Home a&s Adria Talks Kategorija Istraživanja (Page 4)

Istraživanja

Prvenstvo bez ijednog incidenta:Katar, mjesto gdje se stvarala historija

Iako su mnogi kritizirali odluku FIFA-e da jednoj pustinjski vreloj i u sportskom smislu efemernoj maloj zemlji dodijeli organizaciju Svjetskog prvenstva, pa još i u decembru, što je samo po sebi presedan, prvenstvo u Kataru ispalo je po gotovo svemu najbolje do sada. Prikazan je fantastičan fudbal, utakmice je posjetilo najviše gledalaca, a zabilježeno je najmanje sigurnosnih propusta i problema. Kako je domaćinima to pošlo za rukom?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kako bismo lakše shvatili šta je mala zaljevska zemlja, površinom pet puta manja od Bosne i Hercegovine, uspjela postići u svjetskim okvirima, priču o Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru moramo ispričati od samog početka. Katar je na iznenađenje mnogih 2010. pobijedio u utrci za domaćinstvo popularnog mundijala. Odluka FIFA-e da toj zemlji dodijeli domaćinstvo najveće globalne sportske manifestacije izazvala je brojne reakcije i kontroverze, budući da je smještena na Arapskom poluotoku, gdje dnevne temperature dostižu preko 50 stepeni, a pri tome nema razvijenu fudbalsku infrastrukturu. Još kad je odlučeno da se prvenstvo mora igrati u decembru – što je samo po sebi presedan, jer zahtijeva pomjeranja u organizacijama svih fudbalskih saveza koji učestvuju na prvenstvu – nezadovoljstvo sportske javnosti je kulminiralo. Govorilo se da je nemoguće održati takvu manifestaciju u pustinji, da zbog toga Katar uopće neće biti posjećen, da su infrastrukturni problemi nepremostivi, a da će sigurnost posjetilaca biti upitna.

Autsajder iznenadio

Ukratko, prizivao se totalni krah organizatora. Podignute su čak i neke tužbe, zahtijevalo se poništenje odluke i dodjela domaćinstva nekoj evropskoj ili drugoj zemlji. “Izbor Katara bio je velika greška. Katar je premala zemlja, fudbal i Svjetsko prvenstvo su mnogo veći od nje”, govorio je Sepp Blatter, bivši predsjednik FIFA-e. “Da budem još jednom jasan, Katar je velika pogreška i jako loš izbor”, naglašavao je Blatter samo nekoliko dana pred početak prvenstva. Ne ulazeći u način na koji je Katar zaista dobio organizaciju prvenstva i da li je bilo navodne kupovine glasova u organizacijskom odboru za izbor svjetskih prvenstava, sad kad je spuštena zavjesa na mundijal jedno se ipak mora reći – Katar je pobijedio! I to u svakom aspektu. Potpuni autsajder uspio je organizirati najbolje, najzanimljivije, najposjećenije i najsigurnije Svjetsko fudbalsko prvenstvo u historiji, čime je zatvorio usta svim kritičarima, a sebe pozicionirao visoko na globalnoj mapi najprestižnijih i najpoželjnih turističkih destinacija. U nekoliko narednih stranica pokušat ćemo objasniti šta su to domaćini uradili – prvenstveno s nama najvažnijeg sigurnosnog aspekta – kako bi postigli takav uspjeh.

 Katar u brojkama

Za potrebe prvenstva renoviran je jedan i izgrađeno sedam potpuno novih, prelijepih stadiona, unaprijeđena ili izgrađena nova putna, željeznička i aerodromska infrastruktura, postavljeno je više od 15.000 nadzornih kamera, primijenjena su mnoga inovativna sigurnosna rješenja u kontroli pristupa, angažirana prava mala vojska zaštitara i drugih radnika. Broj posjetilaca prvenstva bio je zaista impresivan i premašio je cifru od jednog miliona, dok je prodato gotovo 3,4 miliona ulaznica. Svi oni mogli su uživati u stadionskim zdanjima kakve svijet još nije vidio – luksuzno opremljenim objektima sa klimatiziranim tribinama. Uprkos velikom broju gostiju, prvenstvo se odvijalo u potpuno sigurnom ambijentu, gdje nije zabilježen nijedan ozbiljan sigurnosni prekršaj vezan za terorizam, huliganstvo i navijačko divljanje ili opijanja, čemu je u dobroj mjeri doprinijela i reducirana distribucija alkoholnih pića za vrijeme prvenstva. No, Katar je na ovu organizaciju potrošio oko 200 milijardi dolara, barem se tom cifrom barata u javnosti. Kako god, investicija se potpuno isplatila. Treba spomenuti i to da je u Kataru oboren i rekord za najgledaniji online sportski prijenos u historiji – finalnu utakmicu prvenstva između Francuske i Argentine preko interneta je pratilo više od 2,5 milijardi ljudi širom svijeta.

Sigurnost na prvom mjestu

Opće je poznato da su organizacije velikih sportskih događaja poput Svjetskog fudbalskog prvenstva ili Olimpijade najsloženije sigurnosne operacije, pri čemu je sigurnost postala jedan od najvažnijih faktora cijelog projekta i kao takva jednostavno nema cijenu. Koliko je bitan segment u pitanju, možemo vidjeti iz primjera ranijih manifestacija, poput Olimpijskih igara u Sidneju, gdje je budžet za sigurnost iznosio oko 200 miliona dolara. Danas su ti iznosi mnogo veći i mjere se milijardama. “Evolucija rizika uvjetuje da je, u smislu sigurnosti, svako sljedeće Svjetsko nogometno prvenstvo sve složenije, čime se potvrđuju i temeljne odrednice sigurnosnih studija. Samo na kibernetičku sigurnost potrošeno je više od jedne milijarde američkih dolara. Prilikom dodjeljivanja domaćinstva takvih natjecanja, analizira se vjerojatnost i učestalost terorizma u zemlji domaćinu, zatim razina zločina i drugih pitanja javne sigurnosti, tehničke i stručne kompetencije sigurnosnih snaga, razina složenosti potrebnih sigurnosnih operacija te kapacitet domaćina za odgovor na sigurnosna pitanja različitog spektra. Na takvim je događajima stoga važno formalno institucionalno ustrojstvo sigurnosti”, kaže dr. Luka Leško, direktor Visoke škole za sigurnost iz Hrvatske.

Prema njegovim riječima, otkada im je događaj povjeren 2010. godine, Katar se fokusirao na općenito poboljšanje svoje policijske prakse. “Katar je potpisao memorandume o razumijevanju s Turskom, Francuskom, Sjedinjenim Državama, Marokom, Pakistanom i Ujedinjenim Kraljevstvom, između ostaloga, kako bi osigurao sigurnosnu opremu i osoblje te prikupio primjere dobre prakse. Također je sklopio partnerstvo s Interpolom, Međunarodnim centrom za sportsku sigurnost i Europolom. Ovi posljednji proveli su obuku za sigurnosno osoblje za rješavanje mogućih kriznih scenarija, a organizirana je tzv. Operacija štit za zaštitu zračnog prostora i teritorijalnih voda od terorističkih i drugih prijetnji”, kazao je Leško. Tako su prije početka prvenstva katarske sigurnosne snage, koje su za vrijeme mundijala činile 32 hiljade vojnika i policajaca te 17 hiljada zaštitara, zajedno sa partnerima iz 13 zemalja izvele i petodnevnu vježbu širom zemlje pod nazivom “Watan”. Vježba je imala za cilj provjeravanje gotovosti i spremnosti odgovaranja na hitne situacije. Koliko je priprema bila uspješna, najbolje pokazaju rezultati nakon završetka prvenstva, gdje je zabilježen tek jedan manji incident u fan zoni i koškanje između navijača Argentine i Meksika.

 ISS-ova tehnologija za provjeru vozila

Secur OS rješenje za nadzor podnožja vozila (UVSS) iz ISS-a korišteno je u zaštiti stadiona i drugih objekata i prostora širom Katara. U partnerstvu s lokalnim integratorom Gulf Networks Security Solutions i velikim tehničkim timom na licu mjesta, ISS je postavio 40 UVSS jedinica na kontrolnim punktovima za vozila za osam stadiona, tri logističke zone i fan zone u Dohi i okolini kako bi se zaštitili posjetioci, a proces pregleda vozila učinio sigurnijim, bržim i efikasnijim.

 Jedinstveni kontrolni centar bez presedana

Videonadzorne kamere postavljene na stadionima i prilaznim ulicama Dohe i drugih gradova bile su opremljene tehnologijom prepoznavanja lica, dok su istraživači s Univerziteta u Kataru razvili nadzorne sisteme pomoću dronova koji rade procjenu broja prolaznika na gradskim ulicama. Svi podaci i snimci slali su se u Aspire kontrolni centar, koji su katarski zvaničnici razvili kao sjedište za praćenje sigurnosti kapija, transportnih sistema i servisnih aktivnosti na stadionima i gradskim ulicama. Ovaj centar je bio tehnički centar turnira, gdje su sve operacije za osam stadiona bile centralizirane zahvaljujući jedinstvenoj platformi koja ih je povezala. Opremljen mnoštvom velikih ekrana i videozidova centar je pomalo ličio i na kontrolne sobe poznatih svemirskih agencija NASA-e ili Space X-a. Prostor je popunjen s ELITE konzolama posebno dizajniranim za smještaj različite opreme i monitora. Komandni centar posjedovao je i pravu kriznu sobu s kriznim stolom serije ELITE MEET sa svim potrebnim konektorima za napajanje i povezivanje, te drugim stolovima za sastanke iz te serije. Cijeli projekat je upotpunjen sa stotinu K18 stolica za sve pozicije projekta.

“Ono što vidite ovdje je novi standard, novi trend u radu na stadionima i ovo je naš, katarski doprinos svijetu sporta. Ovo je budućnost stadiona. Odavde možemo otvarati sva vrata na stadionima, i ne samo to”, rekao je Abdurrahman Niyas, izvršni tehnički direktor turnira. Kontrolni centar je nadzirao i sve obližnje vozove podzemne željeznice i autobuse, dok su dronovi davali preciznu procjenu broja ljudi na ulicama. “Imamo odgovor za sve moguće situacije i sve dok nema materijalne štete i povrijeđenih, mi nećemo poduzimati ništa izuzev promatranja”, rekao je Hamad al-Mohannadi, direktor komandnog centra.

Prvo digitalno rješenje za kreiranje pametnih stadiona

Kako bi se svi stadioni pretvorili u jedan digitalni projekat, kompanija Intaleq specijalno je razvila i dizajnirala novo digitalno rješenje za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Rješenje, prvo takvo za kreiranje pametnih stadiona u svijetu, pogonjeno je Johnson Controlsovom digitalnom platformom Openblue i Microsoftovim cloud softverom Azure. Svaki stadion je imao svog 3D digitalnog blizanca, tj. interaktivni digitalni model koji je timu stručnjaka iz komandnog centra pružao uživo informacije o sigurnosti, udobnosti i održivosti. Openblue je prikupljao podatke s rubnih uređaja i sistema i usklađivao ih kako bi operaterima omogućio jednostavno iskustvo u procjeni situacija, kao što je prepoznavanje kada sigurnosni problem može utjecati na navijače i igrače ili kako veličina gužve i promjene vremena mogu utjecati na energijsku efikasnost ili uslove igranja.

Prije razvoja ovog novog digitalnog rješenja, veliki sportski događaji oslanjali su se na više sistema i operatera za analizu podataka, pa su odgovori na incidente bili manje efikasni, a zahtijevali su mnogo više vremena, truda i resursa. Međutim, sada digitalni blizanac kroz jedinstveni komandni centar omogućava pregled stadiona u realnom vremenu te interaktivni nadzor, daljinsko upravljanje i kontrolu, više konteksta za aktiviranje alarma i mogućnost rješavanja incidenta znatno brže od tradicionalnog komandno-kontrolnog rješenja. Dodatno, alat za automatizaciju radnih procesa pomaže korisnicima da automatiziraju standardne operativne procedure, omogućavajući im da lakše upravljaju stadionima. Glavni komercijalni direktor Johnson Controlsa Rodney Clark je povodom uspješno obavljenog posla i saradnje s Microsoftom kazao: “Intaleq i stvaranje prve digitalne platforme ove vrste je nevjerovatan dokaz snage partnerstva i mijenja način na koji svijet gleda na primjenu vještačke inteligencije za optimizaciju upravljanja stadionom.”

 Kontrola pristupa

Kompanija HID Global je, treći put zaredom, bila proizvođač pametnih ulaznica za FIFA Svjetsko prvenstvo. Ove godine HID je također pružio potpuno prilagođeno rješenje za kontrolu pristupa vanjskom perimetru i svim izlaznim kapijama kako bi se osigurao nesmetan ulaz/izlaz i olakšala hitna evakuacija. Krivotvorenje je stalna briga organizatora, pa se FIFA oslonila na HID da isporuči oko dva miliona papirnih ulaznica proizvedenih s jedinstvenim sigurnosnim karakteristikama, uključujući i mogućnost radiofrekvencijske identifikacije. Za razliku od karata sa bar kodom, koje se lakše krivotvore, RFID prenosi jedinstveni identitet karte i vlasnika karte putem radiotalasa, a budući da RFID skeneri ne trebaju direktnu vidljivost kao tradicionalni skeneri bar kodova, validacija ulaznica teče bez problema, ubrzavajući ulazak ljudi na velike događaje.

Kao dio projekta, HID je također pružio rješenje za personalizaciju sigurnih karata, uključujući samouslužne kioske za ulaznice za dodjelu medijskih mjesta, ormare za trenutno izdavanje karata sa posebnim štampačima za personalizaciju karata u pokretu, hiljade ručnih skenera i podršku na licu mjesta tokom svake utakmice. Prateća HID-ova platforma za upravljanje događajima (EMP) je pružala podatke u stvarnom vremenu i izvještavanje kroz nekoliko korisničkih kontrolnih ploča, što je pomagalo službenicima sigurnosti i organizatorima događaja da daljinski nadgledaju i upravljaju svime, od broja učesnika na svakoj ulaznoj i izlaznoj tački do akreditacije medija i upravljanja velikim brojem ljudi. Od HID-a je također zatraženo da omogući nivo kontrole pristupa vanjskom perimetru za sigurnosne provjere na svakom stadionu i terenima za treninge širom zemlje. Da bi to uradili, u stotine kapija ugradili su novu, patentiranu UHF booster tehnologiju koju je razvio HID, koja služi kao prateći uređaj za uobičajene UHF čitače i koja poboljšava kapacitet čitanja RFID tagova. Jedinice su integrisane u EMP za nadzor događaja u realnom vremenu i praćenje stanja sistema. Najvažnije je to što se sve ovo odvijalo automatski kako bi se održao nesmetan protok u i iz kapija, te osiguralo optimalno korisničko iskustvo za navijače. “Posjedovanje podataka u stvarnom vremenu o tome kada vlasnici ulaznica ulaze i izlaze iz perimetra je ključno za organizatore događaja kako bi osigurali najbolje moguće iskustvo za navijače i akreditovane osobe, kao i da dobiju podatke o tome kojoj je kapiji potrebno posvetiti više pažnje u kontekstu kontrole gužve i hitne evakuacije”, pojasnio je Cesare Paciello, voditelj projekta.

 Hayya kartica

Svi domaći i gostujući međunarodni navijači koji su htjeli prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva morali su aplicirati za Hayya karticu za digitalnu identifikaciju. Riječ je o identifikacijskom dokumentu za posjetioce zasnovanom na pametnoj tehnologiji, koji sadržava sve potrebne informacije potrebne za ulazak na turnir. Svaka osoba koja je prisustvovala bilo kojoj od utakmica morala je imati tu karticu, uz odgovarajuću kartu, a korisnici su je mogli preuzeti u dva oblika: kao fizičku pametnu karticu ili digitalnu karticu putem Hayya aplikacije. Kartica je služila i kao viza, uz pokazivanje pasoša, i omogućavala je posjetiocima višestruki boravak u Kataru u trajanju od 60 dana. Njena primjena počela je deset dana prije prvenstva, 27 dana tokom turnira i 23 dana nakon njegova završetka. Također je služila i kao dozvola za ulazak u Katar za sve međunarodne putnike, bez obzira na razlog, i bila je jedini način ulaska između 1. novembra 2022. i 1. januara 2023. Prednost Hayya kartice bio je i pristup besplatnom javnom prijevozu na dane utakmica. Bilo da su koristili metro, tramvaj ili autobus do i od stadiona, hotela ili mnogih znamenitosti između njih, korisnici su mogli koristiti svoju Hayya karticu do svake destinacije. No, ona se mogla koristiti i za određivanje tačne lokacije korisnika, ukoliko se ukazala potreba za tim.

 Ofsajdi su prošlost

Kako bi se pobrinula da regularnost utakmica bude na najvišem nivou, FIFA je za Katar pripremila nekoliko provjerenih i jednu sasvim novu tehnologiju. Goal tehnologija i VAR su nešto na što smo navikli i što je već postalo standard u fudbalu, mada je novina da se u Kataru izgubljeno vrijeme na konsultacije sa VAR-om moralo u potpunosti nadoknaditi, zbog čega su nerijetko utakmice trajale i po petnaestak minuta duže. Zanimljivo, finalna utakmica između Argentine i Francuske imala je četiri produženja, koja su trajala ukupno 22 minute, pa se seriji penala pristupilo tek nakon nevjerovatne 142 minute utakmice.

No, na mundijalu u Kataru iskazala se i jedna nova tehnologija – poluautomatski ofsajd (SAOT). Namijenjena da bude alat koji će olakšati donošenje bitnih odluka na utakmici prilikom spornih situacija kakvi su ofsajdi, potpuno je opravdala svoju ulogu. Tehnologija poluautomatskog ofsajda funkcionira pomoću 12 specijalnih kamera u krovnoj konstrukciji stadiona koje stalno prate i snimaju 29 tačaka na tijelima igrača, čak 50 puta u jednoj sekundi. Na taj način softver preračunava tačnu poziciju svakog igrača u polju, a 29 tačaka podrazumijeva sve udove i ekstremitete koji mogu biti u ofsajdu, odnosno one dijelove tijela koji su relevantni za postizanje gola. U praksi je to značilo da je sistem brže proračunavao i rješavao sporne situacije nego što su to činile sudije na terenu.

 Dvije kontroverzne situacije

Dodatni element ovoj tehnologiji bila je i Al Rihla, zvanična Adidasova lopta za Svjetsko prvenstvo u Kataru, u koju je ugrađen IMU 500 Hz inercijski senzor. Ovaj senzor smješten je u središte lopte i ima zadatak da šalje podatke o njenom kretanju u kontrolnu sobu tačno 500 puta u sekundi, čime je omogućeno veoma precizno otkrivanje njenog položaja i tačke udarca. Upravo se ovaj detalj pokazao ključnim u situaciji koja je zamalo prerasla u kontroverzu prvenstva, kad je Cristiano Ronaldo u utakmici grupne faze protiv Urugvaja tražio da se njemu pripiše prvi pogodak njegove reprezentacije na utakmici. Loptu je sa strane ubacio njegov saigrač Fernandes, Cristiano je skočio i, čini se, dotakao glavom loptu koja je završila iza leđa golmana Urugvaja. Slavlje portugalskog igrača ipak je kratko trajalo budući da je na semaforu ubrzo izašla zvanična informacija da on nije strijelac, već njegov saigrač. Ronaldo je nezadovoljan odmahivao glavom, a nakon utakmice se otišlo i dalje jer je portugalska reprezentacija uputila zvanične žalbu na odluku i insistirala da se gol pripiše njihovom najboljem igraču. Kako bi riješila situaciju, FIFA se obratila Adidasu kao kreatoru lopte, a tehnologija je ubrzo dala jasan odgovor. Adidas je objavio podatke senzora iz lopte koji su pokazali da Ronaldo ipak nije dirao loptu. “Zahvaljujući Connected Ball tehnologiji u službenoj lopti Al-Rihla korištenoj na utakmici Portugala i Urugvaja, definitivno možemo reći da nije bilo kontakta Cristiana Ronalda i lopte kod gola. Podaci kažu da nikakve vanjske sile nisu utjecale na loptu dok se kretala ka golu”, istakli su iz Adidasa.

Ni zrak više nije problem

Još jedna situacija koja se mora spomenuti je detalj kod drugog gola Japana, u utakmici grupne faze Svjetskog prvenstva protiv Španije. Japanci su izveli brz napad iz kojeg su postigli gol, a svi na stadionu i pred televizijskim ekranima su se zapitali da li je lopta prilikom povratnog pasa japanskog fudbalera prije toga bila van terena. Isto su se zapitali i igrači reprezentacije Njemačke, treće ekipe u grupi, kojima je baš ovaj pogodak odlučivao o daljoj sudbini na prvenstvu. No, ono što oko nije vidjelo, kamere i softver jesu. Videografika koja se pojavila nekoliko minuta nakon toga pokazala je da je lopta, iako je bila u zraku, zbog čega se i prvobitno mislilo da je sigurno napustila granice igrališta, ipak bila u terenu, pa je gol priznat. Da stvar bude nevjerovatnija, tehnologija je utvrdila da je lopta liniju terena dotakla sa svega 3 mm svoga obima, no i to je bilo dovoljno da se gol prizna. Španci se nisu bunili, a Nijemci su zbog toga morali pakovati kofere za povratak kući. Da gol nije priznat, kući bi išli Japanci. Generalno gledajući, VAR i ostale tehnologije i ovaj put su u potpunosti opravdale svoju ulogu, etablirajući ova rješenja kao nezaobilazna u svim budućim velikim sportskim manifestacijama.

 Zaključak

Ima smisla reći da je Katar svijetu podario jedno zaista uspješno i nezaboravno Svjetsko prvenstvo. Praksa i iskustva s ovog mundijala sigurno će poslužiti kao primjer budućim organizacijama kako se može istovremeno napraviti predivno, a potpuno  sigurno i ugodno okruženje za održavanje masovnih manifestacija. “Ponosni smo na činjenicu da tokom turnira nije zabilježen niti jedan ozbiljniji sigurnosni incident. Bio je ovo jedan siguran i pravi porodičan turnir koji je poslužio spajanju različitih kultura širom svijeta. Ni na jednom prvenstvu do sada nije zabilježeno da su se igrale četiri utakmice različitih grupa u jednome danu i u jednome gradu. Bio je to zaista težak izazov, ali smo ipak uspjeli”, rekao je Nasser Al Khater, izvršni direktor FIFA Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. U duhu slogana prvenstva “Gdje se stvara historija”, Katar je nesumnjivo postao zemlja u kojoj se igrala historija. Čestitamo!

AI će u Evropskoj uniji morati igrati po pravilima

Evropsko vijeće je prvi put pravno reguliralo status vještačke inteligencije i njene primjene u formi dokumenta koji će Evropski parlament ratificirati u martu 2023. godine. Evropski Zakon o vještačkoj inteligenciji je tako postao jedno od najsavremenijih pravnih rješenja za reguliranje oblasti tehnologije vještačke inteligencije.

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Pronalazak adekvatne pravne definicije vještačke inteligencije bila je polazna tačka u izradi ovog važnog dokumenta. Jedan od prvih problema bila je zabrinutost da bi ta definicija mogla biti preširoka i tako uključiti tradicionalni softver i nepotrebno ga povezati s rizicima koji mu nisu imanentni. Zato je uvedena uža definicija sistema povezanih s vještačkom inteligencijom, u koju su ušli mašinsko učenje i pristupi bazirani na logici i znanju. Ovi elementi su odabrani jer ih zakonodavna tijela EU-a mogu lakše naknadno ažurirati preko odgovarajućih pravnih akata.

Šta je vještačka inteligencija “opće namjene”?

Pri izradi zakona važnu ulogu su imali razrađena lista AI sistema “visokog rizika”, nova uloga Odbora za vještačku inteligenciju i jasnija definicija izuzetaka za primjenu AI-ja u oblasti nacionalne sigurnosti i provedbe zakona. Za početak je data definicija vještačke inteligencije “opće namjene”. Prema novom pravnom okviru, AI opće namjene uključuje velike jezičke modele koji se mogu prilagoditi za obavljanje različitih zadataka, a ne samo ciljeva. Države članice Evropske unije su smatrale da bi ostavljanje ovih kritičnih sistema izvan pravnog okvira “osakatilo” prateći pravilnik o vještačkoj inteligenciji. To je posebno važno u vremenu kada je potrebno regulisati jedno ovakvo dinamično tržište. Ovo pitanje je riješeno tako što je Evropska komisija zadužena da izvrši procjenu utjecaja i obavi konsultacije o pravilima za AI opće namjene u roku od godinu i po dana od stupanja uredbe na snagu.

Šta je visokorizični AI sistem?

Kada je riječ o klasifikaciji, tekst donosi prijeko potrebnu podjelu “visokorizičnih” AI sistema. Time se htjelo osigurati da ovaj pravni okvir ne izostavi nijedan AI sistem koji bi mogao uzrokovati ozbiljna kršenja osnovnih prava ili dovesti do pojave značajnih rizika. Kategorije visokog rizika opisane su u Aneksu III Uredbe, gdje se navodi da taj koncept podrazumijeva AI sistem čija primjena povlači visok rizik da nanese štetu ljudima ili imovini, zbog čega se na ove AI sisteme primjenjuju strožije zakonske obaveze.

Kako bi se, pri tome, sistem klasificirao kao visokorizičan, on mora imati odgovarajuću težinu u procesu donošenja odluka. To znači da oni ne mogu biti “pomoćni” AI sistemi, čije je detaljnije definiranje ostavljeno na brigu Komisiji u vidu budućeg podzakonskog akta. Važno je napomenuti da je Evropsko vijeće s liste ovih sistema uklonilo sisteme detekcije deepfake manipulacija i prepoznavanja emocija koje koriste organi reda, kao i AI sisteme za analitiku kriminala i provjeru autentičnosti putnih isprava. Listi su, s druge strane, dodane kritična digitalna infrastruktura te životno i zdravstveno osiguranje. Radi dodatne fleksibilnosti, Komisija će u budućnosti moći ne samo dodavati visokorizične vidove primjene AI-ja kroz anekse nego ih i brisati pod određenim uslovima.

Zbog toga je proširena obaveza korisnika visokorizičnih sistema vještačke inteligencije da se registruju u bazi podataka EU-a. Ova obaveza se sada odnosi i na javne organe, izuzev tijela za provođenje zakona. Korisnici AI sistema visokog rizika morat će uskladiti svoj rad sa zahtjevima Zakona, kao što su osiguravanje dovoljno kvalitetnih skupova podataka i jednako detaljne tehničke dokumentacije.

Šta to znači za kompanije i druge zainteresovane strane?

Sistemi vještačke inteligencije su razvijeni i distribuirani kroz složene lance vrijednosti. Izmjene zakona o AI-ju sada detaljno pojašnjavaju raspodjelu odgovornosti i uloga različitih aktera u tim lancima, posebno dobavljača i korisnika AI sistema. Novi zakonski okvir preciznije definira i raspodjelu odgovornosti svih učesnika unutar složenih lanaca primjene te tehnologije. Naprimjer, mala i srednja preduzeća koja koriste AI sisteme označene kao visokorizične sada će morati posjedovati dovoljno detaljne podatke o njihovoj primjeni, kao i cjelovitu tehničku dokumentaciju pomoću koje će morati dokazati njihovu usklađenost s novim zakonom.

Nova uredba razjašnjava i odnos različitih nadležnosti prema Zakonu o vještačkoj inteligenciji u okviru sektorskih zakonodavstava, npr. evropskih propisa o zaštiti podataka i sektoru finansijskih usluga. Na kraju, Zakon će ostati u živom dijalogu s postojećim sektorskim zakonodavstvima za različite oblasti u kojima se AI primjenjuje.

 Izuzeci u odnosu na organe reda i nacionalnu sigurnost

Evropski zakonodavci se slažu da će adekvatna primjena Zakona uveliko zavisiti i od kvalitetno definiranih izuzetaka u pogledu njegove primjene. Kao najvažniji subjekti na koje se Zakon o AI-ju neće jednako primjenjivati navode se agencije za zaštitu nacionalne sigurnosti, organi za provedbu zakona i vojska. Pojašnjeno je da se Zakon o AI-ju ne bi trebao primjenjivati na sisteme vještačke inteligencije i njihove ishode koji se koriste isključivo u svrhu istraživanja i razvoja. Isto važi i za zabranu korištenja vještačke inteligencije u neprofesionalne i netransparentne svrhe, a izvan djelokruga primjene Zakona o AI-ju. U skladu s procjenom odgovarajućih mjera zaštite, ove zakonske izmjene trebaju odražavati potrebu za zaštitom povjerljivosti osjetljivih operativnih podataka do kojih se dolazi u sklopu operativnih aktivnosti potpomognutih AI-jem. Isto tako, novi pravilnik zabranjuje korištenje vještačke inteligencije za tehnike iskorištavanja ranjivosti i uspostavljanje sistema “društvenog bodovanja”, poput onog u nekim azijskim zemljama.

 Složenost regulative

Zabrana društvenog bodovanja pomoću AI-ja sada je proširena i na privatne aktere kako bi se izbjeglo zaobilaženje zabrane preko podugovarača, dok je koncept iskorištavanja ranjivosti proširen i na socioekonomsku sferu. Na kraju, Zakon predviđa i ojačane tehničke kapacitete za njegovu lakšu implementaciju. To podrazumijeva i angažman Komisije na imenovanju institucija za tehničku podršku u primjeni ovog tehnološki orijentiranog zakona. Isto važi i za uspostavu kontroliranih okruženja u okviru kojih kompanije mogu testirati AI rješenja pod odgovarajućim nadzorom. Složenost prateće regulative o AI-ju pokazatelj je da primjena ovog zakona neće biti jednosmjerna ulica, s obzirom na to da je AI dinamično i mlado tržište. Ipak, kao prvi korak u uvođenju ove tehnologije u prave okvire, Zakon o AI-ju je historijski dokument od kojeg se s pravom mnogo očekuje.

MUP Srbije ne odustaje od biometrijskog nadzora

U Srbiji se trenutno vodi rasprava o nacrtu novog zakona o policiji. Nevladina udruženja tvrde da je većina spornih odredbi iz lani povučenog nacrta ostala. Javna rasprava je stoga produžena do 22. januara, a u kojoj će formi zakon biti usvojen, zavisit će i od mišljenja nadležnih državnih organa i Evropske komisije

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Šest je godina prošlo kako su donesene posljednje izmjene važećeg Zakona o policiji u Srbiji. Lani je u septembru nacrt novog zakona povučen na molbu predsjednika Aleksandra Vučića nakon brojnih reakcija javnosti. Više je nevladinih udruženja tada upozoravalo da dokument neopravdano proširuje ovlasti policije i otvara vrata zloupotrebama. No, uprkos sedam u međuvremenu održanih sastanaka predlagača zakona i predstavnika civilnog društva, kontroverzne odredbe većinom su zadržane, što je iznova pokrenulo negodovanja javnosti.

Kamere se već postavljaju

Među najspornijim odredbama bilo je uvođenje videonadzornog sistema s mogućnošću automatskog prepoznavanja lica. Mada se upozoravalo da će se time ugrožavati privatnost građana, prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika lica i obrada podataka predviđeni su i novim Nacrtom zakona. “Nije uvažena većina stvari i primedbi koje smo iznosili, uključujući i to da je potrebno da se dokaže neophodnost uvođenja mere biometrijske obrade podataka”, rekao je za Radio Slobodna Evropa Bojan Elek iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. U međuvremenu je, pak, nastavljena ugradnja već nabavljenih Huaweijevih kamera, kojih je samo u Beogradu predviđeno oko hiljadu na 800 lokacija. Predviđeno je da se snimci pohranjuju od mjesec do godine dana. Svi podaci vezani za ovu nabavku su proglašeni tajnim.

Kako dokazati neophodnost mjera?

U članu 44. novog Nacrta zakona navodi se da policija prilikom obavljanja poslova “koristi sisteme za obradu podataka”, kao što je, između ostalog, “sistem audio i video-nadzora”. Dodaje se da se dijelovi tog sistema koriste i za automatsku detekciju lika koja uključuje “obradu biometrijskih podataka detektovanog lika i telesnih karakteristika, vreme i lokaciju i učešće lica u događaju, itd.”. U članu 71. navodi se da se prepoznavanje na osnovu biometrijskih karakteristika može izvršiti “radi pronalaženja izvršioca krivičnog dela, za pronalaženje lica za koje se osnovano sumnja da priprema krivično delo, te za pronalaženja lica za kojim se traga”. Iako je u novom dokumentu izbrisana “automatska biometrijska obrada podataka” i mada je primjena videonadzora ograničena na počinioce krivičnih djela, iz nevladinih udruženja upozoravaju da se neće moći znati da li se to zloupotrebljava niti će se efikasno moći kontrolisati primjena tih ovlasti. “Sada se navodi da se primenjuje kao posebna dokazna radnja, dakle uz potencijalnu dozvolu suda. Međutim, MUP i dalje nije dokazao zašto je neophodno da se uvodi jedno tako invazivno ovlašćenje”, rekao je Elek.

 Moguće i zabrane kretanja

Upotreba biometrijskog nadzora povezuje se i sa pravom na slobodno okupljanje, koje sada dodatno reguliše član 15. predloženog Nacrta. Naime, ukoliko Vlada ocijeni da nije moguće osigurati javni red i mir ili zaštititi zdravlje i živote ljudi, može naložiti ministru da naredbom privremeno ograniči ili zabrani kretanje na određenim objektima i područjima ili na javnim mjestima. Ograničenje kretanja može dovesti do toga da će građani, naprimjer, zazirati od protestovanja na ulicama. “Ukoliko dođe do okupljanja građana, možete da prepoznate lica svih ljudi koji su na protestu, da ih ukrstite to sa bazom Agencije za privredne registre i da svi koji su bili (na protestu) sledećeg dana dobiju neki vanredni inspekcijski nadzor ukoliko su preduzetnici”, naveo je primjer Filip Milošević iz Share fondacije. Tome se dodaje bojazan da će biometrijskim nadzorom moći utvrditi identitet uzbunjivača, koji mogu biti snimljeni u razgovoru s novinarima, tako da bi masovno nagledanje moglo negativno utjecati na novinarske izvore, smatra Rade Đurić iz Nezavisnog udruženja novinara Srbije.

 Ulazak u prostorije bez naloga?!

Kontroverzne su i neke druge odredbe, poput one koja omogućava ovlaštenom službenom licu da bez naloga suda može ući u tuđi stan i druge prostorije, što se suprotstavlja članu 40. Ustava, u kojem stoji da niko bez pisane odluke suda ne može ući u tuđi stan i prostorije bez dozvole vlasnika. Iz MUP-a, pak, tvrde da je po Zakonu o krivičnom postupku policijski službenik i ranije imao to pravo. “Nacrtom je precizirano da je jedan od osnova za upad i osnovana sumnja da se priprema neko krivično delo, jer je takav osnov nedostajao policiji da reaguje, naročito kad je reč o nasilju u porodici”, rekla je Bondžić. Članovi radne grupe za izradu više zakona rekli su da je potrebno pojasniti na koja se krivična djela tačno misli. Također, predložena rješenja potencijalno daju velike diskrecione ovlasti ministru policije, koji je politička ličnost i koji sada može tražiti različite izvještaje, davati obavezujuće instrukcije za postupanje, može smijeniti direktora policije uz obrazloženje te kontrolisati Sektor unutrašnje kontrole. Za razliku od važećeg Zakona o policiji, gdje je saradnja građana s policijom dobrovoljna, sada se traži da bude “na zahtjev policijskog službenika”, što otvara mnoga pitanja mogućeg špijuniranja drugih ljudi, a nejasno je i definirano smiju li građani i novinari objaviti identitet ovlaštene službene osobe koja krši zakon.

 Druga strana

S druge strane, Ministarstvo unutrašnjih poslova argumentira potrebu za korištenjem novih tehnologija time da će doprinijeti prevenciji kriminala i većoj stopi otkrivanja i sankcionisanja krivičnih djela. Važnost usvajanja novog zakona ogleda se i u tome da Srbija, kako kaže Milan Dimitrijević, načelnik Uprave za međunarodnu operativnu policijsku saradnju, mora donijeti zakonski okvir za ovakve aktivnosti jer blisko sarađuje Interpolom i Europolom, koji koriste alat za prepoznavanje lica, kao i, kako kaže, 179 država. Softver se, dakle, uveliko koristi u borbi protiv terorizma i za traženje nestalih, mada za predstavnike medija nije rečeno o kojem je softverskom rješenju riječ niti koliko će koštati. Milica Bondžić, zamjenica sekretara MUP-a, navela je da će se tehnologija prepoznavanja lica koristiti samo za posebne dokazne radnje i uz odluku suda te da će ovim pravilnicima mogućnost zloupotrebe biti svedena na minimum. Iz MUP-a su ranije navodili da sistem prepoznavanja lica još nije u funkciji i da će javnost o tome biti blagovremeno obaviještena.

Zbog ponovnih nesuglasica Ministarstvo unutrašnjih poslova produžilo je raspravu o Nacrtu zakona do 22. januara 2023. Po okončanju javne rasprave Nacrt se šalje na mišljenje nadležnim državnim organima i Evropskoj komisiji, bez čijeg pozitivnog mišljenja zakonodavna procedura neće biti nastavljena.

Security 50: Rast se vratio u industriju sigurnosti

Većina kompanija sa Security 50 liste ostvarila je značajan rast u 2021. godini. Međutim, tekuća godina završava tako da se industrija sigurnosti počinje baviti problemima koji upućuju na velike izazove u 2023.

Ovogodišnja Security 50 lista nesumnjivo ukazuje na jedno – dogodio se značajan preokret na tržištu sigurnosti. Na prošlogodišnjoj rang-listi, koja je evaluirala podatke iz 2020. godine, većina kompanija – njih čak 28 – prijavila je pad prihoda. Ovaj put situacija je drugačija – četrdeset proizvođača prijavilo je rast prihoda u 2021. u odnosu na prethodnu godinu, što podsjeća na stanje prije pandemije.

“Ostvarili smo fenomenalan rast u EMEA regiji i prošle i ove godine. Ipak, za sve nas u sigurnosnoj industriji olakšanje je to što smo izašli iz dvije godine blokade tokom pandemije. Mogućnost direktnih susreta s partnerima i kupcima od vitalnog je značaja za Milestone i našu prodaju u prvoj polovini godine”, kaže Jos Beernink, potpredsjednik sektora za EMEA regiju u Milestone Systemsu. Sličnog su mišljenja i u Identivu. “Rastemo i povećavamo dobit i u 2022. godini, što proizlazi iz našeg trajnog liderskog statusa u specijalnim RFID aplikacijama za segment interneta stvari. Tu rastemo znatno brže od bilo kojeg drugog segmenta, što znači da preuzimamo udio od drugih kompanija. U prošlom kvartalu naš prihod od RFID-a porastao je za 41 posto, dok je ukupni rast prihoda veći za 16 posto u odnosu na prethodnu godinu”, kaže Steve Humphreys, izvršni direktor Identiva.

Deset najboljih

Deset najbolje rangiranih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi ostvarilo je uglavnom konzistentne rezultate. Najveći proizvođači na osnovu prihoda od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2021. godini su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Axis Communications, Motorola Solutions, Uniview Technologies, Tiandy Technologies, Allegion, Hanwha Techwin i Aiphone.

Deset najbolje rangiranih proizvođača u industriji sigurnosti prema ostvarenim prihodima

Povjerenje korisnika

Prihodi Hikvisiona u 2021. prešli su granicu od deset milijardi američkih dolara, što je rast od 16,9 posto u odnosu na 8,64 milijarde dolara u 2020. godini. “Vjerujemo da su inovacije ključni element za uspješan razvoj jedne tehnološke kompanije. Naše inovativne tehnologije, proizvodi i rješenja kreiraju vrijednost za korisnike i pomažu različitim pojedincima i kompanijama da ojačaju sigurnost, operativnu efikasnost i održivost. Drago nam je da nam korisnici zauzvrat poklanjaju dugoročno povjerenje, što stimulira rast kompanije”, kaže Frank Zhang, potpredsjednik Hikvisiona. On ističe da se u protekle dvije godine pojavilo više vanjskih nepoznanica, jer inflacija, povećanje kamatnih stopa i promjene kursa utječu na rast ekonomije. “Uprkos tome, Hikvision je uspješno održao efikasnost sistema isporuke proizvoda. Nastavili smo, također, dosljedno ulagati u tehnološka istraživanja i razvoj, pri čemu su ova ulaganja činila više od deset posto našeg ukupnog prihoda u 2021. godini”, kaže on.

Nove kompanije na listi

Šest je kompanija ove godine prvi put dospjelo na Security 50 listu. Tri su kineske: Dnake (interfoni), Jovision (video) i EVETAR (objektivi). Tu su još i Evolv, američki ponuđač rješenja za sigurnosne provjere, Ava Group, australski ponuđač rješenja za upravljanje rizicima, i Webgate, videonadzorna kompanija sa sjedištem u Južnoj Koreji.

Kineski proizvođači najbrojniji

Petnaest je kineskih kompanija na ovogodišnjoj Security 50 listi, pri čemu su Hikvision, Dahua, Uniview i Tiandy među deset najboljih. Većina je prijavila rast u 2021. godini, što pokazuje da su efekti američkih trgovinskih sankcija na kinesku robu uglavnom ograničeni. Zanimljivo je, međutim, primijetiti da je u prvoj polovini 2022. godine mnogo kineskih kompanija prijavilo pad prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Hikvision je, sa zaradom od 848,6 miliona dolara, zapravo imao znatan pad neto dobiti od 11,14% u odnosu na prvu polovinu 2021. Do toga je došlo iako je prihod kompanije u prvoj polovini 2022. porastao za 9,9 posto u odnosu na isti period lani.

To je više povezano s kineskom borbom protiv COVID-a i drugim problemima, a ne sa globalnim trgovinskim tokovima. “Mnogo toga zavisi od uslova na domaćem kineskom tržištu, a ne od carina i američkih trgovinskih ograničenja. U prvoj polovini 2022. godine uvedeno je ograničenje kretanja u nekoliko velikih kineskih gradova zbog pandemije. Državna potrošnja je stoga preusmjerena s drugih oblasti na borbu protiv COVID-a i podršku ekonomiji tokom karantina”, navode Josh Woodhouse, viši analitičar i osnivač Novaira Insightsa, i Jon Cropley, glavni analitičar u istoj kompaniji.

U kontekstu američko-kineskog trgovinskog rata, postavlja se pitanje jesu li tajvanske kompanije u industriji sigurnosti imale koristi od njega. Na prvi pogled, čini se da je upravo to slučaj jer su neke, uključujući Dynacolor, Hi Sharp i GeoVision, prijavile pozitivan rast u 2021. Ipak, s obzirom na manji obim i kapacitet tajvanskih proizvođača, pitanje je da li oni i dalje mogu imati koristi od OEM narudžbi iz Kine. Ustvari, većina ih je promijenila strategiju kako bi ponudila rješenja za pojedine niše s dodatnom vrijednošću, npr. u pametnom transportu. To je bio jedan od faktora koji su doprinijeli njihovom uspjehu.

Oporavak kao posljedica ublažavanja posljedica pandemije

Ako pogledamo 2021. i 2022. godinu, vidjet ćemo da se industrija sigurnosti oporavlja kao posljedica ublažavanja posljedica pandemije. “S većom dostupnošću vakcina i tretmana za COVID-19 mnoga preduzeća su dobila priliku da počnu preusmjeravati svoje poslovne strategije ka stvaranju sigurnog okruženja za zaposlene i klijente radi povratka u fizičke prostore. To se radilo uz istovremeno održavanje, pa čak i širenje rješenja za rad na daljinu korištenih na vrhuncu pandemije. Za mnoga tržišta sigurnosnih tehnologija mogućnosti potrošnje i ulaganja vratile su se na nivoe prije pandemije. Neke tehnologije bilježe dodatni rast zbog aktuelnih inicijativa na planu digitalizacije. Tržišta poput biometrije, kontrole pristupa, videoanalitike i digitalne inteligencije zabilježila su rast tokom ove godine”, kaže Danielle VanZandt, viši analitičar za sigurnost u kompaniji Frost & Sullivan.

“Na globalnim tržištima prisutan je solidan osnovni rast. Jedan od pokretača je jačanje interesovanja za sigurnosna i mrežna videonadzorna rješenja. Drugi pokretač je razvoj tehnologije. Potražnja za našim proizvodima raste kako razvijamo nove i inovativnije proizvode i rješenja kao odgovore na zahtjeve kupaca”, kaže Ray Mauritsson, izvršni direktor Axis Communicationsa.

Strategija rasta

Ukupno je 40 proizvođača s ovogodišnje Security 50 liste prijavilo rast u 2021. godini. Među njima, 28 kompanija je imalo dvocifren i trocifren rast. Deset proizvođača u oblasti videonadzora i kontrole pristupa koji su imali najveći rast u 2021. su: Evolv Technologies, CP Plus, DynaColor, Webgate, Intelbras, Dongguan Yutong Optical Technology, Motorola Solutions, Gallagher, Hanwha Techwin i TVT Digital Technology.

Deset proizvođača u oblasti videonadzora i kontrole pristupa s najvećim rastom

Treba napomenuti da je Evolv, ponuđač sigurnosnih rješenja za detekciju oružja, prijavio prihod od 21,77 miliona američkih dolara u 2021, u poređenju sa 3,92 miliona dolara u 2020. godini. To je rast od 455,98 posto u odnosu na prethodnu godinu, i to u prvom redu zbog njihovog napora da dodaju nove kupce i prošire se na ključne vertikale i geografska tržišta.

Ove brojke pokazuju rast, snagu i otpornost sigurnosnih kompanija u vrijeme različitih izazova koje je donijela pandemija. Kako su one to postigle?

Budite fleksibilni i odgovorni
Zadržati fleksibilnost i odgovornost u suočavanju s izazovima od ključnog je značaja. “Bilo je to nekoliko vrlo zanimljivih godina. Najprije smo prolazili kroz prvu fazu pandemije tokom 2020. godine, a zatim i kroz drugu fazu u 2021. Naš lanac opskrbe nas je održao ovih godina. Poduzeli smo mjere prije zatvaranja i naručili četiri puta više standardnih mjesečnih narudžbi za naše glavne dobavljače nakon što smo čuli da je Svjetska zdravstvena organizacija u Wuhanu u Kini. Znali smo koliko brzo se Kina može zatvoriti ako to bude potrebno. Dva dana nakon što smo naručili robu, uveden je karantin. Dakle, pristup zalihama je svakako bio glavni faktor, kao i rad proizvodnih timova koji su bili spremni da rade u našem sjedištu i izrađuju proizvode po narudžbi kupaca”, kaže Jeff Burgess, osnivač i izvršni direktor BCDVidea.

Kreiranje vrijednosti za kupce
Drugi ključ rasta je kreiranje vrijednosti za kupce koji žele ostati lojalni jednom dobavljaču. “Uz rast Dahuine sposobnosti implementacije vještačke inteligencije i kontinuirane aktivnosti na istraživanju vrijednosti podataka, postepeno smo proširili poslovanje s tradicionalne sigurnosti na upravljanje u preduzećima. Pomažući kompanijama da smanje troškove i povećaju efikasnost, ponuđena vrijednost za svakog klijenta je znatno poboljšana. Veliki poslovni napori kompanije poslužili su za kontinuirano poboljšanje vrijednosti za svakog klijenta, što je značajan faktor koji ubrzava rast”, kaže Fu Liquan, predsjednik kompanije Dahua Technology.

Prema Humphreysu, posvećenost kreiranju vrijednosti je pravi razlog zašto je Identiv ostvario rast čak i usred najveće globalne krize lanca snabdijevanja u ovoj generaciji. “Realnost je da nestašice u lancu opskrbe nisu bile ovako teške još od 1972. godine. RFID industrijom pretežno dominiraju kompanije koje samo žele dobiti jednostavan dizajn, a zatim ga isporučiti u više stotina miliona primjeraka. Iz poslovne perspektive, to nikada nije bila naša strategija, dijelom i zato što tu nema dovoljno marže. Razumijemo da kupci ne moraju odmah shvatiti šta mogu postići. Uvodimo proces prodaje koji podrazumijeva prisnu saradnju s kupcima i edukaciju”, kaže izvršni direktor Identiva.

Posvećenost tehnološkim inovacijama

Usko povezano sa stvaranjem vrijednosti su tehnološke inovacije, koje kompanijama omogućavaju da isporuče proizvode i rješenja potrebna korisnicima. “Identiv dizajnira i isporučuje rješenja nove generacije koja omogućavaju budućnost interneta stvari. Mi smo tehnički potkovana kompanija, što nam pomaže da dobijemo veći udio na tržištu. Tehnologija je u svakodnevnom doticaju s ljudima i u našem je fokusu. Ona je pokretač poslovanja s objektima i identitetima, posebno u segmentu RFID-a”, kaže Humphreys.

Poštivanje lokalnih zakona i politika

Za multinacionalne kompanije poštivanje lokalnih zakona i politika je ključno za osiguranje rasta poslovanja u inostranstvu. “Suočena s trenutnim složenim i promjenjivim globalnim političkim i ekonomskim okruženjem, Dahua poštuje zakone, politike i običaje različitih zemalja i usvaja pristup ʻjedna zemlja jedna politikaʼ kako bi ispunila zahtjeve globalizacije. Kompanija nastavlja sa strategijom lokalizacije zaposlenika u inostranstvu kroz izgradnju međunarodnog tima za marketing i menadžment, kao i kroz lokalizirane marketinške i servisne centre za istraživanje globalnog tržišta. Globalizacija i kontinuiran rast na inostranom tržištu doprinijet će budućem poslovnom rastu naše kompanije”, kaže Fu Liquan.

 Nastavak rasta u 2023. godini…

Kada je u pitanju dolazeća 2023. godina, kompanije su optimistične da će se rast nastaviti. “Pozitivno smo raspoloženi glede tržišta sigurnosti jer AI i mašinsko učenje otvaraju potpuno novi spektar mogućnosti, rješenja i integracija u i izvan sigurnosti. Naprimjer, kod klijenata u transportu, kao što su aerodromi, vidimo da su pred ogromnim izazovom da održe svoje poslovanje, zadrže radnu snagu i izađu na kraj s mnogo većom količinom putnika. Ovo je primjer kako se javlja potražnja za pametnim VMS sigurnosnim rješenjima. Sigurnosni menadžeri na našim tržištima pred sobom imaju izazov da postignu više s manje resursa. Mi u Milestone Systemsu imamo sjajna rješenja za suočavanje s ovim tržišnim trendom”, kaže Beernink.

“U proteklih dvadeset godina prošli smo kroz cunamije, požare u fabrici memorijskih čipova u Japanu, recesije i predsjedničke izbore. Isporučivanje više platformi tržištu, npr. kroz predstavljanje našeg ʻsve u jednomʼ mrežnog videosnimača u četvrtom kvartalu 2022. i Deepstor eksterne pohrane visoke dostupnosti, omogućit će nam globalno širenje našeg brenda”, kaže Burgess iz BCDVidea.

… uz korekciju tržišta

No, uprkos činjenici da se sigurnosna industrija vratila na staze rasta, mnogi ipak smatraju da će naredne godine, zbog niza izazova, vjerovatno doći do korekcija na tržištu koje će utjecati na rast. “Predviđa se da će svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor porasti za 11,7 posto u 2022. Prognozira se i da će ekonomski problemi utjecati na javna i privatna ulaganja u opremu za videonadzor u 2023. godini. Istovremeno, inflatorni pritisci će se zadržati. Predviđa se da će svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor porasti za 6,4 posto u 2023. Iako ne očekujem da će doći do potpunog pada u ukupnim pokazateljima rasta industrije, očekujem da će doći do korekcije tržišta”, navode Woodhouse i Cropley.

“Naše poslovanje u inostranstvu u prvoj polovini godine i dalje je bilježilo brz rast zahvaljujući višegodišnjim detaljno razrađenim aktivnostima kompanije. Nastavili smo promovirati strategije lokalizacije poslovanja i poboljšanja globalnog lanca opskrbe i sistema podrške. Poslovne prilike u Azijsko-pacifičkoj regiji, Africi, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku su relativno optimistične. Međutim, postoje i regije s relativno slabim rastom. Kompanije u inostranstvu će se i dalje suočavati s regionalnim faktorima, inflacijom i drugim objektivnim okolnostima”, kaže Fu Liquan, predsjednik kompanije Dahua Technology.

Izazovi koji nas očekuju

Zabrinutost u vezi s inflacijom, izazovi u lancu opskrbe i nestabilnost na globalnim energetskim tržištima dovode do toga da kompanije pauziraju nova ulaganja u sigurnost dok ne vide kakvi će biti konačni efekti na njihove budžete i krajnji finansijski rezultat. Ovo pruža mogućnosti dobavljačima u sektoru sigurnosti da prisnije rade s postojećim kupcima kako bi utvrdili načine kako mogu poboljšati postojeća rješenja koja su već u upotrebi.

Rast potražnje i posljedice regionalnih sukoba pokrenuli su veliku krizu lanca snabdijevanja. Ovo je djelimično doprinijelo nekontrolisanoj i sveobuhvatnoj inflaciji u više oblasti, od energetike, preko proizvodnje hrane do potrošačkih proizvoda. Kako bi se obuzdala inflacija, kamatne stope su povećane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina, što jača strah od recesije. Uprkos povratku na staze rasta u svijetu sigurnosti, ovi izazovi ne upućuju na povoljne trendove u narednoj godini.

 Problemi s opskrbnim lancem

Kako je rečeno, sigurnosna industrija je sada suočena s određenim izazovima, među kojima je i kriza u lancu snabdijevanja. “Kao i kod mnogih drugih kompanija, uz zabranu rada i druge poremećaje uzrokovane pandemijom, i na nas su utjecali problemi u lancu opskrbe. Duži rokovi isporuke doveli su do sporijeg rasta od očekivanog u 2020. i 2021. godini. Kako se poboljšava stanje u našem lancu opskrbe, očekujemo da ćemo se vratiti na dvocifrene stope rasta”, kaže Mauritsson.

Od svih komponenti koje nedostaju, nestašice poluprovodnika su posebno izražen problem. To je proizvelo i posljedice po igrače u industriji sigurnosti. “Ograničenje kretanja zbog pandemije izazvalo je rast potražnje za potrošačkom elektronikom. Ljudima su bili potrebni laptopi za rad i školovanje od kuće i trošili su više na kućnu zabavu. Sva ova oprema zahtijevala je poluprovodnike, što je izazvalo ogroman rast potražnje za njima. Prodavači opreme za videonadzor bili su samo jedna od grupa koje se takmiče za nabavku poluprovodnika”, kažu Woodhouse i Cropley.

“Što se tiče komponenti, jedna od najteže pogođenih tehnologija bili su čipovi za svaku vrstu procesora za analitiku, inteligenciju ili rubne funkcije. Radilo se o veoma traženim rješenjima za sve korisnike, tako da je pravovremena nabavka komponenti bila ključni faktor u projektima koji su predstavljeni i realizirani u prošloj godini. Kao konačni pobjednici pojavili su se dobavljači u industriji sigurnosti koji su uspjeli diverzificirati svoje lance opskrbe kako bi osigurali komponente. Oni nisu osjetili ni utjecaj promjena logističkih ruta na globalnom nivou”, kaže VanZandt.

Inflacija 

Inflacija trenutno pogađa više industrija, uključujući i sigurnosnu. “Na cijenu videonadzorne opreme sada utječu inflatorni pritisci u široj ekonomiji. Kako cijene komunalnih usluga, rada i sirovina brzo rastu, dobavljači u segmentu videonadzora će biti primorani da prebace povećanje troškova na svoje kupce u obliku viših cijena opreme. Predviđa se da će i u 2023. godini porasti prosječna cijena mrežnih kamera”, kažu Woodhouse i Cropley.

Sigurnosni igrači su zbog povećanja cijena morali preispitati svoje strategije i osmisliti načine da zadrže kupce. “Inflacija je izazvala sveobuhvatno povećanje troškova, a komponente sigurnosne opreme tu nisu izuzetak. Mnogi dobavljači i integratori morali su povećati cijene kako bi se tome suprotstavili. No, oni su se okrenuli ka ponudi fleksibilnijih modela plaćanja za kupce, jer su mnogi projekti imali duže rokove nego što je to obično bio slučaj”, navodi VanZandt dodavši da je veći fokus industrije stavljen na poboljšanje ukupnog korisničkog iskustva, uključujući ponudu dodatno personaliziranih modela usluga.

 Propisi o zaštiti podataka

Geopolitički sukobi u pojedinim dijelovima svijeta također su ostavili traga na sigurnosne kompanije. “Trenutni geopolitički problemi koje pratimo izazivaju zabrinutost i neizvjesnost. Naprimjer, mi smo, kao i mnoge druge kompanije, obustavili naše poslovanje u Rusiji zbog invazije na Ukrajinu”, kaže Mauritsson. Mogućnost donošenja novih propisa o privatnosti podataka na globalnom nivou i dalje utječe na mogućnosti analitike i inteligencije širom sigurnosne industrije. Zbog toga dobavljači moraju razvijati nova rješenja s ugrađenim funkcijama zaštite privatnosti koje su već propisane u drugim regijama ili zemljama ili ponuditi internu fleksibilnost u samom dizajnu rješenja kako bi podržali brze izmjene i ispunili nove zahtjeve stavljene pred njih.

Tehnološki trendovi

Što se tiče sigurnosnih trendova za narednu godinu, i dalje će dominirati vještačka inteligencija (AI), rubno računarstvo, cloud i cyber sigurnost. U međuvremenu, multidimenzionalna percepcija će biti još jedan trend koji vrijedi pratiti. “Iz perspektive Hikvisiona, višedimenzionalna percepcija će biti još jedan važan trend koji će omogućiti sigurnosnoj industriji da pređe na sljedeći nivo. Osim praćenja vidljive svjetlosti, tu je sada više funkcija percepcije, kao što su radar, termalna slika, rendgensko snimanje, mjerenje temperature, detekcija vlage i curenja plina. Ove funkcije se dodaju sigurnosnim uređajima i sistemima i čine ih snažnijim. Proširujemo naše tehnologije mašinske percepcije na cijeli elektromagnetski spektar, a razvili smo i inovativne proizvode i aplikacije koje prate X-zrake, infracrvene zrake, milimetarske radarske valove, zvučne valove i temperaturne varijacije”, kaže Zhang. Više o tehnološkim trendovima moći ćete pročitati u narednom, 185. broju magazina a&s Adria.

Security 50: Analiza Memoorija: Glavni trendovi koji oblikuju industriju sigurnosti na pragu 2023.

Vodeći kineski giganti u segmentu videonadzora sve više ovise o stranim tržištima. Hikvision Digital Technology i Dahua Technology zadržali su dominaciju i u 2022, ali i prijavili snažan rast prodaje u inostranstvu u prvoj polovini ove godine uz ostvareni prihod od preko 16,7 milijardi dolara u 2021.

Autor: Owen Kell, analitičar za internet stvari i sigurnost, Memoori Research

Rast kineskih kompanija ipak je ugrožen kombinacijom slabije domaće potražnje, aktuelnih trgovinskih napetosti između Kine i Zapada i slabljenja globalnih ekonomskih prilika. Tenzije zbog navodnih kršenja ljudskih prava i trgovinskog rata Kine i SAD-a dovele su do uvođenja novih zakonodavnih mjera i sankcija te podizanja trgovinskih barijera. One su uveliko poremetile protok sigurnosnih proizvoda i ključnih komponenti za inovacije u obje države. To je utjecalo i na sposobnost proizvođača da posluju na svojim tržištima.

Osim toga, američka vlada nedavno je najavila i uvođenje ograničenja izvoza za vodeće proizvođače čipova NVIDIA i AMD. To bi moglo ograničiti sposobnost Kine da na isplativ način implementira napredno računarstvo potrebno da zadrži konkurentnost u oblasti računarskog vida i obrade prirodnog jezika pomoću vještačke inteligencije.

Širenje sankcija

Ograničenja na prodaju kineskih proizvoda u određenim tržišnim vertikalama (ili potpuna zabrana prodaje cjelokupne ponude određene kompanije) nastavljaju se širiti ne samo u SAD-u već i u drugim zapadnim zemljama. Pri tome se čini da će se geopolitičke i trgovinske tenzije prije pogoršati nego ublažiti. Kineski proizvođači čipova još nisu u stanju replicirati performanse naprednih NVIDIA i AMD čipova, tako da bi zbog toga tamošnji istraživači vještačke inteligencije mogli biti primorani da se vrate korištenju većeg broja čipova niže klase za repliciranje procesorske snage.

Vještačka inteligencija postaje standard

Nakon više godina lažnih nadanja i pretjerane reklame danas se rješenja koja koriste AI postepeno uvode i postaju sve komercijalnija u svijetu sigurnosti. Tempo promjena u proteklih dvanaest mjeseci bio je izvanredan. Tu su nova istraživanja koja pomiču granice mogućeg, a njihovi rezultati se objavljuju skoro svake sedmice.

Primjetna su značajna poboljšanja u brzini, tačnosti i cijeni rješenja za mašinsko učenje za praktične primjene u sigurnosnoj industriji. Tu spadaju složeno prepoznavanje lica, napredna obrada scena za potrebe videonadzora, audioanalitika, robotika i dronovi. Situacija je takva da napredni algoritmi vještačke inteligencije u više oblasti i scenarija primjene sada daleko prevazilaze ljudske mogućnosti. Danas se najnaprednija vještačka inteligencija oslanja na veliku računarsku snagu i sposobnost obrade. S druge strane, tu je i kombinacija poboljšanih funkcija rubne obrade podataka u samim uređajima i fleksibilnog pristupa sve dostupnijim računarskim resursima u oblaku. Ona pristup inovacijama čini održivom opcijom za mnoge kompanije.

U toku je utrka između dobavljača na planu integracije sigurnosnih funkcija AI-ja nove generacije i različitih vidova primjene, a sve s fokusom na krajnje korisnike. To se radi na način koji olakšava pristupačnost, praktičnost i jednostavnost korištenja za svakodnevne sigurnosne scenarije. Vještačka inteligencija sve više zamjenjuje ručno izvođene aktivnosti za određene funkcije. Sada se interpretacija podataka koja je ranije zahtijevala ručni unos obavlja algoritamski, čime se automatiziraju procesi i koraci, a upravljanje sigurnošću odvija znatno lakše.

Sigurnosnom osoblju to će smanjiti vrijeme provedeno u praćenju ekrana ili obavještenja o alarmima. Sada će se više vremena trošiti na obavljanje poslova veće vrijednosti. Vještačka inteligencija će se koristiti za analizu, procjenu i prioritetizaciju izvora podataka. Isto važi i za utvrđivanje prioriteta u realnom vremenu i davanje preporuka o sigurnosnim problemima koji zahtijevaju pažnju sigurnosnog osoblja.

Davanje pristupa AI funkcijama sigurnosnim profesionalcima također će zahtijevati integraciju AI/ML alata u postojeći softver i platforme. To će se morati izvesti na način koji minimizira potrebu za kodiranjem ili tehničkom osposobljenošću za rad, uz osigurani pristup putem više medija, uključujući ručne uređaje.

Sve je više klijenata s razvijenom sviješću o cyber napadima

Pametne zgrade doživljavaju pravi bum kada je u pitanju dostupnost uređaja interneta stvari (IoT) namijenjenih njima, dok je sve jači i nivo konvergencije između IT i OT mreža. Ovi faktori, u kombinaciji s rastućom sofisticiranošću hakera i većim oslanjanjem na usluge u oblaku, dovode do toga da pametne zgrade postaju sve ranjivije na cyber napade. U posljednjih osamnaest mjeseci zabilježen je ogroman rast napada ucjenjivačkim softverom (ransomverom), kao i rast troškova za kompanije širom svijeta nakon pretrpljenih cyber napada. U velikom broju slučajeva sistemi automatizacije zgrade ili sigurnosni sistemi koji podržavaju IoT bili su “meki trbuh” u organizaciji cyber odbrane. Zbog toga je došlo do više medijski propraćenih sigurnosnih incidenata koji naglašavaju opasnost od rizika i ranjivosti.

Kod korisnika stalno jača svijest o cyber rizicima, njihovim finansijskim posljedicama, pa čak i o štetnom utjecaju na sposobnost vlasnika i operatera zgrada da efikasno osiguraju svoje objekte. Lako je prepoznati sve strožije cyber politike kod osviještenih klijenata koji su ih uveli prošle godine kako bi se ublažili rastuće prijetnje. Pri tome su mnoge kompanije usvojile pristup “nultog povjerenja” (zero trust) u svojim mrežnim arhitekturama, kao i kontinuiranu verifikaciju i ulaganja u jačanje sigurnosti sistema. I ovdje će vještačka inteligencija igrati sve veću ulogu, kako u cyber napadima tako i u odbrani od njih.

Novi alati za napade

Memoorijev posljednji izvještaj o vještačkoj inteligenciji i mašinskom učenju u pametnim zgradama pokazao je da su napadači već razvili alate i osnove za pokretanje ofanzivnih cyber napada pomoću vještačke inteligencije. Istraživači su već prepoznali nekoliko incidenata koji ukazuju na to da je AI korišten za brže izvođenje napada ili dublji upad u sisteme. U smislu zaštite od prijetnji, AI se sve više koristi za razvoj analitike za procjenu rizika od cyber napada. Cilj je podizanje organizacijske otpornosti i bolje razumijevanje cyber rizika kroz napredniju analitiku prijetnji, predviđanja i zaštite. Rezultat može biti i brže otkrivanje napada i smanjenje potrebe za angažmanom eksperata za cyber sigurnost.

Kako funkcije cyber sigurnosti prelaze iz sfere poželjnih u obavezne, toga je sve svjesnija i korisnička baza, koja danas odlično razumije ove prijetnje. Zato će dobavljači sigurnosnih rješenja koji žele ostati konkurentni morati ulagati u oblasti kao što su sigurnost u dizajnu, certifikacija za potrebe cyber sigurnosti, potvrda usklađenosti sa standardima cyber zaštite, nezavisno testiranje i validacija proizvoda. Jedino tako će njihovi proizvodi moći opstati na tržištu.

 Ostali trendovi koje treba pratiti u 2023. godini

Tu su i drugi trendovi koje vrijedi aktivno pratiti u 2023. jer će znatno utjecati na tržište sigurnosti. Prvi su tekući problemi u globalnom lancu opskrbe, koji će se vjerovatno nastaviti i u narednoj godini. Oni će utjecati na dostupnost komponenti i povećanje cijena. Drugi trend uključuje kontinuirano brisanje granice između oblaka i fizičke implementacije na licu mjesta. Sve više krajnjih korisnika prihvata hibridne modele za barem jedan segment svog sigurnosnog rješenja.

Na kraju, tu je rastuća potražnja za integracijom sigurnosnih sistema i interoperabilnošću radi detaljnijeg izvještavanja i kontrole zgrada i poslovnih funkcija. To uključujući analitiku zauzetosti prostora, energijsku efikasnost i poboljšanje iskustva boravka u objektu za zaposlene ili stanare. Svi opisani trendovi oslanjaju se na nalaze posljednjih izvještaja kompanije Memoori o cyber sigurnosti za pametne zgrade, internetu stvari u pametnim zgradama i aplikacijama vještačke inteligencije u ovim objektima.

Security 50: Analiza Novaira Insightsa: Nastavlja se rast tržišta videonadzora, ali rastu i cijene

Kakva je situacija na tržištu videonadzora u posljednje vrijeme i šta nas čeka u godinama koje dolaze? Portal asmag.com je razgovarao s Joshom Woodhouseom, vodećim analitičarem i osnivačem kompanije Novaira Insights, i analitičarem Jonom Cropleyjem o nedavnom izvještaju o stanju tržišta videonadzora

Autor: William Pao

U izvještaju “Svjetsko tržište hardvera i softvera za videonadzor” navodi se da je globalno tržište videonadzora poraslo za 16,4 posto u 2021. Ublažavanje ograničenja kretanja i aktivnosti na zadovoljavanju nagomilane potražnje nakon COVID-a navedeni su kao ključni pokretači rasta. U vrijeme nastavka realizacije projekata i građevinskog buma u raznim dijelovima svijeta bilo je za očekivati da će tržište videonadzora nastaviti rasti.

Poskupljenja kao rezultat nestašica

Međutim, u izvještaju se navodi da je prosječna globalna cijena mrežnih kamera porasla za više od sedam posto prošle godine. Time je 2021. postala prva godina u kojoj je globalna prosječna cijena mrežne kamere porasla, a ne pala. Glavni razlog koji se navodi u izvještaju je nedostatak komponenti koje se koriste za proizvodnju opreme za videonadzor. To je prodavače videonadzorne opreme koji nisu bili u stanju da apsorbuju povećanje troškova prisililo da podignu cijene. Posebno je proizvođače pogodio nedostatak poluprovodnika, koji su osnova za procesore signala slike i sisteme na čipu (SoC) kao ključne komponente u IP kamerama.
Zakon o proizvodnji čipova

“Nedostatak poluprovodnika je posebno problematičan. Međutim, javila se i nestašica otpornika i materijala kao što su plastika i metali”, kažu Woodhouse i Cropley. Oni smatraju da bi Zakon o proizvodnji čipova (CHIPS Act), koji je nedavno donesen u SAD-u, mogao donekle poboljšati situaciju u pogledu nestašice čipova, ali ne u skorije vrijeme. “Vjerovatno je da će taj zakon dugoročno dovesti do veće proizvodnje poluprovodnika u SAD-u. Međutim, njegove efekte ćemo vjerovatno početi osjećati tek pred kraj prognozom obuhvaćenog perioda”, kažu Woodhouse i Cropley.

Opći inflatorni pritisci će, smatraju, natjerati prodavače da dodatno povećaju cijene u idućoj godini. “Integratori i krajnji korisnici će kupovati manje kamera nego što bi to činili da cijene nisu porasle. To će značiti da će rast broja isporučenih kamera biti niži u 2022. nego u 2021, a predviđa se da će globalna prosječna cijena mrežnih i analognih kamera ponovo pasti 2024”, smatraju Woodhouse i Cropley. Što se tiče naredne godine, u izvještaju se navodi da će globalno tržište hardvera i softvera za videonadzor rasti za 11,7 posto u 2022. i dostići vrijednost od 28,2 milijarde američkih dolara.

Sve veća upotreba clouda, posebno u SAD-u

U tehnološkom smislu, trend korištenja oblaka u videonadzoru nastavljen je i u 2021. To se posebno odnosi na Sjevernu i Južnu Ameriku, gdje je tržište softvera za upravljanje videom u oblaku premašilo vrijednost od 150 miliona dolara. U izvještaju se ističe da se u SAD-u brže usvaja oblak za potrebe videonadzora nego u drugim zemljama. “Do toga je došlo zbog više faktora. Glavni je to što tamo ima mnogo kompanija sa distribuiranim lokacijama, od kojih svaka ima nešto kamera. Osim toga, one rade u jednoj velikoj zemlji i koriste zajednički jezik i zajednički skup pravila o čuvanju podataka, privatnosti itd.”, zaključuju oni.

Security 50: Analiza OSSA-e: Orkestriranje toka digitalnih podataka

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti

Autor: Gijs van den Heuvel, direktor marketinga u OSSA-i i menadžer za partnersku saradnju u Boschu

 Alijansa za otvorenu sigurnost i zaštitu (OSSA) zajednička je inicijativa fokusirana na kreiranje okvira za standarde i specifikacije u oblasti sigurnosti, zaštite i automatizacije zgrada. U OSSA-i pažljivo prate trendove i promjene u sigurnosnoj industriji u godini pred nama. Kao industrijski savez, imaju jasnu sliku o tome šta rade članovi kada je riječ o inovacijama u važnim oblastima sigurnosti, zaštite i šire. Predstavnici OSSA-e dolaze iz nekih od najutjecajnijih kompanija u ovim oblastima, kao što su Bosch Security and Safety Systems, Hanwha Techwin, Milestone Systems i VIVOTEK, i svi su odlučni da nastave s kreiranjem otvorenog ekosistema na bazi podataka.

Internet stvari se vrti oko povezivanja uređaja kako bi život postao lakši, inteligentniji, intuitivniji i produktivniji. OSSA-ine radne grupe vode projekte koji su pripremljeni da ujedine i unaprijede tržište u cjelini, tako da će biti prostora za rast za sve sudionike.

Razvoj zajedničkih komponenti

Organizacije u okviru OSSA-e već su specificirale hardverske i softverske zahtjeve za sigurno pokretanje analitičkih AI aplikacija trećih strana na postojećim uređajima za računarski vid, počevši od kamera. Zajedničkim radom došlo se do više specifikacija za razvoj zajedničkih komponenti koje se mogu paralelno koristiti. Tu spadaju specifikacije za osnovne sistemske zahtjeve, upute za cyber sigurnost i API-ji za interfejs aplikacija.

Važan budući trend u koji članovi OSSA-e ulažu svoja stručna znanja je kreiranje novih nivoa razmjene podataka i informacija za sve što se radi kada su u pitanju pametne kamere i povezani IoT uređaji. Kako se može doseći novi nivo razmjene izuzetno vrijednih tokova podataka s proizvoda koji prikupljaju informacije u silose konkretnih brendova? Kako se mogu uspostaviti otvorene, ali i sigurne rute za jednostavno dijeljenje i jedinstveno tumačenje podataka koji će pomoći da dobijemo širu sliku kada je u pitanju nadzor? Isto važi i za aktivnosti koje se prate i registruju na rubnim računarskim uređajima.

Preuzimanje konteksta

Milioni uređaja danas kreiraju, akumuliraju i pohranjuju masu uvida u stanje na terenu. Ove informacije, nažalost, prečesto ostaju neiskorištene i statične nakon što ih se prikupi. Ako se sakupe, povežu i tretiraju algoritmima vještačke inteligencije i mašinskog učenja, mogu kreirati širu sliku o onome što se, naprimjer, dešava u videonadzornim sistemima. Preuzimanje konteksta ili trenutno dobijenih informacija s različitih uređaja i uspostavljanje odnosa među njima može pomoći da se formira jedan kohezivni “tok podataka”. Tako se otvara ogroman prostor u pogledu mogućnosti zasnovanih na IoT-u.

Članice Alijanse za otvorenu sigurnost i zaštitu danas rade i na kreiranju više generičkih i, u odnosu na brendove, neutralnih aplikacijskih programskih interfejsa (API). One to rade kako bi omogućile ujednačenu iskoristivost i interpretaciju podataka dobijenih putem kamera ili mrežnih prolaza računarskog vida u skladu s OSSA-inim standardima. Sistem je dizajniran da se može primijeniti i na druge tipove sigurnosnih i protivpožarnih uređaja u okviru interneta stvari. Cilj je osigurati okvirnu vezu između parova aplikacija za slanje i primanje koje prikupljaju, analiziraju i tumače podatke.

Omogućavanje tumačenja sadržaja koji se kreiraju pod različitim brendovima i na različitim tipovima uređaja u ambijentu otvorenog foruma donosi nove nivoe razumijevanja događaja i zaštite u naše sigurnosne scenarije. Sve se odvija paralelno s napretkom na planu jednostavne integracije aplikacija za AI analitiku trećih strana na videonadzornim kamerama i mrežnim prolazima koji podržavaju OSSA-u. Kako se to radi na “agnostički” način (nezavisno od brenda), OSSA olakšava saradnju na mnogim nivoima. Tu ima mjesta za sve koji su zainteresirani za proširenje ovog okvira saradnje s ciljem podizanja naše industrije na nove nivoe otvorenosti, inovativnosti, interoperabilnosti i uspjeha.

Industrijski ekosistem

Zamislite da možete iskoristiti sadržaje s kamere koja snima automobile i koristi svoju aplikaciju za prepoznavanje registarskih tablica. Određeni automobil prolazi ispred vas, a nekoliko minuta kasnije druga kamera snima osobu koja se penje po ogradi u blizini lokacije na kojoj je automobil posljednji put snimljen. Na kraju, treća kamera na suprotnoj strani zgrade snima pojedinca u nedozvoljenoj zoni, a aplikacija otvorene platforme otkriva i pištolj u ruci. Sistem odmah upozorava sigurnosno osoblje na potencijalnu prijetnju. Besprijekornim uvezivanjem svih ključnih informacija duž prirodnog toka podataka iz sigurnosnih uređaja probijamo nove granice. Tako dobijamo ne samo ono što se vidi već i ono što se “osjeća”. Ovo će biti budućnost ako se proizvođači uređaja i druge zainteresovane strane odluče na učešće u industrijskom ekosistemu.

Analiza regionalnog tržišta sigurnosti

Godišnja analiza hrvatskog tržišta sigurnosti, koju je radio Ekonomski institut u Zagrebu, predstavljena je na Adria Security Summitu. Širu sliku su upotpunili i predsjednici ostalih komora iz regije s presjekom stanja u svojim zemljama

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

Konferenciju je otvorila predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara Lidija Stolica, koja je naglasila važnost međusobne saradnje kao jednog od načina da se prevladaju slični tržišni, obrazovni i tehnološki izazovi koji stoje pred sudionicima na regionalnom tržištu. Rezultat toga je nedavno potpisan memorandum o saradnji svih regionalnih komora, ali i zajednički nastupi na ovakvim poslovnim okupljanjima, gdje pokušavaju osvijestiti stručnu i širu javnost o važnosti industrije sigurnosti u društvenim okvirima.

Kontinuirana analiza

Najprecizniju analizu osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite već godinama provodi upravo Hrvatski ceh zaštitara s ciljem kontinuiranog praćenja osnovnih poslovnih procesa te sagledavanja tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi Hrvatske. Analiza je usmjerena na poslovanje firmi koje se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenika, pri čemu se ne uzimaju u obzir drugi segmenti jer su sadržani u prethodne dva, poput prijenosa novca, mehaničke zaštite i sl. Rezultate je ovaj put predstavio Bruno Škriljanić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Metodologija

Analiza je provedena na osnovu podataka Financijske agencije u periodu od 2011. do 2021. i to na trgovačkim društvima i obrtima iz sektora N80.10 i N80.20. U analizu je uključena i kompanija Fina gotovinski servisi, koja je svrstana u NKD sektor K64.99 zbog veličine ukupnih prihoda i broja zaposlenih u pružanju usluga privatne zaštite. Istraživanjem nisu obuhvaćene: fizičke osobe (obrti) koji djeluju unutar djelatnosti N80.10, službe unutrašnje zaštite, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan spomenutih djelatnosti, kao i firme koje nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. Analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite: tehničku i fizičku zaštitu.

Osnovni kriterij prilikom izrade rang-lista preduzeća bio je broj zaposlenih na osnovu sati rada u 2021. godini te je, prema tome, formirana lista najvećih 30 kompanija za svaki od podsektora. Dodatno su prikazani i ukupan prihod i dobit/gubitak, zatim prihod i dobit/gubitak po zaposleniku te prosječne mjesečne neto plate po radniku. Za svaki od ovih pokazatelja po pojedinoj firmi prikazana je u periodu 2019–2021. vrijednost, rang i stopa promjene za dvije uzastopne godine. Mi smo, pak, uzeli prihode kao osnovni kriterij, a tome pridodali podatke o dobiti te broju i prosječnoj plati zaposlenih.

Rezultati istraživanja

Ukupni prihodi sektora privatne zaštite rasli su od 2014. do 2020. godine, kada je zbog posljedica pandemije zabilježen pad od 8,9%, da bi opet u 2021. u usporedbi s 2020. prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 3,9%. No, u odnosu na oporavak cjelokupne hrvatske privrede od 19,2%, jasno je da se ovaj sektor oporavlja znatno sporije. Ovo se očituje i u udjelu prihoda privatne zaštite u ukupnoj privredi, koji je do 2020. bio relativno stabilan na razini od 0,77%, da bi onda pao na 0,67% u 2021. Bitno je naglasiti da rezultati analize prihoda uključuju i dotacije i poticaje države tokom zatvaranja mnogih privrednih djelatnosti uzrokovanog pandemijom.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda

Dobit nakon oporezivanja prati sličan trend kao i ukupni prihodi – kontinuiran rast i vrh u 2019. godini, pad u 2020. te oporavak, ali na nižem nivou nego u 2019. Oporavak dobiti nakon oporezivanja u privatnoj zaštiti iznosi 10,8%, a u cijeloj privredi Hrvatske 35,1%. Prosječan broj zaposlenih po firmi se, pak, vratio na predpandemijski nivo od 63,2, uz napomenu da je i taj oporavak samo vraćanje na broj koji kontinuirano pada od 2014. godine, dok je broj poduzetnika porastao na 288.

Suprotno kontinuiranom smanjenju prosječnog broja radnika, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla sa 3.909 kuna (518 eura) u 2015. na 5.130 kuna (680 eura) u 2021. Važno je primijetiti da su plate tokom krize rasle za 5,4%, a prošle u odnosu na 2020. godinu za 0,8%. No, u odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi od 5.985 kuna, prosječne plate u privatnoj zaštiti i dalje su niže za 855 kuna, odnosno 113 eura.

Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku

Ukupna aktiva firmi iz sektora privatne zaštite je kontinuirao rasla u periodu 2019–2021. i to za 4,6% u 2020. i 6,4% u 2021, čime je zaustavljeno njeno smanjenje iz 2017. Udio aktive sektora privatne zaštite u privredi Hrvatske kontinuirano stagnira na nivou od oko 0,38%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi privrede te zemlje sudjeluje samo s oko 0,38%, a ostvaruje oko 0,67% ukupnih prihoda, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode.

FIZIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Top 30 firmi prema kriteriju ostvarenih prihoda u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.556.377 hiljada kuna (206,3 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.433.182 hiljada kuna (190 mil. eura) ili 92,1% (92,4% u 2020; 87,3% u 2019), što ukazuje na rast udjela trideset najvećih. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 560.019 hiljada kuna (74,2 mil. eura) prihoda u 2021. ili 35,9% cijelog sektora. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. povećali za 6,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2019, kada dostižu vrhunac, te počinju blago opadati u 2020., zasigurno dijelom i zbog posljedica pandemije, da bi onda opet porasli u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

Dobit nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 121.476 hiljada kuna (16,1 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.728 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 90,3%, što je povećanje u odnosu na 2020, kada je taj udio iznosio 87,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2021. u odnosu na 2020. pala za 5,0%. Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti prije oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Bilić-Erić – ostvarile su ukupno 59.857 hiljada kuna (7,9 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,1%) cijelog sektora.

Broj zaposlenih

Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2021. je 12.666 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.732 ili čak 92,6%. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.475 zaposlenika ili trećinu (35,5%) cijelog sektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2021. u odnosu na 2020. za 5,3%, dok je u 2020. u odnosu na 2019. pao za 3,5%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2016, kada dostiže vrhunac (13.146), te počinje polako opadati do 2020, da bi opet blago porastao u 2021. Trideset najvećih bilježe konstantan rast broja zaposlenih u cijelom promatranom periodu, a ostali konstantan pad.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2021. iznosila je 4.041 kunu ili 535 eura, što je povećanje u odnosu na 2020. (3.915 kuna) i 2019. (3.860 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.100 kuna – do 2018, kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su u odnosu na 2020. promjene ovog pokazatelja, i to smanjenje za 3,2% u prvom, odnosno povećanje za 18,4% u drugom slučaju.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u fizičkoj zaštiti je gotovo nepromijenjen u posljednje tri godine: 123.000 kuna (16.310 eura) u 2021, što je u odnosu na 2020. rast za 0,9%. Ukupan prihod po radniku preduzeća u fizičkoj zaštiti bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.067 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA GS i Bilić-Erić – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2021. za 7,5% i 16,5% u odnosu na 2020., dok su u 2020. spram 2019. zabilježile rast od 7,8%, odnosno pad za 16,9%.

TEHNIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Od ukupnog prihoda od 2.100.165.000 hiljada kuna (278,4 mil. eura) u 2021. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 779.277 hiljada kuna (103,3 mil. eura) ili 37,1% ukupnog sektora, što – s obzirom na udio od 34,3% u 2020. i 30,7% u 2019. – ukazuje na blago povećanje njihovog udjela. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u tehničkoj zaštiti – Alarm automatika i Tehnozavod Marušić – ostvarili su 240.015 hiljada kuna (31,8 mil. eura) prihoda u 2021. ili 11,4% cijelog podsektora, pri čemu Tehnozavod već tri godine zaredom bilježi pad prihoda. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2013. te su iznosili u prosjeku oko 1,5 miliona kuna. Nakon toga imamo uzlazni trend sve do 2019. kada ovaj pokazatelj dostiže svoj vrhunac (2,4 miliona kuna), da bi nakon toga počeli padati u 2020. i 2021. Ukupni prihodi su se u 2021. u odnosu na 2020. smanjili za 6,1%, a u 2020. u odnosu na 2019. za 8,0%. Važno je kazati da u tehničkoj zaštiti imamo konstantan rast i trideset prvih i ostalih firmi, dok u fizičkoj to nije slučaj.

Dobit nakon oporezivanja

Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 130.859 hiljada kuna (17,3 mil. eura) u 2021. ostvarilo 71.433 hiljada kuna (9,5 mil. eura) ili 54,5%. To je veliko povećanje u odnosu na 34,1% u 2020. i 36,4% u 2019. Dvije najveće kompanije po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarile su 17.684 hiljada kuna (2,3 mil. eura) dobiti u 2021. ili 13,5% cijelog podsektora. Ukupna je dobit, pak, u 2021. u odnosu na 2020. pala za čak 33,4%, dok se u 2020. u odnosu na 2019. povećala za 23,4%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna od 2010. do 2015. s prosjekom od oko 50.000 kuna. Nakon toga je zabilježila veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada prosječna dobit doseže svoj vrhunac (skoro 200 hiljada kuna), a nakon toga počinje blagi pad u 2021. Ostale firme bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.

 Broj zaposlenih

U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.965 radnika. Nešto manje od trećine (30,5%) ili 903 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi, što je vraćanje na nivo iz 2019. godine. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 250 zaposlenika ili 8,4% cijelog sektora. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine – u prosjeku oko 2.500 radnika – nakon čega raste do 2019, kada dostiže svoj vrhunac (2.881), zatim pada u 2020. (2.568) i opet raste u 2021. (2.965). Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.

 Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosila je 7.670 kuna (1.016 eura), gotovo dvostruko u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna plata bila je relativno konstantna – oko 6.400 kuna (848 eura) do 2016, kada počinje rasti. Dvije najveće kompanije po prosječnoj mjesečnoj neto plati u tehničkoj zaštiti u 2021. su Aling (smanjenje za 2,6% u odnosu na 2020) i Špica sustavi (rast za 0,9% u odnosu na 2020).

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2021. iznosio je 708.000 kuna (93.850 eura), što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 18,7% (871.000 kuna). Dva najveća preduzeća po ukupnom prihodu po zaposlenom su Aling (smanjenje za 10,9% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 2,6% u odnosu na 2020). Ukupan prihod po zaposlenom bio je relativno konstantan – oko 671.000 kuna do 2014 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

REGIJA

Slovenija

Stanje u privatnoj zaštiti u Sloveniji predstavio je predsjednik tamošnje komore Branko Slak. Broj registrovanih kompanija u 2021. godini je 153, no aktivno je samo 98. Razlog se očituje u tome da vlasnici imaju podvojene firme, odnosno uzimaju dvije licence kako bi imali rezervnu opciju. U sektoru je uposleno 6.539 radnika. “Firme su zbog COVID-a morale prilagoditi poslovanje i prisutna je velika fluktuacija radnika. Sada je veliki manjak kadra, gdje nedostaje hiljadu zaštitara. Firme se otimaju za radnike”, kaže Slak. Ukupni prihod firmi u privatnoj zaštiti iznosi 178,2 miliona eura, a dobit 13,1 milion eura. Prosječna neto plata u fizičkoj zaštiti u junu 2022. iznosila je 886 eura, što je povećanje od oko 200 eura u odnosu na 2017. godinu, pri čemu je važno zabilježiti da su plate rasle i za vrijeme pandemije. U tehničkoj zaštiti, kaže Slak, prosječne su plate otprilike 70 posto veće u odnosu na navedene u fizičkoj zaštiti.

Srbija

Tržište Srbije dosta je stabilno i napreduje, smatra Aleksandar Nedić iz Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Šest godina minimalna cijena rada raste i sada iznosi 320 eura, dok se naredne očekuje povećanje na 350 eura. U periodu pandemije zadržan je nivo usluga, a država je pomogla i sa isplatom zarada, tako da sektor nije pretrpio veliki udar. Inače, kaže Nedić, država učestvuje u ukupnom naručivanju sigurnosnih usluga i uređaja sa oko 70 posto. Trenutno u Srbiji posluje oko 1.500 firmi sa 2.357 licenci za sva pravna lica. Dvadesetak posto čine firme iz tehničke zaštite, a ostatak iz fizičke zaštite. Tehnička je zaštita inače doživjela procvat i po rastu prihoda je daleko iznad fizičke, i ove i prošle godine. Ukupno tržište vrijedi više od 500 miliona, s tendencijom rasta jer se ulaže u velike projekte. U Udruženju su radili analizu sektora te su ustvrdili da će zbog promjena na tržištu sve više koristiti model outsourcinga i tu očekuju rast broja zaposlenik na 80.000.

Bosna i Hercegovina

U nedostatku detaljne studije kakvu je proveo HCZ, u Komori zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine su uradili anketu i uporedili je sa studijom iz 2016. godine, koju je radio Centar za sigurnosne studije iz Sarajeva. Rezultate je predstavio predsjednik Komore Muris Prnjavorac. Normativno uređenje je podijeljeno na dva entiteta i Brčko Distrikt, što preduzećima pravi probleme jer se administrativne obaveze mijenjaju ovisno o kojem je dijelu države riječ. Prema procjenama, u sektoru privatne zaštite radi oko pet hiljada ljudi, pri čemu dvije najveće zaštitarske agencije upošljavaju blizu polovine. Trenutno na tržištu, prema podacima iz spomenute studije, posluje oko 80 zaštitarskih agencija i približno isto toliko službi unutrašnje zaštite, koje nisu komercijalne. Već duži period sektor opterećuje nedostatak radne snage i primjetno je da poslovi u zaštitarstvu više nisu atraktivni, prije svega i zbog relativno niskih primanja zaposlenih. Dominira muška radna snaga i prisutan je trend njena starenja, pri čemu znatan udio čine radnici između 35 i 45 godina starosti. Sektor je zabilježio blagi pad prihoda u pandemiji, a trenutno se osjeti blagi oporavak, iako su i dalje prisutni intenzivni ometači poslovanja: nedostatak radne snage, nepovoljan i komplikovan normativni okvir u odnosu na stanje na tržištu, nelojalna konkurencija manifestovana kroz obavljanje poslova zaštite bez odobrenja i dr.

Kosovo

Kosovo ima udruženje još od 2012. godine, ali određeni broj kompanija ne želi se pridružiti i zbog toga izostaje zajedničko nastupanje. Zbog toga je stanje u toj državi predstavio Granit Hasani, generalni direktor najveće kosovske kompanije Besa Security. Osamdeset firmi posluje u sektoru privatne zaštite, a posjeduju oko 6.000 licenci za fizičku zaštitu. Minimalna plata za zaštitare iznosi 300-350 eura, a za tehničare 600-800 eura. Mnogo se ulaže u napredne sigurnosne sisteme. “Sve institucije traže kvalitetnije kamere i prisutan je trend pametnih gradova. Naprimjer, u Prištini se ugrađuju AI kamere od 3.000 eura te ANPR kamere za mjerenje brzine kretanja vozila i detekciju registarskih tablica”, kaže Hasani. Na kraju je iznio i jedan ekskluzivitet da su najveći globalni proizvođači videonadzorne opreme Hikvision i Dahua, na osnovu američkih uputa, prešutno zabranjeni u svim projektima koje finansira vlada. Potvrdu su u Besi dobili na tenderu koji im je bio odbijen zbog učešća s jednim od tih brendova, pa su morali ponovo konkurisati s drugim. “To je”, kaže Hasani, “i dalje prešutna odluka, ne postoji javno saopćenje, ali je stanje na terenu tako.” Kosovo je, dakle, prva država regije koja je uvela takve mjere prema velikim kineskim proizvođačima.

Sjeverna Makedonija

Verica Mileska Stefanovska iz Sjeverne Makedonije nije prezentirala podatke o samom tržištu, već zajednički rad u okviru Komore za privatno objezbjeđenje. Uz organizaciju konferencija, izdavanje tridesetak knjiga, potpisivanje memoranduma o saradnji s mnogim institucijama i izdavanje licenci za fizičku i tehničku zaštitu, Komora je uradila dvije studije: o profesionalizaciji kadrova te saradnji javne i privatne sigurnosti, gdje su – u nedostatku zakona o zaštiti kritične infrastrukture i zakona o djelovanju u krizama – radili na smjernicama koje definiraju kako bi se sektor privatne zaštite trebao ponašati u tim situacijama. Završili su i digitalizaciju cjelokupnog rada Komore i procesa izdavanja licenci. Važan EU projekat na kojem trenutno rade u partnerstvu s komorama za privatnu zaštitu iz Slovenije, Srbije i Rumunije je “Inkluzivni omnibus – digitalna učionica za raznoliku radnu snagu”. S obzirom na trenutno najveći problem nedostatka radne snage, cilj projekta je poboljšanje kapaciteta za regrutaciju i selekciju kadra u privatnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na jednakost i raznolikost zaposlenih. Inkluzivni omnibus će kreirati specijalizirani trening-program za regrutiranje i selekciju kadrova te definirati Strategiju za inkluzivne kompetencije za ljudske resurse u privatnoj zaštiti.

Svi u istom sosu

Komentirajući nalaze, prisutni su ustvrdili kako svi imaju iste probleme, samo je razlika u njihovoj veličini. “Svi smo u situaciji da nemamo radne snage. Iz analize se vidi da svake godine djelatnost pada u ukupnom udjelu privrede, što je suprotno trendovima u razvijenim zemljama. Kad bi se podigle cijene, ne bi radnici tek tako odlazili. Čeka nas jako izazovno vrijeme, od manjka mladih ljudi do plata”, rekao je Robert Pažitka iz HCZ-a. Lidija Stolica je dodala kako su firme došle u situaciju da žele platiti radnike, ali da njih nema. “Prije su na natječajima bile stotine prijava, a sada je uspjeh ako se prijavi dvadeset osoba. Bitno je da korisnik shvati da je naš posao ozbiljan i da se treba platiti”, kaže predsjednica HCZ-a. Na Zavodu za zapošljavanje u Sloveniji više nema nezaposlenih u ovom sektoru, kazao je Slak te dodao da će do polovine naredne godine krenuti recesija. Veliki je izazov i liberalizacija u Evropskoj uniji, koja će ubrzati proces odlaska radnika s ovih prostora. “Moramo zbog toga odustati od prakse jeftine radne snage. Firme moraju pratiti rast troškova života. Treba ići u srednje škole i učiniti sektor privlačnim mladima”, zaključuje Prnjavorac.

 

HEP Grupa se još jednom oslonila na MSR-Electronic

Koristiti energiju jednom, a profitirati dvaput princip je kombinovanog ciklusa proizvodnje toplote i električne energije (CHP). Dok su se električna energija i toplota do sada obično proizvodili odvojeno, kogeneracija kombinuje ove procese. Rezultat je potreba za manjom količinom goriva. Primjena kogeneracije nudi ogroman potencijal za zaštitu klime i očuvanje resursa, jer doprinosi smanjenju emisije CO2 i potražnje za primarnom energijom.

TE-TO Sisak

HEP Termoelektrana-toplana Sisak (HEP Grupa) je hrvatska energetska kompanija u Sisačko-moslavačkoj županiji, južno od Zagreba. Više od jednog stoljeća se bavi proizvodnjom, distribucijom i snabdijevanjem električnom energijom. Posljednjih decenija bavi se i distribucijom i snabdijevanjem toplotne energije i prirodnog gasa.

Cijela termoelektrana se sastoji od različitih proizvodnih jedinica. Visokoefikasni blok C kombinuje proizvodnju toplotne i električne energije. Pokreće se prirodnim gasom, proizvodi električnu energiju od 235 MW i toplotnu snagu od 50 MWt. Prirodni plin, koji je uglavnom sačinjen od metana, idealno je gorivo za kogenerativna postrojenja. U industriji prerade gasa, sistemi upozorenja na plin kompanije MSR-Electronic mogu u velikoj mjeri smanjiti rizik od požara i eksplozije, jer pružaju vrlo rano upozorenje na opasne situacije.

Copyright HEP Group

Fiksni detektori za sigurno mjerenje koncentracije metana

MSR-Electronic razvija i proizvodi pouzdane fiksne plinske detektore. Trajno praćenje i pohrana izmjerenih vrijednosti primarno služi za zaštitu od eksplozije, a time i života ljudi i opreme. Nakon sistema za detekciju ugljik-monoksida uvedenog 2016. godine, HEP Grupa još jednom se oslonila na MSR-Electronic, ovaj put za mjerenje koncentracije metana.

PolyXeta PX2 plinski detektor

MSR-ov detektor plina PolyXeta2 PX2 za Atex zonu koristi se za detekciju curenja metana. Plinski senzor s mikroprocesorom s izlaznim signalom te relejima za alarm i kvarove (svi certificirani u skladu sa SIL2 normom) mjeri koncentraciju zapaljivih plinova i para u zraku koristeći infracrveni senzorski element i katalitički senzorski element (pelistor). Vrijednosti analognog signala (4–20 mA), kao što su izmjerene vrijednosti i aktiviranje alarma, šalju se u distribuirani kontrolni sistem (DCS). Digitalni signal detektora šalje se u ventilacijski ormarić kako bi se aktivirali dodatni ventilatori i isključile zračne komore.

Digitalni prijenos podataka preko RS 485 sabirnice i analogni 4–20 mA čini senzor pogodnim za povezivanje na: PolyGard2 seriju gasnih regulatora, druge kontrolere i ostale uređaje za automatizaciju kompanije MSR-Electronic. Kao opcija, PolyXeta2 senzor također je dostupan sa LCD i relejnim izlazom.

Senzori sa LCD-om imaju integrisanu rutinu kalibracije koja se pokreće izvana pomoću permanentnog magneta bez otvaranja kućišta. U slučaju alarma ili greške, pozadinsko svjetlo se mijenja iz zelene u crveno. Kalibracija senzora bez LCD displeja se vrši preko praktičnog MSR kalibracijskog uređaja STL06-PGX2 ili softvera PCE06-PGX2.

Detektore metana u blizini plinskih turbina i u zoni završne filtracije plina na bloku C, u zoni 2, postavio je MSR Electronicov hrvatski partner Aurel d.o.o.

Dodatne informacije o MSR-ovim proizvodima možete pronaći u online katalogu ili u web-trgovini.

MSR-Electronic’s methane gas detector PX2

MSR-Electronic’s methane gas detector PX2

Adria Security Summit: Nastavak uspješne priče

Najuspješniji Adria Security Summit Powered by Intersec je iza nas. Sa 131 izlagačem i gotovo 2.500 posjetilaca iz 59 zemalja – vodeći regionalni događaj sve više poprima i međunarodni karakter. To je važna činjenica za njegovu budućnost, jer otvara nova pitanja o narednoj razvojnoj stepenici na koju je potrebno zakoračiti

Pišu: Damir Muharemović i Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

 Žamor razgovora na teško prohodnim hodnicima i štandovima ispunjavao je Zagrebački velesajam, dok su kompozicijom poslovnog šuma u dvije izložbene i jednoj konvencijskoj dvorani dirigovale blizu dvije i po hiljade ljudi. Nije to bilo nasumično utjelovljenje sadržaja u takvoj zvučnoj strukturi, već, naprotiv, jedna zujajuća estetika ciljanih susretā, oslobođenih pandemijskih i ekonomskih izazova. Živjela je regionalna sigurnosna košnica tog petog i šestog oktobra. Medonosna za saradnju, prva su partnerstva već tokom Summita dala svoje plodove.

Petina posjetilaca izvan Jadranske regije

Iz pedeset su osam zemalja sigurnosni stručnjaci odlučili posjetiti Adria Security Summit Powered by Intersec. U odnosu na 31 zemlju porijekla posjetilaca na lanjskom događaju u Beogradu, u ovom segmentu zabilježeno je, dakle, 87-postotno povećanje. To je podatak koji će obradovati sve buduće izlagače i posjetioce, jer govori o značajnom izlasku Summita izvan regionalnih okvira i pomjeranju ka međunarodnom karakteru. Ukoliko se takav trend nastavi u još jačem intenzitetu i narednih godina, postat će stabilnija njegova pozicija u kalendaru evropskih sigurnosnih događaja, a možda izvjesnije i širenje ka ostatku kontinenta, o čemu će, svakako, riječ i podršku dati same kompanije sponzori i učesnici.

Naravno, gledajući procent posjetilaca prema državama, i ove je godine najveći broj gostiju iz zemlje domaćina – 48,72%. Podatak je to koji svake godine komuniciramo s kompanijama kao dodatnu vrijednost događaja, jer pomjeranjem iz države u državu uvijek između 45 i 50 posto uvijek dođe iz zemlje domaćina, što je pokazatelj da izlagači imaju priliku susresti značajan broj novih lica. Ni ovaj put, dakle, to nije bio izuzetak. Hrvatski su državljani činili većinu prisutnih, a to je važno svjetskim proizvođačima koji žele prodrijeti na to lokalno tržište. Nakon toga su, gledajući regionalno, prednjačili gosti iz Srbije (11,45%), Bosne i Hercegovine (8,62%), Slovenije (8,49%), Sjeverne Makedonije (2,78%), Crne Gore (1,87%) i Kosova (0,68%). Od ostalih evropskih regija najzastupljenija je bila Istočna (7,57%), Centralna (2,78%), Zapadna (2,05%), Južna (1,55%) i Sjeverna Evropa (0,23%). Iz preostalih dijelova svijeta 1,09% je došlo iz Amerike, 1,05% iz Azije, 0,73% s Bliskog Istoka te 0,32% iz Afrike.

Svaka treća osoba donosilac odluka

Važno je kazati da 38,43% od ukupnog broja posjetilaca obnaša upravne funkcije u kompanijama: vlasnika, izvršnog direktora ili šefa odjela. Dakle, najmanje svaka treća osoba je donosilac odluka u svojim preduzećima, tako da je Summit opet potvrdio ulogu mjesta na kojem možete sresti pravu osobu za dogovaranje saradnje. Svaka peta osoba (20,52%) je regionalni ili lokalni šef ili asistent prodaje, svaka šesta (15,80%) iz srednjeg menadžmenta (projekt-menadžer, menadžeri ključnih kupaca, menadžeri za razvoj poslovanja), dok ostatak čini tehničko osoblje (18,19%), osoblje u administraciji i ostali asistenti (6,59%) te predstavnici vladinih institucija, agencija, medija i akademskih institucija (0,45%).

Značajno otvaranje ka IT industriji

Ove smo godine uveli daleko detaljniju kategorizaciju industrija iz kojih dolaze posjetioci u odnosu na ranije godine, kao i precizniju potkategorizaciju sigurnosne industrije, pa su samim tim i rezultati nešto drugačiji, ali svakako konkretniji. Videonadzor i dalje dominira na Summitu sa 17,50%, no ipak okruglo četiri posto manje u odnosu na prošli, što je moguć pokazatelj pomjeranja ka većem prisustvu posjetilaca iz drugih segmenata sigurnosne i drugih industrija. Na drugom mjestu je vatrodojava i plinodojava 11,07%, zatim protivprovala 10,37% i kontrola pristupa 8,57%. Zanimljivo je primijetiti da cyber sigurnost sa 8,04% i IT/ICT sa 6,95% u zbiru čine 15 posto posjetilaca, što je također značajan pokazatelj o većem interesovanju IT industrije za događaj. Pametni domovi i gradovi i automatizacija čine 6,44%, zaštita perimetra 6,16%, mehanička zaštita 4,50%, vatrogastvo i civilna zaštita 2,45%, obrazovne ustanove i certifikacijska tijela 1,89%, GPS sistemi i baterije 1,88%, fizička zaštita 1,74%, razglas i evakuacijsko ozvučenje 1,51%, specijalizirana vozila i oprema za vozila 1,09%, zaštita na radu 1,02%, dok krajnji korisnici iz različitih vertikala čine 8,80%.

Najveći broj izlagača u historiji Summita

Učešće u izložbenom dijelu uzela je 131 regionalna i međunarodna kompanija. U odnosu na 74 kompanije u prošlogodišnjem, beogradskom izdanju, to je povećanje od čak 77 posto ili 57 štandova više. To se, naravno, vidjelo i na samom terenu, pri čemu su dvije velike izložbene dvorane bile pune izlagača i njihovih predstavnika. Za kvalitet i profesionaliziranost Adria Security Summita zaslužni su upravo svi naši partneri, a naročito oni koji su s nama od samih početaka, stoga im je potrebno uputiti posebnu zahvalnost. Dijamantni sponzori ove su godine bili Alarm automatika i Konica Minolta, platinasti Bosch, Dahua, Monitoreal, Motorola Solutions i Teksel, a zlatni ASSA ABLOY, Hikvision, Kodeks, Micro-link, Securitas, Schneider Electric, Špica i Uniview. Ukupno je 11 proizvođača sa Security 50 liste najvećih svjetskih kompanija izlagalo na Adria Security Summitu u Zagrebu.

Veliki potencijal koji tek dolazi do izražaja

Prošle smo godine – kada smo našu Connect2b platformu prvi put iskoristili za online dogovaranje fizičkih sastanaka – napisali da će “s trenutnim povećanjem broja sudionika Connect2b platforma u skorijoj budućnosti postati izuzetno koristan alat za učesnike u prodajnom lancu da povećaju svoju vidljivost i unaprijede poslovanje na evropskom tržištu sigurnosti”. Takvo što se već počelo pokazivati tačnim, jer se s lanjske 3.782 osobe iz 103 zemlje došlo do 5.509 registrovanih osoba na platformi, što je povećanje od čak 45,66 posto ili 1.727 ljudi više. Dakle, potencijal za povezivanje velikog broja učesnika u prodajnom lancu je ogroman i on će još više rasti kako se platforma bude popularizirala, a učesnici Summita koristili sve njene prednosti. Connect2b ima i vlastiti Marketplace, na kojem kompanije mogu predstaviti svoje proizvode, usluge, držati seminare i konferencije, tražiti investitore i zaposlenike, sklapati partnerstva i otvarati tendere, i sve to tokom cijele godine. Ukoliko ste zainteresovani, prijavite se na platformu i već sada učestvujte u promovisanju ili traženju usluga, proizvoda, saradnje na projektima ili investicija. Mi smo tu da vam damo podršku.

Startupedia

Najvažnija novina Adria Security Summita 2022 u Zagrebu bila je prvi put pokrenuta startup pozornica, u čijem je dvosatnom programu učestvovalo deset mladih firmi. Budući da je povećan rizik najveća prepreka zdravom razvoju novih poslovnih ideja, nove se firme moraju dokazati na tržištu i prikupiti kapital prije nego što počnu ostvarivati profit, tako da je Adria Security Summit odlično mjesto gdje mogu doći do pravih kontakata i dalje razvijati svoj biznis. Žiri je birao najperspektivniju poslovnu ideju, pa su prve tri nagrade odnijeli Robotiq za virtuelne asistente koji zamjenjuju obavljanje repetitivnih poslova, Zuluhood za mobilnu sigurnosnu platformu za unajmljivanje zaštitarskih usluga ili organiziranje članova u svojevrsne sigurnosne mreže te Glog za alate koji detektuju i rješavaju sigurnosne propuste u softverima. Svi su dobili prigodne nagrade, a pobjednik Robotiq finansijsku injekciju od dvije hiljade eura.

Podcast kao zvijezda konferencijskog programa

U konferencijskom dijelu prvi put je uveden podcast. Kao forma opuštenog razgovora o privatnim i poslovnim temama, podcast je posljednjih godina dobio na popularnosti širom svijeta. Stoga smo i mi odlučili ponuditi nešto slično za industriju sigurnosti, te smo ugostili Lea Levita, predsjednika Upravnog odbora ONVIF-a, jedne od najvećih standardizacijskih kuća u sigurnosti, i direktora integracija u Axisu, te Aleksandra Konotopskog, izvršnog direktora najveće ukrajinske kompanije Ajax Systems, koji je govorio o situaciji i poslovanju u toj ratom zahvaćenoj zemlji. Oba su govornika privukla veliku pažnju slušalaca zbog svojeg višedecenijskog iskustva u ovoj industriji i tema o kojima su imali mnogo toga zanimljivoga za reći.

U popratnim dvoranama imali smo predstavljanje analize hrvatskog tržišta sigurnosti, koju je, po nalogu Hrvatskog ceha zaštitara, radio Ekonomski institut u Zagrebu. Bila je to prilika da predsjednici komora iz ostalih zemalja regije te direktor najveće kosovske kompanije predstave i vlastita lokalna tržišta u tehničkoj i fizičkoj zaštiti, tako da su prisutni mogli steći uvid u širu sliku kretanja na regionalnom tržištu sigurnosti. O negativnim i pozitivnim kretanjima ćemo pisati više u decembarskom izdanju magazina a&s Adria.

Rad s mlađim naraštajima

Važna novina tiče se i prve organizirane posjete jedne stručne škole Adria Security Summitu. S namjerom da počnemo privlačiti mlađu populaciju budućih tehničara i inžinjera zarad njihovog lakšeg zaposlenja i upoznavanja s ovom industrijom, ove smo godine sklopili saradnju sa Strukovnom školom Đurđevac, čiji su učenici sa svojim nastavnikom u velikom broju posjetili događaj. Izlagači su bili vidno zainteresovani za ovu posjetu, jer su u stalnoj potrazi za stručnom radnom snagom, tako da je ovo bila izvrsna prilika za međusobno upoznavanje i razmjenu kontakata. Trostrano zadovoljstvo na kojem ćemo sigurno više raditi u godinama pred nama.

 Strukovni i medijski partneri

Regionalne komore i strukovna udruženja tradicionalno su podržale Adria Security Summit. Ovogodišnji domaćin bio je Hrvatski ceh zaštitara, a ostali partneri su: Messe Frankfurt, Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, Komora za privatnu zaštitu Republike Sjeverne Makedonije, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine, Privredna komora Srbije, Rumunska asocijacija za sigurnosnu tehnologiju ARTS, bugarska Nacionalna asocijacija industrijskih sigurnosnih kompanija (NAFTSO), Konfederacija evropskih sigurnosnih službi (CoESS), mađarski SecuriForum te Centar za analizu rizika i upravljanje krizama. Ove godine Summitu su podršku pružili i ONVIF, Alijansa za otvorenu sigurnost i zaštitu (OSSA), Visoka škola za sigurnost te QuBit konferencija.

Važnu podršku dali su nam i prijatelji iz medija: asmag.com, magazin Zaštita, Secsolution, Bizbook, ekapija, European Elite Business Hub, In Security, My Dear Drone, PC Press, Revista Alarma, dok su hrvatski Palsit te slovenski Računalniške novice i Monitor prvi put bili medijski promotori događaja.

Deset smrtnih grijeha u instalaciji videonadzora

Iako tekst nije pobrojao sve greške koje nastaju pri instalaciji sistema, ove jednostavne preporuke – odabir kvalitetne i profesionalne videonadzorne opreme te smanjenje broja čestih a očitih grešaka – možete sebi i svojim klijentima učiniti život dosta lakšim

Piše: Odjel marketinga, Partizan Security; E-mail: marketing@partizan.global

 Svi smo mi ljudi i svi griješimo. Međutim, postoje česti slučajevi kojih biste trebali biti svjesni i izbjegavati ih. Stručnjaci kompanije Partizan su ih pobrojali, sistematizirali i popisali kako bismo preduprijedili takve prakse.

 DHCP ostaje uključen nakon priključenja na snimač

Većina nadzornih kamera ima uključen DHCP protokol. Šta to znači? Statička IP adresa ne radi, ali je dinamička aktivna. Odnosno, kamera će nakon dodavanja u vašu lokalnu mrežu pronaći vlastitu IP adresu. Iako je plus to što je ne morate svaki put ručno unositi, minus je što se ove adrese mogu promijeniti svaki put kada se ruter ponovo pokrene. Rezultat je da će nakon ponovnog pokretanja CCTV kamera dobiti potpuno drugačiju IP adresu, klijent će umjesto slike dobiti crni ekran, a vi ćete dobiti hitne pozive: “Hej, gdje mi je nestala slika s nadzorne kamere?” Da li vam to zaista treba?

 Zastarjeli firmver i lozinka

Postoje i jednostavni, trivijalni, ali iznenađujuće rasprostranjeni razlozi za neispravan rad uređaja. Stvar je u tome da čak i ako ste svoj uređaj kupili jučer, to ne znači da se u međuvremenu, dok je bio u skladištu, nije pojavila nova verzija sistemskog softvera. Uvijek provjerite da li je ažuriran i instalirajte najnoviju verziju. U idealnom slučaju, trebali biste provjeriti firmver jednom svakih nekoliko mjeseci. Što se lozinke tiče, često su korisnici, pa čak i instalateri previše lijeni da mijenjaju šifre i ponekad ostave zadatu: admin, 1111 itd. Odlična prilika za hakere!

 Onemogućena vremenska sinhronizacija i netačno vrijeme reprodukcije snimka

Greška koja nije očigledna, ali može uzrokovati probleme. Ako imamo nesinhronizirano vrijeme, bit će vrlo teško pronaći alarmni događaj u arhivi, čak i ako znamo kada se dogodio. Usput, postoji jednostavan način za sinhronizaciju snimača (a samim tim i nadzorne kamere) s realnim vremenom. Samo dodajte snimač u Partizan Cloud i naš servis će sve uraditi sam.

Postavke, povezivanje i snimanje

Nekome to može izgledati očigledno, ali postoji jedna jednostavna stvar. Ako želite da snimanje pokrenu samo alarmi, detektovani pokreti ili u određenim vremenskim intervalima – najlakše vam je da to podesite sami. Kada je riječ o konekciji, postoje CCTV kamere koje se mogu povezati pomoću “izvornog protokola”, ali tu su i sve ostale. S izvornim protokolom sve je jasno: proizvođačeva cloud nadzorna kamera se lako može povezati na proizvođačev cloud snimač, SH kamera sa SH snimačem. Ali ako se, naprimjer, povezuju cloud kamere sa SH snimačem (ili obrnuto) ili se općenito koriste videonadzorne kamere drugih proizvođača, treba koristiti Onvif protokol.

 Neispravna instalacija kamere

Tema je, naravno, veoma široka. Štaviše, o njoj postoji mnogo različitih mišljenja. U ovom trenutku ćemo pokušati izvesti zajednički imenilac, koji je razumljiv čak i novom instalateru. Dobra, profesionalna instalacija videoopreme podrazumijeva da se koristi odgovarajući brendirani pribor, uključujući razvodne kutije za kablove, te da se kablovi ne vide pored kamere i ne vire u svim smjerovima. Treba ih unijeti u zgradu, ili barem sakriti PVC lajsnama ili crijevima. Naravno, budžet vam može biti srezan, ali to ne znači da morate praviti kompromis u pogledu kvaliteta.

 Pogrešan ugao gledanja ili pozicija na koju se postavlja kamera

Ovo je također prilično otvoreno polje za diskusiju, pa da istaknemo neke najvažnije tačke.

  • U blizini kamere nalazi se veliki predmet: drvo, zid, bandera za uličnu rasvjetu itd. To može dovesti do refleksije IC osvjetljenja, a ujedno i do “sljepila” CCTV kamera.
  • Videonadzorna kamera je usmjerena na izvor svjetla ili na mjesto gdje sunce izlazi ili zalazi. Ovo također rezultira sljepoćom CCTV kamere ili osvjetljenjem slike.
  • IR diode u kupolastoj kameri su ispod njenog tijela. U ovom slučaju, pozadinsko svjetlo se reflektira od kućišta u objektiv. Rezultat je da kamera prestaje vidjeti noću.
  • Prljavo staklo leće ili kupolasta sfera CCTV kamere. Vrlo jednostavan, ali iznenađujuće čest uzrok lošeg kvaliteta slike.
  • Nadzorna kamera je postavljena na metalnu ili provodnu površinu bez uzemljenja. Ovo je opasno, jer uzrokuje kratke spojeve, pa čak i zapaljenje kamere.
  • CCTV kamera je postavljena nisko. Šlag na tortu za kriminalce i vandale!
  • Kupolasta CCTV kamera je instalirana bez odgovarajuće zaštite odozgo. Ako model nema visok stepen otpornosti na prašinu i vlagu (najmanje IP66), u njegovu unutrašnjost može ući kiša ili snijeg.
  • Videonadzorna kamera je instalirana u neposrednoj blizini visokonaponskih vodova. To uzrokuje ne samo visok rizik od strujnog udara već izaziva smetnje u prijenosu slike.

 Loš internet

Vjerovatno svi znaju za ovaj problem, ali nisu svi svjesni njegovih mogućih posljedica. Pod izrazom “loš internet” prvenstveno mislimo na dvije stvari: nisku brzinu konekcije i promjene u prijenosu podataka. U prvom slučaju sve je jasno, dok u drugom treba znati da čak pri velikim brzinama čitave sekunde videa mogu nestati. Zato se pobrinite da brzina vašeg interneta bude adekvatna i na ulazu i na izlazu te da je konekcija stabilna, bez gubitka paketa podataka.

Neispravna kablovska veza

Nije dobro ako je kabl instalirane CCTV kamere udaljen manje od 30 cm od kabla za napajanje. Jako je loša ideja da žice sistema za videonadzor i kućnu električnu mrežu stavljate u jednu kutiju. Ovo se posebno odnosi na analogne kamere. Stoga je uvijek bolje odvojiti kablove CCTV kamere, tako da neće biti prepreka ili nepotrebnih skokova na slici. Druga stvar je udaljenost između kamere i snimača. Za koaksijalni kabl problemi s prijenosom slike mogu početi već na 500 metara. A poznato je da je optimalna udaljenost “stotinu metara”. Uvijek je bolje raditi s ispravnim dužinama kabla nego se suočiti sa činjenicom da videosignal ne stiže normalno ili da CCTV kamera nema dovoljno snage. Ako govorimo o IP nadzornim kamerama s PoE sistemom, onda bi udaljenost do snimača trebala biti 50–80 metara.

 Kada je riječ o analognom sistemu, vrijedi zapamtiti da se problemi mogu pojaviti i pri povezivanju nekoliko kamera na jednu napojnu jedinicu. Zamislite da imamo dvije CCTV kamere. Jedna je udaljena deset metara od napojne jedinice, a druga pedeset. I onda nakon šest mjeseci neočekivano naiđete na, naprimjer, kvar IR osvjetljenja udaljenije kamere. Ovdje nije u pitanju kvalitet opreme. Problem je u pogrešnom “svičingu”. Stoga savjetujemo korištenje zasebnog napajanja za svaku kameru. Zašto? Nadzorna kamera mora primiti svojih “propisanih” 12 volti i ispravnu amperažu. I velika udaljenost može uzrokovati pad napajanja. Naravno, uvijek i svugdje trebate koristiti prave kablove. Pokušavajući uštedjeti, neki instalateri izostavljaju aluminijske ili čelične žice. Ali ono što može biti uredu za jeftin internet na ulazu, neće raditi za sistem videonadzora. Takvi kablovi jednostavno neće prenositi normalan tok videopodataka. Naš minimum je bakarni upredeni par kategorije 5e. Ne trebamo naglašavati koliko je važno ispravno uvijanje upletenih parica. Ovo je aksiom!

Nekvalitetna ili neodgovarajuća oprema

Koristite kvalitetne rutere. S njima će sve biti uredu. Isto se može reći i za PoE opremu i, naravno, switcheve. A kada je riječ o hard diskovima, oni su općenito ključ uspjeha za videonadzorni sistem. Partizan je ovlašteni evropski distributer Toshibe i za naše snimače koristimo njihove diskove. Smatramo da su im proizvodi idealni s obzirom na: mogućnost dugotrajnog stabilnog rada u cjelodnevnom načinu rada, podršku za istovremeno snimanje sa 32 kamere, sposobnost da izdrže više ciklusa upisivanja/prepisivanja podataka, brzinu rotacije osovine hard diska optimalnu za mrežni snimač, otpornost na vibracije, visoke temperature i padove napona, ispravan interfejs (SATA 3) te visoku brzinu prijenosa podataka.

Pogrešan proračun snage i kvaliteta komponenti

Ne biste trebali štedjeti novac tako što ćete kupovati komponente videonadzornog sistema manje poznatih proizvođača. Recimo, nije toliko velika razlika u cijeni između visokokvalitetne i nekvalitetne napojne jedinice. Riječ je o desecima dolara, a ne, recimo, stotinama ili hiljadama. Ali, uvijek treba imati na umu da nekvalitetni proizvod može oštetiti opremu ili uzrokovati pogoršanje kvaliteta slike (trake i valovi na slici itd.). Preporučujemo i korištenje izvora napajanja s dodatnim, rezervnim napajanjem s najmanje 30% energije za koju se očekuje da će sistem videonadzora potrošiti. Definitivno neće biti viška, a zaštitit će vas i klijenta od neugodnih iznenađenja.

Simulacije cyber napada: između igre i vojne vježbe

“Spreman, spašen” parola je modernog pristupa zaštiti poslovnih resursa u koju se savršeno uklapa i sve popularnija praksa simulacija proboja virtuelnog perimetra, sve sa pripadajućim timovima, naučenim lekcijama i gubitničkim mentalitetom

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Stolne ratne igre već decenijama plešu na granici između zabave i autentične simulacije planiranja u operativnim štabovima. Kada figure zamijene tenkovi, a simbole avioni i jedinice na terenu, hobi postaje “vojna vježba” i prestaje biti zabava. No, važi li isto za vježbe u oblasti cyber sigurnosti? Insajderi tvrde da će ova praksa postati poslovna svakodnevnica u svjetlu individualizacije cyber prijetnji.

 Provjera sigurnosne gotovosti

Cyber zaštita svake kompanije je priča za sebe. Što joj se detaljnije pristupi kao takvoj, manje je prostora za propuste. Ipak, gotova rješenja i općeprihvaćene prakse i danas dominiraju svijetom cyber sigurnosnog planiranja. To dovodi do proboja odbrambenih sistema zbog manje fleksibilnosti i neprimjenjivosti svake najbolje prakse na svaki pojedinačni slučaj. Odgovor dolazi u vidu spoja simulacije napada na sigurnosne resurse svake organizacije u formi igre, odnosno vježbe koja se redovno provodi u svrhu detekcije slabih tačaka i zadržavanja borbene gotovosti. Iako nije u pitanju nov koncept, tek se u posljednje vrijeme više govori o njegovoj široj primjeni. Razlog je prost: loš odgovor na napad često je opasniji od samog napada.

 Kako izgleda simulacija cyber napada?

Operativne vježbe u oblasti cyber sigurnosti igre se uveliko razlikuju od tradicionalnog penetracijskog testiranja, odnosno ispitivanja proboja u IT sisteme. Kod testiranja kompanije često angažiraju hakere kako bi identificirale tehničke propuste, kao što su nesigurni mrežni portovi ili eksterni programi koji, naprimjer, dijele previše informacija preko pretraživača. S druge strane, cyber ratne igre organiziraju se oko koncepta scenarija za izvođenje napada i odbrane za koje se zadužuju tzv. crveni i plavi tim. Scenarij je, pri tome, organiziran da simulira iskustvo pravog napada. Radi veće autentičnosti, učesnici često dobijaju nepotpune informacije, a i njihovi ciljevi ne moraju biti potpuno usklađeni.

Simulacije cyber napada pokrivaju više sigurnosnih funkcija i aktera, ne samo iz sfere informatičke sigurnosti, nego i osoblja koje se bavi tehničkom infrastrukturom, aplikacijama, korisničkom podrškom, marketingom, pa čak i pravnim poslovima i odnosima s javnošću. Sami scenariji traju i po nekoliko dana, uz prethodnu detaljnu analizu dostupnih resursa, alata i potencijalnih slabih tačaka kako bi simulacija zadržala relevantnost i realističnost. Mnoge kompanije ne mogu priuštiti cjelodnevne simulacije cyber napada, zbog čega se ove vježbe često organiziraju i u “stolnom” formatu nalik na strateške igre.

 Bezbolni odgovori na bolna pitanja

Pitanja na koje ove “vojne vježbe” mogu ponuditi odgovore su brojna, a većina se odnosi na prepoznavanje sposobnosti kompanije da odgovori na cyber prijetnje u svakom trenutku. Za početak, tu je pitanje kapaciteta sigurnosnog odjela da prepozna i reagira na ugrožavanje sigurnosti. Prema istraživanju kompanije McKinsey, jedna organizacija je tokom simulacije otkrila da su procesi koje je njen sigurnosni tim pokretao u kriznim situacijama u potpunosti zavisili od e-maila i slanja trenutnih poruka. To je pokazalo da organizacija ima ograničenu sposobnost da odgovori na napade koji bi doveli do rušenja navedenih sistema. S druge strane, vježba ovog profila može ukazati na slabosti u sistemu donošenja odluka u vrijeme dok se napad još odvija.

Druga je korporacija otkrila da ne posjeduje funkcionalne smjernice za odlučivanje o vremenu gašenja svojih tehnoloških resursa u momentu napada. Utvrđeno je da su menadžeri, do tada, u slučaju napada naređivali tehnološkom timu da bez potrebe prekine eksterne mrežne veze, zbog čega su klijenti gubili pristup korisničkim računima.

 Nemilosrdnost je poželjna

Fingirani cyber napadi ne tiču se samo napada i odbrane – oni su prava simulacija krizne situacije na nivou organizacije čiji hijerarhijski obuhvat ide sve do nivoa direktora i izvršnih rukovodilaca. Trajanje vježbe zavisi od željene temeljitosti, u rasponu od mjesec dana do šest sedmica. Po okončanju, radi se izvještaj čiji su rezultati obavezujući za sigurnosne timove. Kako bi se došlo do željenih rezultata, “igra” mora biti dovoljno realistična u pogledu taktike, tehnika i postupaka koje napadači mogu koristiti. Važno je znati i da simulacije ne moraju imati jedinstven cilj u odnosu na generalnu namjenu ovih procedura. Neke kompanije mogu poželjeti provesti simulaciju da testiraju svoje nove sigurnosne sisteme. Druge mogu raditi isto s ciljem provjere i zamjene postojeće sigurnosne platforme. Kako god, od oba tima, napadačkog i odbrambenog, očekuje se da budu kreativni i dovoljno uživljeni u igru kako bi ova vježba imala i dovoljno autentičnu i korisnu komponentu nemilosrdnosti kao i sam napad.

 Nepredvidivost se ne isplati?

Višednevne simulacije cyber napada nisu univerzalni lijek za savremene boljke u oblasti sigurnosti. Za početak, njihova realizacija može biti skupa. Pored novca, za nju je potrebno i vrijeme i ekspertiza za osmišljavanje situacije, određivanje krajnjeg cilja i izvođenje. Zapravo, uvijek postoji rizik da test neće biti vrijedan uloženog jer, ako je pravi, vi nikada ne možete znati njegov ishod. Ako i vaš odbrambeni tim odbije napad, samo ćete saznati da ste dovoljno dobri, barem do sljedeće prijetnje. Neki zagovaraju i uvođenje tzv. ljubičastih, eksternih timova u odnosu na ponešto ograničavajući format napadača i branitelja. U ovom slučaju napadač bi došao izvana, dok bi vaši timovi bili spojeni u ljubičastu ekipu koja brani boje lokalnog cyber sigurnosnog sistema. U cijelu priču se miješaju ekonomija i psihologija – praksa je pokazala da bi specijalizirane kompanije za simulaciju/vježbe iz oblasti cyber napada ovaj vid testiranja mogle učiniti pristupačnijim i za manje organizacije.

A šta je s psihologijom? Riječ je, zapravo, o tipičnom ljudskom ponašanju poznatom svakom ko je iole studirao tzv. teoriju igara. Kod timova koji su češće gubili u ovakvim simulacijama (pre)lako se javljalo pretjerano takmičarsko i rivalsko ponašanje koje, kažu eksperti, ima veliki potencijal da optereti buduću saradnju na zajedničkom cilju. To je, za sada, jedna veoma ljudska komponenta sigurnosnih simulacija koju nijedan tehnološki sistem neće moći zamijeniti u dogledno vrijeme.