Intervju: Muris Prnjavorac, generalni sekretar, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine

Najveći efekat ima promjena zakona. Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo inicijativu za donošenje novog zakona kojim će se regulisati oblast privatne zaštite. Imamo definisane prijedloge koje ćemo iznijeti i otvoriti široku javnu raspravu. Ja Komoru vodim u tom pravcu – da shvatimo i prihvatimo nastale promjene

Razgovarao: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

a&s Adria: Gospodine Prnjavorac, možete li se ukratko predstaviti našim čitaocima, prvenstveno onima van Bosne i Hercegovine?

Prnjavorac: Hvala vam na prilici da razgovaramo o aktuelnim temama. Ja sam Muris Prnjavorac, generalni sam sekretar Komore agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nakon više od decenije rada u obavještajno-sigurnosnom sektoru, 2003. godine sam osnovao vlastitu zaštitarsku agenciju Garda d.o.o., čije je ciljano tržište Zeničko-dobojski kanton. Firma posluje, dakle, već 21 godinu i, iako mala, opstala je u ovom turbulentnom poslovnom ambijentu. Magistrirao sam na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu na temu “Korporativna sigurnost u sektoru privatne sigurnosti u Bosni i Hercegovini” i danas nosim zvanje magistra korporativne sigurnosti.

a&s Adria: Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine najmlađa je komora za industriju privastne sigurnosti u regiji. Šta se od njena osnivanja 2016. godine promijenilo, je li došlo do restrukturiranja, koliko članica danas obuhvata, kako se finansira itd.?

Prnjavorac: Da, kao što se kazali, Komora agencija i unutrašnjih službi za zaštitu ljudi i imovine u Federaciji Bosne i Hercegovine je osnovana 2016. godine, a operativno djeluje od 2017. Ja sam na njeno čelo, na mjesto predsjednika Upravnog odbora, došao u desetom mjesecu 2019. U međuvremenu, Komora je doživjela transformaciju. Sada ima generalnog sekretara kao vodećeg operativca i ja sam imenovan na tu poziciju. Od ostalih organa i tijela tu su Nadzorni odbor, na čijem je čelu Adnan Mirvić, i Skupština, čiji je predsjednik Mensud Cibra. Nadzorni odbor broji pet osoba, a Skupštinu onoliko članova koliko je članica Komore po načelu “jedna članica jedan glas”. Trenutno imamo dvadeset tri članice. Sada su tu samo agencije, a donedavno je bilo i službi unutrašnje zaštite.

a&s Adria: Šta je razlog zašto službe unutrašnje zaštite više nisu vaše članice?

Prnjavorac: Mislim da službama unutrašnje zaštite treba ponuditi jedan ležeran način djelovanja u Komori, bez posebnih obaveza, jer one nisu komercijalni subjekti, već djeluju u okviru nekih komercijalnih subjekata. Jako im je teško postići saglasnost vlasnika i glavnoga menadžmenta da se plaća članstvo Komori. Ali njihovo se mišljenje svakako treba čuti. Tako da ću u narednom periodu pokušati da napravimo različite vrste članstva, npr. na članove koji plaćaju članarinu i imaju pravo glasa i one koji ne plaćaju, a mogu učestvovati u diskusiji, ali ne i imati pravo glasa. Time ćemo omasoviti članstvo i dobiti što više mišljenja. Međutim, važno je kazati da ove dvadeset tri agencije zapošljavaju 80 posto ukupno zaposlenih u sektoru privatne zaštite u Bosni i Hercegovini. Među njima su najveće kompanije kao što su Sector Security, SEC ONE, Delta, Flek Security, Gama, AE Sigurnost, Condor, DSC, Sikra, Glock itd.

Nepromijenjeni trendovi u sektoru

a&s Adria: Koliko je inače aktera na tržištu privatne zaštite u Bosni i Hercegovini?

Prnjavorac: Iako nemamo detaljno istraživanje još od onog koji je Centar za sigurnosne studije uradio 2016. godine, na osnovu naših blic-anketa članica Komore, možemo kazati da se trend proteklih godina nije promijenio. I dalje je negdje oko pet hiljada zaposlenih u sektoru privatne zaštite u Bosni i Hercegovini, da dominira muška radna snaga starosne kategorije 40 godina i više itd.

a&s Adria: Koji su najvažniji uspjesi i prekretnice Komore od početka Vašeg mandata?

Prnjavorac: Istaknuo bih jako važno formiranje koordinacionog tima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i komora, u kojem učestvuju četiri člana FMUP-a i tri člana agencija. Koordinacioni tim je formiran odlukom prethodnog ministra unutrašnjih poslova, dakle od prve godine mog mandata. Sastaju se svaki mjesec i traže načine kako da se rastereti sektor privatne zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine promjenom i intervencijom u podzakonskim aktima koji se ne moraju mijenjati u Parlamentu. U vezi s tim, mi već tri godine uspijevamo odgoditi neke dokumente, primjenu nekih normativnih propisa za koje tržište još nije spremno.

Za vrijeme mog mandata organizovali smo i dvije konferencije radnih naziva “Privatna zaštita i izazovi između zahtjeva zakona i mogućnosti tržišta” te “Privatna sigurnost – privatna poslovna djelatnost”, dva okrugla stola i dva savjetovanja, na kojima su prezentirani problemi i otvarana rasprava o stanju sektora privatne zaštite.

Kada je riječ o međunarodnoj saradnji, pri obilježavanju trideset godina Hrvatskog ceha zaštitara, potpisali smo protokol o regionalnoj saradnji, a supotpisnik protokola bila je i Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS). Ostali su potpisnici bili predstavnici komora Srbije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Rumunije. Dva puta poslije toga smo prisustvovali regionalnom sastanku CoESS-a i imamo namjeru da se aktivnije uključimo u te procese. A tu su i međunarodne organizacije u Bosni i Hercegovini, kao što su UNDP, OSCE, OHR i druge, s kojima također namjeravamo sarađivati.

Međutim, najveći efekat ima promjena zakona. Federalnom ministarstvu unutrašnjih poslova uputili smo inicijativu za promjenu i donošenje novog zakona kojim će se regulisati ova oblast. Imamo definisane prijedloge koje ćemo iznijeti i otvoriti široku javnu raspravu. Ja Komoru vodim u tom pravcu. Pokušavamo da shvatimo i prihvatimo nastale promjene te da pokušamo doći do novog zakona. Novi zakon harmoniziran, liberaliziran i usaglašen s potrebama tržišta bio bi ključ mog djelovanja u Komori.

a&s Adria: Zašto postojeći zakon nije odgovarajući?

Prnjavorac: Postojeći zakon je dobar u tolikoj mjeri da bih ga, kao teorijski model dobre regulacije, branio na naučnim skupovima. On je odličan model, sve je predviđeno, ali je nemoguć za realizovati zbog stanja na tržištu. Naravno da bismo svi voljeli imati najsposobnije ljude u agencijama, ali nema ih. Naprimjer, u Pravilniku o psiho-fizičkoj normi zaštitari moraju ispuniti visoke norme, što bi bilo idealno, ali takve norme ne može ispuniti ni policija ni vojska. Slična je stvar s uslovima u provjeri gađanja, ali nije svaki zaštitar pripadnik specijalne jedinice i ne treba biti.

a&s Adria: Osnovni je, dakle, problem nedostatak radne snage, a postojeći zakon svojim kriterijima dodatno otežava dolazak do radnika u sektoru privatne zaštite?

Prnjavorac: Da, u tome se svi slažu. Veliki je problem nedostatak radne snage u svim industrijama, pa tako i u privatnoj zaštiti, pogotovo jer je u ovoj industriji potreban i dodatni ciklus obrazovanja. Teško je naći čovjeka s certifikatom da radi, a i kad ga nađete, teško ga je zadržati. Trend je i da stari radna snaga. Da bismo kompenzirali taj nedostatak, moramo mijenjati zdravstvene kriterije koje je potrebno ispuniti. Imamo situaciju da po zakonu ne možemo zaposliti penzionere, a trebali bismo promijeniti propis i normativ na osnovu kojeg bismo mogli upošljavati i takve osobe.

a&s Adria: Radnike u ovom sektoru nije moguće uvoziti iz drugih zemalja?

Prnjavorac: Ne. Trenutno je zakon propisao da samo državljani Bosne i Hercegovine mogu obavljati poslove zaštite. Mi trebamo pratiti trendove i prilagođavati se tržištu. Ali, kao što rekoh, nama su jedna od glavnih alternativnih radnika penzioneri, a tu najprije targetiramo bivše zaposlenike oružanih snaga i policijskih agencija, koji relativno mladi odlaze u penziju i još su radno sposobni. Zašto policajac koji je čitav radni vijek dežurao u operativnom centru policijske stanice ne bi mogao dežurati u operativnom centru zaštitarske agencije?

a&s Adria: Agencije se suočavaju s ograničenjima i pri zapošljavanju instalatera sigurnosnih sistema?

Prnjavorac: Kod instalatera sistema tehničke zaštite imamo problem profila zanimanja koji mogu steći certifikat. Normativni okvir je kazao da za poslove tehničke zaštite ministarstvo unutrašnjih poslova kantona može izdati rješenje samo onom kandidatu koji ima završenu mašinsku, građevinsku i saobraćajnu školu te električare i elektroničare. U općem nedostatku radne snage jako je teško naći baš ovaj profil zanimanja. A praksa je pokazala da danas mladi ljudi vladaju informatičkim znanjima koji su vrlo bliski poslovima instalacije sistema tehničke zaštite. Mi ih ne možemo uključiti jer je zakon naveo samo ovih pet zanimanja. Jedan od naših prijedloga je da proširimo profil zanimanja za zaštitara koji može završiti edukaciju za certifikat tehničke zaštite. Nijedna agencija neće dozvoliti da joj sigurnosne sisteme ugrađuje neko ko ne zna, tako da će one biti odgovorne za kvalitet svoga rada.

Novi naziv zakona

a&s Adria: U postojećem zakonu treba krenuti i od promjene samog naziva?

Prnjavorac: Zakon o agencijama i unutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine u Federaciji Bosne i Hercegovine je trenutni naziv zakona kojim se reguliše ova oblast. Sam naziv ukazuje na to da se zakonom reguliše samo rad agencija, ali nije baš tako. Da, regulišu se pravila rada agencija, ali se i obavezuju određeni pravni subjekti na korištenje usluga zaštite. U zakonu se isto tako spominje i ko ne može raditi takve poslove. Njegov naziv implicira da se on odnosi samo na agencije, a zapravo se primjenjuje na sve. Zato će prvi korak biti da se zove Zakon o fizičko-tehničkoj zaštiti ljudi i imovine, jer se njime reguliše fizička i tehnička zaštita, a ne samo to kako agencije funkcionišu.

a&s Adria: Koji su ostala rješenja koja ćete ponuditi?

Prnjavorac: Prije svega, limitirani smo brojem naoružanih zaštitara na jednu polovinu ukupno zaposlenog osoblja koje ima certifikat fizičke zaštite. Dat ću vam primjer. Banka ima četrdeset poslovnica i hoće da organizuje vlastitu službu zaštite. Naš je zakon kazao da poslovnicu banke mora čuvati naoružani zaštitar, a u drugom članu istog zakona se kaže da samo jedna polovina zaštitara može imati oružje. Kako će jedna banka organizovati vlastitu službu zaštite i naoružati svih četrdeset zaštitara kad joj zakon dozvoljava samo dvadeset pištolja, a naređuje joj da u svakoj poslovnici ima naoružanog zaštitara? Mi ćemo tražiti da oružje mogu nositi svi zaštitari koji to moraju prema zakonu. To se odnosi samo na kratke cijevi, a za duge cijevi trenutno se propisuje da svako blindirano vozilo mora imati jednu dugu cijev i tu ne vidimo da ima potrebe za mijenjanjem.

Također, iako nam je dao dozvolu da koristimo oružje, zakon nam je zabranio korištenje drugih sredstava poput suzavaca, elektrošokera, peper-sprejeva… Mislimo da to treba dozvoliti. To može biti prvi korak zaštitara prije nego što dođe do upotrebe oružja. Ako postoji povjerenje, a postoji jer za dvadeset jednu godinu nije bilo zloupotrebe oružja u većoj mjeri – dakle, zaštitari su odgovorni i agencije su ozbiljne – onda bi i suzavac i elektrošoker bili korisna sredstva kojima bismo unaprijedili rad.

a&s Adria: Da li je potrebno gradirati djelatnike fizičke zaštite, jer nemaju svi iste odgovornosti niti štite istu vrstu objekata?

Prnjavorac: Svakako da treba izvršiti i gradaciju funkcija: da postoje certificirani zaštitari, koji moraju ispunjavati visoke psiho-fizičke uslove i standarde za posebne poslove kao što je zaštita pratnje, intervencija ili osiguranje novca i finansijskih institucija, ali da imamo i portire čuvare, koji ne moraju ispunjavati te uslove. Procjena rizika određuje kakav nam profil čovjeka treba. Ne mora isti čovjek čuvati blindirano vozilo, koje je češće predmet napada, i fabriku, gdje potencijalno nije tako veliki rizik i gdje bi čuvari radili na prevenciji tehnološko-industrijskih rizika. Portir čuvar bi imao mali krug ovlaštenja. Trenutno takva kategorija ne postoji, već samo zaštitar s certifikatom fizičke ili tehničke zaštite i odgovorna osoba.

Upotreba službenih pasa

a&s Adria: Tu je i neriješeno pitanje upotrebe službenih pasa?

Prnjavorac: Postoje danas pozicije koje izvršavaju naši zaštitari koje bi bilo mnogo lakše raditi da je zakonom predviđena i dozvoljena upotreba službenih pasa, npr. za čuvanje skladišta, fabrika, vanjskog i unutrašnjeg perimetra. Veliko stovarište građevinskog materijala ima jako mnogo mrtvih uglova i mračnih prostora. Takva skladišta obično nisu zatvorena, a otvorene prepreke je relativno lako savladati. U tih mnogo mrtvih uglova se potencijalni provalnik može sakriti i iznenaditi zaštitara. Pas bi tu pomogao. Pas mora imati odgovarajuće certifikate u skladu s međunarodnim standardima, tzv. IPO ispitima odbrane i napada. Postoje i stražarski psi, koji se mogu ostaviti umjesto čovjeka u određenom krugu.

 a&s Adria: Trenutni federalni ministar unutrašnjih poslova upravo je i vlasnik jedne zaštitarske agencije. Koliko je to olakšavajuća okolnost da se brže usvoji novi zakon budući da dobro razumije problematiku?

Prnjavorac: Mi imamo punu podršku ministra Rame Isaka. On razumije materiju, može biti i jeste blagonaklon, ali mora poštivati procedure i pravila rada institucija. A procedure su spore i usložnjene. Pokrenuli smo inicijativu za promjenu zakona, napravit će se javna rasprava, iz koje će uslijediti određeni zaključci. Zatim slijedi trideset dana objavljivanja da se u javnu raspravu uključi onaj ko nije prisustvovao raspravi. Nakon toga usaglašeni stavovi idu pred Komisiju za sigurnost Federalnog parlamenta, pa onda na Dom Parlamenta. Kad bi sve teklo optimalno, zakon neće biti usvojen za godinu. No, mi Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova smatramo glavnim sagovornikom i u prvom koraku želimo prije svega da budemo shvaćeni. U našem odnosu s FMUP-om ima napretka, ali ima i još prostora za unapređenje, s obje strane.

 a&s Adria: Ove se godine Adria Security Summit prvi put nakon prvog događaja 2015. organizuje u Sarajevu. Je li to dobra prilika da Komora zaštitara FBiH organizuje svoje godišnje okupljanje i iskoristi prisustvo očekivanih dvije i po hiljade učesnika na tržištu da im prezentira poduzete korake?

Prnjavorac: Svakako smo to planirali. Mi smo našu konferenciju ranije organizovali u aprilu i junu, a u 2024. smo planirali da bude u okviru Adria Security Summita, jer će nam dotad biti jasnije i šta se u međuvremenu desilo sa zakonom. Bit će to prilika da se kroz panel-diskusiju obradi to pitanje, a uz to bih delegirao teme dva predavanja: “Zakon o kritičnoj infrastrukturi i uloga privatne zaštite u njenoj zaštiti” i “GDPR i zaštita ličnih podataka”.