrijednost je skoro tri miliona eura (šest miliona KM), navodi BiznisInfo.ba.

Odluka o dodjeli ugovora odnosi se na nabavku usluga održavanja softverskog dijela Sistema nadzora i upravljanja prometom na svim dionicama autoceste A1. Odluka je donesena nakon pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci. Postupak je proveden u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

Nakon ocjene kvalifikacija kandidata, upućen je poziv za dostavljanje početne ponude, a zatim su održani pregovori i dostavljena je konačna ponuda. BS Telecom Solutions je ispunio sve uslove i zahtjeve dogovorene tokom pregovora, pa im je dodijeljen ugovor o javnoj nabavci usluga održavanja softverskog dijela sistema nadzora i upravljanja prometom na svim dionicama autoceste A1.

Senstar: Praćenje i odgovori u realnom vremenu

Niz je izazova vezanih za zaštitu perimetara velikih objekata. Nešto ranije smo analizirali neke od njih, a sada ćemo razmotriti i ostale zajedno s načinima za nošenje s njima

Piše: Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com

Organizacija nadzora u realnom vremenu na velikoj lokaciji može biti izazov. Kašnjenje u identifikaciji i reagiranju na sigurnosne prijetnje može predstavljati važan problem. Rješenja kompanije Senstar nude trenutne i precizne informacije o sigurnosnim prijetnjama. Neke od njih su trenutno lociranje upada u krugu od nekoliko metara i grafički prikaz rezultata u lokalnim ili udaljenim sigurnosnim operativnim centrima i upravljanje videom s kamera svih većih proizvođača preko ONVIF standarda. Zatim, tu su i stražarske stanice koje pomoću kompaktnih mrežnih videouređaja dobijaju pristup videu uživo, a kojima se upravlja s centralne lokacije, podrška interventnim timovima u vidu podataka u realnom vremenu na mobilnim telefonima, uključujući i pregled videa uživo s kamera i aktivnih alarma, te praćenje aktivnosti osoba i vozila pomoću videoanalitike optimizirane za rad na otvorenom.

Troškovi

Glavni izazov povezan sa zaštitom velikih objekata je nepostojanje električne i mrežne infrastrukture duž perimetra, a svako rješenje koje zahtijeva instalaciju novih kablova za napajanje i umrežavanje brzo podiže visinu troškova. Senstar protivprovalni senzori projektovani su tako da smanje troškove instalacije i rada. Rigorozno su testirani tokom cijelog radnog vijeka na poligonu na otvorenom, gdje su izloženi ekstremnim temperaturama i različitim vremenskim uvjetima. Ovisno o zahtjevima, Senstar nudi i nekoliko isplativih rješenja.

FiberPatrol je pogodan za ograde i podzemne aplikacije. Ovaj optički senzor ne zahtijeva aktivne komponente na terenu. Njegovi optički kablovi imaju vijek trajanja od 20+ godina, a jedna jedinica može pokriti perimetre dugačke i do 80 km. Osim toga, neiskorištena vlakna mogu se prenamijeniti za umrežavanje druge opreme za zaštitu perimetra kao što su kamere.

FlexZone je ekonomično protivprovalno rješenje za ograde. On smanjuje zahtjeve za posjedovanjem terenske infrastrukture jer podržava umrežavanje i napajanje preko svojih senzorskih kablova. Svaki procesor pokriva udaljenost do 600 m, pri čemu do pet procesora može dijeliti jedno niskonaponsko napajanje.

OmniTrax je neprimjetno rješenje koje se postavlja ispod zemlje. Također, smanjuje zahtjeve za posjedovanjem terenske infrastrukture jer podržava umrežavanje i napajanje preko svojih senzorskih kablova. Svaki procesor pokriva udaljenost do 800 m po senzorskom procesoru, pri čemu do tri procesora mogu dijeliti jedno niskonaponsko napajanje.

Ravnoteža između sigurnosti i pristupačnosti

Realizacija svakodnevnih aktivnosti uz odgovarajući nivo sigurnosti je ključni zahtjev. Ako se sigurnost usložni, veća je vjerovatnoća da će neke aktivnosti prosto biti izgubljene iz vida. Ovaj rizik se može svesti na minimum pažljivim razmatranjem procesa u kombinaciji s tehnološkim rješenjima. Senstar protivprovalni senzori s mogućnošću određivanja dometa omogućavaju odvijanje dozvoljenih aktivnosti u zonama visokog prometa kao što su kapije uz održavanje cjelodnevne zaštite u susjednim segmentima ili zonama, praćenje pristupa zaposlenih putem integrirane elektronske kontrole pristupa (EAC), a pristup ovlaštenom osoblju može se pojednostaviti putem videoanalitike za prepoznavanje lica i automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR).

MSR detektori nadziru garažu u sjedištu Dallas Cowboysa

Kompanija MSR-Electronic iz Pockinga postavila je plinodojavne detektore na dva sprata parking garaže u sjedištu američkog sportskog tima Dallas Cowboysa

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Kompleks “Star” u gradu Friscu u Teksasu dom je sjedišta i centra za obuku tima Dallas Cowboysa. U sklopu kampusa površine 91 hektara nalazi se i centar “Ford”, u kojem igrači bruse svoje vještine. Tu navijači mogu pratiti treninge iz neposredne blizine. Uz najsavremeniju opremu, ovaj poligon je uzbudljivo mjesto za sve koji gaje strast prema američkom nogometu u Teksasu. Posjetioci mogu parkirati vozila u samom sjedištu tima, a dva sprata garaže površine 35.000 m2 opremljena su plinodojavnim detektorima MSR-Electronica s ciljem zaštite ljudi i objekata.

Zašto je plinodojava važna u garažama?

Budući da vozila ispuštaju ugljični monoksid, koji je toksičan u visokim koncentracijama, kontinuirano praćenje plina je obavezno u garažama. Fiksni sistemi plinodojave su ključni ventilacijski sistemi jer kontinuirano prate kvalitet zraka radi detekcije potencijalnih rizika i aktiviranja ventilacije. MSR-ovi plinodojavni detektori su podešeni da reagiraju na specifične plinove u zraku, a kontroleri i senzori omogućavaju blagovremeno poduzimanje mjera zaštite ljudi i objekata čim se pređe dozvoljena razina koncentracije CO-a.

Način rada plinodojavnog sistema

Plinodojavni senzori koji pouzdano otkrivaju prisustvo ugljičnog monoksida i nitrogen-monoksida u zraku postavljeni su u garažu radi maksimalne zaštite. Za monitoring i evaluaciju bila je zadužena digitalna centrala DGC-05, koju je zamijenio novi model DGC-06. On uključuje pristupačni sistemski meni, koji se lako koristi paralelno s logičnom strukturom direktno na kontroleru i ne zahtijeva poznavanje programiranja. Veliki broj podesivih parametara i zadanih tačaka omogućava pojedinačno prilagođavanje brojnim aplikacijama. Tako se uvode funkcije za praćenje razine ugljičnog monoksida u garažama i tunelima prema važećim standardima. Kontroler je usklađen i sa SIL2 i EN50545 standardima i pogodan je za rad sa do 128 plinodojavnih senzora i više od 50 toksičnih i zapaljivih plinova.

Podesiv alarmni prag

MSR-ovi plinodojavni detektori imaju četiri podesiva praga alarma po senzoru i odlikuje ih lako i brzo puštanje u rad zahvaljujući konfiguraciji sa zadanim parametrima. Za svaki alarm se može konfigurirati više alarmnih releja, a prag aktiviranja može se podesiti tako da prati rast ili pad koncentracije plina. Posjeduju konektorske ulaze za PCE06 softver na modulu kontrolera, gdje je podržano povezivanje do sedam EP-06 modula za proširenje s integriranom funkcijom repetitora. Također imaju i serijski interfejs RS-485 sa Modbus RTU protokolom, a dostupne su i druge dodatne funkcije, kao što je integrirani zvučni signal upozorenja.

Tehničke karakteristike

  • Do 32 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A (preko GC-06 modula i 1–7 EP-06 modula)
  • Do 96 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A (preko MSC2/MSB2)
  • Do 96 releja sa preklopnim kontaktom, beznaponski max. 30 V AC/DC, 0,5 A (lokalno preko WSB2)
  • Relej signala kvara s normalno otvorenim kontaktom, beznaponski max. 250 V AC, 5 A; 30 V DC, 2 A
  • Do 16 analognih izlaza, 4-20 mA, sa selektivnim izlazom signala za poseban status, kvar itd.