Istraživanja

Reportaža: South East Europe Roadshow 2026

21 Aprila, 2026

Umjesto statičnih konferencijskih formata, SE Europe Roadshow u Podgorici, Tirani, Prištini i Beogradu donio je dinamičan koncept zasnovan na kratkim prezentacijama, otvorenoj diskusiji i neformalnom umrežavanju koje povezuje vendore i krajnje korisnike u direktnoj razmjeni iskustava

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

South East Europe Roadshow i ove je godine zamišljen kao pokretna platforma koja briše granice između tržišta, tehnologija i ljudi, pretvarajući klasični događaj u dinamičan regionalni susret. Polazišna stanica bila je Podgorica, gdje se odmah potvrdio puni potencijal koncepta i najavio uspješan tok cijele turneje. U ugodnoj atmosferi i pred punim auditorijem bilo je jasno da koncept direktne interakcije vendora i krajnjih korisnika ima konkretan odjek na tržištu, a prisustvo predstavnika javnih službi i vodećih hotelskih lanaca u Crnoj Gori dodatno je naglasilo interes ovog sektora za savremena sigurnosna rješenja i njihovu praktičnu primjenu.

PODGORICA

Program je otvoren obraćanjem organizatora, gdje je istaknuta ideja Roadshowa kao platforme koja povezuje tržište i tehnologiju. Kako je naglasio Amar Pap, predstavnik magazina a&s Adria, cilj događaja nije samo predstavljanje rješenja već stvaranje prostora u kojem će se otvoreno razgovarati o konkretnim potrebama i izazovima tržišta. “Naš cilj je da okupimo ljude koji će razgovarati, postavljati pitanja i razmjenjivati iskustva kako bismo došli do rješenja koja mogu odmah primijeniti u svojim projektima. Upravo ta interakcija je ono što čini razliku i daje stvarnu vrijednost ovom roadshowu”, rekao je Pap.

Prisutnima se obratio i Nebojša Brajević iz Udruženja menadžera bezbjednosti Crne Gore, također naglasivši značaj ovakvih inicijativa za razvoj lokalnog tržišta i jačanje profesionalne zajednice. Brajević je apostrofirao potrebu za većom razmjenom znanja i iskustava između regionalnih i međunarodnih aktera: “Ovakvi su događaji izuzetno važni jer omogućavaju direktan kontakt između stručnjaka, kompanija i krajnjih korisnika, što je ključno za razvoj tržišta. Kroz ovakve susrete ne samo da se upoznajemo s novim tehnologijama nego i razmjenjujemo iskustva, prepoznajemo zajedničke izazove i tražimo rješenja koja su primjenjiva u našem okruženju.”

ONVIF

Uvodni dio zaokružen je prezentacijom Roberta Licarija, ambasadora ONVIF-a, koji je prisutnima približio ulogu ove organizacije u razvoju otvorenih standarda i interoperabilnosti u sigurnosnoj industriji. Govoreći o značaju standardizacije, Licari je naglasio da je interoperabilnost danas ključna za razvoj kompleksnih sigurnosnih sistema. “U današnjem okruženju, gdje sistemi postaju sve složeniji i uključuju različite tehnologije i proizvođače, interoperabilnost više nije opcija nego nužnost. Otvoreni standardi omogućavaju da različiti uređaji i platforme rade zajedno, čime se korisnicima daje fleksibilnost i dugoročna održivost sistema. Upravo u tome ONVIF vidi svoju ulogu”, rekao je Licari. Posebno je izdvojio integraciju kao proces objedinjavanja podataka iz različitih izvora u jedinstveno operativno okruženje te zaključio kako upravo otvoreni standardi omogućavaju korisnicima da kontinuirano nadograđuju sisteme bez potrebe za njihovom potpunom zamjenom.

Mercury.AI

Program je nastavljen kroz prezentacije učesnika koje su ponudile konkretan uvid u rješenja i pravce razvoja savremene sigurnosne industrije. Nikola Stanišić predstavio je kompaniju Mercury.AI kao tehnološku firmu iz Srbije koja razvija rješenja za sigurnosnu industriju, uključujući videonadzor, vlastiti VMS i AI detektore, a poseban fokus stavio je na stratešku odluku o pokretanju vlastite proizvodnje u Evropi. “Ove godine pokrećemo izgradnju fabrike videonadzorne opreme u Srbiji, u Jagodini, na oko 22.000 kvadratnih metara, uz planirano otvaranje oko 700 radnih mjesta”, istakao je Stanišić.

Odluka o lokalnoj proizvodnji, kako je pojasnio, rezultat je potrebe za većom fleksibilnošću i bržim odgovorom na zahtjeve tržišta. U nastavku je predstavio i razvoj njihovog vlastitog VMS-a, već primijenjenog u Smart City projektu u Beogradu, gdje se nadzire više od 10.000 kamera na stotinama lokacija. Istakao je i značaj AI detektora koji rade nezavisno od proizvođača kamera, omogućavajući unapređenje postojećih sistema bez njihove zamjene.

Motorola Solutions

Kompaniju Motorola Solutions kao globalnog tehnološkog lidera s gotovo stoljetnom tradicijom u razvoju komunikacijskih i sigurnosnih rješenja predstavio je Nikola Cvetkovski, Channel Account Manager za Jugoistočnu Evropu. Fokus izlaganja bio je na transformaciji te kompanije iz proizvođača radiokomunikacijskih u dobavljača integrisanih sigurnosnih sistema. “Danas više ne govorimo samo o komunikaciji već o cjelokupnom sigurnosnom ekosistemu koji pomaže korisnicima da budu sigurniji, efikasniji i operativniji”, istakao je Cvetkovski.

Posebnu pažnju posvetio je razvoju MOTOTRBO digitalnih mobilnih radiokomunikacijskih uređaja, koje omogućavaju sigurnu i enkriptovanu razmjenu informacija uz napredne funkcionalnosti poput GPS praćenja i hitnih komunikacija. “Radio više nije samo sredstvo za komunikaciju već platforma koja unapređuje svakodnevni rad”, naglasio je Cvetkovski te predstavio rješenja koja kombinuju radiokomunikaciju sa širokopojasnim tehnologijama (LTE i Wi-Fi), omogućavajući jednostavnu implementaciju bez složene infrastrukture.

UltraVision Consult

Konkretni su izazovi s kojima se korisnici susreću – od nedostatka radne snage do potrebe za povezivanjem postojećih i novih tehnologija. Stoga je važno sagledavanje sistema kao cjeline. “Korisnici danas traže da rade s manje ljudi, da budu manje zavisni od ljudskih resursa i da povežu postojeće tehnologije s novim rješenjima bez dodatne kompleksnosti”, naglasio je Florin Marica, izvršni direktor UltraVision Consulta iz Rumunije.

Marica je akcenat stavio na operativnu efikasnost i optimizaciju procesa, a predstavio je i praktične primjere implementacije, uključujući složene projekte u kojima se integrišu videonadzor, kontrola pristupa, protivprovala i drugi sistemi u jedinstvenu platformu. Kao ključni element takvog pristupa izdvojio je PSIM platformu AppVision, koja omogućava objedinjavanje različitih tehnologija i centralizovano upravljanje.

Nakon prezentacija, druženje je nastavljeno u opuštenijoj atmosferi kroz zajedničku kafu i ručak, što je dodatno otvorilo prostor za neformalne razgovore i razmjenu iskustava među učesnicima.

TIRANA

U dobrom raspoloženju stigli smo u Tiranu, gdje je zajedničko slavlje zbog plasmana fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svjetsko prvenstvo na centralnom trgu stvorilo posebnu atmosferu. Taj trenutak zajedništva i spontanog slavlja ostat će u dubokom sjećanju, ali i dati dodatni ton događaju koji je uslijedio. Skup je ispred formalnog domaćina, Kanadskog tehnološkog instituta (CIT), otvorio njegov administrator Ubejd Osmani, ističući značaj povezivanja akademske zajednice i industrije kao jednog od ključnih ciljeva ove institucije. “Naš cilj je da industriju približimo akademiji i da studentima omogućimo da budu spremni za stvarne izazove koje donosi poslovno okruženje”, istakao je Osmani, dodajući da su vrata te institucije otvorena za domaće i međunarodne partnere u svako vrijeme.

Teledyne FLIR

Pierpaolo Piracci, menadžer za razvoj poslovanja u Jugoistočnoj Evropi u kompaniji Teledyne FLIR, predstavio je nove tehnologije kroz konkretne primjere njihove primjene, s fokusom na ranu detekciju požara. “Ne govorimo o detekciji požara kada on već postoji, već o njegovom prepoznavanju u najranijoj fazi – prije nego što postane vidljiv”, naglasio je. Kroz primjere iz prakse, uključujući postrojenja za reciklažu i šumska područja, pokazao je kako ovakvi sistemi mogu spriječiti ozbiljne incidente i značajne materijalne štete. Posebno je istakao da termalna tehnologija funkcioniše nezavisno od svjetlosnih i vremenskih uslova, što je čini pouzdanim rješenjem u različitim okruženjima.

Synology

Nova rješenja za upravljanje i zaštitu podataka, uključujući scale-out sisteme za pohranu podataka i ActiveProtect platformu za kreiranje rezervne kopije podataka, koja omogućava brzo postavljanje i centralizirano upravljanje velikim brojem uređaja, predstavio je Kenan Serhatlić, Key Account Manager kompanije Synology, globalnog proizvođača rješenja za pohranu i zaštitu podataka. “Naša ideja je da korisnicima omogućimo jednostavna, ali skalabilna rješenja koja mogu rasti zajedno s njihovim potrebama, bilo da je riječ o malim ili velikim sistemima”, kazao je Serhatlić. U završnom dijelu osvrnuo se i na razvoj videonadzornih rješenja unutar Synology ekosistema, naglašavajući prelazak prema pametnom nadzoru zasnovanom na AI analitici.

XPR Group

Angel Andevski, regionalni menadžer prodaje kompanije XPR Group, proizvođača sistema kontrole pristupa, govorio je o širokom portfoliju uređaja, uključujući biometrijske, RFID, QR i mobilne akreditive, kao i o rješenjima ove kompanije koja podržavaju različite komunikacijske protokole i standarde. Posebno je izdvojio multitehnološke čitače, koji omogućavaju kompatibilnost s različitim vrstama kartica i postojećom infrastrukturom. “Ne morate mijenjati cijeli sistem, dovoljno je zamijeniti čitače kako biste podigli nivo sigurnosti”, naglasio je Andevski, ukazujući na jednostavnu integraciju u postojeća rješenja.

U nastavku je predstavljeno i X-SECURE rješenje, koje koristi naprednu enkripciju gdje svaka kartica ima jedinstven sigurnosni kod, čime se znatno smanjuje mogućnost zloupotrebe.

PRIŠTINA

Stolica više tražila se i naredna dva dana u Prištini i Beogradu, što je još jednom potvrdilo snažan interes tržišta i kontinuitet odlične posjećenosti tokom cijelog Roadshowa.

BESA Security

O ulozi vještačke inteligencije u transformaciji sigurnosnih sistema i šireg poslovnog okruženja govorio je pred punom salom u Prištini Valon Sekiraça, menadžer kompanije BESA Security. On je ukazao na ključne probleme savremenih sistema – ogromne količine podataka, složenost upravljanja i nedostatak jasnih, upotrebljivih informacija. “Danas imamo sisteme koji snimaju sve, ali reaguju umjesto da predviđaju. I to je realnost koju sada mijenjamo”, istakao je Sekiraça te demonstrirao kako se videonadzor pretvara u alat za donošenje odluka – od pretrage vozila i osoba u realnom vremenu do detekcije ponašanja, anomalija i sigurnosnih prijetnji. Posebno je istakao mogućnosti korištenja prirodnog jezika za pretragu snimaka, kao i napredne funkcije poput detekcije oružja, zaštitne opreme i analize kretanja ljudi. “AI više nije budućnost sigurnosti”, zaključio je, “već njena sadašnjost.”

TP-Link

Transformaciju TP-Linka iz brenda poznatog po potrošačkim mrežnim uređajima u ozbiljnog igrača u enterprise segmentu, gdje danas nudi integrisana rješenja za networking i sigurnost, predstavio je Dejan Dimov, regionalni menadžer prodaje. Kroz Omada i VIGI linije prikazan je koncept objedinjene platforme koja povezuje mrežnu infrastrukturu i videonadzor u jedinstveno upravljačko okruženje. “Danas gotovo svi sigurnosni sistemi rade na IP osnovi, što znači da mreža postaje temelj sigurnosti – a objedinjeni pristup omogućava bržu implementaciju i lakše upravljanje”, istakao je Dimov.

Posebno je naglašena važnost vlastitog razvoja i kontrole proizvodnje, što direktno utječe na kvalitet i pouzdanost sistema, kao i usklađenost s aktuelnim cyber sigurnosnim standardima. Kroz primjere implementacija u različitim sektorima pokazano je kako objedinjeni pristup omogućava efikasnije upravljanje i veću preglednost cjelokupne infrastrukture.

BEOGRAD

Završnog dana Roadshow je stigao do srbijanske prijestolnice, čime je zaokružena regionalna turneja kroz četiri grada.

Axis Communications

U Beogradu je, između ostalih, prezentaciju održao Branislav Nikolić, prodajni inžinjer Axis Communicationsa. On je prisutne upoznao sa širenjem uloge sigurnosnih tehnologija izvan klasičnog nadzora prema operativnoj efikasnosti i specifičnim industrijskim primjenama. Kroz konkretne projekte iz regiona pokazao je kako se sigurnosna rješenja koriste za optimizaciju procesa, prevenciju rizika i donošenje operativnih odluka. “Ideja nije samo u sigurnosti već u tome kako tehnologija može unaprijediti poslovne procese i donijeti konkretnu vrijednost korisnicima”, kazao je Nikolić. Kroz primjere iz industrije reciklaže, gaming sektora i zaštite šuma, prikazano je kako kombinacija kamera, analitike i specijaliziranih rješenja omogućava smanjenje incidenata, bržu reakciju i bolju kontrolu nad operacijama, a akcenat stavljen je i na termalne kamere za ranu detekciju požara i edge analitiku na samom uređaju.

Lunatronik

Pristup koji integriše različite sigurnosne tehnologije u jedinstvena, funkcionalna rješenja prilagođena kompleksnim objektima bio je tema prezentacije Bate Vulovića iz Lunatronika. Kroz konkretne primjere pokazao je kako kombinacija ANPR sistema, mobilnih identifikatora i naprednih čitača omogućava pouzdanu kontrolu pristupa vozila i korisnika. “Kartice su postale ograničenje – mobilni identiteti danas nude veću sigurnost i praktičnost, jer korisnik uvijek ima kontrolu nad pristupom”, naglasio je Vulović, ukazujući na sve veću primjenu mobilnih rješenja. Poseban akcenat stavljen je na integraciju različitih tehnologija – od kontrole pristupa i videonadzora do AI analitike i pametnih aplikacija koje omogućavaju upravljanje sistemima putem prirodnog jezika. Kroz primjere iz prakse pokazano je kako se ovakvi sistemi prilagođavaju realnim potrebama korisnika, uključujući parking sisteme, garaže i pametne objekte.

Zaključak

Nakon četiri dana, četiri grada i niza prezentacija i sastanaka, jasno je da se ritam regionalnog sigurnosnog tržišta ubrzava. Širom Jugoistočne Evrope paralelno se razvijaju nove tehnologije, realizuju sve složeniji projekti i intenzivira saradnja između ključnih aktera industrije

Pogledajte video reportažu sa Roadshow 2026:

Sigurnosni trendovi u 2026.: Kada iverak padne daleko od klade

13 Februara, 2026

Kroz analizu i stavove vodećih globalnih aktera donosimo pregled najvažnijih trendova koji oblikuju industriju sigurnosti i zaštite u 2026. godini. Tehnologija je, čini se, dovoljno zrela za velike iskorake, no da li je sazrela i naša (ne)tolerancija na greške

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija sigurnosti i zaštite zasigurno ulazi u fazu zrelosti u kojoj tehnologija više nije sama sebi svrha, već alat za postizanje otpornosti, usklađenosti s regulativama i dugoročne održivosti sistema. Nakon godina ubrzane digitalizacije, fokus se pomjera s pojedinačnih rješenja na integrisane ekosisteme koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, protivprovalu, zaštitu od požara, pametne tehnologije i cyber sigurnost u jedinstvenu arhitekturu. Ovakav pristup reflektuje promjenu načina na koji korisnici razumiju sigurnost: ne kao izolovanu funkciju, već kao sastavni dio operativnog i upravljačkog okvira.

“Sigurnost danas mora istovremeno odgovoriti na operativne, regulatorne i kibernetičke izazove”, ističu iz Geneteca, naglašavajući da fragmentirani sistemi više ne mogu zadovoljiti potrebe savremenih organizacija. S druge strane, proizvođači i tehnološki lideri poput Boscha, Siemensa i Honeywella ukazuju na to da integracija sigurnosti, automatizacije i energetike postaje ključni preduslov za pametne objekte i infrastrukturu budućnosti.

U takvom okruženju, 2026. se profilira kao prijelomna godina u kojoj se sigurnosna i protivpožarna industrija udaljava od reaktivnog pristupa i sve snažnije usvaja proaktivne, podacima vođene i regulatorno usklađene modele zaštite. Upravo ti trendovi, kroz prizmu vodećih kompanija, tržišnih analiza i konkretnih tehnologija, čine okosnicu ovog pregleda sigurnosne industrije.

VIDEONADZOR

AI u uređajima kao standard

Vještačka inteligencija na rubu mreže u 2026. godini će se etablirati kao osnovni gradivni element savremenih videonadzornih sistema. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji koja se izvršava direktno na kameri omogućava bržu reakciju, manju latenciju i znatno manje opterećenje mrežne infrastrukture. Ovakav model obrade podataka postaje posebno važan u okruženjima s visokim zahtjevima za dostupnošću, pouzdanošću i zaštitom privatnosti. “Edge AI je dostigao stvarnu zrelost u industriji sigurnosti i danas predstavlja standard, a ne izuzetak”, navodi se u istraživanju koje je proveo asmag.com. Prema toj analizi, edge AI ostvaruje najviše ocjene i u primjenjivosti i u tehničkoj zrelosti, što ukazuje na njegovu široku implementaciju u realnim projektima, a ne samo u pilot-fazama.

Genetec u izvještaju Stanje privatne zaštite u 2026. godini ističe da krajnji korisnici sve češće biraju lokalnu obradu podataka kako bi osigurali kontinuitet rada i regulatornu usklađenost. U evropskom kontekstu, edge AI se sve više posmatra kao odgovor na zahtjeve vezane za GDPR, lokalnu pohranu podataka i minimizaciju prijenosa osjetljivih informacija. “Decentralizirana arhitektura, u kojoj se obrada podataka odvija direktno na kameri, osnova je otpornog i skalabilnog videonadzora. Obrada na rubu mreže smanjuje zavisnost od centralnih servera i znatno povećava dostupnost sistema u realnim operativnim uslovima”, navode iz MOBOTIX-a, ističući da je edge AI ključan i za zaštitu privatnosti i za kontinuitet rada.

Hanwha Vision u svom pregledu trendova za 2026. naglašava da AI na rubu mreže sam po sebi nije dovoljan bez pouzdanih ulaznih podataka. Kako navode, kvalitet videosignala postaje presudan faktor za tačnost AI analitike, jer princip “garbage in, garbage out” direktno utječe na broj lažnih alarma i pouzdanost sistema. Zbog toga Hanwha Vision kao prioritet ističe uspostavljanje tzv. Trusted Data Environment, u kojem se kombiniraju napredna obrada slike, veći senzori i AI ISP mehanizmi za smanjenje šuma i distorzije u zahtjevnim uslovima.

Videonadzor kao izvor operativnih i poslovnih uvida

Videonadzor se sve jasnije pozicionira kao alat za stvaranje operativnih i poslovnih uvida, a ne samo za detekciju sigurnosnih incidenata. Videopodaci se koriste za analizu tokova ljudi, upravljanje popunjenošću prostora, optimizaciju radnih procesa i unapređenje sigurnosti zaposlenih. Ovakva primjena videa mijenja percepciju videonadzora unutar organizacija – od troška ka alatu za optimizaciju. Prema analizama MarketsandMarketsa, segment AI videoanalitike za poslovnu inteligenciju bilježi snažan rast, jer kompanije sve više traže rješenja koja povezuju sigurnost s unapređenjem poslovnih performansi. Zanimljivo je istaći da je projekcija ove kompanije iz 2020. bila da će ovaj segmet videonadzora do 2026. vrijediti više od 16 milijardi dolara. Danas on vrijedi 66 milijardi dolara i očekuje se da će upravo ova primjena biti jedan od glavnih pokretača tržišta u narednim godinama.

Hanwha predviđa prelazak s klasične videoanalitike ka tzv. AI agentima. Dakle, AI u videonadzoru više neće samo detektovati događaje, već će biti sposoban da samostalno analizira situaciju, predloži inicijalne mjere i generiše strukturirane izvještaje za operatere. Time se uloga operatera pomjera ka “komandnoj” funkciji, u kojoj čovjek donosi konačne odluke na osnovu preporuka i kontekstualnih informacija koje isporučuje AI sistem.

Evolucija VMS platformi

Razvoj VMS softvera snažno prati trend objedinjavanja sigurnosnih sistema u jedinstvene platforme. Umjesto izolovanih aplikacija, tržište favorizira otvorene, modularne VMS sisteme koji omogućavaju integraciju s kontrolom pristupa, protivprovalnim rješenjima, IoT uređajima i poslovnim aplikacijama. VMS tako postaje centralni sloj za upravljanje sigurnosnim događajima i podacima.

“Više od 60 posto korisnika danas koristi objedinjene ili integrisane sigurnosne sisteme”, navodi Genetec, ističući da je videonadzor najčešće jezgro takvih arhitektura. Kao ključni razlog za modernizaciju sistema navodi se potreba za integracijom novih tehnologija i funkcionalnosti, a ne isključivo zamjena zastarjele opreme.

Axis Communications dodatno ističe da VMS platforme u 2026. moraju biti projektovane u skladu s IT principima, uz podršku za API integracije, standarde i skalabilnost. Asmag u svojim analizama navodi da otvorenost VMS platformi postaje jedan od glavnih kriterija pri izboru sistema, jer korisnici žele izbjeći zatvorene ekosisteme koji ograničavaju budući razvoj i integraciju s novim tehnologijama. Hanwha Vision u svojim predviđanjima također naglašava ulogu VMS-a u razvoju pametnih prostora i tzv. digitalnih blizanaca (Digital Twin). “Videometapodaci iz AI kamera već se koriste za optimizaciju operacija u pametnim gradovima, maloprodaji i industriji, ali se u 2026. očekuje njihovo objedinjavanje s podacima iz kontrole pristupa, IoT senzora i dr.”, kažu iz Hanwhe.

Višesenzorske kamere

Jedan od najizraženijih hardverskih trendova u segmentu videonadzora jeste rast primjene višesenzorskih i specijaliziranih kamera. Ovakva rješenja omogućavaju pokrivanje velikih prostora manjim brojem uređaja, uz istovremeno prikupljanje bogatijeg seta podataka.

“Višesenzorske kamere danas postižu visoke ocjene po pitanju tehničke zrelosti i primjenjivosti”, navodi Asmag, ističući da su raniji izazovi s kalibracijom i kvalitetom slike u velikoj mjeri prevaziđeni. Ovakve kamere se sve češće koriste u logistici, industriji, saobraćaju i pametnim gradovima. “Kombinacija različitih senzora u jednom sistemu omogućava pouzdanu detekciju događaja nezavisno od vizuelnih uslova. Višesenzorski pristup otvara prostor za primjene koje nadilaze klasičnu sigurnost, uključujući ranu detekciju požara, nadzor procesa i zaštitu kritične infrastrukture”, pojašnjavaju iz MOBOTIX-a.

Hanwha naglašava da kombinacija različitih senzora, zajedno s naprednom AI obradom, omogućava pouzdano prepoznavanje događaja čak i u ekstremnim uslovima, a višesenzorski pristup doprinosi racionalizaciji infrastrukture i smanjenju ukupnih troškova sistema. MarketsandMarkets u svojim analizama navodi da rast višesenzorskih rješenja prati i trend optimizacije infrastrukture, posebno u logistici, industriji i pametnim gradovima, gdje se traži maksimalna pokrivenost uz racionalne troškove.

Hibridne arhitekture kao dominantan model

Iako cloud tehnologije i dalje imaju važnu ulogu, 2026. godina potvrđuje da potpuna migracija videonadzora u cloud nije dominantan izbor za većinu kompanija. Umjesto toga, hibridne arhitekture koje kombinuju edge obradu i selektivnu cloud analitiku postaju standardni model implementacije. “Hibridni modeli omogućavaju balans između fleksibilnosti i kontrole”, navodi se u asmagovom istraživanju, uz napomenu da su troškovi propusnog opsega i regulatorni zahtjevi i dalje glavni ograničavajući faktori za potpuni cloud.

Axis predviđa da će hibridne arhitekture dominirati i u narednim godinama, jer omogućavaju postepenu modernizaciju sistema bez ugrožavanja stabilnosti. “Kombinacija edge AI-ja i clouda omogućava bržu implementaciju novih funkcionalnosti uz zadržavanje kontrole nad kritičnim podacima”, ističu iz Axisa.

Hibridna arhitektura omogućava optimalnu raspodjelu AI obrade između edge uređaja, lokalnih sistema i clouda. Edge uređaji preuzimaju real-time detekciju i filtriranje podataka, dok se cloud koristi za dubinsku analitiku, treniranje AI modela i centralizirano upravljanje.

Održiva sigurnost i energijska efikasnost

Jedan od novih naglašenih trendova jeste koncept održive sigurnosti, koji povezuje performanse videonadzora s energijskom efikasnošću i ESG (okoliš, društvo, upravljanje) ciljevima organizacija. “AI sistemi i visoke rezolucije direktno utječu na potrošnju energije, posebno u centrima podataka i edge uređajima. Kao odgovor na to, industrija se okreće razvoju energijski efikasnih AI čipseta i tehnologija za optimizaciju videopodataka direktno na uređaju”, napominju iz Hanwhe. Primjeri poput adaptivne kompresije i inteligentnog upravljanja regijama interesa postaju ključni za smanjenje ukupne cijene vlasništva i dugoročnu održivost sistema.

Cyber otpornost videonadzora

“Granica između tehničke i cyber sigurnosti sve je tanja”, navodi Genetec u svom izvještaju, ističući da kompanije sve češće uvode mjere poput segmentacije mreže, upravljanja identitetima i kontinuiranog nadzora sigurnosnih sistema. Kako se videonadzorni sistemi sve dublje integrišu u IT infrastrukturu, cyber otpornost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Sigurnost mreže, enkripcija podataka i zaštita uređaja danas su jednako važni kao i fizička zaštita prostora. “Cyber sigurnost videonadzornih sistema mora biti ugrađena u sam dizajn uređaja, a ne dodavana naknadno. Dugoročna softverska podrška, transparentnost i kontrola nad podacima ključni su za povjerenje korisnika u AI sisteme”, ističu iz MOBOTIX-a, upozoravajući da autonomne AI funkcije dodatno povećavaju odgovornost proizvođača.

Napredna pretraga i forenzika: Potencijal uz ograničenja

Napredne funkcije pretrage videozapisa, uključujući pretragu pomoću prirodnog jezika, privukle su značajnu pažnju industrije, ali njihova primjena u 2026. godini ostaje ograničena. Iako tehnologija pokazuje potencijal, njena tehnička zrelost i dalje zaostaje za edge analitikom i klasičnim forenzičkim alatima.

“Rješenja koja se u velikoj mjeri oslanjaju na cloud forenziku i dalje nailaze na otpor kod korisnika s visokim zahtjevima za privatnošću i sigurnošću”, navodi se u asmagovoj analizi. Zbog toga se u praksi prednost daje lokalnim rješenjima koja nude predvidive performanse i veću kontrolu nad podacima.

KONTROLA PRISTUPA

Kontrola pristupa u 2026. godini proći će kroz duboku transformaciju i, pretpostavlja se, konačno napustiti ulogu izolovanog sistema za upravljanje vratima. “Kontrola pristupa se razvija u centralni sloj objedinjene sigurnosti, jer omogućava povezivanje identiteta, lokacije i događaja unutar jedinstvene platforme”, navodi Genetec u svome izvještaju. U istom dokumentu se ističe da organizacije od sistema kontrole pristupa sve češće očekuju fleksibilnost, otvorenost i mogućnost integracije s videonadzorom, protivprovalom i IT sistemima.

Prema analizama koje donosi asmag, kontrola pristupa jedan je od segmenata s najvišim stepenom tehničke zrelosti u sigurnosnoj industriji. Kako se navodi u njihovim godišnjim pregledima, tržište u 2026. favorizira rješenja koja su softverski definisana, interoperabilna i spremna za dugoročnu nadogradnju, umjesto zatvorenih, hardverski ograničenih sistema.

ACaaS i hibridni modeli

Jedan od ključnih trendova jeste snažan rast modela kontrole pristupa kao usluge (ACaaS). Umjesto isključivo lokalnih instalacija, organizacije sve češće usvajaju cloud ili hibridne modele upravljanja pristupom, posebno u višelokacijskim okruženjima. “ACaaS omogućava kompanijama da centraliziraju upravljanje pristupom, pojednostave održavanje i dobiju predvidive operativne troškove”, navodi Genetec i dodatno pojašnjava da hibridni modeli, u kojima lokalni kontroleri zadržavaju autonomiju, predstavljaju najčešći izbor u Evropi zbog regulatornih zahtjeva i potrebe za osiguranjem kontinuiteta rada.

Suprema potvrđuje ovaj smjer i ističe da kombinacija platformi BioStar X (lokalna, unificirana platforma) i BioStar Air (cloud rješenje) pomaže korisnicima da biraju arhitekturu u skladu sa svojim sigurnosnim i regulatornim zahtjevima, bez promjene hardverske osnove sistema.

Bežična infrastruktura i modernizacija postojećih objekata

Bežična kontrola pristupa prelazi iz faze alternativnog rješenja u fazu standarda, naročito u projektima modernizacije postojećih objekata. Bežične brave i čitači omogućavaju implementaciju bez kompleksnih građevinskih zahvata i manje troškove instalacije. “Wireless rješenja omogućavaju brzu modernizaciju kontrole pristupa bez potpune zamjene postojeće infrastrukture”, navodi ASSA ABLOY u svojim industrijskim analizama. Kompanija posebno ističe Aperio platformu bežičnih brava i kontrolera, koja se može integrisati s postojećim sistemima kontrole pristupa i koristiti u kombinaciji s karticama ili mobilnim identitetima.

Mobilni identiteti, fleksibilni kredencijali i novi pristupi

Beskontaktni pristup i mobilni identiteti postaju jedan od najvidljivijih trendova u kontroli pristupa, posebno u javnim i komercijalnim prostorima s velikim protokom ljudi, dok istovremeno pametni telefoni, QR kodovi i biometrija sve češće zamjenjuju fizičke kartice. “Beskontaktne tehnologije kombinuju sigurnost i praktičnost, a eliminiraju potrebu za fizičkim kontaktom”, navodi Avigilon u svojoj analizi trendova kontrole pristupa za 2026. godinu. Prema njihovom tumačenju, ovakva rješenja se najčešće nadograđuju na postojeće sisteme, čime se olakšava tranzicija i smanjuju početni troškovi.

Suprema dodatno naglašava važnost podrške za više tipova kredencijala. Njihovi uređaji, poput BioStation 3 Max i XPass serije, omogućavaju kombinovanje biometrije, RFID-a, QR koda i mobilnih identiteta, što je posebno važno u objektima s različitim sigurnosnim zonama i profilima korisnika.

Biometrija i višefaktorska autentifikacija

I ovaj trend u 2026. godini ima jasno definisanu, ali selektivnu ulogu u sistemima kontrole pristupa. Umjesto masovne identifikacije, najčešće se koristi kao dio višefaktorske autentifikacije u zonama s višim sigurnosnim zahtjevima. Važno je istaći da prema MarketsandMarketsovoj procjeni, globalno tržište biometrijskih sistema u 2026. trebalo bi vrijediti približno 58,46 milijardi dolara, uz očekivani rast na 134,06 milijardi dolara do 2032. “Tržište favorizira biometriju kao dodatni sloj sigurnosti, a ne kao jedini metod autentifikacije”, navodi asmag. Oni dodaju da kombinacija biometrije s mobilnim identitetima ili karticama omogućava balans između sigurnosti, privatnosti i korisničkog iskustva. Suprema u tom kontekstu ističe da se prepoznavanje lica u režimu verifikacije (1:1) nameće kao dominantan model, jer omogućava visok nivo tačnosti uz lakše usklađivanje s evropskim propisima o zaštiti podataka. Ovakav pristup se sve češće koristi u industrijskim objektima, centrima podataka i kritičnoj infrastrukturi.

Objedinjeni sistemi, AI i automatizacija odluka

Jedan od najvažnijih smjerova razvoja kontrole pristupa jeste unifikacija sigurnosnih sistema. Kontrola pristupa se sve češće implementira zajedno s videonadzorom, analitikom i sistemima za upravljanje zgradama. “Objedinjeni sistemi poboljšavaju situacijsku svijest i omogućavaju bržu i precizniju reakciju na sigurnosne događaje”, navodi Avigilon, ističući da integracija videonadzornih i pristupnih podataka omogućava bolju verifikaciju događaja i automatizaciju reakcije. Genetec dodatno naglašava ulogu AI-ja i pravila zasnovanih na kontekstu. Prema njihovim analizama, kontrola pristupa zasnovana na atributima omogućava donošenje odluka na osnovu više faktora: uloge korisnika, vremena, lokacije i stanja sistema – čime se prevazilazi klasični model “dozvoli / zabrani”.

PROTIVPROVALNI SISTEMI

Kada su u pitanju protivprovalni sistemi, fokus se pomjera s pukog otkrivanja upada ka ranom upozoravanju, kontekstualnoj procjeni rizika i koordinisanoj reakciji s videonadzorom, kontrolom pristupa i centralnim softverskim platformama. Genetec u svome izvještaju ističe da se vrijednost protivprovale znatno povećava kada je alarmni događaj dio šire slike incidenta, a ne izolovani signal. U takvim sistemima, alarm postaje početna tačka sigurnosnog scenarija, a ne njegov kraj. Iako senzori ostaju temelj protivprovale, fokus u 2026. više nije na maksimalnoj osjetljivosti, već na pouzdanosti detekcije u realnim uslovima. Tržište će favorizirati višetehnološke detektore, koji kombiniraju pasivnu infracrvenu, mikrotalasnu detekciju, analizu vibracija ili lom stakla. Ovakav pristup omogućava bolje razlikovanje stvarnih prijetnji i smetnji iz okruženja.

Digitalna i bežična protivprovala

Jedan od najuočljivijih trendova jeste snažan pomak ka potpuno digitalnim i bežičnim protivprovalnim sistemima, posebno u komercijalnim i višelokacijskim objektima. Razlog nije samo lakša instalacija već i veća fleksibilnost, skalabilnost i mogućnost daljinskog upravljanja. Ajax Systems se često navodi kao primjer ovog zaokreta, jer je protivprovalu od početka gradio kao IP, enkriptovani i softverski vođen sistem. “Protivprovalni sistemi u 2026. godini moraju biti projektovani kao digitalne platforme, a ne kao skup izolovanih uređaja. Bežična komunikacija, enkripcija i automatizirani scenariji postaju osnovni zahtjevi savremenih instalacija”, navodi Ajax Systems u svojim tehničkim analizama. Ovakav pristup sve češće prihvataju i tradicionalniji proizvođači, koji bežične tehnologije više ne tretiraju kao kompromis, već kao ravnopravnu alternativu žičanim rješenjima.

Centrale kao sigurnosni hubovi

Alarmne centrale sve više preuzimaju ulogu pametnih sigurnosnih hubova, koji povezuju senzore, videonadzor, kontrolu pristupa i komunikaciju s nadzornim centrima. Bosch Building Technologies u tom kontekstu ističe da se moderne centrale projektuju kao softverski definisane platforme, s podrškom za IP komunikaciju, API integracije i centralizirano upravljanje događajima. “Alarmna centrala danas nije samo prijemnik signala, već ključni element sigurnosne orkestracije. Njena vrijednost se ogleda u sposobnosti da objedini različite sigurnosne domene u jedinstven operativni tok”, navodi Bosch. Ovakav pristup omogućava standardizirane procedure, bržu reakciju i jasniji pregled incidenta, posebno u većim sistemima.

Videoverifikacija i kontekstualna reakcija

Integracija protivprovale s videonadzorom također postaje operativni standard, a ne napredna opcija. Videoverifikacija alarmnih događaja omogućava sigurnosnom osoblju da u realnom vremenu procijeni ozbiljnost prijetnje i smanji broj nepotrebnih intervencija. “Ovakav pristup znatno poboljšava efikasnost reakcije, jer alarm bez konteksta često dovodi do prekomjernih ili zakašnjelih odgovora. Kada je alarm povezan s videom, donosi se brža i preciznija odluka”, napominju iz Honeywella te dodaju kako integracija protivprovale i videonadzora postavlja osnovu za napredne sigurnosne scenarije, uključujući automatsko zaključavanje zona, aktiviranje rasvjete ili slanje obavještenja nadzornim centrima.

Cyber sigurnost kao obavezni dio protivprovale

Kako protivprovalni sistemi postaju dio IP mreža i cloud okruženja, cyber sigurnost se u 2026. godini izdvaja kao jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Kompromitovan alarmni sistem može imati jednako ozbiljne posljedice kao i fizički upad. Genetec i asmag u svojim izvještajima potvrđuju da integratori i krajnji korisnici sve češće navode cyber otpornost kao presudan faktor. Enkripcija komunikacije, autentifikacija uređaja i redovna softverska ažuriranja postaju standard, a ne dodatna opcija.

Automatizirani sigurnosni scenariji

Jedan od najvažnijih trendova jeste automatizacija reakcije na alarmne događaje. Protivprovala se sve češće koristi kao okidač za unaprijed definisane sigurnosne scenarije. Bosch i Genetec ističu da automatizacija omogućava dosljednu reakciju nezavisno od ljudskog faktora, što je posebno važno u kriznim situacijama. Alarm može automatski pokrenuti snimanje videa, ograničiti pristup određenim zonama, obavijestiti nadzorni centar i generisati izvještaj za dalju analizu.

VATRODOJAVA

U godini pred nama, a čini se kao nikada prije, zaštita od požara preći će granice tradicionalnih alarma i sprinkler sistema i zaći u inteligentnu, umreženu i proaktivnu disciplinu unutar sve digitalnijih objekata i pametnih zgrada. Razvoj tehnologija detekcije, automatizacije i integracije s drugim sigurnosnim slojevima gradi novi okvir u kojem požarni sistemi ne samo odgovaraju na incident već aktivno predviđaju i umanjuju rizike. Prema analizama MarketsandMarketsa, globalno tržište sistema zaštite od požara i zaštitne opreme očekuje snažan rast u narednom periodu, što odražava sve veću svijest o zaštiti života, potrebu za strožijim propisima i tehnološkom transformacijom sektora. Procjenjuje se da će vrijednost globalnog tržišta ovih sistema rasti prosječnom godišnjom stopom od oko 6,8%. “Ovaj rast je potaknut kombinacijom regulatornih zahtjeva, urbane izgradnje, integracije naprednih tehnologija i potrebe za boljom otpornošću objektnih infrastruktura”, napominju iz MarketsandMarktsa.

Inteligentna detekcija i višesenzorski sistemi

Klasični detektori dima ili topline danas više nisu dovoljni za kompleksne moderne objekte. Trend se pomiče ka višesenzorskim uređajima, koji istovremeno analiziraju dim, vlagu, temperaturne promjene, gasove i dodatne parametre kako bi precizno razlikovali stvarne prijetnje od lažnih alarma. “Moderna detekcija požara više se ne oslanja na jedan senzor ili jedan signal. Višesenzorski pristup omogućava ranije prepoznavanje opasnosti i znatno smanjuje broj lažnih alarma, što je ključno za sigurnost ljudi i kontinuitet poslovanja”, navode iz Boscha. Višesenzorski sistemi posebno su relevantni u okruženjima gdje se klasični detektori pokažu nedovoljno pouzdanim, npr. u industrijskim halama, muzejima, bolnicama ili laboratorijima.

Digitalna povezanost

Jedan od vodećih trendova na tržištu vatrodojave jeste digitalna povezanost sistema kroz IoT platforme. Umjesto tradicionalnih izoliranih modula, moderni sistemi direktno komuniciraju s cloud servisima i centralnim upravljačkim platformama, omogućavajući monitoring u realnom vremenu i tzv. pametna upozorenja (smart alerts), daljinsku dijagnostiku i servisiranje te prediktivno održavanje i analitiku performansi. “Budućnost zaštite od požara leži u povezanim platformama koje koriste IoT i cloud tehnologije kako bi omogućile stalni uvid u stanje sistema i pravovremeno reagovale prije nego što dođe do incidenta”, kažu iz Honeywella. Ovaj trend ne samo da poboljšava operativnu efikasnost nego i smanjuje rizik od neotkrivenih kvarova i niske funkcionalnosti.

Integracija s pametnim zgradama i sigurnosnim ekosistemima

Zaštita od požara sve češće se tretira kao dio šire arhitekture pametnih zgrada, gdje vatrodojava komunicira s videonadzorom, kontrolom pristupa, ventilacijom i klimatizacijom te BMS platformama. Ova integracija omogućava centralizirano upravljanje događajima u realnom vremenu, koordinirane akcije u slučaju incidenta i bolju evidenciju i analitiku performansi objekta. “Digitalizacija otvara vrata pametnijim sistemima zaštite od požara koji su povezani s ostalim infrastrukturnim i sigurnosnim sistemima zgrade. Takva integracija omogućava brže donošenje odluka i efikasniju reakciju u slučaju incidenta”, navode iz kompanije Siemens. Ovakav pristup posebno je važan u poslovnim kompleksima i javnim objektima, gdje jedna koordinirana kontrolna platforma može znatno skratiti vrijeme odgovora na hitne situacije.

Automatizacija suzbijanja požara

Napredni sistemi zaštite od požara ne služe samo detekciji. Oni su sposobni i upravljati automatskim mehanizmima suzbijanja požara, a to uključuje gasne ili aerosolne suzbijajuće sisteme, automatske vodene ili vodeno-maglene sprinkler sisteme i integrisane kontrole aktiviranja na osnovu više senzora. Automatizacija omogućava da se sistem aktivira prije nego što ljudska intervencija bude moguća, što je ključno u kritičnim okruženjima poput centara podataka ili industrijskih pogona.

PAMETNI DOMOVI I ZGRADE

Pametni domovi i zgrade danas prolaze kroz jasnu transformaciju – od sistema fokusiranih na komfor i automatizaciju ka integrisanim digitalnim okruženjima u kojima sigurnost, energetika i upravljanje prostorom čine jedinstvenu cjelinu. Granica između rezidencijalnih i komercijalnih rješenja sve je tanja, dok se osnovni principi (integracija, centralizacija i pouzdanost) primjenjuju na oba segmenta. Prema tržišnim analizama, razvoj pametnih objekata sve više je povezan s rastućim zahtjevima za sigurnošću, energijskom efikasnošću i digitalnim upravljanjem. Pametni domovi u tom kontekstu postaju, umjesto izolovanih tehnoloških rješenja, dio šireg ekosistema pametnih zgrada i urbanih infrastruktura, a nekoliko je trendova koji se očekuju u 2026. godini.

Sigurnost kao temelj pametnih objekata

Jedan od ključnih trendova je sigurnost kao polazna tačka pametnih domova i zgrada, a ne dodatna funkcionalnost. “Pametne zgrade sve više koriste sigurnosne sisteme kao osnovu za donošenje operativnih odluka i upravljanje prostorom”, navodi Genetec. Kako objašnjavaju, video i pristupni podaci u pametnim objektima koriste se ne samo za zaštitu već i za razumijevanje načina korištenja prostora i unapređenje korisničkog iskustva. Videonadzor, kontrola pristupa i protivprovala sve češće se projektuju kao objedinjeni sistemi, povezani kroz centralne platforme. Ovakav pristup posebno je izražen u višestambenim kompleksima i mješovitim objektima, gdje sigurnost direktno utječe na vrijednost nekretnine i kvalitet života.

Cyber sigurnost i zaštita privatnosti

Kako pametni domovi i zgrade postaju sve povezaniji, cyber sigurnost i zaštita privatnosti postaju neizostavan dio njihove arhitekture. Uređaji koji prikupljaju podatke o kretanju, navikama i prisutnosti korisnika moraju biti zaštićeni jednako ozbiljno kao i klasični IT sistemi. “Povjerenje korisnika u pametne objekte direktno zavisi od sigurnosti i transparentnosti sistema”, naglašavaju iz Boscha, ističući potrebu za enkripcijom, sigurnom autentifikacijom i redovnim softverskim ažuriranjima. U evropskom kontekstu, regulatorni zahtjevi dodatno podstiču razvoj rješenja koja podrazumijevaju zaštitu privatnosti već u fazi dizajna.

Digitalno upravljanje energijom i AI

Energijska efikasnost ostaje jedan od glavnih pokretača razvoja pametnih zgrada i domova. Digitalni sistemi omogućavaju precizno praćenje potrošnje, optimizaciju rada i automatsko prilagođavanje stvarnim potrebama korisnika. “Pametna infrastruktura omogućava objektima da istovremeno povećaju sigurnost i smanje potrošnju energije”, navode iz Siemensa. Kako ističu, povezivanje sigurnosnih i energetskih sistema omogućava bolje upravljanje prostorom. Također, pametni domovi i zgrade preći će s osnovne automatizacije ka kontekstualnoj i AI logici upravljanja. “AI omogućava pametnim objektima da budu proaktivni, a ne reaktivni”, ističu iz Honeywella te dodaju da se automatizacija sve više koristi i za prevenciju rizika, rano upozoravanje i optimizaciju svakodnevnih operacija, kako u rezidencijalnim tako i u komercijalnim objektima.

Centralizirane platforme i objedinjavanje sistema

Pametni domovi i zgrade sve se više oslanjaju na centralizirane platforme koje objedinjuju sigurnost, energetiku, rasvjetu, HVAC i druge ključne sisteme. Umjesto niza nepovezanih aplikacija, korisnici i upravitelji objekata traže jedinstven pregled i upravljanje iz jedne tačke. “Vrijednost pametnih objekata leži u integraciji sistema i centralnom upravljanju, a ne u broju pojedinačnih pametnih uređaja”, ističu iz Boscha. Prema njihovim navodima, objedinjavanje sistema povećava pouzdanost, smanjuje kompleksnost i olakšava održavanje, a centralne platforme omogućavaju bržu reakciju u vanrednim situacijama, jer sigurnosni i tehnički sistemi djeluju koordinirano, a ne izolovano.

CYBER SIGURNOST

Za razliku od industrije privatne zaštite, cyber sigurnost u 2026. godini ne definišu prvenstveno nove tehnologije, već odgovornost, upravljanje rizicima i regulatorne obaveze. Digitalni sistemi danas su toliko duboko integrisani u poslovne procese, infrastrukturu i sigurnosne tehnologije da cyber incidenti više ne predstavljaju izolovani IT problem, već direktnu prijetnju kontinuitetu poslovanja, reputaciji i pravnoj usklađenosti organizacija. U tom kontekstu, cyber sigurnost se sve češće posmatra kao strateška i upravljačka funkcija, a ne isključivo kao tehnički zadatak IT odjela. Za razliku od ranijih godina, cyber sigurnost više nije izdvojena disciplina, već sastavni dio fizičkih sigurnosnih sistema, što potvrđuju i analize kompanija poput Geneteca, Axisa i Hanwha Visiona.

NIS2 i sigurnost nabavnog lanca kao temelj otpornosti

NIS2 direktiva već je dobrano neizostavna operativna realnost za veliki broj kompanija u ključnim sektorima – od energetike i transporta, preko zdravstva do digitalne infrastrukture i upravljanja objektima. Kako navodi Evropska komisija, NIS2 uspostavlja zajednički okvir koji zahtijeva da cyber sigurnost bude integrisana u poslovne odluke, a ne tretirana kao dodatna tehnička kontrola.

Fokus ove direktive više nije na minimalnim tehničkim mjerama, već na sistemskom pristupu sigurnosti, koji uključuje procjenu rizika, upravljanje incidentima, kontinuitet poslovanja i sigurnost lanca nabavke. A upravo je lanac nabavke jedan od najsloženijih izazova u 2026. godini. NIS2 dodatno naglašava potrebu za kontrolom dobavljača, ugovornih obaveza i sigurnosnih procedura, čineći nabavni lanac sastavnim dijelom cyber sigurnosne strategije.

Od perimetra ka zero-trust modelima

Jedan od ključnih trendova koji se očekuju u 2026. jeste napuštanje klasičnog modela zaštite perimetra. Umjesto toga, cyber sigurnost se sve više gradi oko identiteta, konteksta i stalne provjere pristupa. Zero-trust pristup postaje dominantan model, posebno u okruženjima koja koriste cloud servise, udaljeni rad i distribuirane infrastrukture. Identitet, bilo da je riječ o korisnicima, servisima, aplikacijama ili uređajima, postaje centralna tačka kontrole. Ovaj trend je posebno važan u konvergentnim sistemima, gdje se IT infrastruktura sve više prepliće s fizičkom sigurnošću, pametnim zgradama i IoT uređajima.

Automatizacija detekcije prijetnji

Vještačka inteligencija danas djeluje kao multiplikator i za napadače i za odbranu. Automatizirani napadi, brža identifikacija ranjivosti i sofisticiranije socijalne manipulacije povećavaju pritisak na sigurnosne timove. Kao odgovor, raste potreba za automatiziranom detekcijom prijetnji, korelacijom događaja i bržim odgovorom na incidente. Cyber sigurnost se tako pomjera ka modelima koji kombinuju ljudsku ekspertizu s automatizacijom, jer ručno upravljanje incidentima više ne može pratiti tempo savremenih prijetnji. Također, cyber sigurnost direktno utječe na pouzdanost fizičkih sigurnosnih sistema. Kompromitovana kamera, kontroler ili upravljačka platforma više ne predstavlja samo IT rizik već potencijalni sigurnosni incident u fizičkom prostoru.

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

13 Januara, 2026

Tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast složenih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Kako bismo stekli cjelovit uvid u stanje na tržištu i ključne trendove koji ga oblikuju, razgovarali smo sa šesnaest regionalnih stručnjaka iz šest zemalja, čija iskustva i analize daju širi kontekst aktuelnih izazova i budućih pravaca razvoja.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Makroekonomski ambijent u kojem posluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana u narednim godinama bit će obilježen postepenim oporavkom nakon usporavanja tokom 2025. godine, ali i trajnim strukturnim pritiscima. Prema Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, ekonomije regije suočile su se s izazovima globalne neizvjesnosti, slabijom vanjskom potražnjom i inflacijskim pritiscima, što je ograničilo rast potrošnje i investicija.

Perspektive

Ukupna stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za šest regionalnih ekonomija – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – procjenjuje se na oko 3,0% u 2025. godini, što je nešto niže nego što su ranije projekcije predviđale. Pritom se vide različite dinamike među državama: Kosovo i Albanija bilježe relativno veći rast, dok su druge ekonomije imale skromniji napredak. U istoj godini, Hrvatska i Slovenija također su ostvarile pozitivan ekonomski rast. Hrvatska je u prva tri kvartala imala rast BDP‑a između 2,3% i 3,4%, a Slovenija je u drugom i trećem kvartalu zabilježila rast od 0,7% i 1,7%, što pokazuje stabilan razvoj u obje zemlje.

Svjetska banka predviđa da bi se rast ekonomija Zapadnog Balkana mogao postepeno ubrzati – na oko 3,1% u 2026. te približno 3,6% u 2027, uz jačanje izvoza, veće investicije i smanjenje globalne ekonomske neizvjesnosti. Ostvareni rezultati Hrvatske i Slovenije u 2025. potvrđuju stabilan ekonomski trend, iako regionalne stope rasta još nisu dostigle nivoe tipične za razvijenije dijelove Evrope.

Strukturni izazovi

Ipak, Svjetska banka upozorava na to da ekonomski rast ostaje nedovoljan za brzo smanjenje jaza u razini razvoja u odnosu na prosjek Evropske unije. Posebno su naglašeni izazovi na tržištu rada: uprkos rastu u nekim sektorima, regija se suočava s umanjenim nedostatkom radne snage, visokom nezaposlenošću i niskim učešćem radno sposobnog stanovništva – posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Učešće stanovništva u radnoj snazi u nekim zemljama ostaje ispod 55%. Demografski trendovi dodatno pojačavaju pritiske: radno sposobna populacija u regiji već pokazuje znakove smanjenja, a prema projekcijama Svjetske banke, može doći do značajnog pada broja radno sposobnih stanovnika do 2050. godine, uz potencijalni manjak od više od 190.000 radnika u narednih pet godina ukoliko trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni.

Ekonomski indikatori

Prema izvještaju Svjetske banke, 2025. godina donijela je umjereni, ali stabilni rast BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su rast oko 3%, Kosovo je prednjačilo sa 3,8%, a Crna Gora s oko 3,2%. Srbija je bilježila rast od približno 3%, pokazujući postepeni oporavak i otpornost domaće potražnje i investicija. Hrvatska, prema Evropskoj komisiji, bilježi sličan rast od oko 3,2%, potaknut domaćom potrošnjom, rastom plata i investicijama, uključujući fondove EU. Slovenija je u drugom i trećem tromjesečju zabilježila rast od 0,7 % i 1,7 %. Sve zemlje regije tako su u 2025. zadržale umjeren, ali pozitivan ekonomski zamah, uz potrebu za daljim ulaganjima i reformama.

GLAVNI POKRETAČI RASTA TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Kao dio širih ekonomskih kretanja, i tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast kompleksnih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Od kritične infrastrukture i javnih institucija, preko finansijskog sektora i transporta pa sve do stambenih i poslovnih objekata, sigurnosni sistemi danas su direktno povezani s kontinuitetom poslovanja, povjerenjem građana i stabilnošću društva u cjelini.

Brisanje granica

Granice između tehničke i cyber sigurnosti brišu se brže nego ikad, a integracija različitih sistema sve više postaje pravilo, a ne izuzetak. Naši sagovornici ističu da se sve češće koriste objedinjene platforme koje povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i mrežnu sigurnost, jer takva rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje i koordinaciju svih komponenti. Uz to, naglašen je sve veći interes za naprednim tehnologijama koje omogućavaju proaktivnu prevenciju i detaljnu analizu sigurnosnih rizika, čime se dodatno jača operativna sigurnost i kvalitet upravljanja objektima.

“Tržište tehničke zaštite bilježi posljednjih godina kontinuiran rast, pa čak i tvrtke kojima je primarna djelatnost tjelesna zaštita imaju sve veći udio tehničke zaštite u svojim prihodima. Takve trendove diktira razvoj tehnologije, kao i sve manja dostupnost radne snage u segmentu tjelesne zaštite. Najveći broj investicija primjetan je u sektoru prometne infrastrukture, prvenstveno željezničke, jer je u tijeku rekonstrukcija nekoliko željezničkih prometnih pravaca sufinanciranih sredstvima Europske unije. Veliki broj investicija je i u zdravstvenom sektoru, a povećan je i u sektorima trgovine i industrije zbog kontinuiranog značajnog rasta BDP-a u Hrvatskoj, što je stvorilo povoljnu investicijsku klimu”, rekao je Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa.

Sličan pomak ka naprednim, integrisanim rješenjima primjećuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje videonadzor više ne služi samo pasivnom snimanju. “Rast tržišta sigurnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini prvenstveno je potaknut povećanom sviješću o sigurnosnim rizicima i potrebama, regulatornim zahtjevima, kao i modernizacijom postojeće infrastrukture. Najveći broj investicija primjetan je u sektorima javnog sektora, kritične infrastrukture (telekomunikacije, energetika), proizvodnih pogona i lokalnih zajednica”, navodi Fahrudin Zeljković, suosnivač Middle pointa.

Regulatorni zahtjevi

Regulative dodatno ubrzavaju ovaj razvoj, čime kompanije u regiji sve više integrišu tehnička rješenja i unapređuju sistemski nadzor. “Tržište sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan, a u pojedinim segmentima i dvoznamenkasti rast. Najveći zamah vidljiv je u području zaštite kritične infrastrukture, ponajprije kao posljedica usklađivanja s NIS2 direktivom, koja je znatno proširila krug važnih i ključnih subjekata. Najviše se investira u energetiku, promet, logistiku, digitalnu infrastrukturu i javni sektor”, rekao je Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u. Hrvatsko tržište, inače, prema podacima Hrvatskog ceha zaštitara i iskustvima sagovornika iz Proalarma, KING ICT-a i Eccosa, bilježi značajan rast od oko 20% u 2025. godini.

SEC ONE Group naglašava da zakonski okvir ne samo da održava visok udio fizičke zaštite već i potiče integraciju tehničkih rješenja radi efikasnijeg i centraliziranog nadzora. “Posmatrano ukupno, najtraženija usluga je fizička zaštita, što je prije svega rezultat zakonske regulative i obaveze naših partnera da angažuju licencirane zaštitare. Pored regulatornih zahtjeva, kvalitet usluge i reputacija kompanije u segmentu fizičke zaštite značajno doprinose tome da upravo ovaj segment bude najdominantniji u strukturi poslovanja”, rekao je Edin Palo, rukovodilac sektora tehnike agencije SEC ONE Group.

Gdje fizičko sreće digitalno

Jadranska regija postaje svojevrsni sigurnosni laboratorij, gdje se tehnologija, regulatorni okviri i potrebe tržišta isprepliću. Brze promjene, rast složenih prijetnji i sve veća povezanost digitalne i fizičke infrastrukture čine sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Sigurnosni sistemi danas utječu na kontinuitet poslovanja, povjerenje korisnika i stabilnost društva, bilo da je riječ o bankama, industrijskim objektima, javnom sektoru ili stambenim zgradama.

Trend rasta digitalne i fizičke zaštite jasno je vidljiv i u Srbiji, gdje različite kompanije bilježe diverzifikaciju potreba. Lunatronik je zabilježio rast veći od 20% zahvaljujući integraciji cloud sistema i naprednih alarmnih rješenja, dok CP Security Group naglašava rastući interes za cyber sigurnost i evidenciju radnog vremena. “Vlasnici ili direktori kompanija postali su svesni da je njihovo vreme najveći resurs i da su im potrebni svi mogući alati kao pomoć za dobro vođenje kompanije”, kazao nam je Dragan Suhanek, izvršni direktor CP Security Groupa. Suprotno tome, Janko Todorović, operacioni direktor iz C.C.T.V Centra Master, bilježi blagi pad tržišta, uz ubrzan prelazak s analognih na naprednije sisteme.

Izgradnja infrastrukture

Bosna i Hercegovina slijedi isti put – rast je stabilan, s ulaganjima između 3 i 15%. Direktor All for protectiona Ivica Brekalo navodi koji su projekti bili pod lupom. “Investicije u našoj zemlji su značajnije bile u građevinskim projektima – u sektoru trgovine, proizvodnje i stanogradnje – te nekim projektima iz polja kritične infrastrukture”, rekao je Brekalo. Iz agencije Delta Security dodaju da su najveći projekti uključivali ugradnju opreme i implementaciju sistema tehničke zaštite većih industrijskih objekata.

Sličan trend bilježi i Slovenija, gdje HSI i Mars Commerce ostvaruju stabilan rast od 5 do 15%. Visoka potražnja za videonadzorom, kontrolom pristupa i AI rješenjima pokazuje da integracija softverskih sistema nadzornih centara postaje standard, posebno uz primjenu EN50518:2019 standarda. “Najviše posla smo imali u infrastrukturnim projektima: novim zgradama, tunelima, farmaceutskim kompanijama”, kaže Ljubiša Jevđenić, voditelj prodaje u Mars Commerceu.

Javni sektor i međunarodni projekti

Crna Gora, prema mišljenju kompanije Regius, bilježi rast od 10 do 15%, s fokusom na digitalnu i fizičku sigurnost kritične infrastrukture, zaštitu perimetra i državnih granica. Izvršni direktor Goran Obradović napominje da raste interes za integracijom naprednih AI rješenja, termalnih i dvosenzorskih kamera. “Regionalno i u Crnoj Gori jača fokus na nadzor perimetra i noćne scenarije (termalno), posebno u projektima bezbjednosti i zaštite kritičnih zona. Traže se termalne/dvosenzorske (EO/IR) kamere, detekcija alarmnih zona, integracija u VMS, pouzdano napajanje i linkovi. Također i radarski sistemi – senzorska rješenja iz razloga što su radari i senzori u Crnoj Gori tema i kroz donacije, odnosno projekte, i kroz širi bezbjednosni kontekst, pa je realno da potražnja vuče iz javnog sektora i međunarodnih projekata”, kazao je Obradović.

Na kraju, Sjeverna Makedonija također bilježi rast tržišta, a iz kompanije OSA Obezbeduvanje ističu da su u fokusu investicija bankarski sektor i integrisana rješenja za poslovne prostore. “OSA je tradicionalno prisutna u osiguranju banaka, odnosno u finansijskim objektima, ali treba spomenuti i osiguranje stambenih objekata i malih poduzeća”, rekao je Martin Gjorgjievski, menadžer te kompanije.

Sve ove promjene pokazuju da više nije pitanje da li ulagati, već kako, gdje i s kojim ciljem. Pritisak na infrastrukturu, rast cyber prijetnji, integracija sistema i sve veća očekivanja korisnika oblikuju tržište koje se brzo mijenja – trendove diktiraju svi ovi različiti, ali naposljetku komplementarni akteri.

KLJUČNI PROJEKTI I DOMINANTNE VERTIKALE

Kada se projekti realizovani tokom 2025. godine posmatraju na regionalnom nivou, postaje jasno da sigurnosno tržište Jadranske regije funkcioniše kao povezana cjelina, iako se realizuje kroz različite nacionalne okvire. Transport i promet, maloprodaja i logistika, industrija i proizvodnja, bankarski sektor, stambene i poslovne zgrade, energetika i kritična infrastruktura, zdravstvo i bolnički sistemi te nadzor gradova pojavljuju se kao ključne vertikale, dok se razlike ogledaju prvenstveno u obimu, kompleksnosti i regulatornom kontekstu projekata.

Saobraćaj

Promet se tokom 2025. godine profilirao kao jedna od najintenzivnijih vertikala tehničke zaštite u Jadranskoj regiji, s projektima koji obuhvataju autoceste, tunele, gradski saobraćaj i granične prijelaze. Riječ je o sistemima kod kojih sigurnost, protočnost i neprekidan rad imaju direktan utjecaj na živote građana i funkcionisanje nacionalnih ekonomija.

KING ICT je u ovom segmentu realizirao niz zahtjevnih projekata u Hrvatskoj. Među njima se izdvaja inteligentni transportni sistem za grad Split, jedan od najmodernijih u Evropi, koji objedinjuje napredne sisteme videonadzora, analitike i upravljanja prometom. “Sustav omogućuje bolju protočnost prometa, veću sigurnost građana i modernizaciju gradskih prometnih procesa”, rekao je Matija Mandić.

Posebno značajan projekat za Hrvatske autoceste je i sistem automatske detekcije incidenata na autoputevima i u tunelima. Projekat obuhvata više od 1.900 videoanalitičkih kamera, od čega je više od 1.000 instalirano u tunelima, uz dodatnih 380 kamera na otvorenim dionicama autocesta. “Sustav koristi umjetnu inteligenciju i posebno trenirane DNN modele, razvijene za zahtjevne uvjete rada u tunelima. Tuneli, kao najkritičnije točke prometne mreže, opremljeni su kamerama i algoritmima nove generacije koji pouzdano detektiraju vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljena ili spora vozila, pojavu pješaka, otpale predmete te vrlo ranu pojavu dima ili plamena, omogućujući pravovremenu reakciju i spašavanje života”, dodao je Mandić.

Eccos inženjering bio je uključen u projekat tunela Učka. Ugrađena je savremena oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, kao i protivpožarni, komunikacijski i videonadzorni sistem zaštite te sistemi za upravljanje prometom i signalizacijom. “Sudjelovali smo u svim fazama opremanja tunela – od projektiranja, zatim ugradnje i konfiguracije svakog odvojenog sustava i konačno do integracije svih sustava u jednu pametnu cjelinu”, rekao je Paić.

U Bosni i Hercegovini, implementacija tehničke zaštite u transportnoj infrastrukturi uključivala je projekte nadzora ključnih puteva, uključujući magistralne i regionalne pravce, te automatizirane sisteme za upravljanje tunelima i mostovima. Tehnička rješenja obuhvatila su nadzor kritičnih tačaka, kontrolu protočnosti saobraćaja i integraciju s postojećim sigurnosnim sistemima, čime se osigurava sigurnost građana i efikasnost saobraćajnih tokova.

Tehnička zaštita se u Srbiji intenzivno primjenjuje kroz 24-satni nadzor tunela i saobraćajnih pravaca, gdje Odeljenje za nadzor Puteva Srbije permanentno prati stanje tunela i reagira na vanredne situacije, čime se povećava sigurnost učesnika u saobraćaju. SCADA sistemi i testiranja sigurnosne opreme u tunelima, kao što su Laz i Munjino brdo, potvrđuju da je integrisani nadzor i upravljanje ključni dio tehničke zaštite na autoputevima. U Crnoj Gori, integracija u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem dodatno doprinosi sigurnijem i efikasnijem protoku robe i transportnih tokova regionom, dok funkcionalni videonadzor i planirane mreže kamera uz pravce ka graničnim prijelazima jačaju sigurnosne kapacitete u prometnoj infrastrukturi.

Industrija i proizvodnja

Industrijski sektor bio je među dinamičnijim u potražnji za sigurnosnim rješenjima prošle godine u regiji. Uz bosanskohercegovačke kompanije Delta Security i SEC ONE, koje su veliki dio aktivnosti tokom godine realizovale upravo u industrijskim objektima, i CP Security Group je u Srbiji bio snažno prisutan u industrijskim i infrastrukturnim projektima. Izvršni direktor Dragan Suhanek navodi da su u fabrikama implementirali sisteme za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa. Posebna pažnja bila je posvećena objektima s pojačanim sigurnosnim zahtjevima, gdje precizna kontrola kretanja direktno utječe na ukupnu sigurnost sistema.

U segmentu industrijske digitalizacije Eccos izdvaja projekat u kompaniji Petrokemija Kutina, gdje su implementirali cjelovito rješenje za optimizaciju kamionskog prometa. “Integracijska platforma Epsimax automatizira ulaz i izlaz vozila putem rampi i kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, dok kiosci sa skenerima dokumenata ubrzavaju prijavu vozila i vozača. Sustav je povezan s ERP platformom i tehničkom zaštitom, što omogućuje praćenje vaganja, sigurnosne provjere i automatsku verifikaciju dokumentacije”, kazao je Paić, dodavši da vozači mogu pratiti redoslijed čekanja na vanjskom ekranu ili primati obavijesti SMS-om, čime je znatno poboljšana efikasnost cijelog procesa.

Nadzor gradova i kritičnih sistema

Nadzorni i operativni centri tokom 2025. godine profilirali su se kao zasebna i rastuća vertikala u Jadranskoj regiji, posebno u kontekstu javne sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i energetskih sistema. Rastuća kompleksnost sigurnosnih izazova zahtijeva integraciju fizičkih i digitalnih sistema, kao i neprekidan nadzor ključnih objekata i infrastrukture, čime se osigurava brza reakcija u kriznim situacijama i stabilnost kritičnih servisa.

Projekt nadzornog centra u Poreču primjer je sofisticiranog pristupa upravljanju sigurnošću na lokalnom nivou, gdje integracija napredne tehnologije i operativnog nadzora omogućava efikasno praćenje urbanih sistema i kritične infrastrukture. “Novi centar radi 24/7 i opremljen je vrhunskom tehnologijom koja omogućuje stalan nadzor ključnih gradskih zona. Trenutačno je u sustav integrirano 200 kamera, a sustav je projektiran tako da omogućuje daljnje proširenje sukladno budućim potrebama”, navodi Paić.

Projekat VEPAR Hrvatskih voda dodatno ilustruje funkcionalnost nadzornih centara. Riječ je o sistemu hidrološkog praćenja površinskih voda, s više od 850 savremenih hidroloških stanica na više od 630 lokacija širom Hrvatske.

“Tehnička zaštita implementirana je na 24 crpne stanice s videonadzorom, protuprovalom i nadzorom okoline, dok centralni Nadzorni upravljački sustav (NUS) u Zagrebu i regionalni centri osiguravaju brzu lokalnu reakciju u kriznim situacijama”, pojašnjava Mandić. Sistem u stvarnom vremenu prati ključne parametre poput vodostaja, protoka i sedimenta, a videoanaliza omogućuje praćenje korita rijeka u slučaju leda ili naplavina.

I u Sloveniji bilježimo fokus na nadzornim centrima, pri čemu iz kompanije HSI ističu da je poseban naglasak bio na uslađenosti s EN50518:2019 standardom. Ovi primjeri pokazuju da su nadzorni i operativni centri danas ključni alati za upravljanje rizicima, osiguranje kontinuiteta rada kritične infrastrukture i efikasno upravljanje sigurnošću u čitavoj regiji.

Maloprodaja i logistika

Projekti u maloprodaji i logistici uključivali su distributivne centre, maloprodajne lance i napredne logističke operacije.

“Prošle godine sudjelovali smo u projektu novog DHL distributivnog centra, najmodernijeg u regiji, te osiguranju najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj – Ville Dubrovnik”, navodi Robert Pažitka iz Proalarma.

KING ICT je realizirao Logistično-distributivni centar Studenac u Velikoj Gorici, integralni sistem tehničke zaštite na 35.000 m² koji objedinjuje videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih oznaka, protivprovalu, nadzor okoline i komunikacijske sisteme u centraliziranu platformu, potpuno usklađenu s NIS2 direktivom. Sistem omogućuje nesmetan protok prometa, sigurnost zaposlenika i visoku dostupnost svih podsistema, postavljajući novi standard integrisanih sigurnosnih rješenja u logističkim okruženjima.

U maloprodajnim lancima raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja, ističu iz agencije SEC ONE. “Imali smo značajne angažmane u privatnom i korporativnom sektoru, posebno u uslužnim djelatnostima i proizvodnji, gdje su sistemi tehničke zaštite i DOC usluge najzastupljeniji. Potom maloprodajni lanci, gdje raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja.”

Bankarski sektor

Finansijski sektor ostaje stabilna vertikala tehničke zaštite u regiji, s kontinuiranim investicijama u integrisane i visokopouzdane sigurnosne sisteme. U Sjevernoj Makedoniji, OSA Obezbeduvanje i dalje snažno djeluje u bankarskom i finansijskom sektoru, koji predstavlja jednu od najstabilnijih vertikala tehničke zaštite. Kompanija je lani bila kontinuirano angažovana na projektima zaštite banaka i finansijskih institucija, gdje su zahtjevi za pouzdanošću, integracijom sistema i visokim sigurnosnim standardima stalno prisutni.

Edin Palo iz SEC ONE-a navodi da se najveći obim njihovih aktivnosti odnosio na sigurnosna rješenja za finansijski sektor. “Taj sektor čini skoro jednu trećinu našeg ukupnog poslovanja i kada posmatramo kompaniju u cjelini i kada posmatramo samo segment tehničke zaštite. Projekti u finansijskom sektoru uključivali su kombinaciju fizičke zaštite, transporta novca, DOC usluga i tehničkih sistema, jer banke i druge finansijske institucije zahtijevaju integrisan i visokopouzdan sigurnosni pristup.”

Stambene i poslovne zgrade

Vertikala stambenih i poslovnih zgrada obuhvata renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata. Da takvi projekti mogu biti izuzetno složeni, saznajemo iz aktivnosti kompanije Lunatronik: “Realizovali smo projekte poput rezidencijalnog kompleksa sa 330 detektora požara i 850 detektora poplave. Potom bolničke SOS sisteme sa preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, poslovnu zgradu sa 52 smart čitača virtuelnih kartica, speed gate barijere u više industrijskih i poslovnih objekata, time-lapse kamere sa AI optimizacijom na više velikih gradilišta te parking sistem sa 12 ANPR kamera i aplikacijom za korisničku promenu registarskih tablica”, navodi Vulović.

Prema Ivici Brekalu, A.f.p. najveći investicijski fokus imao je u građevinskim projektima, uključujući trgovinu, proizvodnju i stanogradnju, ali i određene segmente kritične infrastrukture. Videonadzor objekata, vatrodojava te sistemi za detekciju zapaljivih i eksplozivnih tvari bili su ključni elementi ovih projekata. Također je i OSA Obezbeduvanje realizovala projekte u rezidencijalnim objektima te kod malih biznisa, gdje se sigurnosna rješenja sve češće prilagođavaju konkretnim potrebama korisnika, ali bez odricanja od profesionalnog nivoa zaštite.

Kritična infrastruktura

Energetski sektor i dalje je strateški važan, s posebnim naglaskom na pouzdanost, neprekidan rad i centralizirani nadzor. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju integrisana rješenja koja osiguravaju stabilnost sistema, sigurnost građana i efikasno upravljanje infrastrukturnim resursima. Middle point bio je aktivan na više frontova, s naglaskom na energetske objekte: “Tokom prošle godine učestvovali smo u više značajnih projekata, posebno u energetskim objektima, trgovinskim lancima i poslovnim kompleksima te javnim ustanovama. Najviše aktivnosti zabilježeno je u vertikalama energetike i javnog sektora, gdje postoji kontinuirana potreba za pouzdanim i regulatorno usklađenim sigurnosnim rješenjima”, kazao je Zeljković.

Data centri

U svijetu u kojem poslovanje sve više ovisi o neprekidnoj dostupnosti digitalnih usluga, sigurnost i pouzdanost podatkovnih centara postaju temelj modernog infrastrukturnog ekosistema. Na jednom takvom projektu izgradnje novog podatkovnog centra APIS IT-a, kapaciteta 1.200 kW, koji uključuje integraciju ključnih energetskih podsistema, radio je hrvatski Eccos: “Svi ključni podsustavi objedinjeni su u centralni nadzorno-upravljački sustav (CNUS) koji omogućuje sveobuhvatan pregled i detaljan nadzor elektroenergetskog sustava. Takav integrirani pristup osigurava stabilan rad podatkovnog centra”, dodaje Krešimir Paić.

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazao je potrebu za visokim nivoom pouzdanosti i integracije sigurnosnih sistema s postojećom medicinskom infrastrukturom. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju preciznu koordinaciju tehničke zaštite i komunikacijskih sistema kako bi osigurali nesmetano funkcionisanje bolničkih procesa i zaštitu pacijenata. Kompanija Lunatronik realizirala je bolničke SOS sisteme s preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, pružajući brzo reagovanje u hitnim situacijama i povećavajući sigurnost osoblja i pacijenata. Istovremeno Eccos kontinuirano implementira napredne sisteme tehničke zaštite i bolničke komunikacijske sisteme u najvećim bolnicama u Hrvatskoj.

Vrijedna priznanja

Stručna izvrsnost kompanije KING ICT potvrđena je i kroz priznanje – dvije Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2025.

Prva nagrada dodijeljena je za najreprezentativniji projekat sistema sigurnosti (HAC), dok je druga priznanje za najbolji projekat poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice (VEPAR). “Ovi rezultati potvrđuju sposobnost KING ICT-a u integraciji sigurnosnih i cyber rješenja, s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost prometa, logističkih operacija i građana”, kaže Matija Mandić.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Iako se sigurnosna tržišta u Jadranskoj regiji razlikuju po veličini, investicijskom kapacitetu i regulatornom okviru, navodi naših sagovornika jasno pokazuju da se potražnja u 2025. godini grupisala oko nekoliko ključnih kategorija rješenja. Ono što se pritom mijenjalo nije samo tehnologija već i način na koji korisnici promišljaju sigurnost – sve manje kao zbir pojedinačnih sistema, a sve više kao integrisan, upravljiv i mjerljiv proces koji mora imati jasnu funkciju unutar šireg poslovnog i društvenog konteksta.

Integracija i unifikacija

Kontrola pristupa profilira se u gotovo svim zemljama kao jedna od najdinamičnijih oblasti tehničke zaštite, ali i kao polazna tačka za širu integraciju sigurnosnih sistema. Investitori i operateri sve češće prepoznaju da je sigurnost objekta više od ulaza i izlaza – riječ je o upravljanju prostorom, ljudima i rizicima kroz objedinjena rješenja koja povezuju tehničku i digitalnu sigurnost. U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Gjorgjievskog iz OSA Obezbeduvanja, najveća potražnja usmjerena je upravo na rješenja koja omogućavaju centralizirano upravljanje i povezivanje različitih sistema: “Najveći interes bilježimo za centralizirane sisteme kontrole pristupa integrirane s BMS platformama, uz istovremenu primjenu IP videonadzora visoke rezolucije, iznad 4 MP.”

U Bosni i Hercegovini trend je sličan. Napredna i integrisana rješenja postaju standard. Navevši “sisteme kontrole pristupa integrisane s evidencijom radnog vremena te integrisane sigurnosne platforme koje objedinjuju više sistema u jedinstveno upravljanje” kao jedne od najtraženijih rješenja, suosnivač Middle pointa pojašnjava razloge: “Razlozi povećane potražnje leže u potrebi za većom operativnom efikasnošću, smanjenjem sigurnosnih incidenata, prelasku sa zastarjelih analognih rješenja na moderne digitalne i mrežne tehnologije, kao i u smanjenju broja uposlenika angažovanih na fizičkoj zaštiti”, rekao nam je Zeljković.

U Hrvatskoj se kontrola pristupa gotovo više ne posmatra kao samostalan sistem, već kroz unifikaciju, pri čemu je objedinjena s videonadzorom, LPR-om, zaštitom perimetra i integracijom s IoT uređajima unutar jedinstvene platforme. “Poseban naglasak stavljamo na naše KING Fearless native cloud rješenje, koje omogućuje visoku razinu integracije, skalabilnosti i otpornosti sustava”, objašnjava Mandić iz KING ICT-a. “Korištenjem vlastitog hardverskog rješenja FED (Fusion Edge Device), sustav je posebno učinkovit u osiguravanju sigurnosti Edge lokacija, gdje napredno procesiranje analitičkih metapodataka omogućuje povezivanje i koordinaciju sustava iz različitih vertikala, primjerice prometa i sigurnosti.” Ovakav pristup omogućuje korisnicima da u realnom vremenu imaju centraliziran pregled i kontrolu nad kompleksnim sigurnosnim sistemima, što je ključna prednost u zaštiti kritične infrastrukture i velikih poslovnih objekata. “Bez integracijskih platformi sustava tehničke zaštite (PSIM – Physical Security Information Management)”, dodaje Paić, “nezamislivo je moderno i kvalitetno rješenje sustava tehničke zaštite većih i kompleksnijih objekata te pogotovo objekata kritične infrastrukture.”

Digitalni grad

Iz Eccosa dodatno naglašavaju vrijednost njihovih integracijskih platformi koje omogućavaju centralno upravljanje pristupom u kompleksnim infrastrukturnim, zdravstvenim i industrijskim okruženjima. “Najtraženiji proizvodi naše tvrtke u Hrvatskoj su dva vlastita integracijska rješenja: Epsimax i ESCEP. Epsimax je središnja integracijska platforma za integraciju sustava tehničke zaštite i sustave zaštite od požara. Omogućuje distribuiran nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima iz jedne aplikacije. Potpuna integracija sustava i kontinuirana analiza podataka značajno olakšavaju nadzor i upravljanje operaterima te povećavaju sigurnost objekata”, rekao je Paić, dodavši kako otvorenost te platforme omogućava brzu i jednostavnu implementaciju i povezivanje s internim sustavima i procesima tvrtke.

S druge strane, Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) namijenjena je digitalizaciji gradova. Platforma pruža univerzalni interfejs za rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici u svakodnevnom funkcionisanju grada. “ESCEP omogućuje kontrolu pristupa vozila, centralizirano upravljanje prometom i pametnom signalizacijom. Implementacija sustava naplate parkiranja putem različitih kanala i videonadzora s naprednom analitikom omogućuje optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i nepotrebno kruženje vozila”, kazao je on.

Od slike ka odluci

Videonadzor ostaje najzastupljenija kategorija tehničke zaštite u cijeloj regiji, ali njegova uloga se ubrzano mijenja. Videonadzor prestaje biti pasivni alat i postaje aktivni element sigurnosne arhitekture. “Najtraženiji su IP videonadzorni sistemi s naprednom videoanalitikom, odnosno sve veća primjena AI i videoanalitike u nadzoru i prevenciji incidenata”, objašnjava Zeljković iz Middle pointa, dodavši da iza toga “stoji potreba za većom operativnom efikasnošću i smanjenjem sigurnosnih incidenata”.

Klijenti danas traže sisteme koji ne samo da snimaju, već prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivno djelovanje. “Razlog njihove visoke potražnje leži u ubrzanom tehnološkom napretku, prije svega u razvoju napredne videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, kao i u sve pristupačnijim cijenama opreme. Klijenti danas očekuju rješenja koja ne samo da snimaju već i prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivnu sigurnost, što savremeni videonadzorni sistemi u potpunosti omogućavaju. Primjetan je i trend rasta potražnje za integrisanim sistemima tehničke zaštite koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa i alarmne sisteme, posebno kod klijenata koji teže centralizovanom nadzoru sigurnosnih funkcija”, kaže Edin Palo.

“Najprodavanija rješenja su iz videonadzora objekata, kao najzastupljenijeg u segmentu zaštite. Primjetan je trend potražnje za novim tehnologijama – AI rješenjima u samim sustavima nadzora objekata, čime se želi postići što veći stupanj zaštite samih objekata i podići sigurnost i nadzor na veći tehnološki nivo”, pojašnjava Ivica Brekalo iz A.f.p.-a, dodavši da implementacija AI tehnologija omogućava preciznije praćenje i detekciju anomalija. I Robert Pažitka iz Proalarma dodaje da je primjena vještačke inteligencije u videonadzoru značajno porasla, omogućavajući obradu velikih količina podataka i uključivanje komunikacijskih funkcija sličnih ChatGPT-u.

Slično se dešava i u Sloveniji, gdje Ljubiša Jevđenić iz Mars Commercea ističe da Slovenija, kao digitalno napredna i povezana zemlja, prati globalne sigurnosne trendove s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, usklađenost s EU regulativom i inteligentne nadzorne sisteme, dok Aleš Ribič iz HIS-ja naglašava rastuću primjenu vještačke inteligencije u svim sferama sigurnosti. “Avigilon videosustavi i kontrola pristupa su bili najtraženiji proizvodi i rješenja naše kompanije u Sloveniji. Razlog tome je što smo kao distributeri prisutni u cijeloj regiji. Veliki je broj upita i za softverskim rješenjima za nadzorne centre zbog uvođenja standarda EN50518:2019”, kazao je Ribič.

Važno je dodati da se u Sjevernoj Makedoniji bilježi snažna potražnja za IP kamerama rezolucije iznad četiri megapiksela, što pokazuje rastuću potrebu za detaljnijim i pouzdanijim vizuelnim podacima, te da u Srbiji i Hrvatskoj sve veću popularnost dobijaju dual light IP kamere zbog optimalnog odnosa kvaliteta slike i uloženih sredstava.

Kontrola pristupa i videonadzor u oblaku

Upravljanje pristupom putem clouda i prelazak na virtuelne kartice bili su jedan od glavnih generatora rasta Lunatronika u prošloj godini. Fleksibilnost, lakše upravljanje i viši nivo sigurnosti koje nude virtuelni kredencijali direktno su se reflektovali na strukturu realizovanih rješenja i očekivanja krajnjih korisnika. Iz Lunatronika kao glavne trendove za 2025. izdvajaju primjenu cloud sistema kontrole pristupa Brivo, cloud videonadzora Eagle Eye Networks, korištenje AI tehnologije u videonadzoru te uvođenje virtuelnih kredencijala umjesto klasičnih kartica i tagova. “Sistemi kontrole pristupa sa virtuelnim karticama kompanije STid, smart alarmni sistemi Ksenia Security, integrisani sa IP video-interfonima, SOS hotelski i bolnički sistemi i parking sistemi sa ANPR kamerama i aplikacijom za sekundarnu identifikaciju su bili najtraženija rješenja”, rekao je izvršni direktor Vulović.

I zagrebački Proalam bilježi snažan rast interesa za videonadzornim cloud rješenjima, kao i za primjenom AI tehnologija u kombinaciji s drugim sigurnosnim sistemima. “Najtraženiji i istovremeno najprodavaniji proizvodi su integralna rješenja sustava tehničke zaštite u maloprodajnom sektoru, te rješenja cloud videonadzornih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji. Razlog je kvaliteta i postojanost na koju se naši klijenti mogu dugoročno osloniti”, navodi Robert Pažitka, osnivač i vlasnik Proalarma.

Utjecaj regulativa na jačanje sigurnosti

Iz cijele regije, a naročito zemalja koje su u Evropskoj uniji, bilježimo sve veći utjecaj regulativa i standarda na jačanje cyber otpornosti. Trendovi u cyber sigurnosti i integraciji tehničke zaštite u velikoj su mjeri rezultat provedbe NIS2 direktive. “Organizacije su ubrzano uvodile sustave za upravljanje cyber rizicima, nadzor mreža i obvezno prijavljivanje incidenata, uz jačanje nacionalnih CERT/NCSC kapaciteta. U okviru NIS2, posebna pažnja posvećena je kritičnim subjektima (CER – Critical Entities Resilience), čime je u praksi potaknuta sustavna modernizacija zaštite kritične infrastrukture i značajno povećana odgovornost uprava za sigurnost, kako tehničku tako i kibernetičku”, navodi Mandić iz KING ICT-a. Slično detektuju i u Eccosu. “Naglasak je na kibernetičkoj sigurnosti sustava tehničke zaštite, čiju važnost dodatno naglašava i zahtjeva nova, kako hrvatska tako i europska pravna regulativa (Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, NIS2, CRA i dr.)”, dodaje Paić.

Sličan smjer razvoja bilježi i Crna Gora i Srbija. Videonadzor i cyber zaštita obilježili su prošlu godinu, kažu iz CP Security Groupa, dok iz Regiusa naglašavaju da je 2025. protekla u znaku jačanja cyber sigurnosti, modernizacije ICT infrastrukture i zaštite kritičnih sistema. “Cyber sigurnost je postala strateški prioritet u vidu jačanja cyber odbrane i svijesti o istoj. Također je u nacionalnom fokusu i digitalna transformacija i pametna bezbjednost, koja podrazumijeva korišćenje sve više AI u bezbjednosti, kao i jačanje sigurne infrastrukture u vidu jačanja mreža i ICT sistema sa zadovoljavajućim sigurnosnim standardima”, kaže Obradović.

U Bosni i Hercegovini, navode iz Middle pointa, u fokusu je “cyber sigurnost kao sastavni dio sigurnosnih projekata te usklađenost sa standardima i regulativama”, dok SEC ONE-a dodaju da digitalizacija poslovanja, veći fokus na prevenciju sigurnosnih rizika i pojačani regulatorni zahtjevi dodatno podstiču potražnju za kombinacijom fizičke zaštite i naprednih tehničkih rješenja.

Između propisa i povjerenja

Protupožarna zaštita ostaje snažno regulisana oblast, ali i segment u kojem se sve jasnije vidi potreba za integracijom s ostalim sigurnosnim sistemima. U Bosni i Hercegovini, Middle point i A.f.p. bilježe rast potražnje za vatrodojavnim sistemima i detekcijom zapaljivih i eksplozivnih materija, naročito u industrijskim objektima, energetici i javnim ustanovama. Ovakvi sistemi se sve češće implementiraju kao dio šire sigurnosne infrastrukture, a ne kao izolovana rješenja. U Hrvatskoj, Eccos i KING ICT integrišu protupožarne sisteme u centralizirane platforme tehničke zaštite, čime se omogućava brža reakcija i bolja koordinacija sigurnosnih procesa, dok crnogorski Regius izdvaja projekte rane detekcije i dojave požara, posebno u kontekstu kritične infrastrukture i zaštite državnih granica.

Prva linija odbrane

Na kraju, zaštita perimetra bilježi snažan rast. Bilježimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji povećanu potražnju za termalnim kamerama, dvosenzorskim rješenjima, radarima i njihovom integracijom u centralne nadzorne sisteme. Fokus je posebno na zaštiti kritične infrastrukture, obale i državnih granica, kao i na nadzorom u noćnim i otežanim uslovima. Detekcija upada na perimetru uz AI analitiku postaje standard i u logistici, prometu i industrijskim kompleksima. Među trendovima je “korištenje naprednih rješenja perimetarske zaštite korištenjem videoanalitike bazirane na umjetnoj inteligenciji, termalnih kamera, radara i LiDAR-a, biometrije i mobilnih telefona za identifikaciju osoba u sustavima kontrole pristupa”, objašnjava Paić.

Tehnologija koja spaja

Sve zemlje Jadranske regije slijede sličan pravac razvoja – integraciju sistema, primjenu vještačke inteligencije, prelazak na cloud platforme i snažnu povezanost tehničke i cyber sigurnosti. Kompanije koje investiraju u moderne tehnologije i centralizirane platforme ne samo da povećavaju efikasnost operacija, već postavljaju nove standarde u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture. Sigurnosno tržište Jadranske regije u 2025. pokazuje jasnu transformaciju: fizička i digitalna sigurnost više nisu zasebne sfere, već dio jedinstvenog, integrisanog sistema koji koristi najnaprednije tehnologije – od AI i cloud rješenja do dronova i napredne videoanalitike. Investicije u ove tehnologije ne samo da štite kritičnu infrastrukturu i resurse već omogućavaju bržu reakciju, preciznije donošenje odluka i veću otpornost društva na rastuće prijetnje. Jasno je da je budućnost sigurnosti u regiji već ovdje – ona pripada onima koji razumiju da integracija, digitalizacija i pametna tehnologija nisu opcija, već imperativ za održivu i sigurnu budućnost.

Security 50: Industrija pokazuje otpornost uprkos snažnim ekonomskim pritiscima

11 Decembra, 2025

Kompanije na ovogodišnjoj Security 50 listi u prosjeku su rasle 3,28 posto. Uprkos trgovinskim barijerama, regionalnim sukobima i drugim neizvjesnostima, proizvođači iz sektora sigurnosti i dalje izražavaju optimizam za nastavak rasta, koji, kako navode, neće biti moguć bez naprednih tehnologija, posebno proboja u oblasti vještačke inteligencije

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Security 50 lista obuhvata pedeset najvećih javno izlistanih kompanija u sektoru sigurnosti, rangiranih prema prihodima od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2024. godini. Najvećih deset kompanija ove godine su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Motorola Solutions, Axis Communications, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision, Raythink i TKH. Hikvision i Dahua i dalje zauzimaju prva dva mjesta na svijetu, s prihodima u 2024. od 12,87, odnosno 4,48 milijardi dolara.

Na ovogodišnjoj listi pojavljuju se i neki novi učesnici. To su: Raythink, Alarm.com, Arlo i Innodep. Posebno se među njima ističe Raythink iz Kine, specijaliziran za razvoj, proizvodnju i plasman inteligentne fotoelektrične senzorske tehnologije. Innodep iz Koreje specijalizirana je za AI platforme za pametne gradove.

Kompanije s najvećim rastom

Većina kompanija (33) zabilježila je rast u odnosu na prethodnu godinu. Najvećih deset kompanija po rastu su: ITX, Sparsh CCTV, Dongguan Yutong Optical Technology, Tamron, Everfocus Electronics, Raythink, Milestone Systems, Dynacolor, Intelbras i Hanwha Vision. Vrijedi napomenuti da su dvije najveće kompanije na svijetu, Hikvision i Dahua, u ovom segmentu imale skromniji rezultat. Hikvision je zabilježio rast od 3,5 posto u 2024, znatno manji od 7,42 posto u periodu 2022-2023. Dahua je, pak, imala pad od 0,1 posto.

Pad kineskog tržišta

Kineske su kompanije zabilježile slabije rezultate i manje-više povukle globalno tržište nadole. Prema izvještaju Novaire, globalno tržište videonadzora zabilježilo je pad od 0,3 posto u 2024. godini, što je u velikoj mjeri uzrokovano padom kineskog tržišta od 7,8 posto, koji je neutralisao rast od 4,9 posto u ostatku svijeta. Omdia je u intervjuu za asmag.com također istakla da je kinesko tržište u 2024. zabilježilo treću uzastopnu godinu kontrakcije od 9,6 posto, dok su tržišta izvan te zemlje ostvarila zdrav rast od 7,5 posto, na ukupno 16,8 milijardi dolara.

“Neprestani pad rezultat je više faktora: dugotrajne korekcije u sektoru nekretnina, ograničenih javnih ulaganja i smanjenog poslovnog povjerenja, što je ozbiljno ograničilo investicije u projekte u vladinom, korporativnom i sektoru malih i srednjih preduzeća, produbljujući višegodišnju kontrakciju tržišta”, rekao je Tommy Zhu, glavni analitičar za privatnu zaštitu u Omdiji.

Kada je riječ o trenutnom stanju, Omdia je dala optimističniju procjenu za kinesko tržište, predviđajući manji pad 2025. godine i povratak rasta u 2026. “Pokretači rasta uključuju povećano izdavanje državnih obveznica usmjerenih na digitalizaciju, infrastrukturu i visoku tehnologiju u proizvodnji. Nedavno najavljeni mega projekti, poput hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo i željeznice Xinjiang – Tibet, također će potaknuti rast sektora kritične infrastrukture”, rekao je Zhu.

Restrukturiranje kao rješenje

Kaznene mjere SAD-a prema Kini imale su minimalan utjecaj na kineske sigurnosne kompanije – barem kada su u pitanju veće firme. “Vodeće kompanije poput Hikvisiona i Dahue počele su restrukturirati svoje globalne lance snabdijevanja već 2018. godine, kada su se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine pojačale. Osnivanjem proizvodnih baza u Indiji, Vijetnamu i Brazilu, ove dvije kompanije ublažile su utjecaj carina”, rekao je Zhu. “Osim toga, zbog trajnih američkih sankcija, Hikvision je postupno napustio američko tržište, dok je Dahua prodala svoje sjevernoameričke operacije. Kao rezultat, najnovije carine imaju minimalan utjecaj na ove lidere industrije. Druge manje kompanije, koje ovise o američkom tržištu, a nemaju lokalne proizvodne pogone, mogu se suočiti s rastućim izazovima zbog američkih trgovinskih barijera.”

Pogled na 2025. godinu

Nije potrebno posebno naglašavati da je 2025. bila godina puna događaja. Rat Rusije i Ukrajine se nastavio. Sukobi na Bliskom Istoku trajali su sve dok Izrael i Hamas nisu postigli primirje, koje još nije utvrđeno. Međutim, prava transformativna sila koja je promijenila globalnu ekonomsku dinamiku bila je trgovinski rat koji je SAD pokrenuo protiv različitih zemalja. Trgovinski rat protiv Kine bio je posebno intenzivan, pri čemu su Sjedinjene Američke Države uvele trocifrene carine na kinesku robu i zabranile prodaju naprednih američkih tehnologija Kini, uključujući napredne čipove. Kina je odgovorila kontrolom izvoza rijetkih zemalja prema SAD-u i zaustavljanjem kupovine američke soje. Nakon nedavnog sastanka predsjednika Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u Južnoj Koreji, dvije supersile privremeno su postigle primirje koje se očekuje da će trajati godinu dana.

Kontrola izvoza čipova iz SAD-a trenutno ima ograničen učinak na kinesku sigurnosnu industriju, dodaje Omdijin analitičar. “Američke sankcije vodećim kineskim sigurnosnim kompanijama počele su prije pandemije i u posljednjih nekoliko godina kontinuirano su pojačavane. Tokom proteklih nekoliko godina, Hikvision i Dahua su prešli na alternative proizvedene u Kini kako bi osigurali sigurnost lanca snabdijevanja.”

Hikvision navodi da su izgledi za 2025. godinu dobri. “Iz perspektive Hikvisiona, ostvaren je stabilan rast na međunarodnim tržištima u 2025. Iako se određene regije suočavaju s geopolitičkim i trgovinskim izazovima, vidjeli smo snažnu potražnju na tržištima u razvoju, kao što su Bliski Istok i Afrika (MEA), Latinska Amerika i Pan-APAC”, rekao je Allen Tang, potpredsjednik Hikvisionovog Međunarodnog poslovnog centra.

Ostale kompanije s kojima smo razgovarali također su dale pozitivna očekivanja za 2025. godinu, unatoč globalnim izazovima i neizvjesnostima. “Geopolitičke trgovinske barijere su prepreka za industriju, posebno u vezi s prekograničnim prijenosom tehnologije i otpornosti lanaca snabdijevanja. U HID-u smo se s tim nosili tako što smo ostali fokusirani na ispunjavanje potreba kupaca, ulagali u lokaliziranu proizvodnju gdje je to bilo moguće i diverzificirali partnere za nabavku. To nam je omogućilo da ostanemo otporni i nastavimo pružati pouzdana rješenja za provjeru identiteta kupcima širom svijeta”, rekao je Ramesh Songukrishnasamy, stariji potpredsjednik i tehnički direktor u HID-u.

AI: Iz troška u vrijednost

Što se tiče pokretača rasta ove godine, predstavnici sigurnosnog sektora ističu povećanu potražnju i uvođenje naprednih tehnologija poput vještačke inteligencije, koja je, kako navode, transformisala sigurnost iz glavnog troška u glavnu vrijednost.

“Integracija vještačke inteligencije i dalje redefiniše sigurnosnu industriju, potičući prelazak s reaktivne zaštite na inteligentnije, adaptivne sisteme. Najznačajnije inovacije su one koje proširuju uvid u stanje na nadziranom prostoru i omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na podacima u stvarnom vremenu, pomažući sigurnosnim i sistemima za upravljanje zgradama da rade zajedno što skladnije”, rekao je Howard Lang, predsjednik Gunnebo Entrance Controla.

Posebno su široku pažnju privukli tzv. veliki AI modeli, koji se treniraju na ogromnim skupovima podataka i za koje se smatra da znatno poboljšavaju tačnost detekcije i smanjuju broj lažnih alarma.

“Veliki AI modeli predstavljaju jednu od najtransformativnijih inovacija koja danas preoblikuje sigurnost. Od inteligentne analitike kamera do mogućnosti trenutnog pretraživanja videozapisa, primjena velikih AI modela donosi značajna poboljšanja u zaštiti, poslovnoj inteligenciji, upravljanju saobraćajem i drugim oblastima. U skladu s tim trendom, Hikvision je lansirao naše Guanlan velike AI modele, koristeći ove sposobnosti za pružanje napredne inteligencije u našim novim proizvodima i rješenjima. Ovaj strateški fokus na integraciju velikih AI modela pozicionira nas na čelo razvijajućeg sigurnosnog pejzaža”, rekao je Tang.

Izazovi

Uprkos optimizmu, u sektoru sigurnosti i dalje postoje različiti izazovi. Jedan od njih je kibernetička sigurnost, posebno u vrijeme kada su sigurnosni uređaji više povezani nego ikad, a videozapisi se mogu falsificirati ili manipulirati pomoću vještačke inteligencije.

“Jedan od glavnih izazova u 2025. bila je pojava sofisticiranih AI napada koji brišu granicu između fizičkih i digitalnih proboja. Izvještaj HID-a State of Security and Identity 2025 otkrio je da je 62 posto preduzeća iskusilo proboje vezane za identitet, što ukazuje na obim izazova. Istovremeno, organizacije su pod pritiskom da moderniziraju staru infrastrukturu, istovremeno osiguravajući usklađenost s globalnim i regionalnim propisima koji se razvijaju. Organizacije sve više shvataju da efikasna sigurnost ne smije ugroziti praktičnost, i upravo tu HID nastavlja pružati diferenciranu vrijednost kroz pouzdane tehnologije i unaprijeđeno korisničko iskustvo”, rekao je Songukrishnasamy.

“Nedostatak osoblja, visoka fluktuacija te troškovi i složenost obuke postale su neke od najvećih prepreka za kompanije u cijeloj industriji. Partneri u distribucijskom kanalu posebno osjećaju pritisak jer se bore da pronađu i zadrže kvalificirane tehničare, često se susrećući sa greškama i neefikasnostima koje proizlaze iz nedostatka iskustva. Ovi izazovi nisu samo problemi za odjele ljudskih resursa, oni oblikuju koliko brzo kompanije mogu inovirati i koliko efikasno mogu poslovati”, rekla je Danille Mitchell, menadžerica za obuku za APAC i IMEA regije u kompaniji Gallagher Security.

“Za nas, rješavanje problema vezanih za ljude značilo je snažno ulaganje u obrazovanje, obuku i partnerstva. Fokusirali smo se na pružanje resursa koji pomažu popuniti praznine u kompetencijama, omogućavajući pristup ekspertizi i gradeći dugoročno povjerenje s kupcima i partnerima. Suočavajući se direktno s ljudskim aspektom industrije, otkrili smo da možemo ukloniti dio prepreka koje usporavaju usvajanje tehnologije i pomoći da tehnologija zaista isporuči vrijednost koju obećava”, dodala je ona.

Optimistično za 2026.

Što se tiče naredne godine, akteri iz oblasti sigurnosti takođe su izrazili optimizam, navodeći da će se zamah s naprednim tehnologijama poput vještačke inteligencije i mobilne kontrole pristupa nastaviti. “Optimistični smo u pogledu 2026. godine, uz očekivanja daljeg rasta na našim ključnim tržištima. Zamah će biti potaknut ubrzanom primjenom digitalnih identifikacija, mobilnog pristupa i biometrije, kako sve više vlada uvodi inicijative za modernizaciju nacionalnih identiteta. U poslovnom sektoru očekuje se brzo širenje potražnje za objedinjеnim rješenjima pristupa, gdje jedna digitalna akreditacija osigurava i cyber i fizički pristup“, rekao je Songukrishnasamy, dodavši: “Naše istraživanje za 2025. ističe da preko 70 posto organizacija planira povećati ulaganja u mobilni identitet i izdavanje akreditiva u naredne dvije godine. Ovaj trend će se nastaviti i u 2026., zajedno s povećanom potražnjom za zero-trust arhitekturama koje duboko integrišu identitet u sigurnosne okvire.”

Andrew Elvish, potpredsjednik marketinga u Genetecu, dodaje: “Investicije se nastavljaju, a stručnjaci za sigurnost pristupaju tehnologiji s istinskom radoznalošću i kreativnošću. Kako alati vještačke inteligencije nastavljaju ubrzavati istrage, a inteligentna automatizacija pomaže operaterima sigurnosti da steknu objedinjeno razumijevanje aktivnosti u različitim sistemima, očekujemo nastavak rasta.”

“Očekujemo nastavak pozitivnog zamaha u 2026, posebno kako vještačka inteligencija postaje svjesnija konteksta i dodatno integrisana u ključne vertikale poput pametnih gradova. Usmjerenje ka automatskim radnim tokovima proširit će ulogu AI-ja, šireći njenu primjenu izvan tradicionalne sigurnosti u oblasti poput operacija i poslovne inteligencije, gdje kamera djeluje kao senzor koji generiše podatke”, rekao je Gerard Figols, glavni operativni direktor u i-PRO-u.

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

10 Decembra, 2025

Ova analiza, koju je za Hrvatski ceh zaštitara izradio Ekonomski institut Zagreb, pruža pregled ključnih pokazatelja i trendova u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj. Cilj je pratiti poslovne procese, tržišne odnose i ulogu sektora u privredi, istovremeno ističući izazove i prilike za daljnji razvoj.

Izvor: Hrvatski ceh zaštitara ; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju preduzeća unutar sektora privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine u Republici Hrvatskoj. Analizu sektora privatne zaštite proveo je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), u saradnji s HCZ-om, uključujući njihove komentare.

Rangiranje i ključni pokazatelji

Cilj analize je praćenje ključnih poslovnih procesa, tržišnih odnosa i značaja privatne zaštite za ukupnu privredu. Analiza se temelji na podacima Financijske agencije (FINA), preuzetim s web-portala Info.BIZ, i obuhvata dva podsektora – fizičku i tehničku zaštitu. Firmama koje posluju u oba segmenta dodjeljuje se podsektor u kojem ostvaruju veći udio prihoda. Novčane vrijednosti prikazane su u eurima, a raniji iznosi preračunati su prema prosječnom godišnjem kursu Hrvatske narodne banke.

Rang-lista top 30 preduzeća po podsektorima temelji se na broju zaposlenih prema satima rada i aktivnosti na tržištu tijekom godine. Za svaku firmu analizirani su ukupni prihod, dobit/gubitak, prihod i dobit po zaposlenom te prosječna mjesečna neto plata, prikazani za posljednje tri godine, uključujući rang i godišnje promjene.

Analiza ne obuhvata obrte koji ne predaju FINA-in izvještaj, unutrašnje čuvarske službe, firme koje većinu prihoda ostvaruju izvan privatne zaštite ili bez odgovarajuće dozvole. Budući da FINA ne prikazuje strukturu prihoda kod firmi s više djelatnosti, rezultati mogu blago precijeniti one kod kojih privatna zaštita nije osnovna djelatnost. U pojedinim slučajevima prosječne neto plate zbog rada u nepunom radnom vremenu prikazane su ispod zakonom propisanog minimuma za 2024. godinu (677 eura neto).

Stabilan broj zaposlenih

Ukupni prihodi sektora Privatne zaštite u posljednje tri godine bilježe snažan rast – s 400 miliona eura u 2022. na 470 miliona eura u 2023. te 532 miliona eura u 2024. godini. Time je sektor privatne zaštite rastao brže od prosjeka nacionalne privrede u periodu 2022/23. (17,6% u odnosu na 9,1%) i u periodu 2023/24. (13,2% u odnosu na 5,2%). Iako udio sektora u ukupnim prihodima hrvatske privrede iznosi tek oko 0,3%, stabilan rast upućuje na njegovu otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenjivim tržišnim i makroekonomskim uslovima.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih Prihoda

Prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli su sporije od ukupne privrede, da bi se trend preokrenuo u 2023, pokazujući otpornost i fleksibilnost sektora prema inflaciji i rastu troškova. Iako sektor čini mali udio u ukupnim prihodima privrede, ostvaruje stabilan i iznadprosječan rast. Rashodi prate prihode, ali sporije, što je dovelo do povećanja profitabilnosti: dobit nakon oporezivanja porasla je s 34 miliona eura u 2022. na 50 miliona u 2024. Broj zaposlenih ostaje stabilan – oko 13.000 radnika, s prosjekom od 52 po preduzeću i minimalnim fluktuacijama.

Grafikon 2. Stopa promjene prosječnog broja zaposlenih

Sektor privatne zaštite pretežno čine srednje velike firme, što ga čini otpornijim na tržišne fluktuacije u odnosu na mikro preduzeća koja dominiraju ukupnom privredom. Stabilnost zaposlenosti postavlja izazov za povećanje produktivnosti i konkurentnosti bez većih ulaganja u tehnologiju. Prosječne mjesečne neto plate rastu s 676 eura u 2022. na 910 eura u 2024, ali i dalje zaostaju za prosjekom hrvatske privrede (1.174 eura).

Grafikon 3. Promjena prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku

Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj stabilno raste, s povećanjem prihoda, dobiti i broja zaposlenih, ali ostaje radno intenzivan i suočen s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage. Ukupna aktiva raste s 240 miliona eura u 2022. na 297 miliona eura u 2024, pri čemu udio u privredi ostaje oko 0,13%. Dugotrajna i kratkotrajna imovina jačaju likvidnost, a obaveze po zaposlenom ostaju znatno niže od prosjeka privrede. Plate rastu, ali i dalje zaostaju za prosjekom, što potencijalno otežava kadrovsku stabilnost. Dugoročna održivost rasta ovisi o modernizaciji poslovnih procesa, većoj produktivnosti i konkurentnijim platama, uz daljnja ulaganja u tehnologiju i digitalizaciju.

Fizička zaštita

Podsektor fizičke zaštite u Hrvatskoj karakterizira snažna koncentracija tržišta i stabilna zaposlenost. Analiza 30 najvećih preduzeća pokazuje da ova grupacija dominira gotovo cijelim sektorom, dok manja preduzeća zapošljavaju simboličan broj radnika.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 94,6% ukupnog broja radnika u podsektoru (oko 10.700 zaposlenih u 2024), dok preostalih nekoliko stotina radnika radi u manjim firmama. Posebno se ističu Securitas Hrvatska i Sokol, koji zajedno zapošljavaju 3.926 radnika, odnosno više od trećine ukupnog broja zaposlenih. Analiza trenda posljednjih godina pokazuje da najveće kompanije bilježe blagi pad broja zaposlenih (Securitas sa 2.119 u 2023. na 2.058 u 2024), dok manje imaju izraženije oscilacije. Ukupna zaposlenost u podsektoru posljednjih pet godina stabilna je na razini od oko 11.300 zaposlenika.

Ukupan prihod

Top 30 preduzeća u 2024. ostvaruje 279,7 miliona eura prihoda, što predstavlja više od 92% ukupnog prihoda podsektora. Dominacija vodećih firmi posebno je izražena kod Securitasa i Sokola, koji zajedno generišu trećinu prihoda. Posljednje tri godine pokazuju kontinuirani rast sektora – prihodi su porasli s 262 miliona eura u 2023. na 301 milion eura u 2024, pri čemu je najveći skok zabilježen u 2024. (+15%).

Dobit nakon oporezivanja

Dobit 30 najvećih preduzeća u 2024. iznosi 24,6 miliona eura, što čini preko 88% ukupne dobiti podsektora. Najveći doprinos ostvaruju Sokol (5,8 miliona eura) i Klemm sigurnost (3,5 miliona eura), koji zajedno ostvaruju trećinu ukupne dobiti. Trend posljednjih godina pokazuje ubrzani rast – dobit podsektora porasla je 30% u odnosu na 2023, uz stabilan rast vodećih preduzeća i oscilacije kod manjih subjekata, uključujući povremene negativne rezultate.

Prihod po zaposlenom

Prosječan prihod po zaposlenom u 30 najvećih preduzeća iznosi 26.050 eura, dok specijalizirana preduzeća kao što su FINA Gotovinski servisi (44.127 eura) i Alfa Security & Demining (47.209 eura) višestruko nadmašuju prosjek zahvaljujući specifičnim poslovnim modelima. Najveće plate ostvaruju ista specijalizirana preduzeća, dok prosjek većine njih ostaje između 650 i 900 eura.

Stabilan rast

Podsektor fizičke zaštite ulazi u fazu stabilnog rasta prihoda, dobiti i plata, uz izraženu koncentraciju tržišta. Vodeće kompanije dominiraju zaposlenošću i finansijskim rezultatima, dok manje bilježe veće oscilacije u broju zaposlenih, dobiti i platama. Dugoročno gledano, sektor se suočava s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage u manjim firmama, dok tržišni lideri dodatno učvršćuju svoju poziciju. Prosječna mjesečna neto plata u top 30 preduzeća iznosi 859 eura, što je rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 1. Fizička zaštita: 30 najvećih licenciranih kompanija prema ukupnim prihodima

Tehnička zaštita

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan rast i jačanje tržišne koncentracije, uz sve izraženiju ulogu najvećih poduzeća u oblikovanju sektorskih trendova.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 1.051 radnika, što čini 64% ukupne zaposlenosti u podsektoru u 2024. Preostali 591 radnik radi u manjim firmama. Posebno se ističu Eccos inženjering i Alarm automatika, koji zajedno zapošljavaju 295 radnika, odnosno 17,9% ukupnog sektora. Posljednje tri godine pokazale su stabilan rast zaposlenosti: +3,3% u 2023. i +2,2% u 2024. Broj zaposlenih u top 10 preduzeća kreće se stabilno, uz blagi rast, dok ukupna zaposlenost u podsektoru od 2020. do 2024. pokazuje kontinuiranu ekspanziju.

Ukupan prihod

30 najvećih preduzeća u 2024. ostvaruje 165,9 miliona eura prihoda, odnosno 72,1% ukupnog sektorskog prihoda, dok manje firme generišu 64,3 miliona eura. Dva vodeća preduzeća po prihodima, Alarm automatika i Eccos inženjering, zajedno ostvaruju 58,4 miliona eura, što je četvrtina ukupnih prihoda podsektora. Posljednje tri godine zabilježen je snažan rast prihoda: 22,0% u 2023. i 10,9% u 2024.

Dobit nakon oporezivanja

Top 30 preduzeća ostvaruje 14,5 miliona eura dobiti, što čini 64,0% ukupne dobiti podsektora, dok manja preduzeća bilježe 8,1 milion eura. Najveći doprinos imaju Insig2 i Eccos inženjering, s ukupno 4,1 milion eura dobiti (18,5% sektora). Posljednje dvije godine pokazale su snažan rast profitabilnosti, naročito u 2024. (+11,2% u odnosu na 2023), nakon stabilnog razdoblja.

Prihod po zaposlenom i produktivnost

Prosječan prihod po zaposlenom u top 30 preduzeća u 2024. iznosi 157.891 euro, znatno više nego kod manjih preduzeća. Najveći rast bilježe Leadtech (-7,8% u odnosu na 2023.) i Uniteh (+13,1%). Posljednje tri godine pokazuju jasan uzlazni trend produktivnosti, od oko 130 hiljada eura u 2023. do 140 hiljada eura u 2024, uz prednost najvećih preduzeća. Povećanje produktivnosti odražava digitalizaciju, bolju organizaciju poslovnih procesa i ulaganja u tehnologiju.

Prosječna mjesečna neto plata

U 2024. prosječna plaća u cijelom podsektoru iznosi 1.274 eura, dok top 30 preduzeća isplaćuje prosječno 1.381 euro, a manja preduzeća 1.083 eura. Najveće plate ostvaruju Insig2 i Špica sustavi, koje znatno premašuju prosjek podsektora. Posljednje tri godine pokazuju kontinuiran rast plata – od 976 eura u 2022, preko 1.085 eura u 2023. do 1.274 eura u 2024.

Trendovi i liderstvo

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj ulazi u fazu stabilnog rasta, s izraženom koncentracijom resursa i rezultata u vodećim preduzećima. Broj zaposlenih, prihodi i dobit rastu kontinuirano, dok najveći igrači jačaju tržišnu poziciju i utjecaj. Produktivnost i plate u najvećim kompanijama signaliziraju konkurentnost i inovativnost sektora, dok se manje firme suočavaju s izazovima privlačenja kvalificirane radne snage. Trendovi ukazuju da će tržišni lideri imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju sektora, oblikujući njegovu strukturu i performanse. Rastuća konkurencija za kvalificirane radnike znači da uspješna preduzeća sve više nagrađuju svoje zaposlenike, povezujući bolje rezultate s većim platama.

Tabela 2. Tehnička zaštita: 30 najvećih licenciranih firmi prema ostvarenim prihodima

Održan Adria Security Summit u Skoplju: Deset godina zajedništva

13 Novembra, 2025

Zatvoren je novi putujući krug Adria Security Summita. Pet godina od posljednje posjete – najveći regionalni sajam i konferencija sigurnosti ponovo je održan u Skoplju. Riječima posjetilaca – i ovaj put je nadmašio sam sebe: kvalitetom, uslugom, raznovrsnošću programa, ali ponajviše “atmosferom domaćina”, u kojoj se svi osjećaju dobrodošlo, opušteno i zadovoljno

Piše: Mirza Bahić i Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Deset je godina prošlo od ideje Adria Security Summita prvi put ostvarene na obalama sarajevske rijeke Željeznice. Od te početne stanice, Summit je željeznicom povjerenja krenuo na put povezivanja, saradnje i izgradnje zajedničke sigurnosti. Nizale su se Sava, Ljubljanica, Dunav, Miljacka i Vardar – svaki put dodajući novi vagon iskustva, znanja i inovacija. Svaki je kilometar jačao zajedništvo i uspjeh. Danas, deceniju kasnije, voz i dalje vijuga kroz naše slikovite predjele. Raste, širi se i nastavlja svoj put kroz regiju, ostavljajući za sobom paru osmijeha i lijepih dojmova.

Znatno bolji rezultati

No, brojke su “jači” govornik od bilo kakvih riječi. Jubilarno deseto izdanje Adria Security Summita okupilo je preko 2.100 posjetilaca iz 39 zemalja, što je 50-postotni rast u odnosu na prethodno makedonsko izdanje iz 2019. sa 1.400 učesnika iz 31 zemlje. Broj izlagača porastao je sa 84 na 111, što je povećanje od 32 posto, dok su konferencijske sesije doživjele skok sa dvadesetak na više od 40 panela i prezentacija. Naš tim procjenjuje da je održano više od 1.000 b2b sastanaka, što će, nesumnjivo, rezultirati novim projektima, investicijama i partnerstvima unutar Jadranske regije i šire. Za nešto opipljivije iskustvo interakcije s industrijom pobrinuli su se izlagači, koji su predstavili inovativna rješenja iz oblasti videonadzora, kontrole pristupa, vatrodojave, protivprovale, komunikacija, cyber sigurnosti, automatizacije, IT-a, pametnih gradova i drugih sektora snažno naslonjenih na sigurnosnu industriju.

Dodatnu dozu neposrednosti i interaktivnosti u istraživanju svih aspekata naše industrije dalo je i devet podcasta, koje smo realizirali s pažljivo odabranim gostima. Oni su govorili o sektoru u kojem rade, ali i o sebi, na način koji povezuje njihov intimni doživljaj industrije, jedinstvene insajderske uvide i ljudskost koji se često izgube u buci i žamoru poslovnih skupova i tehnoloških demonstracija.

Od filmske akcije do crvene vrpce

Nakon atraktivne uvodne filmske sekvence koja je u sebi spojila triler, superherojsku intrigu i detektivsku misteriju, uslijedila je ceremonija otvaranja. Obilježilo ju je simbolično presijecanje crvene vrpce, kojem su prisustvovale ugledne zvanice i partneri: Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije, Branko Slak, predsjednik Slovenske komore za razvoj privatne zaštite, Dragan Radulović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, Adnan Efendić iz Komore zaštitara FBiH, te Panče Toškovski, ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije. Njihovo prisustvo potvrdilo je prepoznatljivost Adria Security Summita kao ključne regionalne platforme za dijalog između sektora, državnih institucija i strukovnih udruženja u domenu sigurnosti i konvergentnih industrija.

Partnerstvo i vjernost kovani od plemenitih metala

Posebnu zahvalnost zaslužuju kompanije koje već godinama prepoznaju vrijednost Adria Security Summita i prate ga u stopu. Posebno je istaknuto dvanaest sponzorskih kompanija, od kojih su mnoge uz Summit još od njegovih početaka 2015. godine. One su, zajedno s drugim sponzorima, svojim povjerenjem i posvećenošću pomogle da tokom ovih deset godina preraste u najvažniji regionalni događaj ove vrste. Ove godine, jubilej su s nama obilježili Alarm automatika i Advancis Austria (dijamantni sponzori), Bosch Security Systems, Hytera Communications, Motorola Solutions i Suprema (platinasti sponzori) te ASSA ABLOY, Beta 80, Bosch Building Technologies, COIN LLC, Combis, Hexagon, Hikvision, OSA Security, Schneider Electric, SALTO WECOSYSTEM, PASTOR tvornica vatrogasnih aparata, PerpetuuMobile Security, Tenzor i TP Link (zlatni sponzori).

Osim njih, Adria Security Summit podržalo je i više od 80 ništa manje važnih sponzora različitih nivoa. Među srebrenim sponzorima našli su se: 2N, Aikom International, Ajax Systems, Armor Plus, AVControl, AVS Electronics, Axis Communications, AziGuard, Besa Security, Cardin Elettronica, Deluks Distribution, Delta Electronics, DVC, Division Visual Solutions, Eccos inženjering, ELAN, European Elite Business Hub, Fibernet, Honeywell, Integrated Control Technology, Inim Electronics, INsig2, InTec System, Interspace, iTek Systems, Iris ID Systems, IT odjel, IQ FireWatch, Jade Bird Europe, Jonik, Lande, Lunatronik, LDA Audio Tech, M2M Services, MAKIM, Maksiprint kompjuteri, MDN Security, Mikei Internacional, Milestone Systems, MSR Electronic, Partizan Security, Piton Security, Prima sistemi, Primion, Roombanker, Relysis, Ruijie | Reyee, Sectron, Sensor, Sides, Synology, SysTeh, Špica Sistemi, TC2, Tecnoalarm, TehTel, Telaeris, Teledyne FLIR, Telelink Infra, TESSA Security, The Rock Smart Security, Treco Net, TR Services, TVT Digital Technology, Uniview Technologies, Ultravision Consult, VELKOM, Video Alarm, Vueko, VIVOTEK, VuWall, Wizard Systems i XPR.

Sve smo ih pobrojali ovdje jer su to zaslužili, dok smo se na pozornici sjetili svih partnera i pratilaca na ovom desetogodišnjem putovanju na kojem smo zajedno rasli. “Veliko nam je zadovoljstvo što veliki broj kompanija i nakon deset godina vjeruje u Summit i prepoznaje ga kao ključnu platformu za umrežavanje, razvoj poslovanja i razmjenu znanja. Posebnu zahvalnost dugujemo onim kompanijama koje su s nama od samog početka i koje su vjerovale da naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da rastu zajedno”, istakli su organizatori.

Vidimo se u Zagrebu

Nakon dva dana ispunjena inspirativnim, pa i provokativnim razgovorima, dinamičnim prezentacijama i strateškim poslovnim povezivanjima, učesnici su bili vidno zadovoljni posljednjom manifestacijom inovacija, saradnje i vizije, ali i slavljeničkog raspoloženja. Ipak, slaviti nećemo dugo jer nas čekaju novi izazovi i planovi, a za jedan od njih već možete otvoriti svoj poslovni kalendar i zabilježiti termin održavanja idućeg Adria Security Summita, koji će gostovati u Zagrebu 7. i 8. oktobra 2026. godine.

Adria Security Awards

Tokom završne ceremonije dodijeljene su nagrade Adria Security Awards za izuzetna dostignuća u sigurnosnoj industriji u devet kategorija. Ove godine, po drugi put otkada se nagrade dodjeljuju, pristiglo je više od 50 kvalificiranih aplikacija. Žiri koji je odlučivao o dobitnicima činili su međunarodni i regionalni stručnjaci: Dragan Petrić (bug.hr), Bata Vulović (Lunatronik), Roberto Licari (RL Security Consultancy), Igor Milkovski, Laert Klemo (ATECH), Israel Gogol (asmag) i Matija Mandić (King ICT).

U kategoriji Smart City Project pobijedio je projekat Smart City – Belgrade kompanije Hytera Communications, dok je nagrada za najinovativniji proizvod/rješenje pripala proizvodu HALO Smart Sensoru kompanije Alarm automatika. U domenu kontrole pristupa istakao se BioStar Air kompanije Suprema Europe, a u videonadzoru XProtect kompanije Milestone Systems. Nagradu za najbolje rješenje za detekciju upada osvojio je Connect FLX kompanije M2M Services, dok je u vatrodojavi trijumfovala Alarm automatika s Ajax EN54-line vatrodojavnim rješenjem. Honeywell je nagrađen za VARIODYN ONE sistem u kategoriji PA/VA sistema, UltraVision Consult za softver AppVision, a najbolja studija slučaja bila je Yard Logistics Digitalization at the OKTA Refinery with the AURA System kompanije Sensor Skopje.

“Adria Security Award nije samo priznanje za inovacije već i potvrda zajedničkog nastojanja cijele zajednice da sigurnosnu industriju regije učini vidljivom na globalnom nivou. Kroz ovaj program želimo istaknuti kompanije koje svojim radom postavljaju standarde i inspirišu druge na izvrsnost”, izjavio je Mahir Hodžić, predsjednik Organizacijskog odbora Adria Security Summita.

Bogat konferencijski dio

U četiri konferencijske sale održano je više od četrdeset predavanja i panela, a govornici iz cijelog svijeta su podijelili svoja iskustva, inovacije i primjere dobre prakse, dok su na B2B sastancima i prezentacijama dogovarani brojni projekti koji će oblikovati budućnost naše industrije.

Kako je kazao Mahir Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora Adria Security Summita, stručnjaci iz više od 50 zemalja okupili su se da zajednički grade budućnost sigurnosne industrije. Jubilarni, deseti sajam potvrđuje važnost regionalnog povezivanja i profesionalnog razvoja.

“Posebno čestitam 25 godina rada Komore za privatno obezbjeđenje Sjeverne Makedonije, na njihovoj viziji i kontinuitetu, te na svemu što su učinili za sigurnost industrije zemlje i regiona. Također, želim da izrazim iskrenu zahvalnost svim kolegama koji su nas podržavali tokom svih ovih godina – u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, a u posljednje 3-4 godine i Bugarskoj i Rumuniji – za njihov dolazak, podršku i doprinos razvoju profesionalnih standarda u regionu. Bez vas, ovaj ekosistem ne bi bio ovako snažan”, rekao je Hodžić i pozvao prisutne da posjete i idući Adria Security Summit, koji će se održati oktobra 2026. u Zagrebu.

Platforma koja povezuje

Na svečanom otvaranju, okupljenima se obratio i Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, najveće svjetske standardizacijske platforme za industriju sigurnosti. Istakao je značaj Summita kao regionalne platforme koja već deceniju povezuje stručnjake, kompanije i partnere iz cijelog svijeta: “Veliko mi je zadovoljstvo što sam ponovo ovdje. Tokom proteklih deset godina, Adria Security Summit postao je istinska platforma za saradnju i inovacije u našoj industriji. Želio bih da se zahvalim organizatorima na njihovoj posvećenosti i trudu”, rekao je Levit.

Verica Mileska Stefanovska, predsjednica Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, izrazila je zadovoljstvo što je upravo Sjeverna Makedonija bila domaćin ovogodišnjeg događaja, koji je, kako je kazala, u proteklih deset godina uspio da se nametne kao najeminentniji međunarodni skup u oblasti privatne zaštite na Balkanu. “S istim entuzijazmom i posvećenošću – nakon decenije – zajedno radimo na razvoju efikasnog sektora privatne bezbjednosti i bržem odgovoru na postojeće i nove sigurnosne izazove. To su naši prioriteti i naša težnja. Upravo zbog toga naš cilj ostaje postizanje maksimalne efikasnosti sektora, uz integraciju fizičke zaštite i naprednih tehnoloških dostignuća”, kazala je ona.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Panče Toškovski naglasio je značaj Summita kao ključne regionalne platforme koja povezuje sve one koji rade na stvaranju sigurnih i otpornih zajednica. “Summit predstavlja najvažniju regionalnu platformu koja okuplja predstavnike institucija, stručnjake, kompanije, inovatore i profesionalce iz oblasti sigurnosti i tehnologije. Živimo u vremenu kada se sigurnost više ne mjeri samo fizičkom zaštitom već i sposobnošću da odgovorimo na nove oblike rizika – od cyber napada i digitalnih prijetnji do zaštite kritične infrastrukture, urbane sigurnosti i upravljanja podacima”, rekao je ministar Toškovski, koji je posebne čestitke uputio zbog organiziranja platforme Adria Smart City, kao primjera uspješnog spoja tehnologije i sigurnosti u izgradnji održivih i sigurnih urbanih zajednica.

Uvodna predavanja

Konferencijski dio sadržavao je niz predavanja, panel-diskusija i prezentacija eminentnih stručnjaka iz najvećih svjetskih i regionalnih kompanija.

Sergej Pičulin i Nikolai Landa, prodajni tim za JI Evropu softverske kompanije Advancis, održali su predavanje “Rad i život u svijetu velikih podataka”, u kojem su pokazali kako PSIM rješenja pretvaraju ogromne količine podataka u jasne i primjenjive informacije. Naglasili su da budućnost sigurnosti leži u povezivanju i kontekstualizaciji podataka, prelasku s reaktivnih sistema na prediktivnu inteligenciju s ciljem donošenja pametnijih odluka, sprečavanja rizika i stvaranja sigurnijih, otpornijih okruženja. Landa je naglasio da živimo u svijetu u kojem količina podataka ne predstavlja problem – naprotiv, podataka ima previše, ali je nedostatak jasnoće i konteksta ono što otežava donošenje odluka.

“Svake sekunde širom svijeta generišu se milioni podataka – iz pametnih telefona, vozila, pametnih zgrada, društvenih mreža i sigurnosnih sistema. Mi ne živimo u svijetu s manjkom podataka, već s manjkom jasnoće. Najveći izazov nije u količini, već u značenju tih informacija”, rekao je Landa. On je upozorio da preopterećenost informacijama može dovesti do konfuzije među operaterima sigurnosnih sistema, a samim tim i do povećanja rizika, jer “zbrka u sigurnosnoj industriji može koštati – ponekad i života”.

Rješenje, kako je naglasio, nije u prikupljanju još više podataka, već u njihovom pametnijem korištenju. “Moramo preći s prikupljanja na povezivanje podataka. Naša industrija ima mnoštvo sistema – videonadzor, kontrolu pristupa, protivpožarne i protivprovalne sisteme, ali oni često rade izolovano. Kada ih povežemo i damo im kontekst, tek tada dobijamo stvarnu inteligenciju”, poručio je Landa.

Sergej Pičulin je kroz konkretne primjere pokazao kako se koncept “velikih podataka” pretvara u praktičnu korist za sigurnosne operacije, ali i za širu organizacijsku efikasnost. “Zamislite veliki korporativni kampus. Kontrola pristupa javlja da su vrata nasilno otvorena – za operatera to može biti samo još jedan u nizu tehničkih alarma. No, u istom trenutku, kamera u blizini detektuje neuobičajeno kretanje. Pojedinačno, to su samo još dva podatka u buci, ali zajedno, u kontekstu, oni postaju signal za hitnu reakciju”, objasnio je Pičulin. Kada se na to doda automatizacija, sistem automatski šalje obavještenje pravom timu, otvara relevantni videozapis i vodi operatera kroz jasno definisane procedure. “Tada prelazimo iz haosa u jasnoću. Operateru nije potrebno hiljadu alarma – već jedan, onaj koji je zaista bitan. To je razlika između gušenja u podacima i plivanja u inteligenciji”, naglasio je.

Pičulin je istakao da potencijal ovakvih tehnologija nadilazi granice sigurnosti budući da pametni sistemi mogu unaprijediti rad cijelih organizacija, pa čak i gradova. Naveo je primjer logističkog centra gdje senzori prepoznaju visoku temperaturu na kamionu i automatski iniciraju provjeru prije nego što dođe do požara. “Isti principi mogu pomoći i u svakodnevnim situacijama – prepoznavanje zaposlenika koji je zaboravio propusnicu, automatsko prilagođavanje potrošnje energije prema popunjenosti objekta ili vremenskim uslovima. Takvi sistemi ne samo da štite ljude i imovinu već povećavaju efikasnost i doprinose održivosti”, dodao je Pičulin, dodavši da s time dolazi i odgovornost: “Mi nismo samo zaštitnici sistema već i čuvari povjerenja. Privatnost, usklađenost i transparentnost nisu opcionalni – oni su temelj. Tehnologija daje uvid, ali povjerenje daje temelje.”

Cilj je inteligentna automatizacija

Boris Popović, izvršni direktor i suvlasnik kompanije Alarm automatika, govorio je o glavnim megatrendovima koji oblikuju sigurnosnu industriju, uključujući klimatske i demografske promjene, ubrzani tehnološki razvoj i sve veću društvenu nestabilnost. Naglasio je da tehnologija, naročito IoT, vještačka inteligencija i cloud, transformiraju način na koji se provode sigurnosne operacije. Brzi razvoj tehnologije omogućio je profesionalcima u industriji sigurnosti i zaštite da budu izuzetno kreativni u svakodnevnom dizajniranju rješenja za klijente. Interoperabilnost svih tehničkih sistema na objektu značajno je povećana, otvarajući beskrajne mogućnosti za širu primjenu sistema tehničke zaštite, uključujući upravljanje poslovnim procesima poput potrošnje energije i vode, prodaje karata, parkiranja i prometa.

Kako je Popović rekao, Alarm automatika posluje već 35 godina u jedanaest zemalja, posjeduje vlastiti R&D i razvija integrirana rješenja koja uključuju hardver, softver, platformu i usluge. Posebnu pažnju posvetio je pametnoj integraciji sistema. Videonadzor, kontrola pristupa, protivpožarni i alarmni sistemi, centralne stanice, praćenje čuvara, automatizacija zgrada i energetski menadžment sada se povezuju kroz cloud i inteligentnu analitiku, što omogućava bolju kontrolu, efikasnije operacije i uštedu vremena i resursa. “Cilj je inteligentna automatizacija – i dalje sa čovjekom u središtu odlučivanja, ali uz prave informacije za donošenje najboljih odluka”, poručio je Popović.

Odgovornost nije formalnost

Tragedija koja se dogodila 16. marta u noćnom klubu “Puls” u Kočanima, u kojoj su život izgubile 63 osobe, a više od 200 ljudi je povrijeđeno, otvorila je ozbiljnu diskusiju o sigurnosnim standardima i odgovornosti u privatnom sektoru. Na panelu “Naučene lekcije iz incidenta u Sjevernoj Makedoniji” stručnjaci iz industrije razmotrili su ključne izazove, ulogu nadzora i mogućnosti za jačanje saradnje između javnog i privatnog sektora.

Posljedica je to, kako je naglasila Sanja Kermetcieva, sekretarka Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, sistemskih propusta i neadekvatnog nadzora. “Na dan nesreće, agencija koja je pružala sigurnosne usluge nije provela procjenu rizika, kontrolu ulaza i evakuacijskih puteva, niti je spriječila ulazak maloljetnika i korištenje pirotehničkih sredstava”, kazala je te dodala kako je neophodno jasno definisati odgovornosti u ugovorima o pružanju usluga.

Odgovornost u sektoru privatne zaštite nije samo formalnost, naglasila je Verica Milevska-Stefanovska, predsjednica Komore. Profesionalci u sektoru imaju ovlaštenja slična policiji, od kontrole ulaza i izlaza do upotrebe fizičke sile i oružja. Zato je važno da ugovori predviđaju sve sigurnosne rizike, dok odgovornost treba biti podijeljena između pružalaca usluga, korisnika i nadležnih državnih organa kako bi se zaštitili korisnici i spriječile nesreće.

Goran Savovski, savjetnik u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije i predsjednik Komisije Privredne komore za nadzor sektora privatne zaštite, predstavio je aktuelne procedure nadzora sektora. “Od oko dvije stotine izdatih dozvola, samo 50 agencija posluje u skladu sa zakonom. Redovni nadzor se sada provodi jednom godišnje, dok hitni nadzor reaguje na prijave građana i institucija”, objasnio je Savovski. Dodao je da su prevencija, međunarodna saradnja i formalni mehanizmi kontrole ključni za sprečavanje budućih tragedija. Linija između prekršaja i krivične odgovornosti u sektoru privatne zaštite, kako je objasnila Aleksandra Deanoska Trendafilova, redovna profesorica na Institutu za krivično pravo Pravnog fakulteta “Justinijan I” iz Skoplja, u praksi je veoma složena. “Radnici na terenu moraju znati šta smiju, a šta ne, jer njihova djela mogu imati ozbiljne pravne posljedice”, rekla je ona, naglašavajući značaj stalne edukacije i adekvatnog treninga za sprečavanje incidenata.

Kompleksnost sektora dodatno je pojasnio Zlate Dimovski, redovni profesor na Univerzitetu “Sv. Kliment Ohridski” u Bitoli i Fakulteta za bezbjednost u Skoplju. On je istakao da rad privatnih agencija nije samo zaštita pojedinaca ili objekata, već zahtijeva profesionalizam, stalno unapređenje i koordinaciju sa državnim institucijama. Edukacija i treninzi na svim nivoima, od menadžera do osoblja na terenu, doprinose profesionalizaciji sektora i efikasnom reagovanju na incidente.

Iz iskustva osiguravanja velikih događaja

Panel “Što veći eventi, veći i rizici: Kako zaštititi veliku grupu ljudi” bavio se sigurnošću velikih događaja, fokusirajući se na procjenu rizika, koordinaciju timova i upotrebu tehnologije u realnom vremenu. Prema Lariju Lovriću, izvršnom direktoru Aldra Alameena, prvi korak je prikupljanje informacija i analiza okoline i događaja, a tek potom planiranje sigurnosnih mjera. Sve elemente – timove na terenu, kamere, kontrolu ulaza – prati internacionalni monitoring centar, što omogućava brzu reakciju. Lovrić je podijelio iskustvo iz rada za Vatikan, gdje je dvije i po godine bio zadužen za sigurnost pape.

Tehnologija je ključna za efikasno upravljanje sigurnošću, istakao je Isidor Sterbu iz Hytera Communicationsa. Njihovi komunikacijski sistemi, softverski ekosistem i hibridni uređaji omogućavaju praćenje incidenata, analizu podataka nakon događaja i korištenje AI-ja za prepoznavanje lica, registarskih tablica i objekata u masi. Victor Bomfim, bivši major specijalnih policijskih jedinica u Brazilu, potcrtao je važnost koordinacije ljudskih timova. Prvo je potrebno povezati sve aktere – policiju, privatne agencije, vatrogasce i vojsku – kako bi zajednički razvili plan i procedure. Također je istakao značaj lidera koji može uskladiti različite institucije i iskustva, te stalno učiti iz grešaka i prilagođavati planove različitim situacijama i kulturama.

AI mijenja pristup sigurnosti

Na panelu o vještačkoj inteligenciji u sigurnosti, kojim je moderirao Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, razgovaralo se o stvarnom utjecaju vještačke inteligencije na sigurnosne operacije i načinu na koji AI mijenja pristup sigurnosti u praksi. Diskusija je obuhvatila teme poput preciznosti u detekciji, zaštite privatnosti, interoperabilnosti sistema, ali i balansiranja između tehnologije i ljudske procjene. Govoreći o percepciji AI-ja, Marko Vasić, menadžer za prodaju i razvoj poslovanja u Boschu, naglasio je da je najvažnije razumjeti čemu AI, zapravo, služi i kako ga pravilno koristiti.

“Svi malo strahuju od AI-ja. Vjerujem da mnogi u publici koriste ChatGPT kao AI pomoć, ali ovdje govorimo o CCTV-u i stvarnim stvarima koje moraju biti sigurne”, rekao je on. Bosch, dodaje, klijentima nudi stvarnu vrijednost kroz proof-of-concept projekte i praktične primjere koji pokazuju da je AI danas mainstream tehnologija koju treba testirati, a ne izbjegavati. Na važnost kvaliteta podataka i treninga modela ukazao je Predrag Aćimov, Key Account Manager u Hikvisionu. Po njegovim riječima, tačnost sistema ovisi o stvarnim uvjetima testiranja i pravilnom razvoju modela. Sistemi koji mogu razlikovati ljude, vozila i životinje znatno smanjuju broj lažnih alarma, a vještačka inteligencija, naglašava on, treba biti podrška ljudima, a ne tehnologija koja će ih zamijeniti.

O praktičnoj primjeni vještačke inteligencije u nadzornim sistemima govorio je Stjepan Šurmanović, prodajni menadžer za Jugoistočnu Evropu u Axis Communicationsu, ističući kako tehnologija danas omogućava prepoznavanje objekata čak i u složenim uslovima, uz istovremenu zaštitu privatnosti. Zamagljivanje lica ili siluete već na kameri, prije nego što video stigne na server, čuva privatnost, dok posebni sigurni tokovi ovlaštenim korisnicima omogućavaju pristup originalnim snimcima u skladu s GDPR-om.

Česte greške u videonadzornim sistemima

Na česte greške u velikim projektima videonadzora upozorio je Simeon Petrov, inžinjer za sigurnosna rješenja u Milestone Systemsu. Pogrešne procjene broja kamera, mrežnog prometa i hardverskih zahtjeva mogu ozbiljno ugroziti funkcionalnost sistema. Zato je, naglašava, nužno planirati skalabilnost, redundanciju i sigurnosne protokole, uz saradnju različitih vendora. Podsjetio je i da neki GPU-ovi, iako tehnički moćni, ponekad nisu kompatibilni s određenim VMS-ovima, što može utjecati na performanse videozidova.

Moderne tehnologije u zaštiti škola

U okviru konferencijskog programa održan je i panel “Sigurnosna i protivpožarna rješenja za obrazovne ustanove”, koji je okupio predstavnike industrije sigurnosti, obrazovnih institucija i državnih tijela. Diskusija je bila fokusirana na izazove u školama i univerzitetima – od kontrole pristupa i videonadzora do kriznih procedura – te na primjenu tehnologija koje omogućavaju sigurno, ali nenametljivo okruženje. Panel je moderirala Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, a učesnici su bili: Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju, Dario Radošević, voditelj ključnih kupaca u Motorola Solutionsu, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije, Mića Negrilić, regionalni prodajni menadžer u Supremi Europe, i Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove pri MUP-u Hrvatske.

Govoreći o primjeni tehničkih rješenja u zaštiti obrazovnih ustanova, Dario Radošević je naglasio da tehnologija može ponuditi viši nivo zaštite i smanjiti potrebu za zaštitarima. Navodeći lično iskustvo svog sina u Sloveniji, pojasnio je da Motorola Solutions danas nudi kompletan ekosistem sigurnosnih tehnologija – od kontrole pristupa i videonadzora do kritične komunikacije. Kao primjer inovativnog pristupa predstavio je Halo senzor, IoT uređaj koji ne snima, već lokalno analizira podatke i detektuje rizične situacije, poput pušenja, povišenog tona glasa ili neuobičajenog broja osoba u prostoriji.

S druge strane, Mića Negrilić govorio je o Supreminim rješenjima za kontrolu pristupa zasnovanu na biometriji. Istakao je da se današnje obrazovne ustanove sve češće suočavaju s neovlaštenim ulascima, prisustvom dilera droga i oružanim incidentima, što zahtijeva naprednija sigurnosna rješenja. Biometrija je najpouzdaniji način ograničavanja pristupa, jer lice ili otisak prsta ne mogu biti ukradeni poput kartice ili šifre, a svi podaci se kriptografski štite i obrađuju u skladu s GDPR regulativom. Kao primjer međunarodne prakse, naveo je integraciju Supreminih sistema s detektorima pucnjeva i eksplozija u SAD-u, što omogućava automatsko zaključavanje škole i sprečavanje ulaska napadača u realnom vremenu.

Brojni pozitivni primjeri

Etiku i pravni okvir sigurnosti u školama predstavio je Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju. Naglasio je da sigurnost nije samo pitanje zidova i kamera, već zaštite samog procesa ljudskog razvoja. Uvođenje nadzornih sistema otvara etička i ustavna pitanja, jer učenici imaju pravo na privatnost i dostojanstvo. Primjeri iz Finske i Kanade pokazuju da se digitalni nadzor provodi uz saglasnost zajednice i pedagošku svrhu, dok EU rasprave o AI alatima za procjenu rizika ukazuju na potrebu stalnog pravnog prilagođavanja.

Praktičnu stranu sigurnosti u Srbiji predstavio je Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Istakao je da, posebno nakon incidenata u Beogradu, saradnja državnih institucija i lokalnih samouprava postaje ključna. Iako škole još nisu klasifikovane kao kritična infrastruktura i ne postoji zakonska obaveza fizičke zaštite, imenovani su školski policajci, a sistemi videonadzora nadgledaju privatne firme. Novi projekti uključuju kontejnere za brzu vezu između škola i gradskih službi, što omogućava bržu reakciju u kriznim situacijama. Nedić je zaključio da je glavni cilj prevencija i edukacija kako bi djeca dolazila u školu bez straha.

Na iskustvo Hrvatske i regulatorni okvir ukazao je Sandro Šegedin iz MUP-u Hrvatske. Njihovo tijelo nadgleda sve aktivnosti privatne i tehničke zaštite u školama, a postoji jasan zakonski okvir za procjenu rizika i mjere zaštite. Nakon incidenata u školama uvedeni su zaštitari, a sada se uvodi i novo radno mjesto operativnog koordinatora za sigurnost i civilnu zaštitu, posebno obučenog za komunikaciju s djecom i roditeljima. Šegedin je napomenuo i izazove primjene naprednih tehnologija poput biometrije zbog GDPR-a, naglašavajući da paralelni razvoj tehničkih i ljudskih komponenti zaštite ostaje ključan za sigurnost učenika.

Budućnost bez lozinki: Četiri metode autentifikacije koje mijenjaju sigurnost

29 Augusta, 2025

Više od 16 milijardi lozinki nedavno je procurilo na internet, što jasno pokazuje ranjivost tradicionalnih metoda zaštite. Klasične lozinke već dugo su glavna meta hakera, dok korisnici istovremeno pate od „umora od lozinki“, pokušavajući zapamtiti složene kombinacije na više platformi. U takvom okruženju sve više organizacija okreće se rješenjima bez lozinki, koja nude veću sigurnost i jednostavniji pristup.

Autentifikacija bez lozinki koristi tehnologije poput biometrije, kriptografskih ključeva i verifikovanih uređaja kako bi se identitet potvrdio bez potrebe za unosom šifre. Time se ne samo jača zaštita od sajber prijetnji, već i značajno olakšava korisničko iskustvo.

Jedna od najpoznatijih metoda je FIDO, industrijski standard koji koristi javno-privatne kriptografske ključeve i nudi otpornost na phishing napade. Privatni ključ čuva se na uređaju korisnika, dok se javni registruje kod provajdera, što omogućava sigurnu prijavu bez razmjene osjetljivih podataka.

PKI (Public Key Infrastructure) funkcioniše na sličnom principu, ali kroz digitalne certifikate koje izdaju ovlašteni certifikacijski autoriteti. Zahvaljujući tome, PKI omogućava višedomenku autentifikaciju i koristi se u vladinim institucijama i velikim kompanijama koje rade s osjetljivim podacima.

Treća metoda je biometrija, koja koristi jedinstvene fizičke ili bihevioralne karakteristike korisnika, poput otiska prsta, lica ili glasa. Biometrijska autentifikacija nudi visok stepen sigurnosti i istovremeno brzo i praktično korisničko iskustvo.

Četvrta metoda jesu push notifikacije, koje šalju zahtjev za potvrdu pristupa direktno na registrirani uređaj korisnika. Na taj način korisnik u realnom vremenu može odobriti ili odbiti prijavu, čime se dodatno sprječava neovlašteni pristup.

Sve ove metode imaju zajednički cilj – zamijeniti zastarjele lozinke i ponuditi efikasniji, sigurniji i jednostavniji način upravljanja identitetom. Prema stručnjacima, prelazak na passwordless rješenja predstavlja ključni korak ka smanjenju rizika i modernizaciji sistema.

Kompanija HID Global, lider u sigurnosnim tehnologijama, aktivno promoviše i implementira ovakva rješenja širom svijeta. Njihove platforme već koriste napredne metode autentifikacije koje omogućavaju organizacijama da unaprijede zaštitu podataka i osiguraju bolja korisnička iskustva. Iz kompanije ističu da passwordless tehnologije nisu samo trend, već nužnost u vremenu kada sajber prijetnje postaju sve sofisticiranije.

Organizacije koje ih usvoje dobijaju dugoročnu prednost u sigurnosti i digitalnoj transformaciji. Budućnost digitalnog identiteta je jasna – bez lozinki, sa većom sigurnošću i manjim rizikom od kompromitovanja podataka.

Axis Communications otkriva nove trendove primjene vještačke inteligencije u videonadzoru

26 Augusta, 2025

Kompanija Axis Communications objavila je izvještaj „Stanje umjetne inteligencije u videonadzoru“ koji donosi nova saznanja o tome kako AI mijenja sigurnost, zaštitu, poslovnu inteligenciju i operativnu efikasnost. Istraživanje pokazuje da je primjena AI značajno porasla u protekle dvije godine, potaknuta većom potražnjom korisnika, novim slučajevima upotrebe i rastućim razumijevanjem njenih mogućnosti.

„AI ostaje jedna od najmoćnijih i najtransformativnijih tehnologija u industriji videonadzora. Ovo novo istraživanje pokazuje da, iako postoje značajne prilike da AI unaprijedi sigurnost, operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju, mora postojati fokus na etičkoj implementaciji i smislenim integracijama koje donose stvarnu vrijednost“, kazao je Mats Thulin, direktor za AI i analitička rješenja u Axisu.
Izvještaj naglašava da se prelazak s lokalnih servera na hibridne cloud i edge AI arhitekture ubrzava, omogućavajući skalabilnost, bržu obradu i bolju upotrebu protoka podataka.

Hibridni modeli postaju preferirani, jer kombinuju obradu u realnom vremenu putem edge AI kamera sa skalabilnošću clouda za dugoročno čuvanje podataka.

Sagovornici su istakli i važnost integracije različitih izvora podataka – video, audio i kontekstualnih informacija – kako bi se unaprijedila situaciona svijest i obezbijedili praktični uvidi. Kombinovanje videa s audio analizom, na primjer, može omogućiti brže i preciznije reakcije u hitnim situacijama.

Još jedno ključno otkriće je da prepoznavanje lica bilježi sve širu primjenu u mnogim državama, uz podršku novih regulativa koje definišu njegovu etičku i odgovornu upotrebu. Stručnjaci predviđaju njegov dalji rast, ali naglašavaju da je usklađenost s pravilima o privatnosti i transparentnost od presudnog značaja. Studija kombinuje intervjue s AI stručnjacima iz globalne partnerske mreže Axisa i podatke iz anketa distributera, partnera i krajnjih korisnika u više od 60 zemalja. Cijeli izvještaj dostupan je za preuzimanje na službenoj stranici proizvođača.

Praktični vodič za postizanje kripto-agilnosti kompanije HID Global

22 Augusta, 2025

U svijetu gdje je jedina konstanta promjena, sposobnost prilagođavanja postaje nova konkurentska prednost – ne samo u poslovnoj strategiji, već i u cyber sigurnosti. Tu nastupa kripto-agilnost: sposobnost da se kriptografski sistemi brzo ažuriraju i implementiraju kao odgovor na nove prijetnje, standarde i tehnološki napredak.

Šta je kripto-agilnost i zašto je važna?

Kao što poslovna agilnost pomaže kompanijama da ostanu konkurentne, tako kripto-agilnost osigurava da podaci i sistemi ostanu sigurni uprkos promjenama. Kriptografski algoritmi i protokoli nisu statični – mijenjaju se kako istraživači otkrivaju ranjivosti ili razvijaju sigurnije metode. Bez kripto-agilnosti, organizacije rizikuju da zaostanu, ostavljajući osjetljive podatke izloženim sve sofisticiranijim cyber prijetnjama.

Uloga kriptografije u cyber sigurnosti

Suština kriptografije je zaštita podataka putem kodiranja, tako da im mogu pristupiti samo ovlaštene strane. To se često ostvaruje putem infrastrukture javnih ključeva (PKI), koja koristi digitalne certifikate za enkripciju i dekripciju informacija. Certifikati definišu način zaštite podataka i određuju ko ima pristup.
Kako standardi enkripcije evoluiraju, tako se i sistemi koji na njima počivaju moraju prilagođavati. Upravo tu dolazi do izražaja kripto-agilnost.

Kako izgleda kripto-agilnost u praksi?

Kripto-agilnost nije samo fraza, nego strateška sposobnost koja omogućava organizacijama da brzo reaguju na promjene u kriptografiji bez kompromitovanja sigurnosti ili dostupnosti sistema. HID je razvio PKI rješenja koja imaju ugrađenu kripto-agilnost. Ona omogućavaju:

Brzu zamjenu zastarjelih ili ranjivih algoritama bez kompletnog mijenjanja sistema. HID PKIaaS (PKI-as-a-Service) omogućava besprijekorna ažuriranja algoritama kroz cijelu infrastrukturu.
Smanjenje rizika od gubitka povjerenja u certifikate ili masovnih opoziva – HID podržava multi-CA arhitekturu, pa organizacije mogu brzo prebaciti certifikate između različitih certifikacijskih autoriteta uz minimalne prekide.
Prilagodbu novim standardima bez potrebe za potpunim redizajnom sistema. HID-ova modularna PKIaaS platforma olakšava usvajanje novih protokola i metoda enkripcije.
Pripremu za postkvantnu eru – HID-ova cloud PKIaaS rješenja podržavaju hibridne i kvantno-sigurne algoritme, nudeći buduću zaštitu bez potrebe da organizacije same budu stručnjaci za kriptografiju.
Usklađenost s regulativama i praksama – HID rješenja su u skladu sa svjetskim standardima poput NIST i CA/B Forum. Na primjer, kod novih regulativa poput skraćenja životnog vijeka certifikata na 47 dana, HID pomaže organizacijama da ostanu usklađene bez dodatne složenosti.
Automatizaciju životnog ciklusa certifikata – HID nudi alate koji uklanjaju ručne greške, smanjuju rizik od neuspješnih audita i osiguravaju da su certifikati uvijek ažurni.

Kako izgraditi kripto-agilnu strategiju?

Da bi se postigla kripto-agilnost, nisu dovoljna samo tehnička unapređenja – potreban je i strateški pristup:

Audit postojećih kriptografskih resursa – znati koji algoritmi, ključevi i certifikati su trenutno u upotrebi.
Postavljanje kriptografskog minimuma – definirati standarde koje vaši sistemi moraju zadovoljiti.
Uvođenje fleksibilnih platformi za enkripciju – birati rješenja koja omogućavaju brza ažuriranja i jednostavnu integraciju.
Razvoj jasnih politika i procedura – obezbijediti da timovi znaju kako reagovati na promjene i prijetnje u kriptografiji.

Zaključak

Kripto-agilnost više nije opcija – to je ključni dio savremene cyber sigurnosti. Organizacije koje usvoje agilne kriptografske prakse mogu zaštititi svoje podatke, očuvati povjerenje i ostati otporne u digitalnom okruženju koje se stalno mijenja.

Za više informacija posjetite web stranicu: https://campaigns.hidglobal.com/

Tržište cyber sigurnosti zasnovane na generativnoj AI spremno za četverostruki rast do 2031.

21 Augusta, 2025

Tržište cyber sigurnosti koje koristi generativnu umjetnu inteligenciju ulazi u period snažne ekspanzije, pokazuje novi izvještaj MarketsandMarkets, uz očekivani rast vrijednosti sa 8,65 milijardi USD u 2025. na čak 35,50 milijardi USD do 2031. godine, uz prosječnu godišnju stopu rasta (CAGR) od 26,5%. Jedan od glavnih pokretača ovog rasta je sve veća upotreba AI agenata koji mogu autonomno izvršavati zadatke, a koji zahtijevaju snažne mehanizme zaštite kako bi se spriječile zloupotrebe i neželjene posljedice.

Izvještaj naglašava da su povrede AI modela i aplikacija već postale značajan izazov. Prema IBM-ovom izvještaju o troškovima povreda podataka za 2025, 13% organizacija širom svijeta prijavilo je ovakve incidente, od čega je 60% rezultiralo kompromitacijom podataka, a 31% izazvalo operativne poremećaje. Kompanije koje koriste neregulisane “shadow AI” alate suočile su se s prosječnim dodatnim troškom od 670.000 USD po incidentu.

U azijsko-pacifičkom regionu očekuje se najviša stopa rasta, potaknuta brzom primjenom AI sigurnosnih alata u sektorima finansija, zdravstva i državne uprave. Vlade sve više koriste AI za zaštitu javnih usluga i kritične infrastrukture, dok kompanije ulažu u AI rješenja kako bi ojačale usklađenost, zaštitu podataka i povjerenje korisnika.

MarketsandMarkets ističe da raste potražnja za naprednim sigurnosnim alatima zasnovanim na AI-u, budući da prijetnje postaju sve kompleksnije.

Proizvođači ulažu u penetracijsko testiranje zasnovano na AI-u, automatizirane procjene ranjivosti i otkrivanje anomalija u realnom vremenu, čime pomažu organizacijama da premoste jaz između sigurnosnih operacija i donošenja odluka.

Istovremeno, rizici poput “prompt injection” napada, manipulacije modelima i indirektnih curenja podataka postaju sve kritičniji izazovi. Zbog toga se proizvođači sve više okreću finom podešavanju sigurnosnih barijera, višeslojnim filterima i adversarijalnoj obuci kako bi odgovorili na ove prijetnje. Zaključak izvještaja je da će spajanje generativne umjetne inteligencije i napredne cyber analitike imati ključnu ulogu u izgradnji otpornosti organizacija, zaštiti osjetljivih podataka i očuvanju povjerenja u poslovanje u sve neprijateljskijem digitalnom okruženju.

1
2
3
…
9
Sljedeći

Istraživanja

Reportaža: South East Europe Roadshow 2026

PODGORICA

TIRANA

PRIŠTINA

BEOGRAD

Sigurnosni trendovi u 2026.: Kada iverak padne daleko od klade

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

Security 50: Industrija pokazuje otpornost uprkos snažnim ekonomskim pritiscima

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Održan Adria Security Summit u Skoplju: Deset godina zajedništva

Budućnost bez lozinki: Četiri metode autentifikacije koje mijenjaju sigurnost

Axis Communications otkriva nove trendove primjene vještačke inteligencije u videonadzoru

Praktični vodič za postizanje kripto-agilnosti kompanije HID Global

Tržište cyber sigurnosti zasnovane na generativnoj AI spremno za četverostruki rast do 2031.

INTERVJUI

Intervju: Dejan Stančević, direktor prodaje, Hytera Communications Europe

Intervju: Peter Mita, predsjednik, Euralarm

Dorel Mocanu iz Konica Minolte: Od pasivnog nadzora do vještačke inteligencije koja spašava živote

IZDANJA

NAJČITANIJE

FLIR najavljuje učešće na The Security Event 2026 u Birminghamu

AURA imenovala Andyja Forta za direktora operacija u Velikoj Britaniji

Aeroporti di Roma proširuje implementaciju Outsight Physical AI rješenja na aerodromu Fiumicino

Global Security d.o.o.

Najnovije

Istraživanja

PODGORICA

TIRANA

PRIŠTINA

BEOGRAD

INTERVJUI

Tags

IZDANJA

NAJČITANIJE

Global Security d.o.o.