Home a&s Adria Talks Kategorija Istraživanja (Page 3)

Istraživanja

Šta predstavlja NIS2 direktiva za Jadransku regiju

Nova evropska direktiva o cyber sigurnosti predviđa uvođenje strogih mjera zaštite duž cijelog lanca opskrbe, čije se karike mogu pronaći u svim zemljama regije. No, jesu li ovdašnje kompanije spremne za temeljito regulatorno pospremanje u sektoru kibernetičke sigurnosti?

Piše: Mirza Bahić E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Priča o NIS2 direktivi dominira evropskim kontinentom i za to postoji barem 10,5 biliona razloga izraženih u eurima koji će biti utrošeni na odbranu od cyber napada do 2025. Iste godine, do 17. aprila, članice Evropske unije moraju dovršiti proces kategorizacije tijela koja su obuhvaćena Direktivom, nakon čega im se daje 365 dana da se usklade s novim regulatornim zahtjevima. Stvar je nešto kompliciranija za kompanije izvan EU jer će ih kao kariku lanca nabavke evropskih kompanija NIS2 neminovno “očešati” i tražiti modifikaciju poslovnih praksi.

U nastavku teksta razgovaramo sa stručnjacima i poslovnim ljudima iz regiona koji će nam objasniti zašto je NIS2 prvorazredni događaj za regionalnu cyber sigurnost koja u mjesecima pred nama postaje punokrvna zakonska obaveza, a ne fakultativna poslovna praksa.

Izazov za kompanije izvan Unije

Podsjetimo se, NIS2 je stupio na snagu u januaru 2023. kao zamjena za NIS1. Nova legislativa uvela je znatno strožija pravila i kriterije u zaštiti kibernetičkih sistema unutar Unije. To se posebno odnosi na kritičnu infrastrukturu, usluge i podršku za efikasniju koordinaciju odgovora na cyber incidente koji znatno ugrožavaju ekonomiju i društvo.

Direktivom obuhvaćene organizacije sada moraju provoditi redovne procjene rizika svojih mrežnih i IT sistema i implementirati odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere za upravljanje prijetnjama. To uključuje procedure za analizu rizika i upravljanje ranjivostima, kao i efikasnu primjenu kriptografije i enkripcije​​. Organizacije moraju uvesti procedure za praćenje incidenata i krizno upravljanje, uključujući detekciju, analizu i klasifikaciju povreda sigurnosti. U istom paketu ide i obavještavanje nadležnih državnih tijela o incidentima u zadanim rokovima.

“EU je prepoznala različitu sposobnost i otpornost odgovora na kibernetičke prijetnje po zemljama članicama, a kako su danas tvrtke povezane i kroz lanac opskrbe i sve je više velikih korporacija koje rade u više zemalja EU, cilj NIS2 direktive je smanjiti te razlike”, kaže Kristina Oršanić Kopić, savjetnica za kibernetičku sigurnost u kompaniji Combis.

Organizacije moraju donijeti i provoditi planove održavanja kontinuiteta poslovanja i oporavka od napada kako bi osigurale nastavak pružanja usluga i u vanrednim situacijama. Od zemalja regije, navedeni zahtjevi se odnose primarno na Sloveniju i Hrvatsku kao članice Unije, no opisane prakse neće zaobići ni Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Razlog je jednostavan: važna stavka direktive je ona koja sigurnosno osjetljive organizacije imenuje odgovornim za upravljanje rizicima u cijelom lancu opskrbe s kojim rade. To znači da se obaveza primjene odgovarajućih mjera sigurnosti odnosi i na direktne dobavljače i pružaoce usluga koji rade s evropskim kompanijama.​

Obavezna primjena

Drugim riječima, ako kompanija izvan EU posluje s partnerima iz Unije ili pruža usluge koje su ocijenjene kao “esencijalne” za tamošnje tržište, ona će morati uskladiti svoje prakse s NIS2 standardima kako bi zadržala ovaj poslovni odnos. To uključuje procjene rizika, upotrebu enkripcije, redovno testiranje sigurnosti i procedure za brzo i efikasno prijavljivanje incidenata.

Obaveza primjene mjera sigurnosti odnosi se i na direktne dobavljače i pružaoce usluga koji rade s evropskim kompanijama

“Vjerujem da kompanije izvan EU čeka značajan zadatak u jačanju svojih sigurnosnih sistema. Ovo uključuje uspostavljanje sistema upravljanja, sveobuhvatno upravljanje cyber rizicima, zaštitu digitalne infrastrukture koja obuhvata ne samo IT sisteme nego i tehnologije poput SCADA sistema, IoT tehnologija, senzora itd., kao i kontinuirani monitoring i sposobnost kompanije da pravovremeno identificira i odgovori na potencijalne napade”, kaže Senad Džananović, direktor cyber sigurnosti u bh. kompaniji ZIRA.

Prema njemu, NIS2 će posebno utjecati na kompanije registrirane izvan Unije koje pružaju usluge u sektorima kao što su ICT (upravljane IT i sigurnosne usluge) i usluge digitalne infrastrukture na teritoriju Unije. Za pružanje usluga u drugim sektorima obuhvaćenim Direktivom, ove kompanije moraju imati fizičko prisustvo u nekoj od zemalja EU. Usklađivanje ostalih kompanija zavisit će od prilagođavanja nacionalnih zakona propisima Unije, ali kako zemlje regije teže članstvu u EU, očekuje se da će se i one uskoro morati uskladiti s novom regulativom.

Tri nivoa implementacije

Za adekvatnu implementaciju Direktive, obuhvaćeni sektori su podijeljeni na ključne i važne, dok će same kompanije morati implementirati mjere na tri nivoa. Prema Oršanić Kopić, prvi nivo je uspostava ključnih procesa upravljanja sigurnošću informacijskog sistema. Tu spadaju upravljanje sigurnosnim rizicima, uključujući one povezane s opskrbnim lancima, zatim kontrola incidenata i zaštita kontinuiteta poslovanja te izrada pratećih politika i procedura zahtijevanih mjerama nove direktive.

Drugi nivo uključuje kontrolne mjere temeljene na procjeni rizika i analizi utjecaja na poslovanje ICT okruženja i poslovanja klijenta. Te kontrolne mjere uključuju tehnološka rješenja i upravljane servise, kao što su višefaktorska autentifikacija, kontrola pristupa, rješenja za kontinuitet poslovanja kao što su IaaS, BaaS, DRaaS i AntiDDoS, te osnovna sigurnosna higijena (firewall i antivirusni softver nove generacije, endpoint detection and response rješenja, firewall web aplikacija, DLP rješenja i dr.). Na kraju, tu je i obaveza podizanja svijesti zaposlenika kroz anti-phishing kampanje i vježbe ljubičastog tima kao važan branik od kibernetičkih prijetnji.

Treći nivo podrazumijeva uspostavu sigurnosnog nadzora i validaciju sigurnosnih kontrola, što omogućuje prevenciju incidenata i ranu detekciju prijetnji. Ove aktivnosti uključuju usluge sigurnosnih operativnih centara (SOC) i MDR-a (Managed Detection and Response) koje će biti dostupne na cjelodnevnoj bazi tokom čitave godine. Za uspostavu SOC-a, kompanije se mogu obratiti pružaocima SOC usluga, jer ih je teško samostalno uspostaviti zbog nedostatka sigurnosnih stručnjaka.

“Za potrebe validacije sigurnosnih kontrola na raspolaganju su usluge svih vrsta penetracijskog testiranja, provjere ranjivosti, lova na prijetnje, kao i već navedene vježbe crvenog i ljubičastog tima kojima se dodatno diže otpornost ICT okoline na kibernetičke prijetnje”, kaže Oršanić Kopić.

Sve navedeno nužno je kako bi se prijetnje rano detektirale, a posljedice kibernetičkih napada svele na minimum. Time se osigurava usklađenost s NIS2 direktivom i zakonima koje će zemlje članice EU usvojiti do 17. oktobra ove godine.

Ključni subjekti za direktivu

Ključni subjekti su oni koji su obavezni provoditi sve mjere kibernetičke zaštite iz NIS2 direktive, prijavljivati incidente, prolaziti nezavisne revizije i biti pod stalnim nadzorom. Ovi subjekti rade na ili posluju u sektorima poput energetike, prometa, bankarstva, infrastrukture finansijskog tržišta, zdravstva, vode za ljudsku potrošnju, otpadnih voda, digitalne infrastrukture, upravljanja ICT uslugama, javnog sektora i svemira. S druge strane, važni subjekti primjenjuju mjere kibernetičke sigurnosti samostalno i potvrđuju njihovu provedbu kroz samoprocjenu, bez redovnih nezavisnih revizija ili stručnog nadzora. Ovi subjekti su dužni prijavljivati incidente nadležnom tijelu, a nadzor nad njima se provodi samo ako postoje informacije koje ukazuju na nepridržavanje propisa ili obaveza. Važni subjekti uključuju sektore poput poštanskih i kurirskih usluga, upravljanja otpadom, proizvodnje i distribucije hemikalija, proizvodnje hrane, digitalnih usluga, istraživanja i obrazovanja.

No, u kojoj su mjeri kompanije s obje strane granice EU spremne za poduhvat koji traži kako značajne tehnološke i stručne resurse tako i temeljitu promjenu svijesti o važnosti cyber sigurnosti?

Hrvatska: neki sektori imaju startnu prednost, neki nikakvu

Za početak, treba napomenuti da NIS2 neće imati istovjetne učinke na hrvatske i slovenske kompanije u poređenju s ostatkom Jadranske regije. Čak i ograničavanje procjene spremnosti na primjenu Direktive unutar samo jedne zemlje neće dati reprezentativnu sliku jer su neki sektori na temelju zahtjeva poslovanja već u startu opremljeniji za NIS2.

“Većina sektora je u nekoj srednjoj spremnosti. Nije da se ne ulaže ništa, ali premalo da bi se adekvatno odgovorilo na prijetnje koje rastu u frekvenciji, učestalosti i raznolikosti. S druge strane, pružatelji usluga nemaju dovoljno stručnjaka za uskladu u ISMS dijelu (upravljanje sigurnošću informacijskog sustava) da bi mogli odgovoriti na potrebe tržišta, posebno u segmentu malih i srednjih tvrtki koje su sad pred izazovom da će se od trenutka primitka obavijesti o kategorizaciji od nadležnih tijela, morati uskladiti s NIS2 zahtjevima, odnosno sa Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti u roku od godinu dana od trenutka primitka iste”, kaže Oršanić Kopić.

Neke industrije, poput bankarstva, finansijske infrastrukture i zračnog prometa, već su regulirane u oblasti kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i drugim članicama EU. Ovi sektori su bolje pripremljeni za prilagodbu novim zahtjevima NIS2 direktive te već posjeduju strožije regulative nego što ona podrazumijeva. S druge strane, nešto šarenija slika je u tzv. poluautonomnim sektorima poput elektronskih komunikacija, javnog sektora i pružatelja usluga povjerenja, u kojima je cyber sigurnost djelimično regulirana na evropskom ili nacionalnom nivou, ali opet nedovoljno u odnosu na zahtjeve Direktive.

Više optimizma ima hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija, koja na naš upit o percepciji trenutnog stanja na terenu u pogledu organizacijske svijesti o NIS2 direktivi odgovara da je trenutno stanje posljedica jačanja svijesti o potrebi zaštite poslovnih mrežnih i IT sistema koje jača iz godine u godinu. “Utjecaj na takav razvoj su svakako imali i brojni izazovi koje je donijela COVID kriza i prilagodbe na nove modele rada koje je ona donijela”, navodi se u odgovoru SOA-e.

Većina sektora je srednje spremna. Nije da se ne ulaže ništa, ali premalo da bi se adekvatno odgovorilo na prijetnje koje rastu u frekvenciji, učestalosti i raznolikosti

Slovenija: tržište nije spremno za nagli skok

U susjednoj Sloveniji situacija nije mnogo drugačija od one u Hrvatskoj. Slovenski je industrijski insajderi opisuju kao zbir varijacija. Kao eho stava koji je iznijela njegova hrvatska kolegica Oršanić Kopić, Matic Knuplež, regionalni direktor za Jadransku regiju u kompaniji Group-IB, navodi da spremnost slovenskog tržišta znatno varira, uz viši nivo svijesti i resursa među većim kompanijama s razvijenijim politikama kibernetičke sigurnosti.

“Smatram da će mala i srednja preduzeća imati probleme zbog ograničenih resursa i stručnosti. Konsultanti za kibernetičku sigurnost i država ulažu napore na podizanju svijesti i davanja, ali će se, uprkos tome, značajan dio tržišta suočiti s poteškoćama kada je u pitanju unapređenje kapaciteta sigurnosti za ispunjavanje standarde iz Direktive”, kaže Knuplež.

Kompanije koje su se već prilagodile spomenutim zahtjevima imat će mnogo lakši zadatak nego one koje su prvi put obuhvaćene sličnom regulativom. U tom smislu, NIS2 za slovenske kompanije koje su prema NIS1 već bile označene kao “kritične organizacije” zapravo neće donijeti mnogo toga novog. Isto važi i za one koje upravljaju rizicima u oblasti cyber sigurnosti na osnovu standarda ISO/IEC 27001.

S druge strane, Mitja Trampuž, direktor slovenske kompanije CREAPLUS, predviđa veće probleme za subjekte koji su se sada našli na listama važnih ili kritičnih organizacija. Kao i u Hrvatskoj, jedan od ključnih problema u ovom segmentu bit će nedostatak osoblja.

“U Sloveniji se, naprimjer, broj obveznika povećao više od 30 puta i vjerujem da tržište nije spremno za takav skok. Možda u smislu prodaje sigurnosnih rješenja, ali svakako ne kada je u pitanju ponuda usluga upravljanja kibernetičkom sigurnošću, savjetovanja o upravljanju rizicima i ranjivostima i sl. Jednostavno nema dovoljno osoblja za to. Nedostaje certificiranih IT revizora i stručnjaka za cyber sigurnost, dok administratori sistema i baza podataka ne posjeduju dovoljno znanja. U našem regionu potreban je jedan ovlašteni revizor za više od stotinu NIS2 obveznika, što je fizički nemoguće isporučiti”, kaže Trampuž.

U Sloveniji se broj obveznika povećao više od trideset puta. Tržište nije spremno za takav skok

Manjak kvalificiranog osoblja za provedbu i nadzor

Priča o manjku kvalificiranog osoblja tema je koja privlači pažnju i kompanija koje posluju izvan Evropske unije na koje se NIS2 indirektno odnosi. Procjena stanja na tom planu neodvojiva je od konteksta višegodišnjih problema u oblasti cyber sigurnosti s kojim se suočava regija, a koji su vidljivi i u rastu broja napada na kompanije i pojedince u ovom dijelu svijeta.

“Možemo govoriti o kompanijama koje posluju u državama kandidatima za članstvo u EU na teritoriji Zapadnog Balkana gdje vidimo veliku nespremnost za prilagođavanje novim zahtjevima Direktive, što je evidentno iz velikog broja uspješnih sajber napada na državne infrastrukture u posljednjih nekoliko godina”, kaže Branko Džakula, direktor informacijskih tehnologija u BrightMarbles Grupi i suosnivač i izvršni direktor kompanije UN1QUELY. Slika je to, smatra on, nedostatka stručnog kadra u domenu cyber sigurnosti, kao i neadekvatnih mjera za sanaciju štete od napada, što je jedna od važnih stavki Direktive.

Džakula smatra da će glavni izazovi biti vezani za stručnost, odnosno angažman adekvatnog kadra za obavljanje poslova implementacije i održavanja sistema za informacijsku sigurnost koji će biti u potpunosti usklađen sa ISO 27001 standardom i specifičnim NIS2 kontrolama.

Rješenje u uvozu kadrova?

Mišljenje kolega o deficitu kadrova dijeli i Tomislav Kosanović, direktor za Hrvatsku u kompaniji Telelink, koji smatra da je regionalno tržište i bez NIS2 direktive već neko vrijeme u “deficitu vezanom za ljudske resurse, posebno u sferi kibernetičke sigurnosti”. Prema njemu, riječ je o dobro poznatom i širem problemu pronalaženja i, jednako važno, zadržavanja stručnih resursa koje region nasušno treba, posebno u ambijentu u kojem mlađi stručnjaci masovno odlaze u inozemstvo.

Da bi se ovaj problem adekvatno riješio, neće biti dovoljno uvoziti kvalificirani kadar nego i mijenjati percepciju direktive kod dva ključna dionika: IT i sigurnosnih odjela i menadžmenta kompanija. “Prvi moraju prestati djelovati kao isključive adrese za probleme informatičke sigurnosti, dok će uprava morati širiti kulturu sigurnosti na nivou cijele organizacije”, smatra Džananović.

Pored nedostatka stručnjaka u ovoj oblasti jedan od većih izazova bit će i kvalitet dostupnog kadra koji mora posjedovati znanja da pomogne organizacijama da se usklade s NIS2 direktivom u upravljačkom dijelu. To se posebno odnosi na izrade procjena rizika i planova kontinuiteta poslovanja, upravljanja incidentima i validacije sigurnosnih kontrola. Prema Oršanić Kopić, pitanje osposobljenosti nije ograničeno na primjenu regulative nego i na praćenje njene usklađenosti. “Broj revizora, točnije stručnjaka koji će moći provoditi revizije kibernetičke sigurnosti, također je ograničen”, navodi ona.

Kao i u Hrvatskoj i Sloveniji, nivo svijesti o važnosti NIS2 izvan Unije varira geografski i sektorski, pri čemu su u prednosti kompanije koje već posluju s Unijom. “Spremnost tržišta izvan Evropske unije na prilagodbu novim zahtevima iz Direktive NIS2 je različita. Kompanije koje već posluju unutar Unije uglavnom su svesne Direktive, ali nivo svesti i pripremljenosti varira od zemlje do zemlje. Glavni izazovi u implementaciji uključuju usklađivanje sa tehničkim i organizacionim zahtevima, kao i obezbeđivanje adekvatne obuke zaposlenih. Takođe, neophodno je uspostaviti efikasne mehanizme za praćenje i prijavljivanje sigurnosnih incidenata”, kaže Aleksandar Kotevski, vlasnik i izvršni direktor kompanije Advanced Cyber Security iz Beograda.

Te varijacije se, ipak, mogu podvesti pod jedan zajednički sadržalac: kompanije izvan EU su općenito manje zrele kada je u pitanju cyber sigurnost u odnosu na one koje posluju unutar Unije. Iako nema egzaktnih podataka, Džananović smatra da je veliki broj organizacija čuo za NIS2 direktivu, ali da se manjina usklađuje s njenim odredbama.

“Govoreći o NIS2 direktivi i njenoj primjenjivosti na organizacije koje imaju sjedište ili posluju u zemljama koje su potpisale pristupne sporazume s EU, vjerovatno je da će se takve organizacije u skoroj budućnosti morati uskladiti s normama i zahtjevima NIS2 direktive”, kaže on. Prema njemu, kod procjene zrelosti ovih kompanija važno je naglasiti da se NIS2 direktiva primarno odnosi na organizacije koje nude usluge unutar EU ili imaju značajan utjecaj na tržište EU u sektorima poput energetike, transporta, bankarstva, zdravstva i digitalne infrastrukture.

Implementacija je skupa

Bez obzira na meridijane, eksperte s obje strane evropske granice objedinjuje zajednička bojazan da problem manjka osoblja neće biti jedina prepreka glatkoj implementaciji NIS2 direktive. Jer, čak i da problemi s kadrom budu riješeni, povećanje troškova poslovanja će biti dodatni izazov za sve kompanije u doticaju s NIS2. To se posebno odnosi na one koje prethodno nisu bile uključene u NIS1. Evropska komisija procjenjuje da će troškovi za ovu kategoriju porasti blizu 22%, dok će za kompanije obuhvaćene direktivom NIS1 iznositi oko 12%. Direktni troškovi primjene za preduzeća iz EU procijenjeni su na 31,2 milijarde eura godišnje u 2023. godini, što predstavlja 0,31% ukupnog prometa u svim sektorima na koje utječe direktiva NIS2. Treba znati i da je riječ o konzervativnim procjenama koje u obzir ne uzimaju faktore poput inflacije.

Istovremeno, povećanje za sektore koje tretira NIS2 procjenjuje se na 29,9 milijardi eura godišnje, što predstavlja 0,32% njihovog ukupnog prometa. “Cyber ​​otpornost se ne može postići s jednom ili dvije investicije, to je proces koji traje. Uostalom, cyber prijetnje i rizici se stalno mijenjaju i rastu uvođenjem novih digitalnih tehnologija. Mislim da kompanije nisu dovoljno svjesne toga, a opet nemaju ni znanja za to. Mislim da će najviše problema imati srednje i velike kompanije, gdje je cyber sigurnost tretirana kao sporedna aktivnost IT odjela, a bez definiranog budžeta za nju”, kaže Trampuž.

I naši sagovornici iz Hrvatske smatraju da će finansijski nešto bolje proći obveznici prema NIS1 regulativi jer su se, makar u manjem opsegu, već susreli sa sličnim sigurnosnim zahtjevima koje sada trebaju nadograditi. Za ostale, veća odgovornost će biti prevedena i u veće finansijske posljedice.

“Te brojeve možemo isključivo shvatiti kao neke pokazatelje, jer će tvrtke koje do sada nisu trebale biti usklađene, a spadaju po segmentaciji u srednje i male, zasigurno trebati uložiti značajnija sredstva kako bi se uskladile s NIS2”, kaže Oršanić Kopić. Njen kolega Kosanović misli da će veći troškovi biti neizbježni, ali da je to već dio “higijene svakodnevnog poslovanja, gotovo poput komunalija”.

Troškovi se moraju pravdati

Ipak, ostaje pitanje u kojoj mjeri će menadžerske strukture kompanija uvođenje novih mjera tretirati na ovaj način. Iako su dodatne investicije i značajan finansijski pritisak usklađivanja s NIS2 na troškove poslovanja neminovni, ovi troškovi će se naposljetku opet morati pravdati pred direktorima i vlasnicima kompanija. Za Džananovića, ove troškove je jako teško kvantificirati, osim u slučaju cyber napada, što otežava posao osoblju koje bude tražilo izdvajanja pred upravom kompanija. Rast troškova će neminovno osjetiti i kompanije izvan EU i one će, prema njemu, osjetiti rast troškova proporcionalan veličini kompanije. Obrnuto proporcionalan, pak, bit će odnos troškova i stepena zrelosti koji je neka organizacija dostigla po pitanju implementacije praksi cyber sigurnosti, smatra on.

No, ovo i nije nova praksa jer dobar dio ovih kompanija već ulaže u usklađivanje s međunarodnim standardima kakav je, naprimjer, ISO 27001. Još od ranije postoji praksa da se harmonizacija s ovim standardom tretira kao preduvjet nastavka saradnje s velikim kompanijama, pri čemu je one manje reguliraju kao stavku u ugovoru o pružanju usluga. Ipak, Džakula ne vjeruje da će ova praksa biti primjenjiva i kod NIS2, ali da će veći troškovi vjerovatno biti pravdani kroz promociju naprednijih sigurnosnih praksi. “Sve češće viđamo napredne bezbjednosne kontrole u SaaS rješenjima u okviru enterprise planova subskripcije i očekujem da će takav trend samo nastaviti i osnažiti”, navodi Džakula.

Fiktivna usaglašenost

I za slovenske kompanije troškovi će neizbježno biti značajni, smatra Knuplež te dodaje da će glavni izvori tih troškova biti primjena novih sigurnosnih mjera, uvođenje programa podizanja svijesti i angažmana konsultanata za kibernetičku sigurnost. Utjeha leži u činjenici da se ovi troškovi mogu promatrati kao investicije koje su, prema Knupležu, opet znatno jeftinije nego skupi incidenti povezani s narušavanjem sigurnosti. Za Džakulu, veći problem bi, zapravo, mogla biti “fiktivna usaglašenost” kakva se javila nakon stupanja GDPR-a na snagu. Prema njemu, nemali broj kompanija bi mogao pokušati preko noći i bez većih ulaganja postići usaglašenost “na papiru”, i to s ciljem da se nastavi neometano poslovati bez adekvatnog tretmana rizika. Vođeni iskustvom s primjenom GDPR-a, za očekivati je da će neke kompanije i ovaj put paušalno reklamirati usaglašenost s regulativom na svojim stranicama, što će biti teško za provjeriti zbog nedostatka inspekcijskog nadzora i kadra za provođenje kontinuiranih provjera, smatra on.

Ignoriši NIS2, zaboravi tržište

Nepridržavanje odredbi NIS2 direktive iz bilo kojeg od ovih razloga neće biti opravdano i povući će teške pravne i poslovne posljedice. U članu 34. Direktiva propisuje opće uslove za izricanje administrativnih novčanih kazni ključnim i važnim subjektima. Ključni subjekti mogu biti kažnjeni s najmanje 10 miliona eura ili 2% ukupnog godišnjeg prihoda na svjetskom nivou iz prethodne finansijske godine, zavisno od toga koji je iznos veći. Važni subjekti mogu biti kažnjeni s najmanje sedam miliona eura ili 1,4% ukupnog godišnjeg prihoda na svjetskom nivou iz prethodne godine, opet prema načelu većeg iznosa.

Osim toga, član 32. NIS2 direktive dodatno definira nadzorne mjere i mjere izvršavanja u vezi sa ključnim subjektima. Između ostalog, predviđene su privremene suspenzije certifikata ili ovlaštenja za dio ili kompletne usluge koje pruža ključni subjekt, kao i privremene zabrane obavljanja upravljačkih dužnosti za svako fizičko lice na nivou glavnog izvršnog direktora ili pravnog zastupnika u tom ključnom subjektu.

“Važno je napomenuti da lokalni zakoni mogu propisati strožije mjere od onih definisanih NIS2 direktivom, ali ne i blaže”, navodi Oršanić Kopić u komentaru na predviđene kazne.

Istovremeno, za kompanije koje posluju izvan EU, kazna bi mogla doći i u vidu uskraćivanja pristupa jednom od najvažnijih i najbogatijih tržišta na svijetu, sve uz “gubitak ugovora, potencijalnu zabranu pružanja usluga EU i odgovornost rukovodstva za nepoštivanje sigurnosnih zahtjeva”, navodi Džakula.Pitanje “odgovornosti” ima još jednu važnu komponentu kada je u pitanju NIS2, a to je praksa prikrivanja kada su u pitanju sigurnosni incidenti zarad zaštite poslovne reputacije i interesa. Džakula ovu praksu opisuje kao “kopanje još dublje jame” i dodaje da nova direktiva predviđa kratke rokove za prijavu sigurnosnih incidenata. Oni podrazumijevaju uspostavljanje jasnih koraka za prijavljivanje incidenata: početno prijavljivanje u roku od 24 sata, detaljan izvještaj unutar 72 sata te redovno ažuriranje i konačni izvještaj nakon mjesec dana. Ovi izvještaji trebaju sadržavati informacije o ozbiljnosti incidenta, njegovom utjecaju i poduzetim mjerama, za šta će biti preporučljivo tražiti angažman profesionalnih sigurnosnih konsultanata.

Nemali broj kompanija bi mogao pokušati preko noći i bez većih ulaganja postići usaglašenost “na papiru” kako bi nastavili neometano poslovati

Udar na mala i srednja preduzeća

I Knuplež dijeli ovaj stav, uz opasku da će ova stavka posebno pogoditi mala i srednja preduzeća čiji je glavni problem “nedostatak resursa” koji je sada kombiniran s već postojećim opterećenjem potrebama da se prate najnoviji sigurnosni trendovi. Tu bi, na pola puta između suprotstavljenih potreba zaštite budžeta i usklađenosti s NIS2, kompanijama ruku pomoći mogla pružiti tehnologija. U nju nadu polaže i Džakula.

“S tehničke strane, to može uključivati implementaciju sistema za praćenje sigurnosnih incidenata (SIEM), naprednih antivirusnih rješenja za računare i serversku infrastrukturu, uređaje za zaštitu mrežne infrastrukture kao i alate i procedure za kontinuirano testiranje softvera i interne mreže na bezbjednosne ranjivosti. Kompanije se često opredijele za angažovanje trećih lica, tj. MSP-jeva (Managed Security Providers), za kompletnu implementaciju, upravljanje i održavanje bezbjedonosnih sistema”, kaže Džakula.

Njegov kolega Trampuž sličnu ulogu predviđa za pristup nultog povjerenja (Zero Trust) i zaštitu digitalnih identiteta. Isto važi i za primjenu hardverskih sigurnosnih modela koji bi po stupanju na snagu NIS2 direktive mogli doživjeti pravi bum. “Postoje dodatna tehnička rješenja koja pomažu kompanijama da ograniče i odvoje korištenje mreža i IT sredstava na fizičkom nivou, upravljaju sigurnošću cjelokupnog portfelja krajnjih tačaka i, u konačnici, osiguraju sigurnost kopija podataka”, kaže Trampuž.

Podrška države: između obaveze i manjka resursa

U proceduralnom smislu, u Hrvatskoj i Sloveniji i državna tijela su jedan od aktera od kojih se očekuje pružanje podrške barem u inicijalnoj fazi primjene. Naši sagovornici su tu podijeljeni po liniji očekivanja i realnih mogućnosti. Za Knupleža iz Slovenije, država bi trebala odigrati važnu ulogu, barem u davanju detaljnih smjernica i najboljih praksi, kao i u podršci organizacije obuke i razmjene informacija između organizacije i sektora. Njegov zemljak Trampuž očekuje da će nacionalni CERT-ovi (timovi za hitne računarske intervencije) primarno biti od koristi kod detekcije ranjivosti, reakcija na incidente i izvještavanja.

Ipak, nije realistično očekivati da će država slati stručnjake u svaku kompaniju da prati primjenu direktive. Tu ulogu će, po njemu, ipak preuzeti tržište. Nešto drugačiji ton u odnosu na očekivanja od državne podrške iznosi Kosanović iz Hrvatske: “Slabo, nacionalna tijela tek nemaju dovoljno resursa niti načina da privuku stručni kadar”, zaključuje on. U Bosni i Hercegovini situacija je još složenija jer na državnom nivou nije usvojen Zakon o cyber sigurnosti, kao ni propisi o obaveznom prijavljivanju incidenata, osim ako oni ne predstavljaju krivično djelo u nadležnosti policije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku.

Prilike nadmašuju prepreke

Na kraju, svi naši sagovornici dijele mišljenje da će direktiva NIS2 imati dubinski utjecaj na sve pore cyber sigurnosti u regiji u godinama pred nama. Najteže prepreke na putu njene primjene bit će nedostatak kvalificiranog osoblja i finansijskih sredstava kojim ne pomažu ni manjak svijesti o rasponu primjene direktive i ulozi države u ovom procesu.

Izvan granica Unije, NIS2 je još veća nepoznanica čije bi ignoriranje regionalne kompanije moglo lako lišiti pristupa lukrativnom tržištu EU. S druge strane, NIS2 je i prilika da se zamalo preko noći povećaju ulaganja  u nedovoljno korištene sigurnosne tehnologije i prakse, poput enkripcije podataka, automatiziranih alata, sistema za praćenje ranjivosti, upravljanje identitetima i simulacije napada. Važan momenat tiče se i pojačanog outsourcinga cyber sigurnosnih usluga, kao i angažmana privatnih sigurnosnih kompanija za edukaciju, konsalting i upravljanje kao prijeke mjere za problem manjak kadra u ovoj oblasti. Sve ovo bi u optimističnijoj varijanti moglo dovesti do širenja ulaganja i ponude na tržištu cijele Jadranske regije uz do sada neviđenu brzinu i intenzitet.

“Jasno je da će doći do znatnog povećanja ulaganja i zbog činjenice da je Direktiva u svojim mjerama adresirala sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte odnosa između svakog subjekta i izravnih dobavljača ili pružatelja usluga. Subjekti će morati raditi procjenu rizika svojih dobavljača i pružatelja usluga te će se okretati onima koji i sami poštuju mjere zahtijevane NIS2 direktivom te tako umanjiti vjerojatnost incidenta za subjekte s kojima rade. Osim subjekata koji se moraju uskladiti sukladno kategorizaciji koja je definirana NIS2, a koja je obuhvatila i male i srednje velike tvrtke, tu će se naći i tvrtke koje čine lanac opskrbe obveznika. Dakle, veći broj nego što možemo procijeniti temeljem same kategorizacije definirane Direktivom”, navodi Kopić.

Sve u svemu, implementacija NIS2 Direktive treba donijeti značajne promjene u regionalnoj industriji cyber sigurnosti, s fokusom na povećana ulaganja, unapređenje tehnoloških rješenja i poboljšanu saradnju između različitih sektora. U svjetlu prijetnji kojima administrativne granice nikada nisu ni bile prepreka, ovo može biti važan korak ka podizanju kontinentalnog odbrambenog zida u kojem je i regija ništa manje važan bedem.

Historija magazina a&s Adria

Objavili smo za ovih osamnaest godina preko 14.000 stranica o uspjesima drugih, ali je nekako najteže pisati o svojim. No, imamo na šta biti ponosni. Dvije stotine brojeva a&s Adrije, liderska pozicija Adria Security Summita, poslovni kontakti širom svijeta i pokretanje a&s Middle Easta sami pričaju svoju priču

Piše: Damir Muharemović; E-mail: damir.muharemovic@asadria.com

Nije sve, onako stereotipno, počelo iz garaže, ali jeste u ekonomski nepovoljnom vremenu, pred samu globalnu ekonomsku krizu, na tržištu sigurnosti koje se tek počelo formirati i zakonski određivati, u podijeljenoj i oštećenoj zemlji, bez investicija i s velikom nepoznanicom i upitnikom iznad glava svih kojima bi se predočila ova vizija. Ideja o prvom bosanskohercegovačkom magazinu namijenjenom industriji koju većina ljudi uopće ne primjećuje u startu je sama po sebi obeshrabrujuća. Toliko da je, zapravo, niko drugi nije ni pokušao izvesti. No, jedan čovjek i jedna redakcija jeste.

Suluda ideja

Veliki entuzijazam i predanost osnivača Mahira Hodžića i prve grupe ljudi okupljene oko ovog projekta izdržao je najteže početne godine. Malo ljudi zna da se teško dolazilo do oglašivača i čitalaca, da su se naše usluge često morale kompenzirati za uređaje ili usluge pa preprodavati drugima, magazine smo autima nosili do trafika, a autori su nerijetko ustupali svoje tekstove bez naknade. Sve je to rezultiralo mnogim radnim noćima, pogotovo onima u prve tri godine poslovanja.

No, jedna je stvar bila i ostala konstanta: i najmanji višak se ulagao u dolazak do pravih poslovnih kontakata na sajmovima i konferencijama širom Evrope i u opremu za što kvalitetniji i brži rad. Takvo je stanje i mene začudilo kada sam prije dvanaest godina došao u redakciju. Doslovno se na svaki način nastojalo prisustvovati svakom većem događaju i ponuditi naše medijske ili organizacijske usluge iako smo jedva finansijski zatvarali mjesec, a nerijetko i nismo. Isprva mi nije bilo jasno, ali sada znam da je to bio jedini pravi put – ne stajati s razvojem. Nikad. Uvijek pokušavati ponuditi nešto novo, neprestano se povezivati s ljudima, širiti spektar usluga dok god ih moguće izvesti, kvalitet i zdrav odnos prema klijentima moraju biti imperativ i – ono najvažnije – nikad ne zaboraviti ljude oko sebe. Poštovati ih, cijeniti njihov doprinos i znanje, dati im priliku da iznesu i realizuju svoje ideje, ulagati u njihovo obrazovanje. Otuda dolazi jedan osjećaj, koji i sam nosim, da se projekat više ne doživljava nečijim, već i svojim. Sada je sve to naš uspjeh. Ugradili smo se u njega. Kolege postanu prijatelji, osjećaj dolaska na posao je ugodan, prijem širom svijeta otvoren i gostoprimljiv, a samo nam vremena fali da implementiramo sve što nam padne na pamet.

Nova era

Nekoliko je važnih prekretnica obilježilo početni razvoj. Prvi je, svakako, osnivanje firme Global Security d.o.o. Magazin je, naime, prvih šest mjeseci bio u suvlasništvu firme Vatrosistemi iz Sarajeva. Dogovorom o otkupu novo će preduzeće od kraja 2006. godine biti jedini nosilac projekta te izdavač magazina. Ta promjena suvlasništva redakciji je donijela novi zamah, tako da već u narednoj godini broji više stalno zaposlenih osoba. Nedugo poslije toga uslijedila je globalna ekonomska kriza, a projekat je, uprkos svemu, ipak rastao iako su ograničavajuća finansijska ulaganja učinila svaki korak ka poboljšanju mukotrpnim i teškim.

No, opet je jedan vizionarski potez utabao posve novi put. Događa se drugi i izuzetno značajan prijelomni trenutak u razvoju magazina – pokretanje jednogodišnjih pregovora s tajvanskom izdavačkom grupacijom New Era International o pridruživanju tada najvećoj medijskoj grupaciji u industriji sigurnosti. Odluka o ulasku pod okrilje njihove a&s grupacije (Automation and Security) 2009. godine bila je apsolutno opravdana i svrsishodna. Brojni pozitivni efekti pristupa najnovijim informacijama i aktuelnostima, većem broju klijenata i licence najveće svjetske medijske platforme iz oblasti sigurnosti odrazili su se na kvalitet tekstova i rast pretplate i distribucije na području Jadranske regije. Grupacija je inače bila osnovana 1991. godine i obuhvatala je petnaest izdanja širom Evrope i Azije: a&s International, a&s China Best Buys, a&s Asia, a&s China, a&s Installer, a&s Solution, a&s Taiwan, a&s SMAhome, a&s Turkiye, a&s Italy, a&s India, a&s Japan, a&s Poland, a&s Rubezh te a&s Adria, kao i niz Secutech sajmova i konferencija.

2006. Prvi broj magazina Zaštita i osnivanje izdavačke kuće

2007. Redakcija broji tri zaposlenika

2008. Počinjemo s organizacijom prvih poslovnih susreta

2009. Prvi broj magazina a&s Adria: Postajemo dio globalno najveće izdavačke a&s grupacije u industriji sigurnosti

2010.  Organiziramo odlazak na svjetske sajmove

2014.  Nova web-platforma i online usluge

2015.  Prvi Adria Security Summit

2020. U pandemijskim uslovima organizujemo Security Summit – Virtual Event

2023. Summit u Ljubljani prelazi broj od 150 izlagača

2023 Prvi broj a&s Middle Easta

Promjena imena

Prateći svoj regionalni rast, kao i rast broja pretplatnika i oglašivača, potpisanim ugovorom s a&s grupacijom u julu 2009. dotadašnje ime Zaštita promijenili smo u a&s Adria, odrednicu koja nas i danas usmjerava na šire, regionalno tržište. U globalno najtežem ekonomskom trenutku izlaz pronalazimo u pridruživanju najjačem. U narednim godinama naš je medij izrastao u respektabilno sredstvo informisanja. Imali smo pristupa objavljenim materijalima i izvorima svih magazina, što je redakciji dalo nevjerovatnu energiju. Teme su bile recentne, intervjuisani su vodeći ljudi širom svijeta, pratio se svaki tehnološki iskorak, a istovremeno lokalizirao sadržaj izvještavanjem o uspjesima regionalnih tržišnih igrača.

Sama licenca nam lakše otvara vrata svjetskih kompanija i poznatih stručnjaka, što je nam je, uz ostale koristi, dalo priliku da i našu regiju promoviramo kao sposobnu i spremnu da se uhvati u koštac s onime što se u svijetu dešava. Time smo i našim tržišnim igračima otvorili kanal saradnje s velikim proizvođačima, asocijacijama i medijima – što je postao, zapravo, i najveći benefit za naše partnere. U nama više nisu vidjeli samo informativni medij već kanal za unapređenje svoga poslovanja. Omogućili smo našim ljudima dolazak do pravih kontakata, preporučivali ih za saradnju i projekte, na upit međunarodnih kompanija zapošljavali regionalne stručnjake. I to, s još većim intenzitetom, činimo i danas, na zaista ličnu radost i zadovoljstvo. Ponosni smo na činjenicu da našim stručnjacima i poslodavcima pomažemo na koji god način možemo, da u nama vide dobru namjeru i korist te da u nekada zajedničkoj a danas podijeljenoj zemlji mi povezujemo, a ne razdvajamo.

Interesantno je da će tajvansku a&s grupaciju nekoliko mjeseci nakon našeg ulaska akvizirati i danas najveći evropski organizator poslovnih događaja, njemačka kompanija Messe Frankfurt. Ovom akvizicijom ojačala se pozicija globalno najsnažnije kompanije u oblasti izdavaštva i organizacije događaja iz oblasti sigurnosti, pa je i a&s grupacija počela poslovati pod imenom Messe Frankfurt New Era Business Media. Važno je istaknuti da se pod njihovim okriljem organizuje jedan od najvećih svjetskih sajmova Intersec Dubai kao i sve prodorniji i jači Intersec Saudi Arabia, što nam otvara i niz drugih vrata, među kojima je i podrška za naš naredni veliki projekat.

Magazin je bio pokrovitelj, medijski sponzor ili organizator blizu 1.000 poslovnih događaja

Adria Security Summit

Prije tačno deset godina počeli smo razrađivati ideju o regionalnom sajmu i konferenciji. Tu smo cijelu godinu proveli razmatrajući doslovno svaki detalj, jer bi neuspjeh unazadio ne samo taj poslovni događaj nego i kvalitet i ozbiljnost našeg dotadašnjeg rada. U tom brainstormingu nadošli smo na ideju da firmama ponudimo nešto što nemaju drugdje: jedinstven organizacijski koncept i istinski regionalni karakter. Naime, kako su veliki proizvođači već tada počeli odustajati od izlaganja na poznatim sajmovima zbog velikih troškova i malog povrata pravih kontakata, naš bi događaj ponudio nešto drugo: bio bi zatvorenog tipa, gdje bi ulazili samo ljudi koji posluju u ovoj i komplementarnim industrijama, svi bi izlagači imali jednake prilike, štand istih dimenzija i jednake mogućnosti za umrežavanje, sajmu bismo pridodali bogat glavni i popratni konferencijski program, gdje bi ponuđači mogli predstaviti svoja rješenja i, u manjim salama, organizovati svoje seminare umjesto da ulažu mnogo više resursa i vremena u svoje – te, na kraju, događaj bi se svake godine održavao u drugoj zemlji regije, čime bi se privukla uvijek nešto drugačija struktura posjetilaca i izbjegla dosada. Naziv se sam nametnuo. Adria Security Summit. Istinsko regionalno okupljanje sigurnosne industrije.

Takav koncept naišao je na odličan prijem svih u nabavnom lancu. Prvi smo Summit održali u Sarajevu 2015. godine i već je tada, statistički, bio među vodećim regionalnim događajima. Izlagački prostor popunila su 24 izlagača, a zabilježeno je prisustvo 393 posjetioca. Bio je to veliki uspjeh za nas. I danas se prisjećam entuzijazma nakon odličnih povratnih informacija prisutnih. Posjetili su nas i naši prijatelji i saradnici s Tajvana, Turske i Italije, a u svojstvu partnera projekta podržale su nas sve komore i udruženja sigurnosti iz naših zemalja. Regionalne i međunarodne kompanije koje su uzele učešća i danas su s nama, deset godina poslije. Uslijedila je organizacija u Beogradu, Šibeniku, Ljubljani i Skoplju, svaki put s velikim rastom broja posjetilaca i izlagača.

Iz teškoće opet prilika

Pred povratak u Sarajevo 2020. godine događa se pandemija, koja zaustavlja sav protok ljudi i roba i naša se ekipa ponovo stavlja na test. Nastaje nova prekretnica u našem poslovanju – snažan prelazak u online prostor. Odlazimo u Austriju da sklopimo ugovor s ponuđačem softverske platforme za networking Connect2b, a koja nam je poslužila da inače veliku bazu kontakata dodatno povežemo i registrovanim korisnicima omogućimo da lakše dođu do prave osobe, razmijene materijale i kontakte, organizuju sastanke i online konferencije itd. Istovremeno licenciramo i drugu platformu koja simulira 3D izlagački prostor sa glavnom konferencijskom dvoranom, holom, posjetiocima… Kombinacijom tih dviju platformi organizujemo Security Summit – Virtual Event, slobodno ću reći – prvi događaj takvog tipa u ovoj industriji u Evropi. Moderirali smo iz improviziranog, a kasnije i pravog studija, predavači su nam se javljali iz svojih ureda, a kompanije izlagale u virtuelnom prostoru.

Ono što je proizašlo iz toga jeste novi niz naših usluga – organizacija webinara. Danas redakcija a&s Adrije aktivno organizuje online konferencije o relevantnim, stručnim temama, a učesnici su predstavnici sigurnosnih kompanija koje su na čelu tehnološkog razvoja.

Najveći događaj na Zapadnom Balkanu

Adria Security Summit se potom smjelo odlučuje na fizičku organizaciju u Beogradu već druge godine pandemije, uz veliki rizik odgađanja ukoliko vlada Srbije donese takvu odluku. No, sreća prati hrabre, pa je to bio jedan jako uspješan događaj, a ljudi koji su dolazili iz zemalja s jakim restrikcijama i zabranom kretanja bili su iznenađeni otvorenošću i, zapravo, radosni što mogu ponovo poslovati normalno. Slijede izuzetno uspješna izdanja u Zagrebu i Ljubljani, oba s više od dvije hiljade posjetilaca i preko stotinu izlagača. Broj se izlagača u Ljubljani popeo na čak 150, uz 2.500 ljudi. Adria Security Summit je danas najveći sajam i konferencija sigurnosti od Italije do Turske, povezuje goste iz pedesetak zemalja i nosi naziv Powered by Intersec, kao dio Intersecovog portfolija.

Prodor na bliskoistočno tržište

Upravo nam je odlazak više puta na sajam u Dubaiju otvorio oči o velikim poslovnim prilikama u zemljama Zaljeva. Intersecu se samo američki ISC i kineski CPSE mogu mjeriti po snazi i veličini. Doslovno svi važniji svjetski igrači pokušavaju prodrijeti na to tržište. Zašto onda ne bismo pokušali i mi? Otvaramo firmu u Emiratima i pokrećemo novi projekat – a&s Middle East na engleskom jeziku. Zapošljavamo nove članove redakcije, novinare s dugogodišnjim iskustvom, krećemo u kreiranje novog vizuelnog identiteta i sklapamo dogovore sa svim većim događajima u tom dijelu svijeta. Neprestano obilazimo kompanije i nudimo usluge, a odziv je za početak dobar. S ponosom mogu kazati da smo za godinu i nekoliko mjeseci dospjeli na treće mjesto najčitanijih sigurnosnih medija u Zaljevu, što je zaista veliki uspjeh s obzirom na još neposložen start.

Ne znamo gdje ćemo dospjeti za deset godina i hoćemo li uspjeti ostvariti svoje ciljeve, ali znam da nas kvalitet, profesionalizam i ljudski odnos prema svima nikada nije ostavio bez nebeske podrške i pomoći.

a&s Adria je objavila više od 14.000 stranica stručnih članaka, intervjua i izvještaja

Jedinstvena tržišna dinamika između Istoka i Zapada

U ovogodišnjem istraživanju tržišta sigurnosti Jadranske regije anketirali smo devet predstavnika poznatih svjetskih proizvođača sigurnosne opreme. Nalazi su, bez izuzetka, pozitivni. Rast poslovanja, diverzificiranost projekata i zadržavanje u reketu naprednih sigurnosnih rješenja obilježili su proteklu godinu na jugoistoku Evrope

Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Tržište sigurnosti Jugoistočne Evrope u potpunosti se oporavilo od posljedica pandemije, poremećaja u distributivnom lancu i inflacije. Nekoliko godina neizvjesnosti pretvorilo se u priliku za niz novih početaka u vidu sveobuhvatnijih sigurnosnih rješenja i usluga, koje primjenu imaju i izvan tradicionalnog sigurnosnog okvira. Proizvođači i njihovi regionalni partneri dovitljivo su se oduprli ekonomskim i tržišnim izazovima i sada ostvaruju sve bolje i bolje rezultate. Projektnih prilika je mnogo i samo je pitanje spremnosti za utrku u nuđenju prilagođenijih, cjenovno opravdanijih i tehnološki sofisticiranijih rješenja.

Zaseban fokus

O stanju na zelenom projektnom terenu razgovarali smo s regionalnim direktorima, voditeljima ključnih kupaca i voditeljima razvoja poslovanja devet velikih imena iz svijeta sigurnosti: Ajax Systemsa, Avigilona (Motorole Solutions), Axisa, Boscha, Konica Minolte, Supreme, Univiewa, VIVOTEK-a i ZKTeca. Svi su pohvalno govorili o prošlogodišnjem poslovanju u Jadranskoj regiji i šire, s razlikom u davanju prednosti jednoj zemlji nad drugom i određenim vertikalama nad drugima. Svaka zemlja ima svoje specifičnosti, ali važno je primijetiti kako sama regija kao međusobno prirodno naslonjeni tržišni entitet gradi svoju prepoznatljivost između Istoka i Zapada Evrope. “Naš zapažen uspjeh na Balkanu, obilježen rastom od 36% od 2021. do 2022. i povećanjem od 30% prošle godine, naglašava jedinstvenu tržišnu dinamiku regije i opravdava njen poseban fokus drugačiji od Zapadne ili Istočne Evrope”, kaže Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja u kompaniji Suprema Europe, te precizira kako se regija Balkana može pohvaliti bogatim pejzažom vlastitih, globalno konkurentnih kompanija za razvoj softvera specijaliziranih, naprimjer, za TnA rješenja. “Ovaj trend u skladu je s rastućom potražnjom za prilagođenim naprednim TnA rješenjima među krajnjim korisnicima, pozicionirajući Supremu povoljno za kontinuiran uspjeh i inovacije u saradnji s ovim lokalnim programerima”, dodaje Arifov.

Regija Balkana može se pohvaliti bogatim pejzažom vlastitih, globalno konkurentnih kompanija za razvoj softvera specijaliziranih, naprimjer, za TnA rješenja. Ovaj trend u skladu je s rastućom potražnjom za prilagođenim naprednim TnA rješenjima među krajnjim korisnicima

Dosljedan i vidljiv rast

“Naša Adria regija ima mnogo zemalja koje su u usporedbi s ostalim zapadnim EU zemljama površinski manje, a na čiji razvoj djeluje mnogo različitih utjecaja. Hoće li neka od SEA zemalja biti više ili manje prepoznata za sigurna ili manje sigurna strana ulaganja i investicije, ovisi o mnogo faktora. Upravo to utječe na razvoj sigurnosnog tržišta, tako da svaka od zemalja SEA regije svojim specifičnostima utječe na stvaranje ukupnog regionalnog prosjeka. Naše su procjene kako će cijela regija imati prosječan rast od oko 5%, dok Mađarsku vidimo kao jedinu zemlju koja će imati i veći rast od ovog prosjeka”, kazao je za naš magazin Danijel Jerković, direktor odjela za South East Adria regiju – Safety Solutions, Bosch Building Technologies – Sigurnosni sistemi. Što se tiče investicija i njihovih godišnjih stopa rasta, analizirajući posljednjih deset godina njihova kretanja, on ističe kako gotovo sve zemlje jugoistoka Jadranske regije imaju sličan rast stranih investicija ovisno o godini, između 1,2% do 4,5%, pri čemu pozitivno iskače Slovenija, koja bilježi rast stranih investicija za taj period i do 6%. I iz Avigilona, kompanije u vlasništvu Motorole Solutions, primjećuju neujednačene investicijske cikluse od zemlje do zemlje, i od godine do godine, ali gledajući regiju u cjelini, zabilježili su “dosljedan i vidljiv rast, što vrijedi kako za zemlje EU tako i za one koje nisu članice Unije”, dodaje Andrej Ćuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Centralnu Evropu u toj kompaniji.

Uspješno poslovanje svih proizvođača

Ekonomska i investicijska kretanja pozitivno su se odrazila na sve ponuđače sigurnosnih proizvoda i rješenja koji rade na našem prostoru, smatraju iz Axisa, koji je u odnosu na prethodnu 2022. godinu ostvario, kažu, 50-postotni rast. “Moram priznati kako još nemam uvid u kompletno stanje regionalnog tržišta, no ono što sam do sada imao prilike vidjeti su izrazito pozitivni indikatori koji sugeriraju da svi proizvođači na našem tržištu imaju dobru godinu”, kaže Stjepan Šurmanović, voditelj ključnih kupaca za Jugoistočnu Evropu, koji osim zemalja bivše Jugoslavije, pokriva tržišta Albanije, Bugarske i od prvog januara Grčke. Godinama je tržište Srbije bilo najveće za Axis u ovoj regiji. No, stvari se na vrhu mijenjaju. “Srbija ni ove godine nije rezultatski razočarala na kraju godine, no ipak je glavnina investicija za nas bila u Bugarskoj. Tržišta Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bugarske svakako imaju velik rast svake godine, no primjetno je kako se i jug regije postepeno diže te se pojavljuju sve zanimljiviji projekti i u tim zemljama. Tržište Grčke tek moramo istražiti ove godine, no cijela Axisova ekipa za Jugoistočnu Europu se izrazito veseli tome izazovu jer vjerujemo da znamo kako raditi sa tržištima u razvoju te planiramo iskoristiti do sada stečeno iskustvo iz razvoja regije i u Grčkoj te ponuditi partnerima tamo visoku razinu suradnje i podrške”, ističe Šurmanović.

Odličan uspjeh u Bosni i Hercegovini i Srbiji

Uz Grčku i Kipar, Bugarsku kao najbolju za prošlogodišnje poslovanje izdvojio je i Ilia Yashmakov, direktor prodaje za Balkan u Ajax Systemsu, dodavši kako je kao i “većina evropskih ekonomija, tržište sigurnosti imalo vrlo blag organski rast” te da je 2023. za njih bila vrlo uspješna. Uniview je, pak, u Srbiji ostvario dvocifreni rast, ali najveći uspjeh ostvarili su u Bosni i Hercegovini – čak stopostotno povećanje. “Uspjeh je naročito primjetan u Bosni, gdje smo zahvaljujući našem partneru i bliskoj saradnji s našim bosanskim timom uspješno osvojili nekoliko projekata na tenderu i u konačnici ostvarili rast preko 100 posto”, ističe Tsing Tang, direktor za Istočnu Evropu u kompaniji Uniview Technologies. Veliki rast očekuju i u ZKTecu, koji je na tržištu Jadranske regije prisutan godinama. “Imamo mrežu lojalnih partnera, koji nam pomažu da rastemo iz godine u godinu. Najprisutniji smo u Hrvatskoj, Srbiji i Albaniji. A tražimo distributere u ostalim zemljama regije. Stoga vidimo veliku priliku za rast”, Kinga Zarzycka, generalna direktorica sektora za distribuciju.

S obzirom na to da pokriva veliko područje, kompletnu Jugoistočnu Europu od Ukrajine do Grčke na jugu i Slovenije na zapadu, područje pokrivanja za Đorđa Baćića, menadžera za razvoj poslovanja VIVOTEK-a, vrlo je šaroliko. Stoga je unutar područja koje pokriva najveće tržište bilo baš ukrajinsko zbog velike potražnje za sigurnosnom opremom. “I uz povećanu potražnju, za zemlju u ratnim uvjetima, poslovanje je otežano, tako da je i moj posao da partnerima u Ukrajini pomognem što više mogu”, kaže Baćić.

Ekonomska i investicijska kretanja pozitivno su se odrazila na sve ponuđače sigurnosnih proizvoda i rješenja koji rade na našem prostoru, smatraju iz Axisa

U fokusu rješenja izvan klasičnog sigurnosnog okvira

Ističući kako se bez iznimke trend rasta na svim tržištima u regiji nastavlja, čak i u većim postocima nego što je najavljivano, Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju u kompaniji Konica Minolta, objašnjava da je to ponajviše zbog niza rješenja koja izlaze iz klasičnog sigurnosnog okvira, s naglaskom na dva bitna sigurnosna featurea. “Prvi je definitivno sigurnost poslovanja, gdje smo primijetili da nije samo klasična zaštita fokus, poput zaštite perimetra, već kao primjer zaštita proizvodnje putem termalnih EN54 kamera, koje mogu dati mnogo više rezultata i informacija i pružaju razinu zaštite koju konvencionalna kamera ne može. Drugi tip zahtjeva tržišta je definitivno digitalizacija i integracija podataka s kamera poput nadzora prometa, nadzor integracija logističkih procesa, analiza metapodataka koje niz službi može koristiti radi boljeg planiranja i reakcije. Zasigurno se osjeća pomak prema nestandardnim rješenjima”, kaže Lalić. Za Konicu su se Hrvatska i Bosna i Hercegovina isticale u logističkoj vertikali i nadzoru otpada, a ostale države više u klasičnim sigurnosnim rješenjima. Motivacija je to i poruka za proizvođače da pojačaju komunikaciju kako bi osvijestili tržište novim rješenjima.

PROJEKTI

Sve su velike svjetske kompanije koje su učestvovale u našem istraživanju prijavile pozitivan poslovni ishod u prošloj godini. Svoje su proizvode i rješenja isporučivale za niz projekata iz različitih vertikala, što ukazuje na ekonomski oporavak zemalja Jadranske regije i veliki broj investicija, ali i na diverzifikaciju proizvodnog portfolija kod velikog broja proizvođača. To im, zapravo, i omogućava poziciju iz koje mogu udovoljiti sve složenijim zahtjevima tržišta, kakvi su oni o naprednijim analitičkim tehnologijama u srednjem cjenovnom rangu uređaja.

Kvalitet ispred cijene

No, ono što nas najviše raduje jeste govor o sve traženijim kvalitetnim rješenjima koja poštivaju evropske standarde i norme. Decenijama je cijena bila presudni faktor pri odabiru sigurnosne opreme i usluga, ali se fokus postepeno pomjera ka kvalitetu i pouzdanosti. “Uistinu nije bilo lako uvjeriti regionalne integratore da daju priliku i razmotre rješenja koja nisu bazirana isključivo na niskim cijenama, nego koja daju vrijednost i dugoročnu perspektivu iz poslovne i tehničke perspektive. Kroz ovaj period tržište je nagradilo naš trud te se sve više otvara ideja da najjeftinije nije najbolje a na kraju niti najjeftinije u dugoročnoj perspektivi te dugom životnom ciklusu trajanja projekta”, kazao je Šurmanović dodavši kako je Axis upravo i prepoznat kao pouzdan dobavljač rješenja koja daju dodatnu vrijednost projektima. Taj je pionir u IP videonadzoru, poznat po radu u enterprise sektoru, najviše implementirao napredna rješenja vezana za zaštitu industrije i kritične infrastrukture te saobraćaj i pametne gradove.

EN54 norma

Bosch je i lani nastavio višegodišnji poslovni rast u regiji, a pouzdanost koja stoji iza imena tog brenda bila je, kažu iz te kompanije, presudan faktor pri odabiru njihove opreme na tenderima. “Očito je kako su tržišta u Jugoistočnoj Adria regiji sve svjesnija o važnosti implementiranja pouzdanih sistema požarne detekcije u okvirima EN 54 norme te da je u Boschu pronašlo pouzdanog partnera. Raduje nas povećanje interesa instalaterskih tvrtki za Bosch protupožarne produkte i rješenja”, kaže Jerković. Ono što toj kompaniji daje prednost je razumijevanje specifičnosti zahtjeva po pojedinim granama privrede. “U mogućnosti smo ponuditi široki raspon rješenja i za vrlo kompleksne zahtjeve koji ovise u vrstama investicija po pojedinim zemljama unutar SEA regije. Tako smo u istočnim SEA zemljama aktivni u zdravstvenoj i industrijskoj gospodarskoj grani, dok u zemljama srednje SEA regije u vertikalama industrije, logistike te transporta”, kaže direktor njihova odjela za Jugoistočnu Adria regiju te dodaje kako su u svim zemljama primjenjivali protivpožarna rješenja u trgovačkim i poslovnim centrima.

Primjena EN54 serije evropskih standarda i uputa za protivpožarne i razglasne sisteme, kao i VdS certifikata, važnu ulogu ima i u termalnom videonadzoru, naročito u njegovoj zanimljivoj primjeni – zbrinjavanju otpada. “Razne industrije i tvrtke koje se bave zbrinjavanjem otpada su to prepoznale; prepoznale su potrebu prevencije potencijalnih nemilih događaja na vrijeme, smanjivši vrijeme reakcije na minimum koliko god je to moguće. Jako je bitno spomenuti i niz projekata naših partnera koji su prepoznali naš portfolio i nas kao izvor kvalitetnih rješenja sa snažnom podrškom”, ističe Vito Lalić. Uz uspjehe vezane za termalni nadzor, Konica Minolta, odnosno njen videonadzorni brend MOBOTIX, uspjehe je nizala i u logističkoj vertikali, gdje su posebna rješenja za logistiku znatno ojačala kontrolu i pojednostavile istragu kod njihovih korisnika do te mjere da su po uzoru na hrvatsku podružnicu i regionalne podružnice krenule s implementacijom.

Ono što najviše raduje jeste govor o sve traženijim kvalitetnim rješenjima koja poštivaju evropske standarde i norme. Decenijama je cijena bila presudni faktor pri odabiru sigurnosne opreme i usluga, ali se fokus postepeno pomjera ka kvalitetu i pouzdanosti

Zahtjevi za detaljnom analitikom

U enterprise vertikali najviše posla, prema ostvarenim prihodima, imao je tajvanski proizvođač VIVOTEK. Riječ je modelima kamera više i srednje klase koji pružaju dodatne vrijednosti praćene kvalitetnom analitikom i dubinskim pretraživanjem videozapisa. Korisnici, dakle, sve više traže naprednija rješenja s novim, efikasnijim analitičkim tehnologijama. Kao najzanimljiviji u 2023. istaknuli su projekat u Rumuniji, gdje su isporučili preko 60 PTZ kamera i više od 200 bullet i dome kamera srednje više klase. “Sam projekat je zanimljiv jer se radilo na pokrivanju vrlo velikog otvorenog prostora i gdje smo napravili automatizirano rješenje s VIVOTEK analitikom koja radi okidanje na pojavu osobe i automatski PTZ kameru poziva na tu lokaciju, a PTZ kamera nastavlja praćenje objekta dok god mu je u vidnom polju. Kombinacija je 2-3 fiksne kamere pokrivene jednom PTZ kamerom. Najbitnije je kod ovog rješenja što naša PTZ kamera ima mogućnost praćenja više od jedne fiksne kamere, a i kompletna komunikacija između fiksne i PTZ kamere je direktna, kamera per kamera. VMS nema nikakve funkcije, osim što prima događaje”, objašnjava Đorđe Baćić.

Projekti u različitim vertikalama

Diverzificiranost portfolija i kvalitet opreme očito je pravi omjer uspješnosti. Takvim se pristupom tržištu hvale i u Avigilonu. Kritičnu infrastrukturu, državnu upravu, sportske arene i maloprodaju ističu kao područja u kojima se bilježi posebno snažan rast, a u 2023. su realizirali niz strateških projekata, kako u javnom tako i u poslovnom sektoru. Među takvima je, naprimjer, nastavak projekta s Aerodromom Nikola Tesla u Beogradu i kompanijom Rimac Technology, koji ih je odabrao kao tehnološkog partnera za njihov novi kampus u Svetoj Nedjelji.

I iz Supreme, koja također nudi svestran portfolio rješenja, ali iz kontrole pristupa, potvrđuju kako se na Balkanu ključni projekti odvijaju u različitim sektorima, navevši nešto drugačije vertikale – bankarstvo, univerzitete, vladine projekte i komercijalne/poslovne centre, dok se Uniview pohvalio osiguravanjem jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u Evropi – EXIT-a u Novom Sadu – gdje su njihove kamere štitile posjetioce i učesnike kako bi u potpunosti mogli uživati u programu.

ZKTeco uređaji, kaže Zarzycka, bili su veoma popularni u teretanama, hotelima i malim i srednjim preduzećima, ali od referenci izdvajaju i veće projekte kao što su Nogometni stadion u Osijeku, Brodogradilište Viktor Lenac u Rijeci te hotelu Valamar Riviera na otoku Krk u Hrvatskoj. Za ukrajinskog ponuđača alarmnih sistema Ajax Systems stambeni sektor prirodno je u fokusu, no intrigira zanimljiva najava da će naredne godine “imati drugačiji odgovor”, aludirajući vjerovatno na činjenicu da su nedavno prvi put izašli s ponudom iz domena videonadzora. Novi i ozbiljan igrač će s vremenom tražiti svoj dio kolača na tom izrazito kompetitivnom tržištu.

NAJPRODAVANIJI PROIZVODI

Vještačka inteligencija je svima na umu

Kada su u pitanju najtraženije tehnologije na prostoru Jadranske regije, ovogodišnje istraživanje je ukazalo na raznovrsnost tehnoloških trendova koji oblikuju pejzaž tržišta sigurnosti u ovom kraju svijeta. Prema odgovorima, lako je zaključiti da su sve kompanije u godini iza nas bile usmjerene na inovacije i prilagodbe kako bi odgovorile na specifične potrebe regionalnog tržišta. Tako se kreiralo dinamično okruženje koje potiče napredak u lokalnom sektoru sigurnosti.

U Axis Communicationsu fokus je stavljen na ponudu otvorenih platformi i personaliziranih rješenja za različite profile kupaca. Posebno tražena bila je integracijska platforma EDGE, koja omogućuje prilagodbu projekata prema specifičnim potrebama konkretnog klijenta. Regionalnim kupcima odabir olakšavaju razvojni partneri koji imaju zadatak da ova rješenja usmjere na različite oblasti, poput sistema za upravljanje incidentima, prepoznavanje registarskih oznaka, klasifikaciju marki i tipova vozila, detekciju brzine te raznih drugih funkcija povezanih s vještačkom inteligencijom.

Funkcionalni AI bio je tražen i u kamerama u ponudi kompanije VIVOTEK. “Tražene su uglavnom kamere koje imaju naprednu AI tehnologiju Smart VCA, odnosno analitiku za detekciju ljudi i vozila, te Deep Search spremanje atributa uz videozapis”, navodi Bačić. On dodaje da kupci, pri tome, ne zanemaruju ni cijenu, jer su se najviše prodavali 5 MP modeli s fiksnim i motoriziranim objektivima. Istovremeno, veliki prihod ostvarile su i kamere u poslovnom segmentu koje obuhvataju bullet i dome PTZ modele od 5 MP i 8 MP.

I u kompaniji Avigilon navode da su regionalni kupci pokazali izraženiji interes za rješenjima vođenim vještačkom inteligencijom. To se posebno odnosi na potražnju za inteligentnim sistemima koja podržavaju sigurnosne operacije, odnosno onim koji mogu slati upozorenja sigurnosnom osoblju u situaciji kada ono mora poduzeti odgovarajuće mjere na terenu. Pri tome, uloga vještačke inteligencije ovdje je u usmjeravanju pažnje korisnika na ključne aspekte sigurnosti.

Regionalnim kupcima odabir olakšavaju razvojni partneri koji imaju zadatak da rješenja usmjere na različite oblasti, poput sistema za upravljanje incidentima, prepoznavanje registarskih oznaka i sl.

Kupci traže kamere koje više nisu samo to

Kada su u pitanju kamere, kupci su pokazali interes za uređajima koji nude više od pukog vođenja evidencije o događajima na terenu u praćenoj zoni. Kako u svijetu, i u regiji raste svijest da kamera kao vizuelni senzor pruža znatno više informacija i spoznaja u odnosu na tradicionalnu primjenu videonadzornih sistema. Korisnici su ove uređaje nabavljali kako bi došli do podataka koji se prenose na cloud servise, a gradovi ih koriste za poboljšanje različitih gradskih procesa, uključujući komunalne usluge, sigurnost, saobraćaj, urbanističko planiranje, praćenje kvaliteta zraka i kretanja voda, zaštitu od poplava i slično.

“Jako tražena rješenja u segmentu prometa i pametnih gradova, industrije i kritične infrastrukture bile su ex-certificirane kamere. Isto važi i za naprednu zaštitu perimetra s termalnim kamerama i videoanalitikom s visokom sposobnosti detekcije kritičnih događaja, uz uspostavu potpuno ili djelomično autonomnog sustava”, kaže Šurmanović iz Axisa.

Značajne prihode MOBOTIX-u donijele su termalne kamere, posebno serija EN54. U toj kompaniji smatraju kako je ovo važan pokazatelj rasta spremnosti korisnika da ulože više u rješenja s termovizijom. Jednako tražena bila su i rješenja za noćno snimanje, za šta u kompaniji Uniview Technologies posebno ističu svoju Easy Star seriju, koja je dizajnirana upravo za ovu namjenu. Uz konkurentski postavljenu cijenu, ova serija je bila najprodavaniji model ove kompanije u Jadranskoj regiji. Popularne su bile i Starlight mrežne kamere, koje nude visokokvalitetne slike u boji i precizne informacije o sumnjivim aktivnostima tokom noćnih intervala.

“Većina zločina, preko 70%, dešava se noću. Naše kamere za noćni rad ne samo da zadovoljavaju potrebe projektno orijentisanih kupaca nego i odgovaraju i malim i srednjim preduzećima i distributivnom tržištu”, kaže Tsing Tang, direktor za Istočnu Evropu u Uniview Technologiesu.

Videoanalitika i VMS također su se našli na popisu najtraženijih tehnologija. U Konica Minolti navode da je  posebno velika potražnja za funkcijama kao što su prepoznavanje registarskih tablica (LPR), pronalaženje mjesta za parkiranje te detekcija objekata. Pri tome, kupcima su najvažniji stabilnost proizvoda, kao i njihova stopa tačnosti. U toj kompaniji su opazili i rast interesa za implementacijom sistema za upravljanje videonadzorom, posebno jer su oni iz domene rješenja u poslovnoj klasi konačno postali dostupni i za male korisnike, npr. u slučaju Luxriot VMS-a u ponudi te kompanije.

Gradovi kamere koriste za poboljšanje različitih gradskih procesa, uključujući komunalne usluge, sigurnost, saobraćaj, urbanističko planiranje, praćenje kvaliteta zraka i kretanja voda, zaštitu od poplava i slično

Nije sve u cijeni

Rješenja za zaštitu od požara su se i u 2023. penjala visoko na listi najprodavanijih proizvoda. U Bosch Building Technologiesu navode da su posebno tražena bila inovativna rješenja poput kamera koje su namjenski dizajnirane za ranu videodetekciju požara, kakav je npr. model Aviotec NG. Osim toga, Danijel Jerković kaže da su interes korisnika privukli i novi članovi porodice AVENAR serije detektora u vidu novog modela FAP-425-DOTCO-R, koji donosi kombinirane optičke i toplinske senzore, te dodatni specijalizirani senzor za brzo otkrivanje ugljičnog monoksida. Među klijentima kod kojih je zabilježen interes za ovim sistemom našle su se i bolnice, klinike, domovi za starije i nemoćne, kao i korisnici garaža i parkirališta.

Ajax Systems je ponosan na uspjeh svoje serije vatrodojavnih detektora, koji su po popularnosti u stopu pratili bežične alarmne sisteme istog proizvođača. Kontrola pristupa je bila najprofitabilniji segment za ZKTeco Europe, a u stopu je prate i drugi najtraženiji proizvodi iz portfolija te kompanije kao što su pješačke barijere i rampe za parkinge. Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja u Supremi, ističe uspjeh X-Station 2 sistema kao njihovog najprodavanijeg proizvoda na regionalnom tržištu. Ovaj uređaj namijenjen je za evidenciju radnog vremena i nudi mogućnost prikaza prilagođenih TnA i kodova prema konkretnim zanimanjima, što olakšava praćenje rada u različitim branšama.

U konačnici, nisu samo komercijalni sigurnosni proizvodi bili popularni u Jadranskoj regiji. Tako je veliki interes korisnika privukao i Boschev besplatni softverski alat Safety System Designer, koji je namijenjen projektantima za brzu konfiguraciju EN 54 sistema za dojavu požara, a podržava i integraciju s AutoCAD softverom.

Posebno tražena su bila inovativna rješenja poput kamera koje su namjenski dizajnirane za ranu videodetekciju požara

TEHNOLOŠKI TRENDOVI U 2023.

U protekloj godini industrija sigurnosnih tehnologija prošla je značajne promjene na globalnom nivou, a eho ove plime oblikovao je i dominantne trendove u regionalnom sektoru. Kroz izjave vodećih stručnjaka sagledat ćemo ključne tehnološke inovacije koje su, prema njima, obilježile 2023. godinu na regionalnom tržištu.

Fokus na smanjenju troškova i energetske izazove

Tsing Tang iz Uniview Technologiesa predviđa da će se fokus u 2024. godini prebaciti na bežična rješenja u sigurnosnim sistemima. Ova promjena obuhvata trijadu Wi-Fi kamera, clouda i mobilnih aplikacija, što će korisnicima ponuditi smanjenje ukupnih troškova i jednostavniju instalaciju. Uniview se za te trendove priprema širenjem portfolija svojih proizvoda na bežična rješenja koja korisnicima trebaju donijeti uštedu ukupnih troškova u odnosu na tradicionalna analogna i žičana IP rješenja. To se posebno odnosi na rješenja za manja preduzeća, kao i kućne proizvode za pametne domove. Među potonjim se ističu rješenja koja će u vrijeme većih cijena energije omogućiti njenu jednostavniju pohranu. Uniview će zato svoje napore usmjeriti na promociju sistema poput Hopetreka, koji uključuje prijenosni punjač (powerbank), skladište energije za stambena okruženja te industrijska i komercijalna rješenja za pohranu energije. Novi sistem za pohranu će imati i integrisani računar, baterijsku jedinicu, BMS, EMS, protivpožarni sistem i sistem za kontrolu temperature.

Ulaganje u cyber zaštitu i obrada podataka na rubu

Drugi važan trend je sveprisutno korištenje clouda, koje je dovelo do masovnog otvaranja prema internetu i znatno ojačalo prateće rizike od cyber napada na cijeli spektar sigurnosnih sistema. Povećana opasnost sada povlači i velika ulaganja u kibernetičku zaštitu. Na ovo znatno utječe i trend transnacionalne zakonske regulacije ove sfere kroz nove direktive koje će sve članice EU morati implementirati i provoditi sa prvim januarom 2025. godine, kao što je NIS2.

Treći pokazatelj smjera u kojem se kreće industrija su i sve naprednije mogućnosti integracije i izvođenja radnji na rubu mreže ili u samome uređaju, npr. kameri, radaru, termalnoj kameri, kombinaciji radara i kamere i sl. Ova rješenja sada su traženija nego ikada i to će oblikovati pravac kretanja sigurnosnog sektora. Sa većim generiranjem podataka i metapodataka na rubu mreže jača i potražnja za platformama baziranim na cloudu. One će na jednostavan i efikasan način upravljati svim metapodacima s kamere koji idu u cloud servise, uz što jednostavnije i preglednije korisničke interfejse.

Njegov kolega Jerković iz Boscha AI-ju po tehnološkoj važnosti uz bok stavlja mašinsko učenje, uz napomenu da ne treba zaboraviti ni internet stvari i blockchain.

Dominacija AI-ja i fokus na korisnika

Za Stjepana Šurmanovića iz Axis Communicationsa i njegovog kolegu Andreja Ćurakovića iz Avigilona, AI tehnologija je definitivno obilježila 2023. godinu kao ključni sigurnosni trend. Ovaj tehnološki iskorak obuhvata prelazak s tradicionalnih detektora pokreta na detektore događaja temeljene na AI-ju, što omogućava naprednu analitiku i personalizaciju rješenja. “Umjetna inteligencija je konačno izbacila sada već dotrajale detektore događaja bazirane na standardnoj detekciji pokreta koja se temeljila na promjeni piksela u slici”, kazao je Šurmanović.

Đorđe Baćić iz VIVOTEK-a naglašava važnost ulaganja u AI funkcije za poboljšanje korisničkog iskustva. Fokus na funkcije dubinske pretrage na bazi ove tehnologije pruža nove mogućnosti u istraživanju događaja, bržoj pretrazi i reakciji, što je prvi korak ka automatizaciji sigurnosnih sistema.

Ilia Yashmakov iz Ajax Systems podržava tezu o rastućoj važnosti korisničkog iskustva, uz napomenu da se to ne svodi samo na nove tehnologije. Bez obzira na to da li se radi o protivprovali ili nekoj drugoj sigurnosnoj domeni, ova kompanija kao ključni budući trend vidi širenje filozofije po kojoj je “korisnik kralj” i koja će, smatra Yashmakov, pokretati sigurnosno tržište u narednih pet do deset godina.

Cloud rješenja ojačat će sigurnosnu kulturu

Iz Avigilona kao važan tehnološki trend u godini iza nas ističu globalnu i regionalnu migraciju prema cloud rješenjima. Cloud rješenja postaju osnova sveobuhvatnih sistema sigurnosti jer nude pouzdanost i spremnost za nošenje s budućim izazovima. “To će biti način na koji će organizacije osigurati da njihova rješenja za video sigurnost i kontrolu pristupa ostanu opremljena najinovativnijim mogućnostima i inteligentnom analitikom, što će im pomoći u izgradnji otporne sigurnosne kulture”, smatra Ćuraković. Danijel Jerković iz Boscha smatra da šira slika o tehnološkim kretanjima u regiji mora obuhvatiti i “usavršavanja raznih aplikacija, daljinsku povezivost sa sistemima te progresivnu pohranu podataka u cloudu unutar industrije”. Prema njemu, regionalni sigurnosni pejzaž značajno oblikuje i razvoj startup ekosistema, uspon e-trgovina te sve veća digitalizacija javnih usluga.

I kompanija Uniview se priključila na ovu tehnološku kompoziciju te je u 2023. redizajnirala svoju cloud platformu s novim strategijama prijenosa podataka koje se fokusiraju na prevenciju zagušenja mreže i gubitka paketa podataka.

Regionalni sigurnosni pejzaž značajno oblikuje i razvoj startup ekosistema, uspon e-trgovina te sve veća digitalizacija javnih usluga

Centralizacija i svestranost

Kinga Zarzycka iz ZKTeco Europe primjećuje rastuću potražnju za svestranim rješenjima kontrole pristupa koja zadovoljavaju sve širi spektar potreba kupaca. ZKTeco kao dominantne trendove tu prepoznaje tehnologije poput prepoznavanja lica, proximity kartica i čitanja dlana ili otisaka prstiju.

Vito Lalić iz MOBOTIX-a za 2024. predviđa rast potražnje za centralizacijom sistema u segmentu tehničke zaštite. To je posljedica korisničke potrebe za integracijom različitih sistema, za šta im MOBOTIX nudi rješenja poput VMS-a otvorene platforme i PSIM platforme za objedinjavanje sistema na jednom mjestu. “Korisnici koji su godinama stihijski ulagali u sustave tehničke zaštite više brendova sada imaju sve više problema kako im raste poslovanje te, naravno, ciljaju ka centralizaciji”, kaže Lalić.

Na kraju se može zaključiti da je 2023. godina na regionalnom tržištu bila obilježena tehnološkim napretkom, posebno u segmentu vještačke inteligencije, migracije u oblak, kontrole pristupa sa širim poljem primjene te energetske održivosti. Ono što ohrabruje jeste ubrzano preslikavanje globalnih trendova na regionalno tržište, što je pokazatelj dinamizma njegovog razvoja i tehnološke i poslovne integriranosti sa sigurnosnom industrijom u globalu.

IT sigurnost: Zamor lozinkama otvara vrata pametnijoj sigurnosti

Drevna tehnologija lozinki jednom je nogom na silasku sa scene koju posljednjih godina “krase” sigurnosne rupe i umorna publika. U poplavi pomodnih termina poput “velikog otkaza” ili “malwarea kao usluge” bilo je samo pitanje vremena kada će se korisnici i struka morati pozabaviti i tzv. zamorom lozinkama

Piše: Mirza Bahić: E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Zamor ili zasićenje lozinkama je fenomen koji opisuje frustraciju korisnika izazvanu potrebom za pamćenjem rastućeg broja lozinki za različite nivoe sigurnosti i aplikacija. Rješenje se traži u autentifikaciji bez lozinki, a godina pred nama je, čini se, vrijeme kada bi zamjenske tehnologije konačno mogle početi sazrijevati i u tehničkom i u implementacijskom smislu.

Frustracija hrani rizike

Prema istraživanju kompanije Deloitte za 2023, više od polovine svih zaposlenika (54%) čuva svoje poslovne lozinke na nesiguran način, odnosno na lako dostupnom papiru ili datoteci. Još veći broj njih (65%) kontinuirano koristi jednu te istu lozinku bez previše varijacija. Uz postojeće brige o sigurnosnim prijetnjama izvana, kompanije su iza leđa dobile vojsku frustriranih zaposlenika čije su lozinke ugrožene phishing napadima, aplikacijama za praćenje svega što korisnik unosi putem tastature ili softverskim napadima grube sile. Ovo je potvrđeno i Verizonovim izvještajem o slučajevima povrede podataka za 2022, u kojem je 67% napada na aplikacije izvedeno na bazi kompromitovanih lozinki. Sve u svemu, posljednje dvije godine bile su vrijeme kada su lozinke zaradile neslavnu titulu najslabije karike u lancu cyber sigurnosti, uz sve glasnije pozive da ih se proglasi “legacy” tehnologijom. Ovom pozivu je odgovorilo više kompanija čije tehnologije obećavaju slanje lozinki u muzej sigurnosti već u 2024.

Godina ulaska passkey ključeva u mainstream

Prvi korak napravljen je još sredinom 2023. godine, kada je Google bez fanfara uveo mogućnost prijave na svepopularni Gmail servis bez korištenja lozinki. Prije toga, s još manje pompe, isti princip je ponudio i Microsoft. U korijenu tehnologije koja treba istisnuti lozinke su tzv. passkey kriptografski ključevi koje kreira autentifikator u vidu pametnog telefona ili softvera za upravljanje lozinkama. Da bi se autentifikator ocijenio validnim, potrebna je verifikacija samog korisnika, npr. pomoću biometrijskog senzora sličnog sistemima koji se koriste za otključavanje telefona.

Tu važnu ulogu igra biometrija, odnosno opcija da se pristup ostvaruje prepoznavanjem lica ili skeniranjem otisaka prstiju, uz podršku alata kakvi su TouchID ili FaceID. Jedan kriptografski ključ je javni, a drugi privatni. Kada se prijavite pomoću lozinke, vaš autentifikator će generirati javni ključ za taj server, odnosno jedinstvenu informaciju koju bilježi sama aplikacija ili web-stranica. Istovremeno, privatni ključ se pohranjuje isključivo na korisnikovom uređaju. Nakon autentifikacije korisnika koji vrši prijavu, sistem kombinira obje informacije za kreiranje passkey ključa pomoću kojeg se odobrava pristup računu. Ovi ključevi se sinhroniziraju za više uređaja, što ih čini još praktičnijim za širu primjenu.

Šta želi FIDO?

Ono što bi passkey trebalo proširiti i do virtuelnih zidova koji opasavaju mrežne resurse i aplikacije jeste činjenica da se ne radi ni o kakvoj vlasnički zaštićenoj tehnologiji, nego o industrijskom standardu. Tu na scenu stupa FIDO alijansa, čiji su članovi tehnološki divovi poput spomenutog Googlea i Microsofta, uz neizbježni Apple. Iako postoji svijest da se tranzicija u eru autentifikacije bez lozinki neće odvijati brzo, FIDO je organizacija s jasnom agendom: aplikacije i ostali resursi na mreži neće biti sigurni sve dok se za pristup istima koriste lozinke. Bez obzira na “palijativne” mjere poput uvođenja višefaktorske autentifikacije, budućnost je, smatraju u FIDO-u, u cjelovitoj enkripciji sistema prijave, pri čemu će ulogu lozinki preuzeti personalizirani ključevi pohranjeni na pristupnom uređaju i neodvojivo vezani za hardver i samog korisnika.

 Veća sigurnost uz poboljšano korisničko iskustvo

Pristupni ključevi imaju više prednosti nad lozinkama. Za početak, oni se ne mogu nasumično pogoditi ili podijeliti. Ovi ključevi su otporni i na pokušaje krađe identiteta jer su jedinstveni za web-lokacije za koje su kreirani. Istovremeno, i sam račun na koji se korisnik prijavljuje nikada ne mora pamtiti njegov privatni ključ, tj. ne mora  pohraniti osjetljive informacije o tome da je zahtjev za prijavu došao od konkretne osobe. To tehnologiji pristupnih ključeva daje dodatnu prednost u odnosu na lozinke koje gube svoju sigurnost kada se podijele ili ukradu.

Ono što je najvažnije, u doba svakodnevnih povreda podataka, pristupni ključevi ne mogu biti ukradeni hakiranjem servera ili baze podataka kompanije. U konačnici, podaci izvučeni napadima bit će manje vrijedni za kriminalce jer, očito, nisu smatrani dovoljno značajnim da bi ih se zaštitilo pristupnim ključevima. Iz strogo sigurnosne perspektive, uklanjanje lozinki smanjuje i preopterećenje akreditivima za zaposlenike i korisnike.

Izazovi: stare navike i odsustvo standarda

No, zašto bi 2024. trebala biti godina tranzicije u smislu smanjenja sveprisutnosti lozinki? Za početak, sada se može reći da su konačno mapirane sve prepreke široj primjeni tehnologije ključeva, uz rast svijesti o finansijskim pogodnostima dokidanja lozinki. Dalje, oslobađanje bremena pamćenja i unosa različitih lozinki znači da će korisnici usluga kompanija imati kvalitetnije korisničko iskustvo.

Ipak, na putu široj primjeni ključeva stoje brojne prepreke. Prva je prosta sveprisutnost zastarjelih sistema. Mnoge kompanije i dalje se oslanjaju na staru tehnologiju i platforme koje nisu podesne za rad s tehnologijama autentifikacije bez lozinke. Iako se one mogu i modificirati, sam čin prilagodbe ovih sistema može biti skuplji od nabavke novih uređaja, odnosno i hardvera i softvera za njih.

Istovremeno, ni u 2024. ne postoji jedinstveno standardizirano rješenje za rad bez lozinki koje može raditi sa svim tipovima tehnološke infrastrukture, kombinacijama uređaja i scenarijima primjene. Zato bi primjena ovakvih rješenja tražila i pronalazak strateških partnera koji bi ostali uz organizaciju u svakoj fazi implementacije. Na kraju, uprkos pogodnostima za klijente koje nudi autentifikacija bez lozinki, organizacije moraju znati da će nemali broj korisnika ipak birati da ostane uz sistem koji poznaje, ma kako on bio nepraktičan. Tu će komunikacija o pogodnosti eliminacije lozinki iz sigurnosne jednačine biti ključna, kao i kod svake masovnije digitalne transformacije koja traži saradnju s korisnicima.

Uz prelazak na pristupne ključeve i decentralizirane identitete, nova era autentifikacije bi mogla lako imati 2024. kao svoju početnu godinu.

Vodič za optimizaciju sistema razglasa i evakuacijskog ozvučenja

U savremenom sigurnosnom okruženju pravilno razumijevanje PA/VA sistema, njihove integracije sa sigurnosnim protokolima i raznovrsnih scenarija primjene od ključne je važnosti za uvođenje efikasnih mjera sigurnosti i postizanje bržih reakcija tokom kriznih situacija

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Jeste li sigurni da ste maksimalno iskoristili svoj sistem razglasa i evakuacijskog ozvučenja (PA/VA)? Ako vas ovo pitanje kopka, vrijeme je da istražite opcije za postizanje optimalne funkcionalnosti takvih sistema i maksimalne iskoristivosti njihovih mogućnosti.

Pitanje s početka teksta bila je glavna tema webinara “Kako maksimalno iskoristiti PA/VA sistem”, koji je u decembru organizirala redakcija magazina a&s Adria. Na njemu smo imali privilegiju da ugostimo stručnjake iz industrije Dragana Petrovića, predstavnika prodaje u kompaniji ATEÏS Europe, Andreasa Kreuzera, inžinjera prodaje u TOA Electronicsu, Henninga Matthiesa, direktora poslovnog razvoja PA/VA sistema u Zenitelu, i Marca Morimandu, menadžera izvoza i stručnjaka za proizvode u italijanskoj kompaniji PASO. Njihove uvide dijelimo u nastavku teksta jer nude jedan panoramski pogled na optimalno korištenje razglasnih i evakuacijskih sistema, s uvidima koji će lako naći praktičnu primjenu kod svakog ko želi poboljšati efikasnost svog PA/VA sistema.

Uloga redovnog održavanja i fleksibilnog raspoređivanja

Sistemi razglasa i evakuacijskog ozvučenja igraju ključnu ulogu u evakuaciji u slučaju incidenata, što ih čini nezamjenjivom komponentom gotovo svakog sigurnosnog sistema. No, oni u svojoj namjeni nisu ograničeni samo na sigurnosne sisteme i imaju praktičnu primjenu u raznim oblastima. Prije bilo kakve primjene, ipak, PA/VA sistem mora biti u stanju ponuditi najbolje moguće performanse, a tu ključnu ulogu ima održavanje.

Svi učesnici su istakli iznimnu važnost redovnog održavanja PA/VA sistema, naglašavajući ključnu ulogu rutinskih provjera njihovog stanja. Dragan Petrović je predstavio nova saznanja o tome kako redovno održavanje ovih sistema znatno utječe na brzinu reakcija ljudi u vanrednim situacijama. Prema njemu, redovno testiranje sistema glasovnog dojavljivanja u intervalima od dva mjeseca, zajedno sa godišnjim ili polugodišnjim sveobuhvatnim kontrolama, znatno pospješuje reakcije ljudi i planiranje evakuacije prilikom aktiviranja požarnog alarma.

“Ukoliko testirate vatrodojavni sistem, a u zgradi imate i glasovni alarmni sistem, i njega je potrebno barem parcijalno testirati svaka dva meseca, a najmanje jednom ili dva puta godišnje i celi sistem. U mojoj matičnoj zemlji Srbiji, na primer, celi sistem se obično proverava jednom ili dva puta godišnje”, navodi Petrović.

On ističe ključnu ulogu glasovnih alarma, koju ilustrira zanimljivim otkrićem da “nijemi” vatrodojavni sistemi dovode do samo 13% ispravnih reakcija na krize. Istovremeno, jasne glasovne instrukcije rezultiraju situacijama u kojima 75% pojedinaca ispravno reaguje na vanredne okolnosti. Ovi podaci naglašavaju nezamjenjivu ulogu kvalitetno održavanih i redovno testiranih sistema glasovnog alarma u pravilnom usmjeravanju pojedinaca do sigurnih mjesta tokom evakuacije. Dakle, ispravan PA/VA sistem će, jednostavno, spasiti više života u hitnim situacijama.

“Nijemi” vatrodojavni sistemi dovode do samo 13% ispravnih reakcija na krize, dok jasne glasovne instrukcije rezultiraju situacijama u kojima 75% pojedinaca ispravno reaguje na vanredne okolnosti

Izvucite maksimum iz sistema

Petrovićev kolega Andreas Kreuzer iznio je slične stavove o važnosti kvaliteta i fleksibilnosti u izvlačenju maksimuma iz razglasnih i evakuacijskih sistema: “Ako potražite riječ ‘kvalitet’ u rječniku, vidjet ćete da ona označava stepen do kojeg skup karakteristika ispunjava određene zahtjeve. Dakle, imamo zahtjeve i očekivanja od sistema, a što su oni više ispunjeni, to je bolje ono što zovemo kvalitetom. Za audiosisteme u školama, aerodromima i crkvama zahtjevi se uveliko razlikuju u svakom projektu. Dakle, moja glavna definicija kvaliteta u PA/VA sistemu je jednostavna: kvalitet je fleksibilnost.” Osim fleksibilnosti, on je naglasio i potrebu za osiguravanjem redundantnosti unutar sistema, kao i kontinuiranim praćenjem njegovog rada kao ključnim elementima koji osiguravaju funkcionalnost, ma kako rijetke bile požarne situacije u konkretnom objektu. On je istakao i važnost trenutnog otkrivanja i otklanjanja svakog kvara sistema u roku samo nekoliko sekundi.

Spominjanje vremena bilo je šlagvort da naše učesnike pitamo i o “optimalnom” vremenu za zamjenu ili nadogradnju postojećih sistema razglasa i evakuacijskog ozvučenja. Kreuzer je tu naglasio da se potreba za nadogradnjom obično javlja kada postojeće funkcije više nisu usklađene s aktuelnim standardima ili operativnim potrebama. Neke komponente kao što su pojačala posjeduju pokretne dijelove koji su lakši za praćenje, poput ventilatora. Oni, naprimjer, zahtijevaju zamjenu svakih tri do pet godina. Za razliku od njih, ostali elementi unutar sistema za glasovnu evakuaciju ne zahtijevaju tako česte zamjene.

Kreuzer se pozvao i na nepostojanje univerzalno primjenjivog vremenskog okvira za zamjenu cjelokupnog PA/VA sistema. Umjesto toga, on je naglasio važnost rutinskih provjera ključnih elemenata kao što su zvučnici i ožičenje, i to u strogo definiranim vremenskim intervalima. Ova periodična kontrola je važna kako bi se osiguralo da sve komponente sistema rade optimalno i ostanu pouzdane u vanrednim situacijama.

 Izaći izvan okvira kriznih scenarija

Nakon teme optimalnog održavanja Henning Matthies iz Zenitela je vratio diskusiju na evoluirajući tehnološki pejzaž javnih razglasa, općih alarmnih sistema i sistema glasovnog alarma. On je naglasio važnost njihove integracije kako bi se zadovoljili raznovrsni scenariji primjene zvuka u različitim tržišnim segmentima. U tom kontekstu, mogućnost spajanja funkcija PA sistema i onih glasovnih alarma opisao je kao značajan korak naprijed koji je omogućio slanje jasnih i informativnih uputstava tokom vanrednih situacija.

“Svi znate da su PA/VA sistemi nekada bili odvojeni. Dodavanje PA funkcija VA sistemu ima smisla jer se tako kreiraju informacije u realnom vremenu. Tako nastaju operativne informacije koje se šalju putem obavještenja o sigurnosti i poruka za zaposlenike, čime se pomaže da svi budu kvalitetno informisani. Zvučnici se mogu koristiti i za izdavanje unaprijed snimljenih poruka i podsjetnika, kao i za reprodukciju pozadinske muzike. U kontrolnim sobama se ponašanje ljudi može pratiti putem sigurnosnih sistema, dok se PA sistemi koriste za direktnu interakciju. Osoblje može uživo slati poruke upozorenja ili davati upute potencijalnim uljezima. To uključuje zaštitu od krađa, vandalizam u prodavnicama i na parkinzima i slično”, naglašava Matthies. On je istakao i važnost holističkog pristupa sigurnosti, u okviru kojeg se unutar sistema upravljanja zgradom integrišu PA sistem, interfon, IP zvučnici, videonadzor, kontrola pristupa i telekomunikacije. “Besprijekorna integracija sa komplementarnom tehnologijom kao što je CCTV, kontrola pristupa i drugi sistemi danas je apsolutno neophodna”, dodao je on.

Njegov kolega Kreuzer ukazuje na još jednog asa u rukavu u korist menadžera sigurnosti: kombiniranje inovativnih pristupa s integrisanim tehnologijama kako bi se poboljšala ukupna sigurnost u složenim okruženjima. Prema njemu, danas samo projekti orijentisani na buduće potrebe mogu osigurati sveobuhvatan i odgovarajući pristup zaštiti ljudi u visokim zgradama, s fokusom na tajming.

“Srećom, zgrade vrlo rijetko izgore do kraja. U 99% slučajeva sistem glasovnog dojavljivanja se ne koristi, a samo u slučaju da izbije požar, on mora raditi najbolje što može. Postoje dva načina na koja to možete dobiti: kroz redundantnost, kakvu nudimo u našim sistemima u TOA-i, i kroz nadzor samog sistema. Dakle, svaki kvar u sistemu mora biti otkriven u roku stotinu sekundi. To je neophodno jer u situaciji da primijetite kvar na sistemu, morate biti u mogućnosti da ga otklonite prije nego što objekat izgori do temelja”, objašnjava Kreuzer.

Svaki kvar u sistemu mora biti otkriven u roku stotinu sekundi. To je neophodno jer u situaciji da primijetite kvar na sistemu, morate biti u mogućnosti da ga otklonite prije nego što objekat izgori do temelja

 Cyber sigurnost nije problem ograničen na proizvod

Svi učesnici su se složili da je u savremenom digitalnom okruženju cyber sigurnost nezamjenjiva komponenta, što važi i za optimizaciju PA/VA sistema. Iako priznaje važnost postojanja snažnih funkcija cyber sigurnosti u svim PA/VA sistemima, Matthies je naglasio da se ovaj vid sigurnosti ne tiče samo konkretnog proizvoda. Umjesto toga, on preporučuje sveobuhvatan pristup koji traži ulaganje truda izvan domene puke nabavke sistema razglasa i evakuacijskog ozvučenja.

“Cyber sigurnost se ne temelji samo na jednom proizvodu ili jednom dobavljaču. To je sveobuhvatni scenario koji operater sistema treba uzeti u obzir. Dakle, ne možete samo kupiti proizvod od nas i pomisliti da ste riješili problem cyber sigurnosti. Ne, to nije to. Vi morate ići na jedan holistički pristup”, tvrdi Matthies. Njegove kolege su potvrdile potrebu da svi proizvođači PA/VA sistema moraju pristupiti pitanju cyber sigurnosti iz šireg ugla, što podrazumijeva usklađivanje s najboljim praksama industrijskih standarda kao što su IEC 62443 ili okviri koje koristi organizacija CIS (Centar za sigurnost interneta).

 Sigurnost kroz rigoroznu regulativu

Nadovezujući se na temu standardizacije, Marco Morimanda je naglasio važnost primjene strogih nezavisnih propisa koji mogu garantovati kvalitet sistema i performansi u vanrednim okolnostima.

“Nezavisna regulativa je od vitalnog značaja za osiguranje kvaliteta i može doslovno biti pitanje života ili smrti. Iz tog razloga, takozvana samocertifikacija ili isključivo oslanjanje na izjave proizvođača o usklađenosti u potpunosti su neprihvatljivi. Jedan institut je testirao reakcije ljudi kada su čuli konvencionalnu sirenu i unaprijed snimljenu poruku. Rezultati su pokazali da glasovni alarm u tom segmentu nudi najbolje performanse”, rekao je Morimanda. Prema njemu, standardi kao što su ISO 7240-19 i EN54-16 od suštinskog su značaja za globalnu usklađenost u projektovanju i proizvodnji PA/VA sistema. On je naglasio i značaj pridržavanja standarda kod komplementarnih sistema, poput uređaja za detekciju požara, zvučnika i sekundarnih izvora napajanja koji moraju ponuditi strogu usklađenost kako bi se osigurala pouzdanost PA/VA sistema.

Što se tiče izazova integracije i standardizacije, Andreas Kreuzer se ovdje pozvao na važnost prepoznavanja “sigurnosnog” karaktera razglasnih i evakuacijskih sistema. Iako sistemi glasovnih alarma i aplikacija mogu biti usklađeni sa standardima kompatibilnosti prema EN54-2, integracija PA/VA sistema u veće mreže zahtijeva robusnu komunikacijsku komponentu, posebno ako se koriste na više lokacija ili objekata unutar, naprimjer, fabrike.

“Komunikacija nije vezana za sigurnost i ona u svakom trenutku može otkazati. Ako koristite internet, ne postoji način da sam internet dobije EN54-2 certifikat, barem koliko ja znam. Stoga morate garantirati apsolutnu sigurnost i stopostotnu pouzdanost na lokalnom nivou”, smatra Kreuzer. Na kraju, on je naglasio i potrebu za kreiranjem sveobuhvatne sigurnosti na lokalnom nivou, posebno u većim projektima gdje se svi aspekti njihovog okruženja moraju pažljivo razmotriti.

Takozvana samocertifikacija ili isključivo oslanjanje na izjave proizvođača o usklađenosti potpuno su neprihvatljivi

 EN54-2 certifikat

Marco Morimanda iz kompanije PASO detaljnije je analizirao značaj usklađivanja sa standardom EN54, pozivajući se na zamršen proces dobijanja certifikata i recertificiranja. Prema njemu, standard EN54 nije samo oznaka – on je dokaz prolaska kroz rigorozne evaluacije koje provode eksterna certifikacijska tijela. Morimanda tu naglašava i nijansiranu prirodu standarda EN54, povlačeći jasnu granicu između PD CEN/TS 54, koji se bavi certifikacijom proizvoda, i ISO 7240-19, koji služi kao sveobuhvatna smjernica za sistemske standarde. Naprimjer, standardi nalažu brzo slanje unaprijed snimljenih poruka u roku tri sekunde od aktivacije kako bi se dobila jasna i koncizna uputstva za evakuaciju na više jezika.

Njegov kolega Matthies dodaje da se korisnici i proizvođači suočavaju sa stalnim izazovima koji proizlaze iz regionalnih razlika u propisima unutar pojedinačnih država unutar Evropske unije i ostatka svijeta. Uprkos razvoju kvalitetnih PA/VA standarda na regionalnom i međunarodnom nivou, lokalni propisi u raznim zemljama i dalje predstavljaju prepreku. Ove regionalne razlike su izvor dodatne složenosti za proizvođače, sistem-integratore i druge zainteresovane strane jer od njih zahtijevaju da zadovolje različite zahtjeve usklađenosti na pojedinačnim tržištima.

Uprkos razvoju kvalitetnih PA/VA standarda na regionalnom i međunarodnom nivou, lokalni propisi u raznim zemljama i dalje predstavljaju prepreku

Umjesto održavanja postojeće situacije, Matthies se zalaže za jedinstveniji i usklađeniji regulatorni okvir u cijeloj Evropskoj uniji koji će obuhvatiti ne samo standarde proizvoda već i standarde primjene. Osim toga, tu je i potreba za standardizacijom zahtjeva vezanih za IP tehnologiju u sigurnosnim propisima, kao i za sveobuhvatnim smjernicama u skladu sa stalnim tehnološkim napretkom. Kreuzer podržava takav zahtjev, ali s većom dozom skepticizma u pogledu ishoda. “Opažam trend da mnoge zemlje idu svojim putem i kažu: mi to prosto radimo drugačije. Pomalo sam skeptičan oko toga jer bi svima bilo mnogo lakše da postoji jedan svjetski standard. Poznata nam je opća slika – ljudi su u objektu koji gori i moraju izaći. Dakle, problem je identičan u cijelom svijetu. Zašto i rješenje ne može biti identično?”, pita se Kreuzer.

Petrović iz kompanije ATEÏS Europe je ponudio uvid u specifičnu regulativu u Srbiji u kojoj sistemi glasovnih alarma nisu obavezni u većini zgrada. On je, pri tome, opisao i izazove povezane sa zagovaranjem šire primjene PA/VA sistema u uslovima ovakvih regulatornih rješenja. “Evoluciju vidim u promeni stava klijenata, kooperanata, sistem-integratora i investitora kojima treba pokazati da je pre svega poželjno imati glasovni alarm u zgradi, a ne samo obavezno”, kaže on te naglašava kako se često zaboravlja primarni cilj PA/VA sistema – spašavanje života i imovine. “Moramo saslušati investitora, kompaniju i projektante kako bismo im pomogli da integrišu sisteme na način da oni u prvom redu spašavaju živote jer se naši sistemi uglavnom koriste u tu svrhu. Dakle, ako se od nas traži da im pomognemo, prvo moramo da napravimo rešenje koje spašava živote, a sve drugo dolazi iza toga”, zaključuje Petrović.

Pomjeranje granica

I time se ovaj zanimljivi virtuelni skup, sasvim prikladno, približio kraju. Prije nego što su se učesnici odjavili, naglasili su još jedan ključni aspekt optimizacije PA/VA sistema: u ambijentu stalnih tehnoloških promjena, različitih protokola i sigurnosnih standarda zajedničke najbolje prakse relevantne za PA/VA sisteme služe kao kompas za korisnike i za stručnjake. Ovi uvidi omogućavaju lakšu navigaciju nerijetko zamršenim putevima implementacije, uspostavljajući ravnotežu između tehnološke evolucije, usklađivanja propisa i primarnog cilja PA/VA sistema – podrške kreiranju sigurnije budućnosti.

Standardi nalažu brzo slanje unaprijed snimljenih poruka u roku tri sekunde od aktivacije kako bi se dobila jasna i koncizna uputstva za evakuaciju na više jezika

PA/VA sistemi u pomorskom okruženju

Na upit o tome kako njegova matična kompanija Zenitel rješava izazove specifične za pomorsko okruženje, Marco Matthies je istakao posebnost regulatornih rješenja za PA/VA sisteme unutar pomorskog sektora koji se znatno razlikuju od kopnenih i evropskih standarda. U pomorskom okruženju fokus je na PA/GA (javni razglas/generalni alarm) sistemima, a ne na glasovnim alarmima. Ovi sistemi su dizajnirani da zadovolje specifične zahtjeve za specijaliziranim alarmima i tonovima, najčešće bez najava uživo ili unaprijed snimljenih poruka.

 Inovacije u projektovanju PA/VA sistema za višespratnice

Projektovanje PA/VA sistema u visokim zgradama izazov je u domenu arhitekture i infrastrukture. Andreas Kreuzer ovdje artikulira inovativan pristup ublažavanju složenosti procedura evakuacije unutar višespratnica. Kreuzer nudi faznu strategiju evakuacije, naglašavajući potencijalnu nepraktičnost tradicionalnih metoda ako se cijela zgrada pokuša isprazniti odjednom.

Predložena metoda uključuje organizaciju postepene evakuacije koja počinje sa spratom na kojem je otkriven požar, a potencijalno i sa spratom iznad njega. Ovo omogućava organiziraniju evakuaciju bez pojave zagušenja na stepenicama. Međutim, da bi se ovaj pristup efikasno implementirao, sami projekti sistema moraju ponuditi prilagodljivost u upravljanju s više scenarija požara, jer je utvrđivanje tačnog mjesta izbijanja požara često nepredvidivo.

Tu se naglašava i važnost osiguranja jasnoće i razumljivosti zvučnih poruka tokom kriznih situacija jer one igraju ključnu ulogu u efikasnoj evakuaciji bez izazivanja panike.

Istraživanje indeksa tehnoloških trendova

U sklopu nedavnog istraživanja Security 50 urađen je i indeks tehničke zrelosti i prikladnosti tehnoloških trendova u 2023. Na osnovu odgovora 633 tržišna igrača došlo se do vrijednih uvida u tehnologije koje su oblikovale godinu iza nas u industriji videonadzora i kontrole pristupa

Priredili: Damir Muharemović i Mirza Bahić ; E-mail: redakcija@asadria.com

Istraživanje je urađeno na osnovu dva parametra: tehničke zrelosti i prikladnosti na tržištu. Svaku su tehnologiju učesnici ocjenjivali spram toga. Kao tehnički zrele i prikladne tehnologije prepoznati su radar i LiDAR (2), rubna obrada/pohrana podataka (3), autonomne sigurnosne platforme (4), vještačka inteligencija (5) i 5G bežične komunikacije (6). Kao tehnički zrela, ali neprikladna tehnologija naveden je LiFi (1), odnosno tehnologija bežične komunikacije pomoću vidljivog svjetla.

5G je visokorangirana tehnologija i za to postoje dobri razlozi. S velikom brzinom i niskom latencijom ova tehnologija je bila ključni faktor u razvoju tzv. vještačke inteligencije stvari (AIoT). Ona se sada sve više primjenjuje u videonadzoru kako se pojavljuju kamere koje podržavaju 5G. Visokorangirani među ispitanicima su i rubna obrada, odnosno pohrana podataka, autonomne sigurnosne platforme (roboti i bespilotne letjelice) i radar/LiDAR sistemi. Ovi posljednji su prateće tehnologije za detekciju u sklopu videonadzora, jer mogu pratiti objekte i u zahtjevnim ambijentalnim uslovima. LiFi, odnosno tehnologija bežične komunikacije pomoću vidljivog svjetla, postiže tehničku zrelost, ali se još smatra neprikladnom kao prijenosno rješenje.

4K rezolucija omogućava korisnicima da, uprkos zumiranju, dobiju dovoljno jasnu sliku, što je čini korisnom u okruženjima s velikim scenama kao u slučaju nadzora u gradovima

Kontrola pristupa

Tehnička zrelost i prikladnost krase i tehnologije kao što su beskontaktna biometrija (7) i integrisani sistemi za upravljanje objektima (8). Zrele, ali ne odveć prikladne tehnologije su unimodalna biometrija (1), kontaktna biometrija (2), bežične brave (3), kontrola pristupa u oblaku (4) i digitalni blizanci (5). Kao najmanje zrela i prikladna tehnologija navedena je multimodalna biometrija (6).

Beskontaktna biometrija, u koju spada i prepoznavanje lica i dlana, u porastu je nakon pandemije. Istovremeno, integracija upravljanja zgradama poklapa se s aktuelnim trendovima ekološke prilagodbe i održivosti. Unimodalna biometrija i kontaktna biometrija su zrele tehnologije, no ispitanici su ih niže rangirali po prikladnosti jer organizacije pridaju veći značaj sigurnosti i zaštiti na radu svojih zaposlenika. Multimodalna biometrija, s druge strane, napreduje na indeksu prikladnosti zbog dodatnog nivoa sigurnosti koji nudi.

Beskontaktna biometrija, u koju spada i prepoznavanje lica i dlana, u porastu je nakon pandemije

Videonadzor

U segmentu videonadzora, ispitanici su kao najzrelije i najprikladnije tehnologije naveli mobilne aplikacije za videonadzor (7), kamere u boji koje rade i pri slabom osvjetljenju (6), 4K rezoluciju (5), videonadzor u oblaku (4) i bispektralne kamere (3). Manje zrelim i prikladnijim ocijenjene su 8K rezolucija (1) i trospektralne kamere (2).

Kamere u boji za rad pri slabom osvjetljenju nude napredne mogućnosti prikazivanja boja u uslovima manjka svjetla i, kao takve, nastavljaju osvajati prostor za sebe u segmentu videonadzora. To se dešava zahvaljujući naprednijim objektivima i dostupnim procesorima za obradu slike. 4K rezolucija omogućava korisnicima da, uprkos zumiranju, dobiju dovoljno jasnu sliku, što je čini korisnom u okruženjima s velikim scenama, kao u slučaju nadzora u gradovima. Bispektralne kamere, kod kojih su jedinice za prijem vidljivog svjetla i termalne kamere kombinirane u jedan uređaj, posebno su korisne u industrijskim okruženjima. S druge strane, 8K rezolucija i trospektralne kamere (u kombinaciji s UV prikazom) nisu ocijenjene dovoljno prikladnim za potrebe videonadzora, barem u ovom trenutku.

Kamere u boji za rad pri slabom osvjetljenju nude napredne mogućnosti prikazivanja boja u uslovima manjka svjetla i, kao takve, nastavljaju osvajati prostor za sebe u segmentu videonadzora

Security 50: Slijedi prestrojavanje industrije

U 2022. globalna sigurnosna industrija suočila se s ekonomskim promjenama i geopolitičkim tenzijama, ali će ipak nastaviti ići putanjom rasta

Piše: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Gledajući unatrag, sigurnost je tokom 2022. igrala svoju ulogu u svijetu koji je prolazio usporeni oporavak od pandemije, i to zbog različitih faktora koji uključuju inflaciju i geopolitičke tenzije. S ekonomske strane, svijet je u 2022. godini zabilježio prosječan rast BDP-a od 4,1 posto, što je, prema podacima Svjetske banke, pad sa 5,5 posto u 2021. Napredne ekonomije poput SAD-a i eurozone prošle su godine porasle za 3,8 posto, što je pad u odnosu na pet posto iz 2021. godine, dok su tržišta u razvoju imala rast od 4,6 posto – u odnosu na 6,3 posto iz 2021.

Kina je, u međuvremenu, u 2022. zabilježila rast BDP-a od 5,1 posto, u odnosu na devet posto iz 2021. godine. To se desilo zbog izazova na više frontova. Na domaćem planu, Kina je uvela zatvaranja u različitim gradovima tokom 2022. godine, kao odgovor na porast broja slučajeva COVID-a. Tu je i aktuelna kineska kriza tržišta nekretnina. Napori kineske vlade da reprogramira dugovanja velikih kineskih investitora, poput Evergrande grupe, doveli su do urušavanja tržišta nekretnina u ovoj zemlji. Vanjski faktori su, također, igrali važnu ulogu. Geopolitičke tenzije između SAD-a i Kine potaknule su SAD da uvedu ozbiljne trgovinske sankcije i ograničenja usmjerena protiv Kine.

Očekuje se da će tržište sigurnosti doživjeti rast u ovoj i idućoj godini, pri čemu predviđeni rast za videonadzornu opremu iznosi 11,8 posto u 2023, odnosno 10,2 posto u 2024. godini

Šta je oblikovalo industriju sigurnosti?

Kako su ovi faktori utjecali jedni na druge u svijetu sigurnosti prošle godine? Na prvi pogled, oni su donijeli malo promjena kad je u pitanju ovogodišnje izdanje liste Security 50. Deset najboljih svjetskih proizvođača u industriji sigurnosti u segmentu kontrole pristupa i videonadzora na našoj listi Security 50 za 2023. su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Axis Communications, Motorola Solutions, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision (ranije Hanwha Techwin), Uniview Technologies i Aiphone. Hikvision i Dahua ostaju najveće svjetske sigurnosne kompanije, s vrijednošću ostvarene prodaje sigurnosnih proizvoda i opreme u 2022. godini od 9,8 milijardi američkih dolara za prvorangiranu i 4,5 milijardi dolara za drugorangiranu kompaniju (na osnovu prosječnog deviznog kursa Poreske uprave SAD-a za 2022). Na listi su i dva nova učesnika: kineski dobavljač rješenja za pametne kuće MEARI i korejski proizvođač biometrijskih rješenja Union Community.
Ipak, iznenađujući dio ovogodišnjeg izdanja liste Security 50 bila je lista kompanija koje su ostvarile rast. Od 17 kompanija koje su zabilježile pad prihoda u periodu 2021–2022. njih 12 bile su s područja Kine. Iako je pad prihoda kineskih kompanija bio donekle očekivan s obzirom na okruženje, broj kompanija koje su zabilježile pad prodaje, kao i obim ovog pada (za čak 40,2 posto) ipak su nas iznenadili.

Unutarnji i vanjski izazovi s kojima se Kina suočava odigrali su važnu ulogu. Tu su ranije spomenuta uvođenja karantina, kriza nekretnina i tenzije sa SAD-om. „Potrošnja kineske vlade preusmjerena je sa drugih sektora, uključujući ulaganja u videonadzor. Ona je bila usmjerena na borbu protiv COVID-a i podršku domaćoj ekonomiji tokom perioda karantina. Ograničenja su trajala mnogo duže nego što su mnogi očekivali, a kineska vlada je konačno ublažila svoju politiku nultog COVID-a u decembru 2022“, navode Jon Cropley, glavni analitičar, i Josh Woodhouse, osnivač kompanije Novaira Insights.

U isto vrijeme, tenzije između SAD-a i Kine dovele su do donošenja regulative kao što je američki Zakon o nacionalnoj odbrani (NDAA), koji zabranjuje Vladi SAD-a da kupuje videonadzornu opremu kompanija Hikvision i Dahua. Sve ovo dovelo je do toga da zapadni i nekineski brendovi ostvare proporcionalni rast prihoda u 2022. To uključuje VIVOTEK, s povećanjem prodaje od 82,48 posto, Hanwha Vision sa 47,52 posto, Axis sa 36,01 posto, Milestone Systems sa 30,43 posto i IDIS sa 22,17 posto. Treba napomenuti da su mnogi zapadni saveznici SAD-a, poput Velike Britanije, također usvojili zakone slične NDAA-u.

„Udaljavanje od kineskih dobavljača nastavilo se brzim tempom ne samo u SAD-u, već i širom Sjeverne Evrope i zemalja Azije, uključujući Japan i Južnu Koreju. Mnoge organizacije i sistemski integratori sada žele standardizirati opremu u skladu s američkim Zakonom o nacionalnoj odbrani kako bi sebi osigurali postojeće i buduće poslove u SAD-u. Istovremeno, krajnji korisnici izražavaju zabrinutost zbog budućih propisa u Evropskoj uniji i Aziji, slabosti u segmentu cyber sigurnosti, potencijalne štete po reputaciju i kršenja ljudskih prava za koja su odgovorni neki od zabranjenih kineskih proizvođača”, kaže Jamie Barnfield, viši direktor prodaje u kompaniji IDIS Europe.

Kineske kompanije čeka rast – uprkos američkim sankcijama

Što se tiče ove godine, očekuje se da će kineske kompanije ipak proći bolje nego što se očekuje, iako još nisu izašle iz kriznog perioda. „Predviđa se da će se kinesko tržište blago oporaviti u 2023, ali i da će rezultati biti znatno ispod ostvarenog vrhunca u 2021. Rast potražnje bit će mnogo niži nego u godinama prije pandemije. U isto vrijeme, slabljenje tečaja kineskog juana u odnosu na američki dolar također će usporiti rast izražen u američkim dolarima“, kažu Jon Cropley i Josh Woodhouse iz kompanije Novaira Insights.

Godišnji pregled situacije i trendova

Za tržište sigurnosti, općenito, rast se očekuje ove i sljedeće godine. Novaira Insights predviđa da će tržište opreme za videonadzor rasti 11,8 posto u 2023, odnosno 10,2 posto u 2024. godini.

I ostali stručnjaci iz industrije se slažu s ovim predviđanjima. „U 2023. godini primijetili smo određeni ekonomski rast i ekspanziju, iako je on neravnomjerno raspoređen po različitim regijama i sektorima. Ovo je imalo različite utjecaje na sigurnosnu industriju. Uprkos raznolikim ekonomskim utjecajima, sigurnosne potrebe društva i pojedinaca i dalje rastu, uz sve izraženiju potrebu za naprednim sistemima na mreži kao što su inteligentne videonadzorne kamere. Kompanije su spremne ulagati u sigurnosna rješenja koja štite njihove zaposlenike i imovinu, a uz to i unapređuju poslovnu efikasnost i produktivnost pružanjem vrijednih poslovnih uvida“, kaže Choong Hoon Ha, direktor prodaje i marketinga u Hanwha Visionu.

„Dugoročni, održivi rast je u fokusu našeg poslovnog planiranja. Planiramo rast u prosjeku od 15 posto godišnje. Iako se predviđa da će samo tržište rasti, Axis je opet spreman da ga nadmaši. To ćemo postići tako što ćemo nastaviti da širimo naš portfelj na nove oblasti, kao što su interfoni, kontrola pristupa, audiorješenja i tako dalje“, kaže Ray Mauritsson, izvršni direktor kompanije Axis Communications.

Mobilni akreditivi i digitalni novčanici su novi trendovi u 2023. godini jer nude veću vrijednost krajnjim korisnicima i operaterima sistema

Trendovi: vještačka inteligencija, oblak i mobilni pristup

Što se tiče dominantnih trendova u sigurnosti, vještačka inteligencija i oblak (cloud) i dalje su u vrhu interesa. „Vještačka inteligencija će nastaviti pružati mogućnosti za inovacije u cijeloj industriji. Primjena vještačke inteligencije na tokove podataka dobijene iz fuzije senzora podrazumijeva kombiniranje i tumačenje ulaznih podataka s kamera i drugih senzornih uređaja. To će gurnuti sigurnosna rješenja u pravcu širenja proaktivnih mogućnosti koje donose nove vrijednosti. Utjecaj vještačke inteligencije je, zasigurno, još uvijek u fazi transformacije, ali njena primjenjivost u sigurnosnoj industriji je snažna i jasna“, kaže Vince Wenos, potpredsjednik i tehnički direktor kompanije Allegion.

„Ove godine svjedočili smo rastućoj potražnji kupaca za maksimiziranjem mogućnosti kamera i senzora, s naglaskom na analitiku. Industrija nastavlja usvajati dominantni trend rubne analitike, uz sve veći broj proizvođača kamera koji jačaju podršku za ovu tehnologiju“, kaže William Hinton, menadžer linije proizvoda za video u Genetecu.

Prema predstavnicima kompanije Hanwha, kupci traže tehnologije koje im mogu pomoći da poboljšaju preciznost detekcije, učine svoje videonadzorne sisteme skalabilnijim i isplativijim, te iskoriste prednosti analize videa.
„Drugim riječima, oni traže tehnologiju nadzora koja se oslanja na vještačku inteligenciju i oblak. Mnogi kupci su još uvijek u ranoj fazi usvajanja rješenja za videonadzor utemeljenih na vještačkoj inteligenciji i oblaku. Međutim, očekuje se da će se usvajanje ovih tehnologija ubrzati u narednim godinama, jer kupci sada uviđaju prednosti koje im one mogu ponuditi”, kaže Choong.

U međuvremenu, i akreditivi za mobilne uređaje su se nametnuli kao važan trend u 2023. „Elektronika nastavlja podsticati značajan rast industrije i kod dobavljača hardvera i rješenja. Sve šira primjena mobilnih akreditiva i umreženih čitača daje jedan kvalitetan zamah. Mobilni akreditivi i dalje privlače interes kupaca, jer pružaju veću vrijednost krajnjim korisnicima i operaterima sistema“, kaže Wenos. Cyber sigurnost je i dalje važna tema kako raste broj uređaja na mreži. „Već godinama smo svjedoci sve jačeg fokusa na rješenja za cyber sigurnost. Kupci su svjesni da rizici rastu i zahtijevaju robusne procese, budnost i transparentnost. Kada se pojave ranjivosti, neophodna je transparentnost dobavljača, što omogućava kupcima da reaguju što je brže moguće“, rekao je Mauritsson.

Uspon tehnologije digitalnih novčanika
Digitalni novčanici su izdanak tehnologije mobilnog pristupa i danas su sve popularniji. „Imamo ogromno interesovanje za digitalnim novčanicima u velikim i tehnološki razvijenim poslovnim zgradama. Prvo lansiranje bedža za zaposlene u novčaniku Apple Wallet u Evropi desilo se u zgradi 22 Bishopsgate u Londonu, koja se reklamira kao najpametnija zgrada na svijetu. Sada 14.000 mobilnih korisnika u ovom centru može koristiti svoj iPhone ili Apple Watch za pristup uredima i svim sadržajima u zgradi“, kaže Prabhu Patel, komercijalni direktor rješenja za fizičku kontrolu pristupa za regiju ASEAN i Indiju u kompaniji HID.

Cyber sigurnost je i dalje važna tema kako raste broj uređaja na mreži, uz sve veći fokus na robusne procese, budnost i transparentnost

Fleksibilno plaćanje

Ove godine posebnu pažnju su privukle dvije kompanije koje nude fleksibilne opcije plaćanja za sigurnosne usluge. To su i-PRO, koji je najavio svoju uslugu plaćanja FlexPay Financing, i Eagle Eye Networks, koji je lansirao svoju pretplatu Eagle Eye Camera Direct Complete. Ovi programi imaju za cilj da pomognu klijentima da postignu veću fleksibilnost plaćanja, smanje početna ulaganja i općenito postanu konkurentniji. „U nekim organizacijama, sve veći broj sigurnosnih operacija potpada pod odgovornost IT odjela. Oni mogu imati prednost kada su u pitanju operativni izdaci u usporedbi s tipičnom preferencijom sigurnosne industrije za kapitalne izdatke. Ova vrsta tranzicije ukazuje na transformaciju poslovnog modela u oblaku. Međutim, samo ponuđači videonadzornih tehnologija mogu znati da li je motiv iza toga povezan s proizvodima konkurenata”, navode Cropley i Woodhouse.

Konsolidacija ili startupovi?

U međuvremenu, dva međusobno suprotstavljena trenda i dalje dominiraju industrijom sigurnosti. Jedan je nastavak konsolidacije industrije. Posljednji primjeri uključuju ugovore o kupovini koje su zaključili ACRE i SISCO, Motorola Solutions i Rave Mobile Safety, te IDIS i Costar. S druge strane, primjetna je i pojava manjih kompanija koje se fokusiraju na oblak i vještačku inteligenciju. Ostaje da se vidi kako će se ovi trendovi međusobno prožimati.

Ipak, prema Cropleyju i Woodhouseu, postoje određene prednosti kada je u pitanju opseg poslovnih aktivnosti. „Svaki scenario nadzora je jedinstven. Varijable uključuju veličinu instalacije, bilo da se radi o zatvorenom ili otvorenom prostoru, osvjetljenje i vremenske uvjete. U isto vrijeme, kanali značajno variraju, ovisno o geografskoj lokaciji, s različitim grupama distributera, sistemskih integratora i instalatera koji služe lokalnim potrebama. Veliki dobavljači nude niz rješenja za sve scenarije i imaju resurse da opslužuju različite kanale u širokom rasponu geografskih područja”, zaključuju oni.

Sigurnosna industrija svjedoči kako konsolidaciji tako i pojavi manjih kompanija koje se fokusiraju na oblak i vještačku inteligenciju

  

Security 50: Dominantni trendovi u 2023. su AI, mobilna kontrola pristupa i integracija

Piše: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Iako se čini da je era dvocifrenog godišnjeg rasta završena za segment videonadzora, rast tržišta će i dalje poticati faktori kao što su inovacije vezane za vještačku inteligenciju, proširenje ponude i potražnje za sofisticiranijom analitikom, aktuelni prelazak na IP kamere i rast rezolucije kamera.

Memoorijev posljednji izvještaj o situaciji na globalnom tržištu videonadzora analizira trendove koji se tiču kamera, pohrane, softvera i analitike u periodu od 2023. do 2028. Najnovije procjene su zasnovane na sveobuhvatnoj analizi poslovnih rezultata ukupno 322 kompanije sa globalnog tržišta. One pokazuju da je ostvaren prihod od ukupno 30,4 milijarde dolara u 2022. Memoori predviđa da će ovo tržište i dalje rasti uz složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od 5,7% između 2023. i 2028, s ukupnim prihodima od 44,8 milijardi dolara do 2028. godine.

AI je imperativ

Integracija napredne vještačke inteligencije (AI) i mašinskog učenja u videonadzor dostigla je nivo zrelosti bez presedana. Ključni pokretači ovog trenda uključuju različite faktore. Primarni faktori tiču se praktične implementacije, jer su ranije rasprave o vještačkoj inteligenciji u videonadzoru prešle s teorije na praksu, uz više primjena u stvarnom svijetu koje sada dolaze u prvi plan. Osim toga, sofisticirana analitika sada nudi mogućnosti koje su postale sve detaljnije i pouzdanije, smanjujući broj lažnih alarma i nudeći nijansiranije i djelotvornije uvide u stanje na terenu.

Nadalje, sve manji troškovi implementacije vještačke inteligencije i mašinskog učenja čine ove tehnologije dostupnim za sve širi spektar aplikacija. Na kraju, tu je i trend sve opsežnijeg uvođenja rubne analitike bazirane na namjenskoj arhitekturi sistema-na-čipu, koji koristi vještačku inteligenciju i nudi mogućnost obrade podataka bliže njihovom izvoru. Tako se ublažavaju ograničenja u pogledu propusnosti mreže, a krajnjim korisnicima pomaže da minimiziraju rizike po privatnost povezane s prijenosom ili obradom podataka. Predviđanja su da će do 2028. postotak mrežnih sigurnosnih kamera s ugrađenim mogućnostima vještačke inteligencije porasti sa današnjih 18% na preko 50%. Ova poboljšanja donose nove funkcije kao što su prepoznavanje objekata, analiza ponašanja i drugi oblici inteligentnog praćenja.

Kako obim podataka i potražnja za analitikom rastu, očekujemo da će tržište softvera za upravljanje videom (VMS) i analitike značajno nadmašiti rast na širem tržištu. Ovdje se predviđa rast uz ukupnu godišnju stopu od 8,4% u intervalu 2022–2028. U istom segmentu će se nastaviti ubrzani prijelaz na analitiku u oblaku koji će se temeljiti na zahtjevima za povećanjem snage videoanalitike uz pomoć centraliziranih računarskih resursa.

Predviđa se da će do 2028. postotak mrežnih sigurnosnih kamera s ugrađenim AI funkcijama porasti sa današnjih 18% na preko 50%

Mobilna kontrola pristupa jača

Što se tiče kontrole pristupa, tržišne prognoze za ovogodišnju analizu se još uvijek finaliziraju, ali početni pokazatelji upućuju na zaključak da će rast tržišta elektronske kontrole pristupa premašiti rast sektora videonadzora u narednih pet godina. To će biti preokret u dinamici koja dominira tržištem tehničke sigurnosti već više od decenije. Ovdje su osnovni lanac opskrbe i sigurnosna dinamika slični, dok geopolitičke neizvjesnosti imaju mnogo slabiji utjecaj. Usvajanje biometrije je donekle usporeno zbog promjena u ponašanju i stavovima koje su rezultat pandemije COVID-a, ali jasno je da je primarni pokretač rasta sve širi prelazak na kontrolu pristupa baziranu na mobilnim uređajima.

Sa stanovišta korisnika, privlačnost mobilne kontrole pristupa leži u njenoj praktičnosti, poboljšanim sigurnosnim funkcijama i fleksibilnosti koju ona nudi administratorima sistema. Toga su sve svjesniji i korisnici. Prema nedavnom istraživanju o trendovima kontrole pristupa, 42% ispitanika širom svijeta navelo je da ima planove za prelazak na sisteme koji podržavaju mobilne uređaje. Naši preliminarni podaci su u skladu s ovim trendovima, na osnovu čega predviđamo da bi do kraja 2023. mobilni sistemi mogli činiti oko 20% svih novoizdanih akreditiva za kontrolu pristupa za nestambene zgrade. Iako je prelazak na mobilne sisteme u toku, to se ne odvija bez izazova. Privatnost i cyber sigurnost ostaju ključni problemi za mnoge krajnje korisnike, posebno u slučajevima kada se lični uređaji preporučuju kao primarno sredstvo kontrole pristupa. Iz tog razloga, neke organizacije ostaju suzdržane u podršci ovakvoj tranziciji. One i dalje preferiraju upotrebu fizičkih kartica za smanjenje rizika povezanih s otkrivanjem ličnih podataka na mobilnim uređajima.

Povezivanje svih sistema

Kako se industrija fizičke sigurnosti razvija, sveobuhvatna integracija se nameće kao poslovni imperativ. Umjesto da održavaju svaku pojedinačnu sigurnosnu komponentu (videonadzor, kontrola pristupa ili detekcija uljeza) u formatu silosa, kompanije sada traže nove, efikasne i međusobno uvezane funkcije i mogućnosti dodavanja novih vrijednosti unutar ‘interneta stvari’ u zgradama (BIoT). Prisutna je rastuća potražnja i korisnika i dobavljača za objedinjenim platformama koje ne samo da pojednostavljuju radne procese već i obogaćuju uvide u podatke kroz povezivanje informacija u različitim domenima. Javljaju se i kompleksniji oblici interoperabilnosti koji obuhvataju strukture podataka, analitiku, upravljanje identitetom i automatizaciju. Oni su podržani proširenim mrežama za partnerstvo između različitih domena i poboljšanom funkcionalnošću API-ja.

Jedan od ključnih faktora u ovoj transformaciji je poboljšanje standardizacije sigurnosnih podataka i pratećih metapodataka. Pristup kontekstualno bogatijim podacima potreban je za podršku donošenju utemeljenijih odluka u ovim nekada izoliranim sistemima. On može biti od neprocjenjive vrijednosti kada se integrira u širi sistem sigurnosti ili upravljanja zgradom, što omogućava uvođenje nijansiranijih i osjetljivijih mjera poput selektivnog zaključavanja vrata, podešavanja osvjetljenja na osnovu prisustva u prostorijama ili zakazivanja aktiviranja lifta u skladu s obrascima kretanja ljudi unutar zgrade. Tako se štedi energija i, pri tom, poboljšava korisničko iskustvo boravka u zgradi.

Šta su prepreke integracijama?

Zastarjeli sistemi, vlasnički protokoli i nepostojanje standardiziranih formata podataka i u budućnosti će ostati standardne prepreke za integraciju, sve dok se takvi sistemi postepeno ne ukinu. Kako se industrija kreće prema standardiziranijim rješenjima, a nivo stručnih znanja o prožimanju različitih funkcija raste, možemo očekivati da će dubinske i besprijekorne integracije postati norma, a ne izuzetak.

Rast tržišta elektronske kontrole pristupa premašit će rast tržišta videonadzora u narednih pet godina, što predstavlja zaokret u dinamici koja dominira tržištem tehničke sigurnosti već više od jedne decenije

Opstanak je u prilagodbi promjenama

Tržište tehničke sigurnosti i dalje prolazi kroz stadije transformacije pod utjecajem tehnološkog napretka, geopolitičkih promjena i sve većeg fokusa na integraciju i etiku. Kompanije koje se mogu prilagoditi ovim promjenama, inovirati i ponuditi inteligentna i integrirana rješenja vjerovatno će i bilježiti rast. Ali ovo nije tržište za one koji se lako zadovoljavaju postojećim stanjem. Oni koji žele ostati konkurentni morat će ponuditi inovacije, uvesti etička razmatranja i – možda najvažnije – izgraditi sposobnost prilagođavanja uvjetima poslovanja koji se stalno mijenjaju.

Security 50: Intervju: Swift Wu, generalni direktor međunarodnog odjela u kompaniji ZKTeco

Swift Wu, generalni direktor međunarodnog odjela u kompaniji ZKTeco, u intervjuu za asmag.com opisuje kako je ova kompanija efikasno odgovorila na izazove industrije u 2023. i nudi vrijedne uvide u globalne sigurnosne trendove čiji će se efekti osjetiti i u godinama pred nama

Piše: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Od svog osnivanja 2007. godine, kompanija ZKTeco se etablirala kao vodeći globalni proizvođač tehnologija za hibridnu biometrijsku identifikaciju. U augustu 2022. godine kompanija je prošla važnu etapu u svom razvoju nakon što je javno izlistana na berzi u Shenzhenu.

asmag.com: Kakva je 2023. bila za ZKTeco? S kojim izazovima se kompanija suočila i kako je odgovorila na njih?

Wu: Gledajući unazad na 2023, mogu reći da je to bila ključna godina za ZKTeco i industriju u cjelini. Svijet je pokazivao znakove ekonomskog oporavka. Međutim, globalni ekonomski učinak nije ispunio očekivanja. Iako je bilo poboljšanja, neki sektori poput maloprodaje zaostajali su u oporavku za drugima. Neke regije su se nastavile boriti s dugotrajnom ekonomskom krizom, što je rezultiralo odgođenim ili otkazanim državnim projektima. U ekstremnijim slučajevima, brza deprecijacija valute dovela je do ekonomske nestabilnosti. Uprkos ovim izazovima, neke ekonomije su nadmašile druge, uz značajne promjene uočene u praksi i poslovnim operacijama. Prelazak na rad na daljinu i kupovinu putem interneta imao je značajan utjecaj na naše poslovanje, posebno u oblastima kao što su sistemi za praćenje radnog vremena i druga B2B sigurnosna rješenja. Iako su mnoge kompanije počele tražiti od svojih zaposlenika da se vrate u urede, očekujemo da bi izvjesne promjene u radnoj praksi mogle biti trajne. Ove poteškoće su dodatno otežale situaciju s eskalacijom geopolitičkih tenzija, odnosno, s državama koje su ili u sukobu ili su pod ekonomskim sankcijama. Ovi globalni problemi doveli su do uspona dobavljača koji su se širili na strana tržišta kako bi kompenzirali negativne efekte ekonomske krize na domaćem tržištu. Mnogi su koristili strategiju tzv. skimminga, nudeći niske cijene za prodor na nova tržišta. Ovaj pristup ne samo da je poremetio lokalna tržišta već je i ugrozio održivost lokalnih dobavljača zbog izuzetno niske profitne marže. ZKTeco je sa svojim dugogodišnjim iskustvom u međunarodnom poslovanju bio dobro pripremljen da se nosi s ovim izazovima.

Globalni problemi doveli su do uspona dobavljača koji su se širili na strana tržišta kako bi kompenzirali negativne efekte ekonomske krize na domaćem tržištu

asmag.com: Možete li navesti neke značajne uspjehe iz protekle godine?

Wu: U protekloj godini u ZKTecou smo poduzeli korake usmjerene ka širenju poslovanja i po horizontalnoj i po vertikalnoj liniji. Horizontalna ekspanzija će uključivati ulazak u nove poslovne sektore ili linije, a vertikalna prodor u više ili niže tržišne sektore. U 2023. godini fokusirali smo se na uspostavljanje čvrste osnove za budući rast. Jedno od naših zapaženih dostignuća bile su investicije u razvoj nove generacije sistema kontrole pristupa. Ovi sistemi su izgrađeni na univerzalnim industrijskim standardima i opremljeni inteligentnim i fleksibilnim funkcijama. Da bismo to postigli, iskoristili smo više naprednih tehnologija, uključujući vještačku inteligenciju (AI), računarstvo u oblaku i velike podatke. Ova integracija učvršćuje našu poziciju na čelu industrije, a našim klijentima nudi najsofisticiranija rješenja. Istovremeno, napravili smo značajan iskorak ka daljem vertikalnom širenju. Na pragu smo lansiranja nove linije proizvoda za reklame kojima se upravlja u realnom vremenu, kao i za profesionalne digitalne displeje, digitalno oglašavanje i digitalne postere. Ovaj sistem je u potpunosti unaprijeđen tehnologijom kompjuterskog vida, čime se otklanjaju ograničenja konvencionalnih alata za postavljanje reklama koji ne mogu plasirati korelirane reklame prema odgovarajućoj publici na zahtjev. U našem sistemu, kamere koriste tehnologiju kompjuterskog vida za podršku aktivnoj videoanalitici. To uključuje prepoznavanje teksta i obrazaca i analizu ponašanja. Naši rubni uređaji nakon toga plasiraju korelirane reklame određenoj publici na osnovu dobijene analitike. Ova tehnologija uvelike poboljšava preciznost plasiranja reklama i pruža pouzdane statističke informacije oglašivačima.

Značajna dostignuća uključuju ulaganje u razvoj sistema kontrole pristupa nove generacije koji će biti ojačani inteligentnim funkcijama i naprednim tehnologijama kao što su AI, računarstvo u oblaku i veliki podaci

asmag.com: Kakvu strategiju ZKTeco planira za 2024. godinu? Gdje vidite nove poslovne prilike na tržištu?

Wu: Dok se svijet i dalje suočava sa sukobima i nestabilnim situacijama, ostajemo optimisti kada je u pitanju 2024. godina. Očekujemo povratak ekonomske stabilnosti, posebno u regijama kao što su jugoistočna Azija i Bliski istok. Ove regije postaju čvorišta za proizvodnju i IT poslove, i tamo predviđamo značajan ekonomski rast. Naša strategija za ekspanziju uvijek se fokusirala na lokalizaciju. Pridržavamo se filozofije upravljanja decentralizacijom i vjerujemo da pružanje autonomije našim filijalama i odjelima omogućava im da ostvare optimalne rezultate jer su podstaknuti efikasnim motivacijskim sistemom. Kao odgovor na napetu političku situaciju među globalnim supersilama, uložili smo resurse da osiguramo dvostruke lance snabdijevanja. Ova strategija će omogućiti ZKTecou da zadrži nivo proizvodnje i isporuke naših rješenja partnerima i klijentima, bez obzira na vanjske okolnosti.

asmag.com: Vaša biometrijska rješenja su danas među najboljima u svijetu. Pored biometrije, na čemu je fokus vaše kompanije u budućnosti?

Wu: U pravu ste. Prema rezultatima ispitivanja koje je radio Nacionalni institut za standarde i tehnologije od 2023, naša biometrijska tehnologija je među najboljim u industriji. Čvrsto vjerujemo da je biometrija budućnost autentifikacije identiteta i posvećeni smo pružanju vrhunske biometrijske tehnologije u različitim rješenjima i aplikacijama. Uz biometrijsku tehnologiju, vjerujemo da će platforme zasnovane na oblaku i SaaS platforme postati dio svakodnevnice. ZKTeco će uskoro lansirati nekoliko SaaS platformi za kontrolu pristupa, upravljanje posjetiteljima i usluge praćenja radnog vremena. Ovo je samo početak našeg puta ka pružanju usluga u oblaku, a očekujemo ih i više u narednih nekoliko godina. Zaista, 2023. je označila početak uzbudljivih vremena za napredak na planu tehnologije vještačke inteligencije, pri čemu je ChatGPT (GPT-4) privukao posebnu pažnju na globalnom nivou. Kao kompanija utemeljena na tehnologiji, u ZKTecou smo prihvatili sve što je novo kako bismo poboljšali naša rješenja na brojne načine, uključujući vještačku inteligenciju. Optimisti smo po pitanju potencijala da integracija GPT-4 s našim postojećim rješenjima rezultira poboljšanim korisničkim iskustvom i efikasnijim radom sistema. Međutim, važno je imati na umu da je ChatGPT samo jedan aspekt tehnologije vještačke inteligencije. Ova tehnologija u cjelini nudi širok spektar mogućnosti za poboljšanje naših rješenja i želimo ih iskoristiti. Primjer je korištenje AI-ja u našim biometrijskim algoritmima, pri čemu tehnike mašinskog učenja omogućavaju našim sistemima da sami poboljšaju svoju preciznost i performanse kako vrijeme odmiče.

Zelene i održive prakse imaju mjesto u industriji sigurnosti

Jedno je pitanje ključno u promenjivom ambijentu sigurnosne industrije: koliko zaista razumijemo ekološke i održive prakse? Ovo pitanje poslužilo je kao temelj sveobuhvatnog istraživanja koje je proveo asmag.com u saradnji s kompanijom Hikvision. Istraživanje “Održivost i sigurnosna industrija” poslužilo je da se ispipa puls tržišta o ekološki osviještenim praksama u ovoj industriji

Izvor: asmag.com ; E-mail: redakcija@asadria.com

Istraživanje koje imate pred sobom je, uz odgovore velikog broja ispitanika, slika i prilika razmišljanja sigurnosnih stručnjaka o ovoj temi. Pozivi za učešće poslani su preko društvenih medija, web-stranice asmag.com i ciljanih kontakata putem e-maila. Učesnici su, pri tome, bili pomno segmentirani kako bi se došlo do što raznolikijih perspektiva.

Segmentiranje ispitanika

Istraživanje se stoga fokusiralo na potencijalne razlike na tržištima različitih regija, uz podjelu ispitanika u dvije široke kategorije na zapadnu (Sjedinjene Američke Države, Evropa i Bliski Istok) i azijsku hemisferu (Azija i Okeanija). Rezultati nude uvide u preovlađujuće stavove zapadnih i azijskih tržišnih igrača o principima održivosti. Pitanja su pripremljena tako da budu sveobuhvatna, uz želju da se otkrije nivo svijesti tržišta o zelenim i održivim praksama i tehnologijama. Ispitanici su se izjasnili o prevladavajućim trendovima u oblasti ekološke tehnologije u sigurnosnoj industriji i načinima na koje oblikuju proces donošenja odluka u kompanijama. Istraživanje je ispitalo i temeljni značaj ekološke tehnologije i pratećih praksi prilikom donošenja odluka o kupovini, kao i ključne faktore i karakteristike u složenom procesu odabira proizvoda.

Ključni aspekti održivosti

Za početak, istraživanje je ukazalo na potrebu za kvalitetnijom edukacijom i razmjenom informacija. Iako postoji veliki interes za ekološke prakse i tehnologiju, praktična razmatranja kao što su karakteristike uređaja, izdržljivost, reputacija brenda i budžetska ograničenja igraju važnu ulogu prilikom donošenja odluka o kupovini. Poruka je jasna: proizvođači i brendovi ne samo da moraju naglasiti aspekt održivosti svojih proizvoda već i efikasno prenijeti informacije o njegovim praktičnim funkcijama i primjenama koje se tiču korisnika u stvarnom svijetu.

Potencijal leži u rastućoj potrebi za edukacijom

Većina zapadnih i azijskih tržišnih igrača upoznata je sa zelenim i principima održivosti na osnovnom nivou. Međutim, istraživanje ukazuje na potrebu i priliku za dodatnom edukacijom i razmjenom informacija s tržištem.

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika (88%) iz oba regiona izjavila je da je upoznata s temom istraživanja, što ukazuje na dovoljno visoku svijest o njenom značaju u industriji sigurnosti. Ovaj nivo svijesti može se pripisati rastućem globalnom fokusu na održivost i ekološku odgovornost u posljednjih nekoliko godina. U tom periodu proizvođači sigurnosnih uređaja sve više su uključivali principe održivosti i energijske efikasnosti u svoje proizvode, s fokusom na smanjenje ugljičnog otiska u okviru proizvodnih procesa i lanca opskrbe.

Međutim, prisutna je i razlika u nivou razumijevanja, kao i implementacije. Tačnije, 61% ispitanika iz tzv. zapadne grupe navelo je da razumije i primjenjuje ekološke prakse u svom poslovanju, u poređenju sa 55% azijskih ispitanika. S druge strane, 39% zapadnih i 45% azijskih ispitanika navelo je da donekle ili nikako ne poznaje materiju. To pokazuje da postoji nemali broj aktera koji su ili u ranim fazama usvajanja mjera održivosti ili se suočavaju s izazovima u njihovoj implementaciji.

 

Veliki interes za nabavku proizvoda koji štede energiju

Većina ispitanika je ekološke inicijative rangirala veoma visoko i pokazala veliki interes za nabavku proizvoda koji štede energiju. Što se tiče ekoloških i niskougljičnih inicijativa, ukupno 47% ispitanika je navelo da im je to veoma važno, dok 18% smatra da su im one donekle važne. Zanimljivo je da je 30% ispitanika (sljedeća najveća grupa) navelo da im je to uglavnom nevažno.

Ovo je povezano s više faktora. Jedan od njih je pitanje troškova. Ulaganje u tehnologiju i procese fokusirane na budućnost može odvratiti manja preduzeća jer ove inicijative možda neće ponuditi trenutni povrat uloženog. Drugi se tiče poslovnih ciljeva – inicijative povezane s održivošću su od sekundarne važnosti u odnosu na hitnija pitanja kao što su budžeti ili operativni izazovi.

Na pitanje da li im je važno da kupuju proizvode koji štede energiju i nude nisku potrošnju kako bi doprinijeli ekološkim i niskougljičnim praksama, veliki broj ispitanika je odgovorio potvrdno: 50% azijskih ispitanika je reklo da je ova karakteristika veoma važna u odnosu na 44% zapadnih ispitanika. Ukupno, samo 5% je reklo da im to nije uopće važno. Ovaj rezultat nije iznenađujući. Proizvodi koji štede energiju su lako dostupni i još lakše se implementiraju. Njihove prednosti su opipljivije i neposrednije jer dolaze u vidu manjih računa za struju.

Zapad prednjači u potražnji za ekološkim proizvodima

Potražnja za zelenim sigurnosnim proizvodima i rješenjima prisutna je i na zapadnim i na azijskim tržištima. Ipak, ona je nešto konzistentnija među zapadnim ispitanicima, uz potencijal za rast na području Azije. Rezultati istraživanja pokazuju da zapadni ispitanici bilježe veću potražnju za ekološki prihvatljivim proizvodima i rješenjima, pri čemu 11% njih navodi redovne, a 33% česte narudžbe klijenata, dok ostali rijetko ili nikada ne dobijaju ovakve zahtjeve. Brojke su niže za ispitanike iz Azije (10%, odnosno 12%). Međutim, visokih 39% azijskih ispitanika navodi povremene narudžbe ovih proizvoda, što može ukazivati na sve veći interes za održiva rješenja.

Ključni trendovi zelenih tehnologija

Kako većina ispitanika dovoljno poznaje ovu materiju, od njih je zatraženo da navedu neke zelene tehnologije i proizvode na tržištu. Ovo ima dvojaku namjenu: prvo, da potvrdi njihovo razumijevanje teme, i drugo, da se prepoznaju aktuelni trendovi. Na osnovu njihovih odgovora, lako je uočiti ključne trendove kada su u pitanju ekološke tehnologije relevantne za industriju sigurnosti.

Solarna energija kao glavna ekološka karta na tržištu

Većina učesnika navela je solarnu energiju kao važan alternativni izvor energije, posebno u primjenama kao što su kamere na solarni pogon i slični sigurnosni proizvodi ili videonadzorni sistemi. Istraživanje je pokazalo da značajan dio ispitanika ističe solarnu energiju kao održiv alternativni izvor energije za različite primjene, uključujući kamere na solarni pogon i druge sigurnosne uređaje. Učesnici su iznijeli svoja zapažanja o ovoj temi, pri čemu su neki naveli da su se do sada susreli sa solarnim napajanjem i ekološkom ambalažom proizvoda.

Drugi su istakli da preferiraju PTZ kamere na solarni pogon i visokoefikasne solarne punjače za mobilno napajanje za sigurnosnu opremu. Osim toga, ispitanici su naveli sve širu primjenu solarnih panela za napajanje kamera za rad na otvorenom kao rastući trend u industriji. Prema njima, korištenje solarne energije za napajanje sigurnosne opreme i sistema smanjuje zavisnost od tradicionalne elektromreže i smanjuje emisije ugljika.

Na pitanje da li su ranije imali iskustva u korištenju sigurnosnih proizvoda na solarni pogon, većina je odgovorila pozitivno. Međutim, između ove dvije grupe postoje razlike: 81% ispitanika dolazi iz zapadnih zemalja naspram 52% iz Azije. Ovo korespondira s ranijim izvještajima o većem broju ovakvih projekata i višoj svijesti o njihovoj važnosti kod zapadnih tržišnih igrača.

Pametno upravljanje energijom

Ispitanici su se osvrnuli i na IoT rješenja za upravljanje energijom koja integrišu senzore, rasvjetu i sigurnosne uređaje i sisteme. Ova integrisana rješenja omogućavaju dinamička prilagođavanja promjenjivim uslovima na terenu, kao što su potreba za dodatnim osvjetljenjem, snimanjem i daljinskim upravljanjem. Odgovori ispitanika se mogu podijeliti u nekoliko podgrupa na osnovu tipa poželjnih proizvoda.

Pametni rasvjetni sistemi i senzori niske potrošnje

Unutar ove grupe gotovo polovina (43%) ispitanika je navela tehnologiju LED rasvjete, dok su se neki pozvali i na LED rasvjetne sisteme visokih performansi. Međutim, većina (57%) ispitanika se fokusirala na pitanje na koji način efikasna kontrola rasvjete može optimizirati potrošnju energije.

Učesnici su iznijeli opažanja o poboljšanoj energijskoj efikasnosti, uz navođenje primjera situacija u kojima pametni sistemi osvjetljenja mogu automatski prilagoditi jačinu rasvjete na osnovu ambijentalnih uslova i detektiranog prisustva ljudi putem senzora. Na taj način se pomaže u smanjenju svjetline sistema rasvjete. Osim toga, 24% ispitanika je iskazalo interes za senzorima niske potrošnje. Ovi senzori su ključni u smanjenju sistemske “gladi” za energijom i kapacitetima za pohranu jer aktiviraju osvjetljenje ili snimanje tek kada se otkrije pokret ili se prepoznaju odgovarajuće aktivnosti. Ispitanici su, osim toga, naveli i primjenu bežičnih senzorskih mreža za praćenje ambijentalnih parametara i sigurnosnih rizika, detektore za automatizaciju kontrole sigurnosne opreme, DAS detekciju baziranu na vlaknima, niskonaponske proizvode, LED rasvjetne sisteme i solarne sisteme.

Energijski efikasna oprema

U segmentu istraživanja o energijski efikasnoj opremi, 13% ispitanika posebno se osvrnulo na sigurnosne uređaje koji su sposobni da efikasno upravljaju potrošnjom energije i troškovima, bilo kroz sam dizajn bilo kroz režime rada za uštedu energije. Veliki broj ispitanika, njih 70%, naveo je da preferira uređaje s niskom potrošnjom energije, naglašavajući njihovu ulogu u smanjenju troškova. Ovaj stav potvrđen je i fokusom na brigu klijenata u vezi s napajanjem opreme i toplinom koju ona proizvodi. Mnogi ispitanici su pozdravili napore proizvođača da poboljšaju energijsku efikasnost svojih uređaja.

Koncept režima rada za uštedu energije koji mogu staviti uređaje u stanje mirovanja kada se ne koriste privukao je pažnju 24% učesnika. Oni su naglasili važnost funkcija poput automatskog isključivanja i pohvalili rješenja nove generacije nadzornih kamera i senzorskih uređaja koja uključuju naprednu tehnologiju obrade slike i režim mirovanja za smanjenje utroška energije.

Visokih 41% ispitanika naglašava značaj bežičnih veza i reduciranog kabliranja za kvalitetniju raspodjelu energije i upravljanje. Oni navode primjere poput kontrole pristupa pomoću PoE napajanja, solarne CCTV tehnologije i tehnologija bežične komunikacije i niske potrošnje za prijenos podataka između sigurnosnih uređaja. Ove ekološke tehnologije su dobile pohvale ne samo zbog očuvanja energije već i uštede prostora i resursa.

Spomenuto je i virtualizirano računarstvu u oblaku, pri čemu je 29% ispitanika podržalo ovaj pristup kao način za konsolidaciju servera i smanjenje potrošnje energije za napajanje i upravljanje IT sistemima. Učesnici su naveli i migraciju na oblak, daljinsko programiranje i održavanje i kamere na solarni pogon s pohranom u oblaku.

Nadalje, 18% učesnika je naglasilo važnost tehnika kompresije videozapisa u želji da se smanje zahtjevi za hardverom, prostorom za pohranu i energijom. Pohvalili su i inovacije poput pametnih kodeka koji minimiziraju potrebe za pohranom.

Proizvođači prate politike zaštite okoliša i prevencije zagađenja

Posvećenost proizvođača zaštiti okoliša i prevenciji zagađenja privukla je pažnju 59% učesnika, koji su naveli više politika i standarda. Što se tiče standarda, tokom istraživanja se najviše spominjao ESG (ekološko, društveno i korporativno upravljanje), a nakon njega i Direktiva RoHS, odnosno Evropska direktiva za ograničavanje upotrebe određenih opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi. Komentari ispitanika su se primarno odnosili na zagađivače, energijsku efikasnost i rad ekološki osviještenih fabrika. Učesnici su istakli različite ključne aspekte, uključujući upravljanje zagađivačkim supstancama, jačanje energijske efikasnosti i usvajanje ekoloških praksi u fabričkim postrojenjima.

Naprimjer, učesnici su naglasili važnost ekoloških procesa proizvodnje i poslovanja i njihovog usklađivanja s javnim politikama poput Evropske direktive o ograničenju opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi. Posvećenost održivosti naglašena je i u komentarima koji se odnose na potrebu da se proizvodni procesi učine ekološki održivijim, uz fokus na energijsku efikasnost i korištene materijale.

Upotreba ekoloških materijala

Najmanje 23% učesnika istraživanja fokusiralo se i na korištenje ekološki prihvatljivih materijala u proizvodnji sigurnosne opreme. Ova tema se tiče sve veće brige proizvođača za primjenom ekološki prihvatljivih materijala koji ne samo da smanjuju upotrebu štetnih materija već i minimiziraju utjecaj na okoliš tokom proizvodnje i odlaganja proizvoda. Učesnici su naglasili značaj materijala koji se mogu reciklirati, kao i sigurnosnih proizvoda dizajniranih da budu održivi. Naglasak je stavljen i na razvoj proizvoda s većom održivošću uz korištenje trajnijih materijala kako bi se smanjila potreba za zamjenom ili popravkom, a istovremeno povećala energijska efikasnost. Neki proizvođači već sada nude proizvode s produženom garancijom i materijale koji se mogu reciklirati i ponovo koristiti, čime se promovira održivost ne samo u proizvodima već i u ambalaži.

Šta korisnike tačno zanima?

Pogledajmo sada kako sve navedene prakse utječu na ponašanje korisnika prilikom nabavke sigurnosne opreme. Usput ćemo obratiti pažnju i na aktuelne trendove ekoloških i niskougljičnih inicijativa unutar sigurnosne industrije. Prilikom donošenja odluka o kupovini igrači na sigurnosnom tržištu daju prioritet dizajnu i funkcijama uređaja, nakon čega slijede status brenda i cijena. Prakse ekološke održivosti su na posljednjem mjestu na listi prioriteta.

Potrebno dati prioritet dizajnu i funkcijama uređaja

Iako je većina ispitanika u anketi navela da su im zelene i niskougljične inicijative veoma važne, evidentno je da prilikom donošenja odluka o kupovini opreme praktičnost ima prednost. Dizajn i karakteristike uređaja, reputacija brenda i cijene imaju neposredne i konkretne implikacije po svakodnevne poslovne operacije. Ekološke i niskougljične inicijative mogu se smatrati dugoročnim ciljevima koji su manje relevantni za poslovanje organizacija u svijetu sigurnosti. To ima veze s početnim troškovima i problemima povezanim s tranzicijom i integracijom ekološke tehnologije i praksi. Moguće je da sigurnosni eksperti danas prosto ne uviđaju da su trenutno dostupna rješenja usklađena sa specifičnim potrebama njihovih projekata. Ovo naglašava potrebu za pristupačnim, isplativim i praktičnim ekološkim rješenjima i edukacijom tržišta kako bi se industrija preusmjerila na uravnoteženiji pristup praktičnosti i održivosti u budućim odlukama o kupovini.

Trajnost proizvoda i niska potrošnja energije na vrhu liste

Kada je u pitanju ekološki dizajn uređaja, sigurnosni tržišni igrači najveću važnost pridaju trajnosti proizvoda, nakon čega slijedi dizajn s niskom potrošnjom energije. Održiva pohrana i režimi rada za uštedu energije su na trećem mjestu, a po važnosti dalje slijede alternativni izvori energije i održivi materijali u proizvodnji uređaja.

Trajnost proizvoda je ključna za sigurnosna rješenja (npr. za videonadzor i kontrolu pristupa) gdje zastoji i često servisiranje mogu imati veće posljedice. Štaviše, karakteristike izdržljivosti i energijske efikasnosti mogu dovesti do konkretnih ušteda troškova na kraće i duže staze. Nešto slabiji fokus na održivoj pohrani, alternativnim izvorima energije i održivim materijalima ukazuje na to da, u ovom trenutku, praktična funkcionalnost ima prednost u odnosu na ekološke faktore u donošenju odluka o kupovini.

Sigurnosni uređaji na solarni pogon su najprominentnija ekološka tehnologija među ispitanicima, ali je ona, iznenađujuće, završila tek na četvrtom mjestu u tabeli.

 

Prepoznatljivost brenda igra ključnu ulogu

Za tržišne igrače u svijetu sigurnosti prepoznatljivost brenda je ključna, što se posebno odnosi na brendove koji su ekološki osviješteni i posjeduju industrijske ekološke certifikate. Sljedeći po važnosti je fokus na održivoj proizvodnji i proizvođačima koji sklapaju partnerstva isključivo s dobavljačima koji se pridržavaju strogih ekoloških standarda.

Ako brendovi kvalitetno promoviraju svoju ekološku politiku i industrijske ekološke certifikate, tržišnim igračima u industriji sigurnosti će biti lakše da donose utemeljene odluke. Na taj način se otvaraju i nove poslovne prilike. Promoviranje ekološke osviještenosti jača kredibilitet proizvođača, a brendovima pruža konkurentsku prednost jer to znači da nude održiva rješenja i opcije koje donose dugoročne uštede.

Uloga ekološki prihvatljivih materijala u lancu opskrbe

Ispitanici su jednaku važnost dali i korištenju ekološki prihvatljivih materijala za ambalažu i smanjenju ugljičnog otiska kroz lanac opskrbe.

Ukupno 80% ispitanika je navelo održive lance opskrbe kao važan faktor. Ovaj pristup podrazumijeva optimizaciju transportne logistike i prakse pakovanja kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova.


Visokih 79% ispitanika podržava ekološki osviještene napore proizvođača da smanje svoj ugljični otisak kroz održivu ambalažu i smanjenje otpada (npr. eliminacijom prekomjerne plastične ambalaže i korištenjem biorazgradivih materijala). Ovo je potvrđeno kada su i zapadni i azijski ispitanici naveli da preferiraju opciju ekološke ambalaže. Navedeno upućuje na obećavajući pomak ka ekološki svjesnijem ponašanju korisnika.

Ravnoteža između ekološke svijesti i praktičnih potreba

Kako bi istraživanje bilo što temeljitije, ispitanici su pozvani da navedu faktore koji su ostali u drugom planu. Zanimljivo je da se većina komentara u ovom segmentu vraća na praktična razmatranja koja su ponovo u centru pažnje.

Prioriteti prilikom nabavke

Značajnih 59% komentara odnosilo se na kvalitet i performanse kao najvažnije faktore. Ove opaske su naglasile značaj faktora kao što su kvalitet, učinak i cijena prilikom donošenja odluka o nabavci. Naprimjer, učesnici su naveli da “prvo treba razmotriti potražnju, brend i reputaciju”. Drugo, kada se već uradi sveobuhvatna usporedba cijena i performansi, bira se oprema s boljom cijenom.

Za 41% ispitanika ROI (povrat uloženog) i troškovi igraju centralnu ulogu u razmatranjima prilikom nabavke. Naglašena je i važnost usklađivanja cijena s pogodnostima i povratom uloženog. Učesnici navode i značaj faktora kao što su dostupnost i usporedba cijena. Iako smatraju da su ekološke i održive karakteristike ključne, one ne bi trebale dovesti do znatnog poskupljenja tehnologije u odnosu na postojeće opcije.

Koja je uloga tehničke podrške, servisa i kompatibilnosti?

Kada su u pitanju tehnička podrška, pružanje usluga i kompatibilnost, 31% ispitanika je navelo da su im ovi aspekti uglavnom važni. Kompatibilnost se fokusira na dva aspekta: kako će se nabavljeni uređaj ili rješenje integrisati s postojećim sistemima i u kojoj mjeri proizvod podržava aktuelne ekološke standarde. Prateći faktori uključuju kompatibilnost uređaja, odnosno njegovu spremnost za besprijekornu integraciju sa sigurnosnim sistemima i drugim uređajima, usklađenost sa zakonskim standardima, pridržavanje sigurnosnih standarda i posjedovanje ekoloških certifikata. Nadalje, 14% ispitanika je istaklo važnost postprodajne podrške i servisa za nabavljene uređaje. Oni su izrazili potrebu za saradnjom s dobavljačima s jakom tehničkom podrškom i sistemom postprodajnih usluga kako bi se osiguralo pravovremeno rješavanje problema s opremom i njen normalan rad. Odabir poznatih brendova i renomiranih dobavljača također je naveden kao važan faktor nabavke zbog kvaliteta i postprodajne podrške koju oni mogu pružiti.

Izazovi primjene ekoloških praksi u industriji sigurnosti

Primarni izazovi koje su ispitanici naveli u ovom segmentu uglavnom su usklađeni s odgovorima iz prateće ankete o ovoj problematici. Iako je usvajanje ekoloških i niskougljičnih praksi u porastu, one još nisu prepoznate kao ključne u industriji sigurnosti. Ovo ukazuje na priliku za kvalitetniju edukaciju tržišta, s fokusom na olakšavanje organizacijama da biraju između različitih rješenja koja nude opipljiv povrat uloženog. Pri tome, važnu ulogu igraju i praktične karakteristike i funkcije proizvoda, kao i garancije da neće biti problema koji se odnose na integraciju ekoloških uređaja i tehnologija s postojećim rješenjima.

Na pitanje o dodatnoj podršci ili resursima potrebnim da bi sigurnosna industrija usvojila zelene i niskougljične prakse, ispitanici su ponovo naglasili potrebu da se ovaj proces pojednostavi kako bi tržišni igrači mogli pravilno procijeniti proizvode i uraditi usporedbe na osnovu dostupnih informacija. To uključuje pružanje jasnih i razumljivih informacija o energijskoj efikasnosti proizvoda i njihovoj usklađenosti s priznatim ekološkim standardima.

 

Budućnost zelenih i niskougljičnih praksi u industriji sigurnosti

Na pitanje o primjeni ekoloških i niskougljičnih praksi u narednim godinama ukupni odgovori ispitanika ukazuju na pozitivne trendove, sa samo 4,7% učesnika koji su naveli da održivost i dalje neće biti prioritet za sigurnosnu industriju.

Većina učesnika u istraživanju (22,9%) predviđa da će proizvođači moći privući širu bazu kupaca i istaknuti se na tržištu tako što će jasno predstaviti svoje ekološki osviještene proizvode, brendove i certifikate. Od organizacija i krajnjih korisnika se također očekuje da se pripreme za strožije državne propise u bliskoj budućnosti (22,6%). Usvajanje ekoloških proizvoda osigurat će da njihova sigurnosna rješenja i prakse budu usklađeni s budućim ekološkim standardima, čime se izbjegavaju potencijalne novčane kazne.

Dodatnih 22,6% ispitanika navelo je da će tehnološki napredak zelene proizvode učiniti jeftinijim, odnosno pristupačnijim široj publici. Ovo bi, u konačnici, kreiralo ciklus u kojem su svi akteri na dobitku: pristupačne cijene će potaknuti više korisnika da koriste ekološki prihvatljive proizvode, što će rezultirati povećanom uštedom energije i troškova.

 

 

 

Rast prihoda, dobiti i plata na hrvatskom tržištu sigurnosti

I ove godine predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je za potrebe istraživanja Hrvatskog ceha zaštitara uradio Ekonomski institut iz Zagreba

Priredili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Analiza obuhvata osnovne pokazatelje o radu i poslovanju firmi u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima. Cilj ove analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje. Usmjerena je prvenstveno na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih.

 Metodologija

Analiza je provedena na podacima Financijske agencije, koja raspolaže podacima u periodu 2012–2022, a sektor privatne zaštite u svrhu ove analize je definiran kao skup preduzeća koja posjeduju odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova za obavljanje poslova privatne zaštite te koja posluju u okviru djelatnosti N80.10 i N80.20. Prilikom izrade rang-listi firmi i ovaj put je osnovni kriterij bio broj zaposlenih na osnovu sati rada u posljednjoj dostupnoj godini te se prema tome formirala lista najvećih trideset preduzeća za svaki od podsektora. Također, dodatan kriterij za ulazak na listu od 30 najvećih kompanija je bio uslov da su bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu.

Rezultati analize

Analiza privatnog sektora fizičke i tehničke zaštite u Republici Hrvatskoj za 2022. pokazuje prilično povećanje ukupnih prihoda za čak 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Podsjećanja radi, rast prihoda zabilježen je od 2016. do 2019. godine, potom je uslijedio blagi pad u 2020, pa opet rast do 2022, kako u ukupnoj privredi tako i u privatnoj zaštiti (Grafikon 1). No, usporedimo li 2021. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 3,3%, da bi onda u 2022. porasli za 16,1%. Lani su prihodi u ostatku privrede porasli za 24,5%, što govori o nešto slabijoj moći oporavka sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2016–2020. rasli brže od ukupnog privrede Republike Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u posljednje dvije analizirane godine.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda

Treba reći da dobit kompanija nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite prati nešto drugačiji trend u odnosu na ukupne prihode – dobit je pala za 4,1% u periodu 2020/21, da bi se potom oporavila i porasla za 19,6% u periodu 2021/22. Razlog ovome vidimo u velikom povećanju ukupnih rashoda, koji su u 2021. u odnosu na godinu ranije rasli više od ukupnih prihoda, dok su u 2022. bili na nivou ukupnih prihoda.

Blagi pad broja zaposlenih, ali povećanje plata

Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po firmi, sektor privatne zaštite bilježi rast od 2,3% u periodu 2020/21, no u prethodnoj godini ovaj pokazatelj pao je za 0,4% i iznosio je 53,5 zaposlenika po poduzeću u prosjeku (Grafikon 2). Što se, pak, tiče ukupne privrede Hrvatske, ovaj je pokazatelj poprilično konstantan između 6 i 7 zaposlenika po firmi u prosjeku.

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla u posljednje tri godine do 4.676 HRK (619,5 eura) u 2022, što je povećanje od 7,1% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi, koja također bilježi konstantan rast od 2020. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.

Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku

Važno je spomenuti i da je ukupna aktiva poduzeća sektora privatne zaštite kontinuirano rasla u posljednje tri godine, i to za 3,3% u 2021. i 16,6% u 2022. Kratkotrajna imovina je u 2022. porasla za 17,2%, a dugotrajna za 13,9%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi hrvatske privrede učestvuje samo s oko 0,14%, a ostvaruje oko 0,29% ukupnih prihoda u 2022, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode, tj. govorimo o više radno intenzivnoj djelatnosti. Ukupne obaveze po zaposlenom su u 2022. za 26,4% veće u sektoru privatne zaštite u odnosu na 2021. godinu, ali su i dalje znatno manje od onih u ukupnoj privredi Hrvatske za čak 11 puta – za sektor privatne zaštite iznose oko 60.000 kuna (7.950 eura), dok u ukupnoj privredi iznose oko 704.000 kuna (93.276 eura).

 

FIZIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.751.070 hiljada kuna (232,4 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.635.303 hiljade kuna (217 mil. eura) ili 93,4% (93,5% u 2021; 93,5% u 2020), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 626.420 hiljada kuna (83,1 mil. eura) prihoda u 2022. ili 35,7% cijelog podsektora. Ukupni prihodi su se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećali za 14,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2022, kada dostižu vrhunac, s tim da je stopa rasta bila nešto sporija u periodu 2019–2021. zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, dok ostali čine oko 7% podsektora i bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, iako u mnogo manjem obimu.

Dobit nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 122.999 hiljada kuna (16,3 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.445 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 88,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za 3,8%. Dvije najveće zaštitarske agencije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Klemm sigurnost – ostvarile su ukupno 61.151 hiljadu kuna (8,1 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,7%) cijelog sektora.

Broj zaposlenih

Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2022. je 12.705 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.882 ili čak 93,5%. Dvije najveće agencije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.345 zaposlenika ili trećinu (34,2%) cijelog podsektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2022. u odnosu na godinu ranije za 1,3%, dok je u 2021. u odnosu na 2020. rastao za 5,0%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2018, kada se stabilizira na oko 12.000 radnika. Trideset najvećih bilježe isti trend kao i ukupni podsektor, dok ostali čine oko 7% podsektorske zaposlenosti s oko 900 zaposlenika.

Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2022. iznosila je 4.325 kuna ili 574 eura, što je povećanje u odnosu na 2021. (4.065 kuna) i 2020. (3.928 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.200 kuna – do 2018. godine, kada počinje uzlazni trend, s najizraženijim skokom u 2022. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja, i to za 11,7% u prvom i 30,5% u drugom slučaju.

Ukupan prihod po zaposlenom

Prihod po radniku u fizičkoj zaštiti u 2022. Iznosio je 138.000 kuna (18.315 eura), što je u odnosu na prethodnu godinu (122.000 kuna ili 16.192 eura) povećanje za 12,7%. Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.077 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2022. za 25,5%, odnosno 63,2%.

 

TEHNIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Od ukupnog prihoda od 1.512.691 hiljadu kuna (200,7 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 903.419 hiljada kuna (119,9 mil. eura) ili 59,7% ukupnog podsektora (60,8% u 2021. i 59,3% u 2020), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. Dvije najveće kompanije iz tehničke zaštite po prihodima – Alarm automatika i Eccos inženjering – ostvarile su ukupno 278.970 hiljada kuna (37 mil. eura) prihoda u 2022. ili 18,4% cijelog podsektora. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2014. (oko 780.600 hiljada kuna), nakon čega nastupa uzlazni trend sve do 2020, kada ovaj pokazatelj stagnira (1,3 miliona kuna), da bi opet počeo rasti u 2022. Trideset najvećih preduzeća bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i cijeli podsektor, dok ostala poduzeća bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, ali sa znatno nižom stopom rasta.

Dobit nakon oporezivanja

Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 137.515 hiljada kuna (18,2 mil. eura) u 2022. ostvarilo 80.002 hiljade kuna (10,6 mil. eura) ili 58,2% podsektora. Dva najveća preduzeća po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Insig 2 – ostvarila su 20.774 hiljade kuna (2,7 mil. eura) dobiti u 2022. ili 15,1% podsektora. Ukupna je dobit u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za čak 29,8%, dok se u 2021. u odnosu na 2020. smanjila za 10,8%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna do 2015. s prosjekom od oko 44.900 kuna. Potom se bilježi veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada ovaj pokazatelj dostiže vrhunac. Nakon toga počinje blagi pad u 2021. i oporavak u 2022. Ostali bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.

Broj zaposlenih

U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.100 radnika. Gotovo polovina (44,7%) ili 938 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 254 zaposlenika ili 12,1% podsektora. Ukupan broj radnika je veći u odnosu na prethodnu godinu za 4,8%. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine (oko 1.500), nakon čega raste do 2019, kada stagnira na 1.900 zaposlenika, poslije čega opet raste do 2022. Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.

Prosječna mjesečna neto plata

Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika na hrvatskom tržištu tehničke zaštite u 2022. iznosila je 6.746 kuna (895 eura), što je 56% više u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna neto plata bila je relativno konstantna do 2016, kada počinje uzlazni trend sve do danas, ponajviše zbog rasta plata u 30 prvih preduzeća. Dvije najveće kompanije prema ovom pokazatelju u 2022. su Špica sustavi (povećanje od 12% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 15,5%).

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2022. iznosio je 720.000 kuna (95.560 eura), što je u odnosu na godinu ranije (638.000 kuna) povećanje za 12,8%. Dva najveća preduzeća prema ovom pokazatelju su Aling (povećanje za 2,3% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 10,2%). Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 526.000 kuna do 2015 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2022.

Zadatak ilustracije današnjice sigurnosti prepustili smo tržišnim slikarima iz četrnaest kompanija. Među bojama, na radost posjetilaca naše galerije, dominiraju svijetli i razigrani tonovi. No, tu je i tamnija nijansa neizvjesnosti…

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Nakon dvogodišnjeg otežanog disanja, kada smo u našim analizama detektovali izostanak novih projekata ili stopiranje postojećih, smanjenje prihoda i broja radnika, kao i velike globalne izazove poput kašnjenja isporuke uređaja usljed nedostatka elektroničkih komponenata i problema u transportu – tržište je počelo hvatati dah. Kompanije su gotovo bez izuzetka prijavile oporavak te u većoj ili manjoj mjeri rast lokalnih tržišta i njihova poslovanja. Situacija je slična u svim našim zemljama: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji, što je pokazatelj zajedničkog trenda u kojem regionalna industrija privatne zaštite radi na novim projektima te pokušava održati stabilnost kroz pravovremeno lagerovanje uređaja, proračunato investiranje i usklađivanje cijena usluga i proizvoda.

Hrvatska

Hrvatske su kompanije jednoglasno prijavile da su izazove uspjele prevazići ispravnim i pravovremenim poslovnim odlukama i učešćem u novim investicijama. Četiri su kompanije – Krobel, Proalarm, Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarivale rast i u 2022. godini. U Eccosu su uspjeli zadržati jednak nivo poslovanja kao i 2021., kaže voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta Ivan Špoljarić, uz blagi rast poslovanja u segmentu tehničke zaštite, dok Krobelov direktor prodaje Marko Vlaisavljević ističe kako su “više nego zadovoljni poslovanjem jer su ostvarili dvoznamenkasti rast prihoda”, što im “daje do znanja da su svi potezi i odluke u vrijeme krize bili ispravni”. Uspješno su, s pozitivnim rastom, prošlu godinu okončali i u Proalarmu, što je za direktoricu Valentinu Lisak “poželjno i preporučljivo prema svim ekonomskim mjerilima”. Zanimljivo je primijetiti da su osim poremećenih opskrbnih lanaca, visoke inflacije i stopiranja projekata, hrvatske kompanije prijavile i da se suočavaju s nedostatkom radne snage, što je, kako smo ustvrdili u nizu ranijih tekstova, problem koji će sve više pogađati zemlje regije zbog velikog odliva ljudi u zapadne zemlje, dampinga cijena (prvenstveno u fizičkoj zaštiti) i neadekvatnosti obrazovnog procesa da isprati potrebe tržišta.

Naši su sagovornici u mnogim vertikalama zabilježili napredak i investicije. Kažu kako su nastavljeni gotovo svi projekti koji su zbog krize bili stopirani ili odgođeni. Neki su uspješno završeni prošle godine, a neki prebačeni u ovu, gdje očekuju njihovu konačnu realizaciju. Krobel je kao distributer isporučivao, a Proalarm ugrađivao opremu ponajviše za hotele i smještajne jedinice namijenjene iznajmljivanju koji podižu kvalitet usluge, dakle ugostiteljski sektor, te za maloprodajne objekte. U državnom sektoru Proalarm je radio i na provedbi tehničke zaštite u području recikliranja, zaštite okoliša te pametnih gradova. Energetski sektor bio je, pak, plodonosan za preostale dvije kompanije, pri čemu je Eccos, pored hidroelektrane Hrvatske elektroprivrede, radio i na važnim projektima u transportu (npr. druga cijev tunela Učka) i zdravstvu (novi objekti KBC-a Rijeka), dok je Tehnozavod imao projekte i u bankarstvu te na inozemnim tržištima. “U međunarodnoj konkurenciji dobili smo projekt podatkovnog centra u Turskoj u vlasništvu američkog korisnika. Izdvajam taj projekt kao pokazatelj stručnosti naših inženjera i tehničara, a koja je prepoznata i na međunarodnom tržištu”, kaže Krešimir Marušić, predsjednik Uprave kompanije Tehnozavod Marušić.

Bosna i Hercegovina

I bosanskohercegovačke kompanije su saglasne u tvrdnji da, u odnosu na prethodne teške godine obilježene COVID-om, tržište bilježi rast. “Činjenica je da su privredni subjekti ulagali sredstva u proširenje poslovanja te, samim tim, i na instalaciju i proširenje sistema tehničke zaštite. Također, određeni broj tih subjekata donio je odluku o ulaganju sredstava za zamjenu postojećih elemenata sistema tehničke zaštite, dijelom zbog zastarjelosti opreme, a dijelom zbog praćenja tehnoloških trendova”, kaže Edin Palo, rukovodilac procesa tehnike u agencijama čiji je osnivač SEC ONE Group, najveća bh. kompanija koja je donedavno bila u vlasništvu Securitasa. Ilma Šahbaz iz Sektora za finansije i analizu kompanije Unilab smatra kako bh. tržište odlikuje tendencija rasta od cca 20%, kao i da je došlo do normalizacije lanca opskrbe, kapaciteta rada, a time i povećane potražnje u sektoru sigurnosti.

No, iz firme SYS Company naglašavaju kako će – iako se rast osjeća u ukupnom smislu – vrijeme pokazati koliko je on realan, a koliko je možda plod ukupnog rasta cijena na tržištu. “Tržište je pretrpjelo određene poteškoće u periodu izbijanja epidemije koronavirusa. Ono što su ta teška vremena pokazala jeste velika ranjivost privrede, ali i veliki značaj IT-a i IT-baziranih rješenja, pa tako i u segmentu sigurnosti. Proteklih nekoliko godina, možda i najizraženije u 2022., osjeti se veće prisustvo IT igrača na tržištu opreme za tehničku sigurnost, što je, vjerujem u velikoj mjeri, dalo jednu vrstu dodatne vrijednosti kako u pogledu razvoja rješenja baziranih na naprednim tehnologijama tako i u pogledu podizanja ukupnog kvaliteta opreme koja fluktuira tržištem”, objašnjava SYS-ov prodajni menadžer Hilmija Arnautović.

Budući da je SYS Company distributer, koji u pravilu ne ulazi u direktne aranžmane sa krajnjim korisnicima, najviše su opreme isporučivali za projekte iz energetike, turizma, transporta i maloprodaje, dok je Unilab najplodonosnije poslovao u sektoru logistike i stranih predstavništva. SEC ONE Grupa realizovala je veći broj projekata, među kojima su najznačajniji bili vezani za otvaranje novih i proširenje postojećih poslovnica finansijskih institucija te na rezidencijalne i maloprodajne objekte. “Realizovali smo i projekte daljinskog videonadzora objekta upotrebom vještačke inteligencije s više od 40 kamera kod klijenta koji ima velike proizvodne pogone građevinskih elemenata, te kompletnog rješenja sistema tehničke zaštite (videonadzor s analitikom, vatrodojava i plinodojava, protivprovala, kontrola pristupa i evidencija radnog vremena) kod klijenta koji ima maloprodaju autodijelova”, dodaje Palo.

Crna Gora

Iako se poslovanje u Crnoj Gori generalno stabiliziralo, tamošnje tržište sigurnosti je zbog spomenutih izazova u posljednje tri godine stagniralo ili tek blago raslo. Telemont je, naprimjer, uspio doći na predpandemijski nivo, kaže menadžer projekata Edvin Demić, dok iz Čikoma, iako su lani realizovali nekoliko većih projekata, kažu kako nisu nezadovoljni, ali ne bi govorili o nekom značajnijem rastu, odnosno da prostora za rast ima neuporedivo više. No, u prvi plan ističu jedan veći problem, koji na kraju ima utjecaja i na ostvarivanje većih prihoda. Naime, sigurnosna kultura u kojem korisnici i dalje traže više cjenovno prihvatljiva u odnosnu na kvalitetna i dobro dizajnirana rješenja unazađuje stanje sigurnosti u zemlji općenito, pa tako i veći razvoj tržišta sigurnosti. “Mislim da Crna Gora još nema potreban i očekivan pristup razvoju sistema bezbjednosti i tehničke zaštite. Iako postoje solidne zakonske pretpostavke (koje su uskoro mijenjaju i unapređuju), korisnički pristup nije dovoljno orijentisan na kvalitet i dizajn rješenja. Prosto, osim kod izuzetaka od kojih se to i očekuje, implementacija ovih sistema je kod većine institucija, kompanija i organizacija ili izostala ili se realizuje po sistemu ‘ako baš mora, neka bude što manja cijena’”, kaže izvršni direktor Vladan Tabaš. Put ka unapređenju takvog stanja vidi u edukacijama korisnika, koje treba realizovati zajedno sa zainteresovanim i nadležnim državnim institucijama.

Najviše projekata u toj zemlji vezano je za turističke komplekse i rezidencijalne objekte, a prema Demiću, najznačajniji su: Turistički kompleks Lustica Bay, Mamula Island hotel, Kamp specijalnih jedinica i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u kojima je ugrađivana Boscheva oprema, te Glosarij i Porto Montenegro s Hikvisionovim uređajima. Osim na projektima tehničke zaštite poslovnih i rezidencijalnih objekata te započetog rada na Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, Čikom je uglavnom angažovan u sektoru saobraćaja i transporta, u kojem su lani sa partnerima, nakon tri godine rada, završili najveći i najkompleksniji projekat u Crnoj Gori u toj oblasti – potpuno pokrivanje bitnih raskrsnica u Podgorici, Baru i Budvi videonadzornim sistemima sa kompletnom softverskom dijagnostikom, prepoznavanjem tablica te na nekoliko raskrsnica i prepoznavanjem lica. Nosilac projekta je bio Institut “Mihailo Pupin”, a konzorcij je činilo pet članica, od kojih je jedina iz Crne Gore bio upravo Čikom.

Srbija

Cjelokupna situacija u svijetu utjecala je na poremećaj privrednih, logističkih i trgovinskih tokova i u Srbiji. Uz velike napore i preventivno planiranje, firme uspješno prevazilaze ove probleme. “Pomogli su nam pre svega izuzetni odnosi i razumevanje naših poslovnih partnera. Proizvođači opreme i distributeri su prepoznali važnost naših projekata i klijenata i u skladu sa tim su nam uz dodatni napor obezbedili potreban nivo podrške. Uspeli smo u nameri da održimo kvalitet usluga na visokom nivou, da naši poslovni klijenti ostanu zadovoljni i da ne osete probleme sa kojima se suočava tržište na globalnom nivou”, kaže Slobodan Spremić, direktor sektora prodaje DBS-a. Dodaje da je nakon perioda stagnacije tržište sigurnosnih sistema u Srbiji u 2022. godini zabilježen umjeren rast potaknut povećanim interesom za ulaganje iz rezidencijalnog i poslovnog sektora, a rast su zabilježili i u TR Servicesu, integratorskoj firmi specijaliziranoj za ICT rješenja.

DBS je sa stalnim partnerima iz građevinske industrije uspješno realizovao nekoliko kapitalnih projekata, a prisutni su i u oblastima energetike i transporta. “Projekti iz ovih oblasti su uvek izazovni, jer zbog kompleksnosti zahtevaju povezivanje sa drugim tehničko-tehnološkim rešenjima i integraciju različitih sistema”, naglašava Spremić. Izvršni direktor firme TR Services Dragan Biljić dodaje da su najviše projekata imali u državnom sektoru, turizmu, transportu i zdravstvu, među kojima su Crnogorski elektroprenosni sistem, Hotel Breza u Crnoj Gori, Bolnica Prokuplje, Državni data centar u Kragujevcu i Hotel Grand Kopaonik.

Sjeverna Makedonija, Kosovo i Slovenija

Kao kompanija koja radi sa raznovrsnom sigurnosnom opremom, od videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa do ambijentalnog ozvučenja, bankarske opreme i zaštite perimetra, Wizard Systems je predstavnik više svjetskih brendova za Sjevernu Makedoniju. Tržište je u 2022. bilo mnogo dinamično, posebno u pogledu potrebe za novim proizvodima i rješenjima, kaže vlasnik te firme Toni Stojanovski, tako da su rast ostvarili pravovremenim sklapanjem partnerstava s evropskim proizvođačima, čime su prevazišli kašnjenja isporuke opreme iz azijskih zemalja. “Naš rast svake godine je konstantan i bazira se na posmatranju i analizi tržišta i uvođenju novih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe našeg tržišta”, dodaje on. Kao distributer sarađuju sa zaštitarskim agencijama, sistem-integratorima, projektantima i instalaterima, a imaju i klijente koji traže neko rješenje koje je specifično ili treba biti integrisano u njihove potrebe, kao što su MUP, Ministarstvo odbrane, bolnice, razni rezidencijalni objekti ili ambasade.

Na kraju, iz kosovske kompanije COIN Systems, specijalizirane za mehaničku zaštitu, kažu kako vide povećanje u skoro svakoj oblasti u kojoj posluju, uz mnogo prisutnih investicija, pri čemu su najviše isporučivali opremu za finansijski, ugostiteljski i državni sektor, dok je slovenski Mars Commerce zabilježio rast u prva tri kvartala prošle godine, ali je poslije uslijedila manja stagnacija. “Najviše projekata imali smo na rezidencijalnim objektima i u turizmu”, kazao je Tomaž Hribar, menadžer za razvoj i istraživanje.

TRŽIŠTE POD UDAROM INFLACIJE

Kada je inflacija počela kao posljedica pandemije i ostalih globalnih izazova, teško je bilo pretpostaviti da će uzeti tolikoga maha u svakom segmentu našeg života. Cijene raznih vrsta roba i materijala su znatno skočile, u prosjeku između dvadeset i trideset posto, a to je utjecalo i na regionalno tržište sigurnosti. Svih četrnaest naših sagovornika iz sedam zemalja regije nam je kazalo da su bili primorani povećati cijene proizvoda zbog povećanja njihovih ulaznih cijena – izazvanih skupljom proizvodnjom te višim cijenama energenata i transporta robe, a posljedično su morali povećati i cijene svojih usluga kako bi održali stabilnost poslovanja. Izuzetak je jedna kompanija, koja dosad nije posegnula za time, ali namjerava u ovoj godini.

Podatak je to koji znakovito ilustruje stanje na tržištu, jer dovodi klijente i krajnje korisnike u nedoumicu da li onda ulagati jednak iznos za sigurnosne sisteme ili uzeti neko manje kvalitetno rješenje nauštrb kvaliteta. Time se, zapravo, produbljuje dugogodišnji problem potenciranja cjenovno isplativijeg, a tehnološki manje naprednog rješenja. Naravno, u objektima kritične infrastrukture se i dalje zahtijeva kakav-takav kvalitet, no to nikako nije jedina vertikala ili izvor prihoda. Anketa je, dakle, nedvosmislena – sve su kompanije koje distribuiraju, ugrađuju ili integrišu sigurnosne uređaje te nude sigurnosne usluge povećale cijene. Nismo dobili podatke u kojem su procentu cijene uređaja povećane, a takav bi podatak za različite vrste proizvoda i proizvođača svakako bilo teško izvesti i unificirati. Izuzev crnogorskog Telemonta, iz kojeg kažu da su uređaji skuplji za pet do petnaest posto

Pravovremeno lagerovanje opreme

Kompanije su se na razne načine dovijavale ovakvoj situaciji. Distributeri su odmah, još na početku pandemije, a pogotovo s najavom manjka elektroničkih komponenti, počeli lagerovati što više opreme kako bi je mogli prodavati po ranije formiranim manjim cijenama i izbjegli probleme s kašnjenjem isporuke. “Nažalost, trend je takav da za svaki veći projekat tražimo ponudu od dobavljača zbog česte promjene cijena. Manje projekte završavamo opremom koju imamo na lageru i na taj način pokušavamo klijentima omogućiti stabilne cijene”, naglašava Palo iz kompanije SEC ONE.

Partnerstvo s evropskim proizvođačima

Drugi efekat je bilo očekivano sklapanje ugovora s bližim i transportno jeftinijim i bržim evropskim proizvođačima. Za time je posegnuo makedonski distributer Wizard Systems, koji sada veliki dio opreme umjesto iz Azije nabavlja u Evropi. Cijene takve opreme jesu više, ali je i kvalitet certificiran. “Dosta spremno smo dočekali situaciju i povećali narudžbe, uveli nove partnere iz Evropske unije i zamenili mnogo proizvoda koji su nam dolazili iz Azije (J. Koreja, Kina, Tajvan). Tako smo smanjili troškove transporta robe, koji su bili mnogo visoki, ali i probleme s dugačkom i nepredvidivom isporukom, jer se proizvodi iz EU brzo dostavljaju, više odgovaraju našim potrebama i imaju sertifikate kvaliteta”, kaže Stojanovski.

Manja marža radi očuvanja kontinuiteta rada

Dio ponuđača je pokušao amortizovati povećanje cijena opreme manjom maržom kako bi održali realizaciju projekata. “Određeni rast cijena opreme smo, u jednom dijelu, amortizovali nauštrb naše zarade, a s ciljem ublažavanja cjenovnih šokova i sa željom da se neki projekti, unatoč neplaniranom velikom rastu cijena, ipak implementiraju, umjesto da budu otkazani ili prolongirani”, kaže Arnautović iz SYS Companyja.

Problem je nastao kod višegodišnjih ugovora, gdje su već dogovorene cijene za usluge. Hrvatski Eccos inženjering je to pokušao riješiti indeksacijom cijena. “Bili smo primorani povećati cijene usluga i proizvoda sukladno povećanim ulaznim troškovima poslovanja. To, naravno, nije bilo uvijek moguće jer imamo potpisane i višegodišnje ugovore sa fiksnim i jednostrano nepromjenjivim cijenama. To sada mijenjamo uvođenjem indeksacije cijena kod svih ugovora dužeg trajanja”, kazao je Špoljarić.

Kupci se polako navikavaju

Ovdje je važno naglasiti da je nekoliko kompanija prijavilo da su veće prihode od svojih usluga investirale, između ostalog, i u povećanje plata svojih radnika kako bi im pomogle da lakše prebrode inflacijsku krizu, a pozitivna je vijest i to da se investitori navikavaju na ovakvo stanje, pa u startu planiraju da će morati platiti više za sigurnosnu opremu i usluge. “Koliko primjećujem, (povećanje cijena usluga) dobro je prihvaćeno i već unaprijed kalkulirano od strane investitora, tako da po tom pitanju u našem poslovanju nije bilo velikih iznenađenja ili nepoznanica”, rekao je Marušić.

PROBLEM S NABAVKOM OPREME I DALJE PRISUTAN

Više puta pisali o tome da je globalno tržište sigurnosti, nakon pandemije i inflacije, došlo i pod udar manjka ili kašnjenja isporuke opreme, ponajviše usljed nestašice elektronskih čipova i poteškoća s transportom. Proizvođači su taj problem pokušali riješiti sklapanjem ugovora s drugim proizvođačima čipova ili ranijim naručivanjem i lagerovanjem komponenata, ali gotovo svi su došli u situaciju da određenu opremu nemaju na stanju ili je moraju isporučiti sa zakašnjenjem. U jednom je trenutku to postao ozbiljan problem, kao što smo imali priliku saznati u lanjskoj analizi. No, godinu poslije, stanje se popravlja, mada je problem i dalje prisutan. Jedan dio naših sagovornika je potvrdio da je nabavka opreme i dalje usporena, ali brža nego početkom krize, drugi da takvih problema više nemaju, a treći, pak, da i dalje imaju u poručivanju svih proizvoda. Očito je riječ o procesu u kojem su neki proizvođači i distributeri naveliko odmakli više od drugih, što se reflektuje na poslovanje onih ispod u nabavnom lancu.

Od bijele boje…

Kao i drugi, hrvatski distributer Krobel je imao poteškoća u nabavci i isporuci robe, ali je problem, kažu, prevladan. “Mogu reći da su svi naši dobavljači uspješno svladali sve poteškoće i da se sada sve odvija kao i prije krize”, kaže Vlaisavljević. Bosanskohercegovački value-added distributer SYS Company stabilizaciju u rokovima isporuke opreme za tehničku zaštitu pridaje ozbiljnosti partnera s kojima sarađuju – kompanijama VIVOTEK i Hanwha Techwin. “Oni su zaista napravili veliki napor da niti mi kao distributeri, niti integracijski partneri, niti krajnji korisnici u konačnici, ne osjetimo probleme koje su oni imali u nabavci komponenti. Napomenut ću da su se oba spomenuta proizvođača, pored globalnog manjka komponenti, susrela i sa problemom promjene dobavljača komponenti, a sve s ciljem zadržavanja NDAA kompatibilnosti njihovih gotovih proizvoda. Unatoč svim tim izazovima, lanac snabdijevanja, odnosno dobavljivost opreme za tehničku sigurnost, za nas kao distributera nije došla u pitanje i rokovi isporuke bili su veoma razumni”, objašnjava Arnautović. Iz još jedne bh. firme Unilab kažu kako u prošloj godini “nisu imali većih problema s nabavkom opreme usljed manjka komponenata”, što ostavlja prostora razumijevanju da jesu imali manjih poteškoća, ali da oni nisu znatno utjecali na njihovo poslovanje.

… do svih nijansi sive

S druge strane, ostali kažu da je nabavka opreme još otežana u većoj ili manjoj mjeri. Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa, kaže kako “imaju problema s nabavkom gotovo svega”, što je indikativno jer se ta kosovska firma bavi mehaničkom zaštitom, tako da je moguće da se, uz nedostatak elektronskih komponenti u izradi njihovih proizvoda, suočavaju i sa problemima u nabavci čvrstih, teško probojnih materijala. “I prema nama su rokovi isporuke produženi u odnosu na raniji period”, kažu iz bivšeg Securitasa BH, “a što se tiče nedostatka komponenata, u protekloj godini smo se u nekoliko navrata suočili s otežanom nabavkom opreme, ali to nije utjecalo na rokove izvršenja poslova.” I crnogorski Telemont potvrđuje da je nabavka opreme sa “dobrim” rokom isporuke bila problematična, naročito za neku specifičnu projektnu opremu, ali su također uspjeli sve obezbijediti i završiti projekte na vrijeme. “Imamo kod pojedinih dobavljača kašnjenje u nabavci opreme usled manjka komponenata”, kaže Dragan Biljić iz beogradske firme TR Services, a sa njim se slaže i Hribar iz slovenskog Mars Commercea.

Saradnja s drugim proizvođačima

Jedni su ovome problemu doskočili preorijentacijom na druge proizvođače sa stabilnijom isporukom. Među takvima je hrvatski Eccos, koji se, kako kažu, i dalje suočava sa dugim rokovima isporuke ili nedobavljivošću pojedinih uređaja kod pojedinih dobavljača/proizvođača. “Tome pokušavamo doskočiti preorijentacijom na dobavljače/proizvođače koji imaju stabilnije cijene te relativno kratke i pouzdane rokove isporuke. Mi smo orijentirani na veće investicije i projekte koji po prirodi stvari imaju duže rokove realizacije te nam je od ključnog značaja mogućnost što točnijeg predviđanja ulaznih troškova kroz cijeli period realizacije pojedinog projekta kao i pouzdanost i točnost isporuka opreme od naših dobavljača”, kaže Špoljarić. Isto su učinili i u Proalarmu. “Usmjereni smo na dostupniju opremu i komponente na tržištu i na taj način lakše odgovaramo na potrebe tržišta ili zahtjeve investitora. Kako je ista pojava u svim djelatnostima, svi imaju više razumijevanja, te se pokušavaju prilagoditi koliko je to tehnički moguće”, dodaje direktorica Valentina Lisak.

U skladištu je spas

Drugi su, opet, ostali s postojećim partnerima, ali su povećali količinu opreme kako bi spremno dočekali nastavak zaustavljenih i početak rada na novim projektima. “Što se nabavke opreme tiče, ona nije bila pretjerano usporena, ali jeste bila sporija od očekivane. Srećom, solidan lager nas je pokrio u većini slučajeva”, kaže Tabaš iz Čikoma. Na tržištu i dalje postoji usporena nabavka opreme uslijed nedostatka proizvodnih komponenata, a taj su izazov, kažu u Tehnozavodu, prevladali još u pandemijskoj godini uskladivši interne nabavne procese sa stanjem na tržištu. “A tu se pokazala i naša prilika”, objašnjava Marušić, “jer imamo praksu držanja zaliha i tako brinemo da osiguramo poštivanje rokova izvedbe projekata.”

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Industrija sigurnosti tehnološki snažno napreduje naprijed. Svaki mjesec objavljujemo procjene analitičkih kuća o vrijednosti pojedinih sektora sigurnosti i svakome se predviđa višepostotni rast zbog velike potražnje za sigurnosnim sistemima i njihovog brzog tehnološkog razvoja koji im omogućava upotrebu i u sferama izvan primarne namjene. Kao aktivni sudionici ovdašnje tržišne utakmice, koji direktno ili indirektno rade s korisnicima, predstavnici regionalnih kompanija upravo su najpozvaniji da kažu šta se to od njih traži da nabave, prodaju ili instaliraju i u kojem smjeru tržište sigurnosti ide. Pa krenimo redom.

Vještačka inteligencija

Broj jedan je, bez konkurencije, vještačka ili umjetna inteligencija. Odavno prisutna kao koncept i tehnologija, ali s hardverom nedovoljne procesorske snage, nije imala priliku pokazati šta zna. Posljednjih godina tu je i jača procesorska snaga, tu su razvijeniji algoritmi, pa je AI ušao ne samo u backend već i u rubne uređaje, u same kamere direktno. Sigurnosni uređaji najednom su dobili pogon na sva četiri točka, koji ima potencijal da ih izvede na vrh planine. “Možda će mnogi reći da ovo više nije trend i da nije ništa novo, ali moramo priznati da je umjetna inteligencija nešto što svakodnevno koristimo i da sve ono za što smo znali reći da se može vidjeti u filmovima sada već polako postaje stvarnost i naša svakodnevica. U našoj industriji umjetna inteligencija je prisutna kako u softverskim tako i u hardverskim rješenjima, pa se tako naši proizvođači trude ta rješenja dovesti do savršenstva, a na nama je da tu umjetnu inteligenciju iskoristimo na pravi način”, kaže Vlaisavljević.

Nekada rezervisana samo za skuplju opremu i projekte, sada vještačku inteligenciju pronalazimo, između ostalih uređaja, i u jeftinijim serijama kamera, tako da njene blagodati uživa širi spektar korisnika. “Svakako treba spomenuti dalji razvoj umjetne inteligencije kao i pojeftinjenje te tehnologije, što onda omogućava njenu primjenu i u, npr., cjenovno najpristupačnijim serijama, ali i rješavanje kompleksnijih i multidisciplinarnih problema s kojima se suočava sigurnosna industrija”, dodaje Špoljarić. A tu je i neizbježan tehnološki razvoj, koji je postao neupitan. “Sve veća penetracija AI-ja u sektoru sigurnosti osjeća se u posljednjih nekoliko godina”, dodaje Arnautović, “od ‘mi možemo sve’ AI-ja koji na papiru može mnogo, a u realnosti i ne baš, do AI funkcionalnosti koje ne obećavaju previše, ali imaju visok stepen pouzdanosti i deliveryja obećanog.”

“AI je definitivno podigao nivo zaštite na mnogo veći nivo. Posao operatera u monitoring sobama je znatno olakšan jer kroz pouzdane alarmne statuse sa kamera dobijaju pravovremenu informaciju o incidentu, što povlači njihovu brzu reakciju i sprečavanje bilo kakve štete od potencijalnih uljeza. Sa veoma pouzdanim deep learning algoritmima uz kvalitetnu VMS platformu i integraciju sa ostalim sistemima tehničke zaštite, AI će definitivno biti uzdanica sigurnosnih sistema u narednim godinama”, zaključuje Demić. Takvi sistemi će omogućiti korisnicima da u poslovanju učine više sa što manje resursa, dodaje Marušić, što će dovesti do toga da u zaštitarskoj industriji potreba za prisutnošću čovjeka bude još manja.

Automatizacija i centralizacija

Manjak zaposlenih dovodi do toga da kompanije nude rješenja koja će automatizirati procese i kompenzirati taj nedostatak. Budućnost koja leži pred nama nesumnjivo je u digitalizaciji i automatizaciji što više segmenata naših života. “Prisutan je veliki nedostatak zaposlenih, tako da sve ide u smjeru samousluge i automatizacije”, kaže Limani. S njim se slaže i direktor Čikoma. “Tehnološki gledano, fokus je bio i biće sve više okrenut ka razvoju softverskih analitičkih tehnologija koje automatizuju procese obrade podataka dobijenih iz sistema tehničke zaštite i generišu baze podataka ili ukrštaju podatke sa postojećim bazama”, dodaje Tabaš.

S time je usko povezano i objedinjavanje svih procesa i sigurnosnih sistema u jednu platformu, kojom je moguće upravljati s minimalnim brojem radnika. Upravo je povezivanje različitih segmenata na jednu platformu trend koji je obilježio tržište sigurnosti u 2022. godini, smatra Hribar, dok Špoljarić dodaje da je “porasla i svijest krajnjih korisnika o potrebi implementacije sistema za centralni nadzor i upravljanje sigurnosnim sistemima kako bi se njihovo osoblje i dalje moglo nositi sa sve kompleksnijim i značajnijim sigurnosnim izazovima”.

Efikasna komunikacija u inteligentnim alarmnim sistemima

Zanimljiv odgovor dao nam je Toni Stojanovski iz Wizard Systemsa. Naime, ustvrdivši da su, između ostalog, inteligentni alarmni sistemi obilježili tržište sigurnosti, kao njihovu važnu karakteristiku istakao je sposobnost efikasne komunikacije i njenu široku primjenu. “Efikasna komunikacija je jedan od temelja protivprovalnih alarmnih sistema, ali ne samo to. Neophodno je i praćenje sistema automatizacije ili proizvodnih procesa. U ovim slučajevima prenos podataka na velikim udaljenostima je neophodan za izveštavanje o događajima, razmenu poruka, daljinsko upravljanje i jos mnogo toga. Komunikacioni moduli integrisani sa kontrolnom tablom odgovorni su za razmenu informacija između sistema i korisnika ili drugih lica (instalatera ili službenika bezbednosne agencije). Oni mogu da primaju informacije o događajima i reaguju na ono što se dešava u objektu koji je pod nadzorom. Komunikacija može da ide i na drugu stranu, što znači da odabrani ljudi mogu daljinski da kontrolišu funkcije sistema”, kaže Stojanovski dodavši kako smatra da će, samim tim, trend u tome da se što više sistema integriše u jedan, koji će se lakše koristiti i održavati.

Cloud infrastruktura

Usvajanje oblaka u industriji sigurnosti brzo raste. Cloud tehnologija nudi mnoge prednosti u odnosu na lokalne sisteme, uključujući fleksibilnost, skalabilnost, sigurnost i jednostavnost održavanja. Međutim, nisu sva, naprimjer, videonadzorna rješenja u oblaku ista. Dok su neki tradicionalni sistemi kasnije modificirani da podržavaju tehnologiju oblaka, potpuno integrisani i cjeloviti sistemi bez dodatne integracije pomažu u stvaranju naprednijeg, skalabilnijeg i prilagodljivijeg sigurnosnog sistema. Ovaj trend su detektovali i predstavnici dviju kompanija – DBS-a i Eccosa – koji su primijetili povećanje interesovanja među regionalnim korisnicima za rješenjima zasnovanim na cloud infrastrukturi. Ovo je svakako trend koji ćemo nastaviti pratiti u skorijoj budućnosti.

Cyber sigurnost

Već nekoliko godina se stalno govori o cyber sigurnosti kao ključnom elementu sistema tehničke zaštite. Sve većom prisutnošću IP protokola i u rješenjima tehničke sigurnosti računarske mreže utoliko postaju izloženije na svakoj dodatnoj tački. Uz napomenu da tržište naše regije još nije dovoljno svjesno opasnosti koju mogu predstavljati hakerski napadi, Hilmija Arnautović kaže kako raduje da se proizvođači sigurnosnih uređaja sve ozbiljnije bave ovim problemom, a te će plodove brati i krajnji korisnici iz naše regije. “Za pohvalu je ulaganje velikih i ozbiljnih proizvođača opreme za tehničku sigurnost i u segment zaštite sigurnosne opreme kako ne bi postala sigurnosna prijetnja i eventualna tačka prodora od strane onih stakeholdera sa ne tako časnim namjerama”, kaže on. A štete mogu biti ogromne, i to je ono što se može izmjeriti, dok ono što je neizmjerljivo jeste narušavanje reputacije i poslovanja kompanije koja prikuplja podatke svojih korisnika ili kupaca. “Ne čudi što se sve veća pažnja poklanja i cyber sigurnosti sustava tehničke zaštite jer neovlašteno i zlonamjerno korištenje do kojeg bi došlo zbog cyber ranjivosti sustava može imati dalekosežne pa i fatalne posljedice po vlasnika/korisnika sustava, ali i po reputaciju proizvođača opreme, projektanta i sistem-integratora koji su sudjelovali u implementaciji takvog sustava”, zaključuje Špoljarić.

Matrice za videozidove, dronovi i videonadzor pri slabom osvjetljenju

Naši ostali sagovornici također su naveli nekoliko važnih trendova. Interesantno mišljenje dao je Dragan Biljić iz TR Servicesa, koji je kazao kako je njihovom poslovanju najveći pomak napravili “kontrola pristupa u hotelskom segmentu (hotelske brave i lokeri), kao i sistemi matrica za upravljanje video-zidovima u kontrolnim sobama (prelazak na IP tehnologije)”, što je dopunila Ilma Šahbaz iz Unilaba navevši napredno prepoznavanje korisnika sistema kontrole pristupa i videonadzora kao trend. Videonadzor pri slabom osvjetljenju je, pak, obilježio prethodnu godinu za SEC ONE, a za Eccos, uz ranije navedene, i dronovi te razvoj sistema i rješenja za odbranu od njih.

PROGNOZE ZA 2023. GODINU

Tržišni igrači oprezno, ali optimistično gledaju na narednu godinu. Jasno je da se svi pripremaju za različite vrste scenarija, pa tako ulažu u razvoj vlastitih rješenja koja će im dati stratešku prednost i planiraju završetak postojećih i početak novih projekata. Značajno prisustvo profesionalaca iz regije na nedavno održanim sajmovima Security Essen, Intersec u Dubaiju i Integrated Systems Europe u Barseloni, na kojima smo bili prisutni, govori u prilog činjenici da jače firme intenzivno prate kako industrija diše i prilagođavaju se potrebama tržišta. Ako išta, onda nas je niz kriza prethodnih godina naučio da je to jedini put opstanka na tržištu. “Iako nas prati visoka stopa inflacije, mogu reći da ima prostora za optimizam jer su industrija i tržište tehničke zaštite uvijek izlazili na kraj sa svim izazovima i krizama, tako da smatram da se svi trebamo prilagoditi, preurediti prioritete i strategije ulaganja. Nova poslovna godina bit će puna izazova, a tko bude najbolji u prepoznavanju globalnih trendova i tko te trendove bude integrirao u svoje ponude, taj će biti pobjednik”, kazao je Vlaisavljević.

Optimizam

Većina naših sagovornika očekuje rast tržišta privatne zaštite u 2023. godini. Prestanak rata u Ukrajini, stabilizacija cijena i smanjenje poteškoća s isporukom robe u srži su svih nadanja. “Nadamo se da će se rat u Ukrajini završiti što pre, da će se cijene energije spustiti na normalan nivo i da će posao ići kako treba”, kaže Hribar uz napomenu da će, u suprotnom, eventualno povećanje cijena mnogo utjecati na prodaju. U Eccosu očekuju značajan rast godišnjeg prihoda jer planiraju pojačane aktivnosti ili završetak nekih već ugovorenih višegodišnjih projekata, a stabilizaciji kompletnog lanca snabdijevanja i oslobađanju sredstva kod investitora za nove projekte i investicije nadaju se i u COIN Systemsu, Proalarmu, DBS-u, TR Servicesu, SYS Companyju i Unilabu. Već iz same pojave da kompanije jednomisleno povećavaju cijene usluga otvara se prostor za mogućnosti povećanja i tržišta. “Ove godine vjerujemo da će doći do povećanja tržišta sistema tehničke zaštite s obzirom na rastuće cijene rada. Već neko vrijeme fizička zaštita mnogima predstavlja izazov, te se sve više klijenata odlučuje na investiranje u projekte izgradnje tehničke zaštite. Generalno, mislimo da će tržište i ove godine nastaviti s rastom, ukoliko ne dođe do znatnih ekonomskih oscilacija na svjetskom nivou”, naglašava Ilma Šahbaz.

Doza opreza

No, tu je i doza opreza zbog nestabilnosti tržišta i cjenovne politike svih proizvođača. Do izražaja će doći oni koji se pokažu kvalitetom, pouzdanošću i brzim tehnološkim razvojem. “Ponuda za sisteme tehničke zaštite dostigla je vrhunac, veliki je broj proizvođača s velikim portfolijem proizvoda. U 2023. godini će morati da dođe da izdvajanja kvalitetnih i pouzdanih rješenja, tako da će ʻpravi igračiʼ doći do izražaja, jer će jedino oni moći da isprate brzinu razvoja AI tehnologija, koje će preuzeti primat u narednim godinama”, kaže Demić. “Prošlu godinu završen je razvoj SVC 42 univerzalnog upravljačkog ulazno-izlaznog kontrolera, a njegov puni potencijal na tržištu obilježit će ovu godinu. Razvoj Supervisora, internog softverskog rješenja koje objedinjuje sve sustave tehničke zaštite i koje je potpuno prilagodljivo potrebama korisnika, omogućuje nam da držimo poziciju vodećeg sistem-integratora na tržištu, neovisno o tržišnim uvjetima”, kaže Marušić.

Razvoj postojećih tehnologija

Kada je riječ o tehnološkim očekivanjima, sigurnosni profesionalci uglavnom očekuju nastavak razvoja aktuelnih tehnologija, poput vještačke inteligencije, cyber sigurnosti, 5G-a, rubne analitike, pohrane u oblaku, IoT-a, automatizacije i energijski efikasnih sistema. “Vjerujem da će razvoj vještačke inteligencije i dodatnih nivoa cyber sigurnosti. Ono što vidim kao trend koji bi ponovo mogao zaživjeti nakon određene stagnacije u proizvodnji komponenti jeste trend pomjeranja AI funkcionalnosti sa servera na rubne uređaje, odnosno AI ugrađen u same uređaje”, kaže Arnautović. “U ovoj godini očekujemo daljnji razvoj primjene vještačke inteligencije u svrhu analitičkih svojstava videonadzora te nastavak evolucije videonadzora u oblaku, kao i sve veću upotrebu oblaka u ostalim segmentima sigurnosnih sistema. Činjenica je da već sada pojedini proizvođači nude uslugu oblaka gdje komunikacija sa istim ispunjava sigurnosne uslove Grade 4 nivoa”, dodaje Palo.

Smanjenje broja ljudi u upravljanju tehničkim sistemima svakako će u godinama pred nama obilježiti ovu industriju, ali i ostale oblasti našeg života. Možemo da očekujemo potražnju za rješenjima koja će se bazirati na smanjenju ljudskog faktora u kontroli sigurnosnih sistema, koja će se bazirati na videoanalitici i uslovima za obavještavanje o sumnjivim događajima dobijamo u sredini i procesu koje kontroliramo, dakle da dobijamo što više informacija preko elektronskih uređaja.

Veći oslonac na softvere

Tu je i zanimljiva procjena o većoj integraciji forenzičkih softvera u aktivnosti kriminalističkih i sigurnosnih službi. “U ovoj godini očekujem dodatni razvoj integracija sa forenzičkim softverima i pojačanu bezbjednosnu analitiku, pogotovu u domenu zaštite infrastrukturnih objekata i u aktivnostima kriminalističkih i bezbjednosnih službi. AnyVision kao naš partner je u domenu prepoznavanja lica i analitike videonadzora sve produktivniji, a forenzička rješenja našeg drugog partnera kompanije Cellebrite se sve lakše naslanjaju na sisteme tehničke zaštite i rast kvaliteta tih rješenja se očekuje i u ovoj godini”, kaže Tabaš te dodaje da u domenu videonadzora ne vidi toliko prostora za povećanje suhog kvaliteta koliko vidi veći oslonac na softver i interpolativne metode s ciljem postizanja kvalitetnih snimaka. Aktivnom primjenom 5G tehnologije omogućeno je ogromno povećanje broja primijenjenih senzorskih sistema na svim nivoima, pa i u sigurnosnom segmentu. Tabaš smatra da će razrada ovih kapaciteta biti najozbiljnija tehnološka novost narednih godina.