Home a&s Adria Talks Kategorija Istraživanja (Page 2)

Istraživanja

Gallagher Security: Ključne lekcije za izgradnju otpornih sigurnosnih sistema

Kako ulazimo u posljednji kvartal 2025. godine, iz kompanije Gallagher Security ističu da se sigurnosna industrija nalazi na prekretnici. Iako inovacije napreduju velikom brzinom, uspjeh sve manje zavisi od novih funkcionalnosti, a sve više od načina na koji organizacije usvajaju, usklađuju i primjenjuju tehnologiju u realnim okruženjima. Na osnovu vlastitog globalnog istraživanja i iskustva, kompanija izdvaja nekoliko jasnih lekcija za lidere koji žele unaprijediti svoje sigurnosne strategije.

Prvo, sigurnost više nije samo zaštita – ona je strateški pokretač poslovanja. Organizacije sve više koriste sigurnosne sisteme za unapređenje operativnih performansi, automatizaciju, održivost i donošenje odluka zasnovanih na podacima.

Drugo, modernizacija je neophodna, ali nosi i izazove. Mobilne akreditacije i prelazak na cloud napreduju, no usvajanje često kasni zbog neusaglašenih politika, ograničenja infrastrukture i nedostatka znanja. Gallagher Security savjetuje da je za napredak potrebna jasna komunikacija, praktični koraci i pouzdana partnerstva.

Treće, ljudi ostaju u središtu svake tehnološke odluke. Obuka, jednostavnost upotrebe i pristup stručnjacima često su važniji od samih tehničkih karakteristika. Istovremeno, manjak kadrova usporava implementaciju, što povećava potrebu za rješenjima koja su intuitivna, skalabilna i jednostavna za podršku.

Četvrto, usklađivanje sigurnosnih i IT strategija više nije opcija nego nužnost. Hibridna rješenja jasno pokazuju koliko su zajedničko upravljanje i međusektorska saradnja ključni za efikasno rješavanje cyber i regulatornih rizika.

Na kraju, inovacija ima vrijednost samo ako odgovara stvarnim potrebama. Uspješna rješenja prilagođavaju se postojećoj infrastrukturi, regulativama i organizacijskoj kulturi, a ne obrnuto. Za organizacije koje planiraju unaprijed, Gallagher Security poručuje: tretirajte sigurnost kao pokretača poslovne vrijednosti, ulažite u ljude i partnerstva te uskladite tehnološke odluke s dugoročnim ciljevima. U brzo mijenjajućem okruženju, ovi principi ostaju temelj izgradnje otpornih i za budućnost spremnih sigurnosnih sistema.

Između digitalnog mesije i utržene magle

Vještačka inteligencija u sigurnosti reklamira se kao besprijekorni štit koji nadljudskom preciznošću otkriva prijetnje i predviđa rizike. Ali stvarnost je mnogo složenija i uključuje lažno pozitivne rezultate, netransparentne i nelogične zaključke i preuveličana obećanja. U ovom tekstu stišavamo marketinšku buku da čujemo odgovor na ključno pitanje: da li AI zaista mijenja paradigmu sigurnosti ili je tek posljednja tehnološka iluzija u kojoj ljudski faktor i dalje igra najvažniju ulogu?

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

“Vještačka inteligencija je sve ono što još nije zaživjelo.” Ova duhovita opaska profesorā s Princetona, Arvinda Narayanana i Sayasha Kapoora, nalazi se u knjizi “AI opsjena: Šta vještačka inteligencija može, šta ne može i kako prepoznati razliku”. Ona savršeno oslikava način na koji se definicija AI-ja stalno mijenja tako da ovaj pojam danas znači gotovo sve baš svakome.

Međutim, kada neka tehnologija na tragu AI-ja zaživi, bilo da je riječ o provjeri pravopisa u Wordu, prepoznavanju govora ili autopilotu u avionima, naljepnica misterije se skida i njenu magiju počnemo uzimati zdravo za gotovo. Je li na tom putu i AI u svijetu sigurnosti?

AI smanjuje plast sijena, iglu pronalaze ljudi

Dok AI sigurnosna rješenja plave tržište obećanjima o gotovo natprirodnoj budnosti ovih sistema, otrežnjujuću dozu stvarnosti ponudio je nedavni tragični incident u srednjoj školi Antioch u američkom gradu Nashvilleu. Uprkos gotovo milion dolara uloženih u AI sistem za detekciju oružja nazvan Omnilert, u januaru je 17-godišnji učenik Solomon Henderson uspio unijeti skriveni pištolj u školu. Nakon toga, smrtno je ranio jednog učenika, povrijedio drugog, a onda i sebi oduzeo život.

Ovaj AI sistem inicijalno je dizajniran da prepoznaje vidljivo vatreno oružje pomoću nadzornih kamera, no nije uspio detektovati Hendersonovo oružje. Prema riječima zvaničnika školskog okruga, sistem nije reagovao jer pištolj u trenutku napada nije bio “vidljiv kamerama”. Izvršni direktor Omnilerta na kraju je priznao da sistem zahtijeva jasan vizuelni kontakt s oružjem kako bi ispravno funkcionisao.

Maher Yamout, glavni istraživač u Globalnom timu za istraživanje i analizu kompanije Kaspersky, upozorava da ovakva prenapuhana obećanja stvaraju nerealna očekivanja u odnosu na stvarne mogućnosti AI-ja. “AI se često predstavlja kao svemogući i autonomni sistem koji može donositi odluke umjesto nas. To, naravno, nije realno”, kaže on.

Slično mišljenje dijeli i Mohammed Soliman iz kompanije McLarty Associates, koji je viši saradnik u Middle East institutu. On smatra da marketing često pretjeruje u predstavljanju mogućnosti AI-ja u svijetu sigurnosti, navodeći da vještačka inteligencija ne radi “na način kako to ušminkane reklame tvrde”. “One govore o autonomnoj sigurnosti i potpunoj eliminaciji prijetnji, ali to je pretjerano”, dodaje Soliman.

Incident u Nashvilleu jasno ukazuje na ograničenja pristupa koji podrazumijeva oslanjanje isključivo na AI za zahtjevnije sigurnosne zadatke. Nemogućnost tehnologije da detektuje skriveno oružje u kritičnoj situaciji postavlja ozbiljna pitanja o njenoj efikasnosti na terenu, gdje prijetnje nisu uvijek očigledne.

Sajjad Arshad, direktor razvoja poslovanja u kompaniji AxxonSoft Middle East, opisuje sadašnje stanje bez uvijanja: “AI ne mora piti kafu da zadrži koncentraciju, ali i ne razumije namjere”.

Dok AI briljira u, naprimjer, skeniranju slika, prepoznavanju obrazaca i neumornom pregledanju ogromnih količina videosadržaja, on može podbaciti u ključnoj stvari – razumijevanju zašto se nešto dešava. “Sigurnost nije samo prepoznavanje anomalija. Tu je i pitanje prosudbe”, naglašava Arshad. Vještačka inteligencija može označiti osobu koja stoji na parkingu, ali ne zna da li se ta osoba izgubila ili planira da negdje provali. Taj nivo interpretacije, odnosno povezivanja ponašanja s motivom i dalje je sfera ljudskog razmišljanja. “Odluke i konteksti su još u domenu ljudi”, navodi Arshad i dodaje da je to slučaj čak i kada je AI sposoban da obavlja veliki dio posla u pozadini.

Njegov kolega Soliman umjesto objašnjenja nudi živopisnu metaforu: “AI je sjajan u smanjenju veličine plasta sijena jer može prepoznati 100 sumnjivih događaja među milion njih. Ali ljudi su ti koji na kraju moraju pronaći iglu jer su lažno pozitivni rezultati stvaran izazov”, kaže on.

Vječni ciklus zanosa i razočarenja

Tragedija u srednjoj školi Antioch podsjeća na opasnost pretjeranog oslanjanja na obećanja o potencijalu vještačke inteligencije. Ipak, ovakva razočarenja nisu novost jer je sama historija AI-ja, smatraju eksperti, kontinuirana smjena velikih očekivanja i bolnih otrežnjenja.

Tu je korisna tzv. Gartnerova krivulja tehnološkog zanosa, koja pokazuje kako nove tehnologije obično počinju život praćene ogromnim entuzijazmom, nakon kojeg prolaze kroz fazu razočarenja korisnika, da bi na kraju i postale stvarno korisne nakon sazrijevanja. Iako mnoge tehnologije koje donose temeljne promjene, poput kriptovaluta, prate ovu krivulju, razvoj vještačke inteligencije više je nalik ciklusu smjene euforičnih proljeća entuzijazma i obeshrabrujućih zima.

Ipak, postoji ključna razlika između izvikane tehnologije poput, npr., kriptovaluta i vještačke inteligencije. Već je u svijetu sigurnosti AI demonstrirao stvarne tehnološke prednosti uprkos prenapuhanim obećanjima, dok kriptovalute i dalje uglavnom ostaju rješenje u potrazi za problemom.

Arshad iz kompanije AxxonSoft Middle East ne okoliša kada je riječ o zabludama u vezi s AI-jem. “Vjerujte, dobijamo stvarno bizarne zahtjeve od klijenata, i to takve zbog kojih stanemo i zapitamo se: ko im je uopće ispričao sve te bajke?”, ističe Arshad.

On jasno ukazuje na tačku u kojoj dolazi do nesporazuma: AI nije kristalna kugla niti može čitati misli. On ne može iz nakupine piksela naslutiti nečije namjere. Osoba koja mirno stoji može biti i sumnjivo lice i putnik koji samo čeka prijevoz. Bez konteksta, AI ne može uvijek donijeti ispravnu procjenu. Druga česta zabluda, navodi Arshad, jeste uvjerenje da AI “radi odmah nakon instalacije”. Videoanalitika zasnovana na AI-ju ne funkcioniše automatski i potrebno joj je precizno podešavanje prema uglovima kamere, osvjetljenju i okolini. “Nije riječ samo o algoritmu. To je cijeli ekosistem u kojem on radi”, objašnjava on.

Integracija je i dalje izazov

Integracija AI tehnologija s postojećim sigurnosnim sistemima predstavlja dodatni izazov. Mnoge organizacije imaju poteškoća u usklađivanju novih AI rješenja s postojećom infrastrukturom, što može dovesti do neučinkovitosti ili skupih rekonstrukcija. Bez ispravne konfiguracije i upravljanja podacima, nove tehnologije mogu stvoriti slijepe tačke u sistemu. Kahler potvrđuje loše stanje postojeće infrastrukture uz komentar da su “mnogi sistemi i dalje zatvoreni ili zastarjeli, što ograničava mogućnosti AI tehnologije. Zato su otvorene platforme važne jer omogućuju integraciju i kontinuirani razvoj u skladu s rastom mogućnosti vještačke inteligencije”.

Kapiniaris dodaje da dio nesporazuma proizlazi i iz nepoznavanja stvarnih mogućnosti hardvera nove generacije. “Naprimjer, tačnost često više ovisi o ograničenjima hardvera nego od samog AI-ja. Tržište mora shvatiti da loše performanse proizlaze iz nekvalitetne opreme ili loše instalacije CCTV sistema, a ne samo zbog greške AI-ja”, kaže on.

AI također zahtijeva stalno održavanje i stručno osoblje koje upravlja sistemima i ažurira ih. Bez odgovarajućeg nadzora, AI sistemi mogu postati neučinkoviti ili čak kontraproduktivni. Faktori okoline, poput lošeg osvjetljenja ili ekstremnih vremenskih uslova, mogu dodatno ograničiti sposobnost AI-ja da tačno detektuje i analizira prijetnje. AlRefai ističe i da implementacija AI-ja u sigurnosti donosi niz izazova koji nadilaze samu tehnologiju. “Organizacije se suočavaju s brojnim problemima, uključujući tehničke izazove kao što su osiguranje tačnosti modela, minimiziranje pristrasnosti i zaštita privatnosti podataka, kao i usklađenost s regulatornim okvirima”, objašnjava on. Nedostatak iskusnih stručnjaka dodatno otežava situaciju, budući da mnogi sigurnosni timovi još nisu spremni za efikasno upravljanje AI alatima. “Osiguravanje etičke primjene i zaštita od manipulacija ostaju stalne brige”, dodaje AlRefai, naglašavajući potrebu za tehničkim i ljudskim nadzorom u svakom sigurnosnom sistemu koji koristi AI.

Postoje i pomaci

Ipak, Arshad vidi i pomake. Današnji AI sistemi su znatno otporniji jer bolje filtriraju sjene, prepoznaju objekte u gomili i prilagođavaju se zahtjevnim uslovima. “Ipak, još ne postoji svemoćno dugme koje sve rješava. Pravi izazov nije samo napraviti pametniji AI, nego uskladiti očekivanja ljudi”, upozorava on.

No, zašto su ta očekivanja u toj mjeri nerealna? Jedan od glavnih razloga je dominantna uloga korporativnog finansiranja. Savremeni AI sistemi, poput velikih jezičkih modela, povlače ogromne troškove razvoja, od hardverskih resursa do skupog istraživačkog rada. To je poremetilo balans moći u korist kompanija poput Googlea, Mete i OpenAI-ja, koje sebi mogu priuštiti takve investicije.

“AI često ispunjava očekivanja kada se promišljeno primjenjuje, ali će rijetko ispuniti ono što se obećava u marketinškim materijalima. Iako je veoma snažan alat, njegov uspjeh zavisi od kvaliteta podataka, integracije s postojećim sistemima i ljudskog nadzora”, kaže Saif AlRefai, menadžer za inženjering rješenja u kompaniji OPSWAT.

To potvrđuje i Hans Kahler, operativni direktor Eagle Eye Networksa, koji upozorava da ova nerealna slika podsjeća na historijski obrazac uspona i padova nivoa entuzijazma u pogledu mogućnosti AI tehnologije. “Neki dobavljači obećavaju da AI može sve”, kaže Kahler. “To je bacanje prašine u oči, a ne stvarnost.”

Arshad to potvrđuje tezom da, iako AI napreduje, njegova primjena u stvarnom svijetu ostaje daleko složeniji problem nego što se prikazuje u promotivnim materijalima. “Marketing prodaje snove, a AI isporučuje nešto neugodnije što se zove stvarnost”.

Ipak, korporativni fokus sve više favorizira inženjerska dostignuća u odnosu na dublje naučno razumijevanje mogućnosti ove tehnologije. Kompanije preferiraju poboljšanja koja se mogu odmah ugraditi u profitabilne proizvode, umjesto temeljnih uvida u razloge zašto AI rješenja uopće trebaju nešto raditi. To dovodi do toga da se naglasak stavlja na obaranje rekorda u laboratorijskim testiranjima, umjesto na provjerene rezultate iz stvarnog svijeta.

Dr. Arijana Trkulja, voditeljica Centra za izvrsnost u kibernetičkoj sigurnosti u kompaniji Ingram Micro, također ističe jaz između marketinških obećanja i stvarne upotrebljivosti AI-ja. Iako se često prikazuje kao revolucionarni alat koji donosi automatizaciju i preciznost bez presedana, AI često zakazuje u situacijama gdje su podaci nekvalitetni, ljudski nadzor neophodan (npr. u pravosuđu ili zdravstvu), kao i tamo gdje postoje ozbiljna etička pitanja u vezi s njegovom primjenom. “Potpuna autonomija i dalje je mit u većini slučajeva”, naglašava Trkulja, ističući potrebu za stalnim ljudskim učešćem, podešavanjem i praćenjem kako bi AI sistemi ostali efikasni. Ona preporučuje kompanijama da zauzmu uravnotežen stav. “Kada se pažljivo implementira uz jasne ciljeve i pripremljene podatke, AI može biti snažan pokretač efikasnosti, inovacija i konkurentske prednosti”, kaže ona.

Identifikacija da, predviđanje ne

Iako senzacionalistički pristup AI-ju često hrani nerealna očekivanja, važno je razumjeti zašto ova tehnologija briljira u nekim zadacima, a u drugim to ne uspijeva i tako razdvojiti činjenice od fikcije.

Prepoznavanje lica je odličan primjer. U nekim slučajevima AI radi izvanredno, dok u drugim potpuno podbaci, pri čemu sve ovisi o tipu zadatka pred ovom tehnologijom.

Kada se koristi za identifikaciju lica, AI obično postiže visoku tačnost jer je riječ o zadatku s vrlo malo nejasnoća. AI tehnologija se obučava na ogromnim bazama podataka sa slikama i oznakama, što joj omogućava da prepozna, naprimjer, da li dvije fotografije predstavljaju istu osobu. Uz dovoljno podataka i računarske snage, AI će lako savladati obrasce za razlikovanje jednog lica od drugog i biti veoma efikasan u kontrolisanim okruženjima u kojima su sve potrebne informacije već prisutne na slikama. U tom smislu, AI može i briljirati jer se suočava s jasnim zadatkom utvrđivanja da li dvije fotografije prikazuju istu osobu.

Međutim, nivo tačnosti opada kada se od njega traži da rješava složenije zadatke, posebno kada je riječ o predviđanju, a ne pukoj identifikaciji. Naprimjer, predviđanje opasnog ponašanja neke osobe daleko je složeniji izazov. Nije riječ samo o prepoznavanju lica već o procjeni nečije namjere i budućih postupaka,  što je samo po sebi neizvjesno i teško mjerljivo. “Vještačkoj inteligenciji i dalje treba kontekst, a to često podrazumijeva prisustvo čovjeka”, kaže Kahler. “Ona može prepoznati osobu koja ulazi u zabranjenu zonu, ali ne može uvijek razumjeti njenu namjeru i druge nijanse. Veliki potencijal je tu, ali ovoj tehnologiji uvijek je potrebna ljudska procjena i nadzor”, dodaje on.

Danas se AI koristi za predviđanje koja bi osoba mogla predstavljati prijetnju, npr., kroz prepoznavanje sklonosti ka nasilnom ponašanju analizom spola, lica i ranijih podataka. U osnovi,  AI pokušava “nagađati” ishode kada su pitanju parametri poput osobina ličnosti, emocionalnih stanja ili rodnog identiteta. A takvi su zadaci znatno skloniji greškama jer izrazi lica i fizičke karakteristike ne mogu adekvatno ponuditi uvide u  kompleksnije i subjektivne osobine.

Ipak, postoji prostor za oprezni optimizam. “U tehničkoj zaštiti posebno se ističe prediktivna analiza za potrebe policije. No, prava zvijezda je detekcija anomalija, bilo da je riječ o hakeru ili uljezu jer je AI sjajan u detekciji svega što odudara od normalnog”, kaže Soliman. Jasno je, dakle, da AI sistemi za prepoznavanje lica imaju veliki potencijal kada je u pitanju identifikacija osoba, ali su njihove prediktivne sposobnosti znatno manje pouzdane i povezane s ozbiljnim greškama. To potvrđuje koliko je važno razumjeti ograničenja vještačke inteligencije i oduprijeti se iskušenju da ju se smatra sveobuhvatnim i nepogrešivim rješenjem.

Odgovor na ovu dilemu nudi Arshad, koji zastupa realističan pogled na ulogu AI-ja u svijetu sigurnosti koji je oblikovan višegodišnjim iskustvom rada u stvarnim uslovima. “AI ne razumije svijet na isti način kao čovjek”, kaže on, “ali, uz prave ljude, podatke i infrastrukturu, to je alat koji dosljedno kreira stvarnu vrijednost”.

Za njega su najefikasnije primjene AI-ja u sigurnosti upravo one koje nisu spektakularne, već praktične: smanjenje broja lažnih alarma, ubrzavanje vođenja istraga i podrška operaterima da se fokusiraju na ono što je zaista važno. Arshad kao ključnu snagu koja preoblikuje tehničku zaštitu vidi AI analitiku u videonadzoru, u rasponu od detekcije objekata u stvarnom vremenu do inteligentnog pretraživanja. Ovi alati više nisu eksperimentalni nego neophodni jer smanjuju oslanjanje na ručni nadzor i čine nadzorne sisteme pametnijima i bržima. “Da li AI ispunjava marketinška obećanja?” pita Arshad i nudi odgovor: “Samo ako je marketing dovoljno pametan da shvati da se vještačka i svaka druga inteligencija jednako odnosi na postavljanje pravih pitanja i na pronalaženje pravih odgovora”.

Šta AI može uraditi za videonadzor?

Neujednačeni rezultati AI-ja na planu predikcije oblikuju njegovu ulogu u savremenim sigurnosnim sistemima, gdje tzv. uska inteligencija istovremeno omogućava napredak u jednoj oblasti i postavlja ograničenja u drugoj.

U kakofoniji marketinške buke, najbolji način da se shvati stvarna efikasnost AI-ja u sigurnosti jeste pravilno razumijevanje načina na koji ova tehnologija danas funkcioniše. Arshad kao odgovor daje pragmatičan pregled situacije. “Mi o utjecaju AI-ju na tehničku zaštitu možemo govoriti na temelju činjenica jer na tome svakodnevno radimo”, kaže on, naglašavajući da saznanja moraju proizaći iz terenske primjene, a ne teorije.

Prema njemu, AI je prešao put od marketinškog mamca do tehnologije s konkretnim prednostima, posebno u oblasti videonadzora. Alati poput AxxonSoftovog One VMS sistema sada omogućavaju otkrivanje prijetnji u stvarnom vremenu, poput neovlaštenih ulazaka, zadržavanja i okupljanja većih grupa ljudi. “To nisu funkcije koje su tu same zbog sebe nego imaju ulogu da skraćuju trajanje istraga sa sati na minute”, ističe on. Ključ njihove efikasnosti nije samo u sposobnostima već u prilagodljivosti. AI filtrira nebitne podatke, označava stvarne prijetnje i, navodi Arshad, operaterima nudi “nadljudsku viziju i brzinu”.

AI u sigurnosti uglavnom se oslanja na dva pristupa. Simbolički AI koristi stroga pravila i unaprijed programirane naredbe da, npr., odredi kada se aktivira alarm. Statistički AI, s druge strane, koristi vjerovatnoće da uči obrasce iz podataka. Sistem za prepoznavanje lica koji na aerodromskom terminalu traži osobu s potjernice tipičan je primjer primjene statističkog AI-ja.

Trkulja ističe da integracija AI-ja sa sistemima kontrole pristupa poboljšava i sigurnost i korisničko iskustvo, navodeći da “AI poboljšava sigurnost pristupa kroz višefaktorsku autentifikaciju i biometrijsku verifikaciju kao što su otisak prsta te prepoznavanje glasa i lica”.

I njen kolega Arshad naglašava transformativni utjecaj vještačke inteligencije na videonadzor i dodaje da su “detekcija objekata u stvarnom vremenu, analiza ponašanja i prepoznavanje lica i registarskih tablica prešli iz faze eksperimenta u ključne alate”. U kontekstu videonadzora, AI može analizirati snimke u stvarnom vremenu, detektovati kretanje, identificirati objekte i upućivati na potencijalne sigurnosne incidente.

Na osnovu toga, Panayiotis Kapiniaris, direktor prodaje u kompaniji Monitoreal, ističe da AI može prebaciti videonadzor s reaktivnog na proaktivni model rada. “AI je znatno unaprijedio tehničku zaštitu, posebno kada je riječ o videonadzoru. Tradicionalni CCTV je bio reaktivan, odnosno omogućavao je da se događaji analiziraju tek nakon što su se dogodili. U najboljem slučaju, operateri su mogli reagovati na događaje u stvarnom vremenu, ali i to je bilo reaktivno”, kaže on.

Uprkos sve većoj sofisticiranosti, moderni sigurnosni AI sistemi i dalje imaju ograničen domet. Mašinsko učenje u sigurnosti najčešće je ograničeno na osnovnu videoanalitiku, upravljanje biometrijskim sistemima i upotrebu dronova. Većina sistema može interpretirati samo ono za šta su prethodno obučeni i zato nerijetko podbace u suočavanju s nepoznatim prijetnjama. Zato Yamout naglašava da je vrijednost AI-ja u podršci, a ne zamjeni ljudskog faktora: “Većina onoga što danas nazivamo AI-jem zapravo je napredno mašinsko učenje. AI u kibernetičkoj sigurnosti nije tu da potpuno automatizira ili zamijeni ljudsko znanje, već da ga unaprijedi kroz analizu podataka.”

Mašinsko učenje (ML) posebno je efikasno u automatizaciji ponavljajućih zadataka, poput prepoznavanja obrazaca i prilagođavanja promjenama i može pametno organizirati podatke u jasan i pregledan format. Ipak, kako ističe Yamout, tumačenje tih podataka i dalje zavisi od osoblja. On pojašnjava da su AI i ML već dokazali svoju vrijednost u tehničkoj zaštiti – kroz biometrijsku autentifikaciju i videonadzorne sisteme – ali i u kibernetičkoj sigurnosti. “AI/ML je pokazao da može pomoći ljudima u skaliranju automatizacije kako bi mogli analizirati veliki broj događaja”, dodaje on, ističući sposobnost AI-ja da unaprijedi efikasnost ako mu se pristupi bez ambicije da zamijeni ljudsku prosudbu.

Kako se AI razvija, od budućnosti se očekuje da donese veću moć predviđanja, dublju integraciju sigurnosnih funkcija i pametnije automatizirane odgovore. No, uz taj napredak dolazi i veći rizik. Ako se standardi, etički okviri i procedure testiranja ne razvijaju podjednako brzo, organizacije bi mogle postati ranjivije, a ne sigurnije.

Izvlačenje realnog maksimuma

Vještačka inteligencija i mašinsko učenje su moćni alati koji mogu brzo obraditi velike količine podataka i otkriti obrasce koji mogu ukazivati na sigurnosne prijetnje. U sistemima fizičke kontrole pristupa, naprimjer, AI može pratiti obrasce ulaska i izlaska, uz identifikaciju odstupanja koja mogu upućivati na pokušaje neovlaštenih upada.

Ove tehnologije podržavaju sigurnosne operacije kroz povećanje brzine, obima i dosljednosti obrade podataka. AI smanjuje opterećenje ljudskih operatera filtriranjem informacija i isticanjem potencijalnih prijetnji, što omogućuje brže donošenje odluka i planiranje odgovora. Uvođenje ljudskog operatera u ovu shemu dodatno povećava postojeću vrijednost. Kombinacijom vještačke inteligencije i obučenog osoblja, timovi mogu eliminisati nebitne podatke i primijeniti stvarni kontekst na složene situacije. Ova saradnja poboljšava mogućnosti nadzora i donošenje tačnijih prosudbi.

Ipak, Trkulja ukazuje na nekoliko praznina između obećanja koje nosi AI i stvarne primjene ove tehnologije u sigurnosti. Iako je AI široko prihvaćen uz najavu revolucije u detekciji prijetnji i upravljanju rizicima,  stvarne mogućnosti često daju ispodprosječne rezultate. “Lažni pozitivni nalazi i dalje su veliki izazov”, napominje ona te dodaje kako je razlog za to činjenica da sistemi nemaju dovoljno kontekstualne svijesti da razlikuju stvarne prijetnje od bezazlenih anomalija. Osim toga, “marketing često prikazuje AI kao potpuno autonomno rješenje”, dok u praksi ljudska intervencija ostaje ključna.

Preciznost AI sistema također nosi razloge za zabrinutost. “Netačnosti usporavaju odgovor na incidente i stvaraju zamor od viška upozorenja među sigurnosnim timovima”, objašnjava Trkulja. Pristrasnost AI modela, naročito u osjetljivim segmentima poput prepoznavanja lica, dodatno kompromitira efikasnost i uvodi etičke rizike. Uz to, “AI sistemi se često oslanjaju na ogromne količine ličnih podataka”, što izaziva zabrinutost za privatnost, naročito u regijama sa strogim regulativama poput GDPR-a.

Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal vještačke inteligencije u sigurnosti, Trkulja savjetuje kompanijama da ulažu u pripremu podataka, kontinuiranu obuku modela i stručni nadzor. Samo rješavanjem ovih izazova AI može ostvariti svoj puni kapacitet u transformaciji sigurnosnog sektora.

Uključivanje ljudske verifikacije u sigurnosne operacije osigurava ispravno tumačenje upozorenja i anomalija. Sigurnosni stručnjaci mogu brzo procijeniti da li otkriveno ponašanje predstavlja stvarnu prijetnju ili bezopasnu radnju, uz zaštitu operativnog fokusa i izbjegavanje nepotrebnih prekida. Ljudski operateri, pritom, u igru donose kontekst, iskustvo i prilagodljivost, što su osobine koje AI još ne može replicirati.

Crne kutije, nezaštićeni sistemi i otežana integracija

Iako je AI nesumnjivo revolucionirao tehničku sigurnost i donio značajne pomake u oblastima kao što su videonadzor, kontrola pristupa i detekcija prijetnji, mnoga obećanja u vezi s ovom tehnologijom i dalje su često prenaglašena i traže pažljivu analizu realnih ograničenja prije nabavke.

Jedna od najčešće preuveličavanih tvrdnji o AI-ju u tehničkoj sigurnosti jeste da ova tehnologija može u potpunosti zamijeniti sigurnosno osoblje. “Nema šanse. AI je prava zvijer kada je u pitanju obrada podataka, ali ne može donositi sudove. Neki cyber alat može detektovati prijavu na sistem iz Kine, ali samo čovjek će znati da je to, zapravo, direktor na putovanju”, kaže Soliman.

Iako AI može automatizirati rutinske zadatke i pomagati u donošenju odluka, on ne može u potpunosti simulirati cjelovitu evaluaciju situacije. Složeni scenariji koji zahtijevaju kontekstualno razumijevanje i nijansirano odlučivanje i dalje traže ljudsku intervenciju.

AlRefai iz OPSWAT-a kao ključni nedostatak ističe i manjak transparentnosti koji kod AI-ja narušava povjerenje u odluke koje donosi ova tehnologija. “AI sistemi mogu donijeti tačne prognoze, ali često funkcionišu kao ‘crne kutije’, što timovima otežava razumijevanje ili provjeru njihovih odluka.” Drugim riječima, operateri nemaju način da spoznaju logiku kojom se AI vodio kod rješavanja određenog problema i na osnovu nje porade na otklanjanju njegovih grešaka.

Istu zabrinutost u vezi s principima rada AI-ja na bazi “crne kutije” dijeli i Yamout, koji to opisuje kao situacije u kojima AI donosi odluke koje je teško objasniti. “Preporuke ili zaključci koje daje AI moraju biti objašnjivi, posebno u kritičnim sektorima”, naglašava on.

Iako nude važan potencijal u obradi velikih količina podataka, AI sistemi su dobri koliko su dobri i podaci na kojima su obučeni. Mnogi sigurnosni sistemi oslanjaju se na velike količine označenih podataka, a ako su ti podaci netačni ili nedovoljni, to može znatno utjecati na performanse vještačke inteligencije.

Osim toga, AI je ranjiv i na sigurnosne napade, pri čemu zlonamjerni softver može lako prevariti sistem i narušiti njegovu efikasnost. Mnogi nisu svjesni ove opasnosti zbog zablude da su AI sistemi po svojoj prirodi sigurni. U stvarnosti, AI tehnologije su podložne istim cyber prijetnjama kao i drugi digitalni sistemi, uključujući kontaminaciju podataka i neovlašteni pristup. Osiguranje AI sistema zahtijeva robusne mjere cyber sigurnosti kako bi se zaštitila i tehnologija i podaci koje AI obrađuje.

Soliman navodi i da stalni problemi s tačnošću AI sistema, paradoksalno, mogu preopteretiti timove za sigurnost i više nego što je to bio slučaj prije uvođenja ove tehnologije. “Lažni alarmi su izvor problema jer neki cyber alati i dalje imaju značajnu stopu grešaka.” Preopterećen tim zbog toga može početi ignorisati ili odlagati odgovore na pretjerano učestala upozorenja, što povećava šansu za propuštanje stvarnih prijetnji.

Tržište AI rješenja se zagrijava

Kako AI potiče razvoj sigurnosnih rješenja, globalno tržište nadzornih tehnologija se ubrzano mijenja, podstaknuto tehnološkim napretkom i promjenjivom geopolitičkom situacijom. Za tržište AI nadzornih rješenja, koje je 2024. godine procijenjeno na 3,9 milijardi dolara, očekuje se da će do 2030. dostići vrijednost od 12,46 milijardi dolara. To bi se trebalo odvijati uz godišnju stopu rasta od 21,3%. Ovaj rast stimuliraju zahtjevi za javnom sigurnošću i inicijative za pametnim gradovima. Regija Azije i Pacifika, a posebno Indija, predvodi ovu transformaciju zahvaljujući ulaganjima u digitalnu infrastrukturu i urbanu sigurnost.

Panayiotis Kapiniaris, direktor prodaje iz Monitoreala, naglašava važnost rješavanja pitanja privatnosti u implementaciji AI-ja. “Privatnost podataka ostaje najvažniji izazov”, kaže on.

Osim toga, carinski rat između SAD-a i Kine doveo je do povećanja cijene opreme kineske proizvodnje, što je preusmjerilo potražnju prema evropskim i drugim azijskim alternativama, te naglasilo važnost rješenja koja su usklađena sa zakonima o suverenitetu podataka. Kako se AI nadzor razvija, on mijenja koncept urbane sigurnosti i pametnih domova, ali ravnoteža između inovacija, pristupačnosti i etike ostaje ključni izazov.

Iako tržišni rast ističe potencijal AI-ja u segmentu nadzora, njegova šira sigurnosna primjena otkriva i transformativne prednosti i ozbiljne rizike.

 AI ili ljudska greška?

Za objektivniji razgovor o potencijalu i manama vještačke inteligencije, važno je saslušati glasove kritičara, uz svijest da klatno kritike ne ode predaleko u drugom smjeru.

Uzmimo za primjer tehnologiju prepoznavanja lica. Ona je često hvaljena kao alat za prevenciju kriminala i identifikaciju počinilaca, ali je, istovremeno, i izvor zabrinutosti među aktivistima za zaštitu građanskih sloboda. Iako se promoviše kao napredno rješenje za sigurnost, ova tehnologija je samo u SAD-u dovela do više slučajeva pogrešnih hapšenja, naročito među afroameričkom populacijom. Samo ta činjenica bila je dovoljna da potakne zahtjeve da se policiji potpuno zabrani korištenje prepoznavanja lica, jer kritičari tvrde da je ova tehnologija duboko pristrasna i sklona greškama.

Soliman na to gleda trezvenije. “Preciznost je složena stvar jer pretjerano obučeni modeli mogu propustiti prijetnje, a oni nedovoljno obučeni plaviti sistem lažnim uzbunama. Pristrasnost je minsko polje – ako hraniš sistem iskrivljenim statističkim podacima o kriminalu i AI će nepravedno ciljati određene grupe”, kaže on.

Ipak, ova priča ima i važan preokret na kraju. Zapravo, pogrešna hapšenja povezana s prepoznavanjem lica nisu isključivo rezultat grešaka vještačke inteligencije, nego i niza propusta osoblja unutar policijskog sistema. U jednom slučaju, osoba je bila uhapšena zbog krađe u prodavnici na osnovu svjedočenja zaštitara koji uopće nije bio prisutan na mjestu navodnog zločina. U drugom, loš policijski rad doveo je do pogrešnog hapšenja. Ovi primjeri pokazuju da problem ne leži samo u tehnologiji već i u pogrešnim postupcima i procjenama unutar institucija koje je koriste. Dakle, iako AI sigurno ima svojih manjkavosti, važno je da nas rasprava o tim slabostima ne zaslijepi u odnosu na širu sliku. Policijske greške koje dovode do pogrešnih hapšenja događale su se svakodnevno i mnogo prije nego što su se AI sistemi uopće počeli koristiti.

Dug put od obećanja preko rizika do napretka

Kako vještačka inteligencija mijenja mnogo toga u svijetu sigurnosti, od analitike preko videonadzora do kontrole pristupa i biometrije, pitanje koje se nameće je kako iskoristiti njen potencijal, a pri tome izbjeći zamke prenaglašenih očekivanja?

Vještačka inteligencija u oblasti sigurnosti nije ni čudesno rješenje ni prevara, nego moćan alat koji u paketu donosi i prilike i rizike. Od tragičnog neuspjeha AI-ja u srednjoj školi Antioch do prediktivnog kapaciteta koji može preoblikovati nadzor i sigurnosne strategije, priča o AI-ju obilježena je zapanjujućim uspjesima, ali i ozbiljnim promašajima.

Historijski ciklusi uzleta i padova entuzijazma u pogledu AI-ja podsjećaju na to da današnja prenaglašena  očekivanja možda prethode novoj “zimi” za ovu tehnologiju. Ipak, stvarni napredak postoji, posebno u specifičnim primjenama poput prepoznavanja lica i prediktivne analitike. Kako tržište raste, a AI se širi u zdravstvo, maloprodaju i pametne gradove, izazovi se svode na pitanje kako zadržati entuzijazam i upariti ga s pažljivom analizom, kao i osigurati transparentnost, etičnost i otpornost AI sistema. Stručnjaci za sigurnost, kreatori politika i poslovni lideri moraju dati prednost ljudskom nadzoru i kvalitetnim standardima kako bi iskoristili AI a da ne postanu slijepe žrtve njegovog medijskog sjaja.

Kahler iz Eagle Eye Networksa potvrđuje takav stav, naglašavajući da AI treba biti podrška, a ne zamjena ljudskom faktoru. “Vještačka inteligencija neće, a i ne treba zamijeniti ljude. Ona je odličan pomoćnik, a ne ona koja donosi konačne odluke”, kaže on.

Slično razmišlja i Kapiniaris iz Monitoreala, koji ističe da je stvarna vrijednost AI-ja u tome što nadopunjuje ljudske sposobnosti: “Možda zvučim previše optimistično, ali uvjeren sam da sadašnji nivo AI-ja već danas omogućava izuzetno pouzdane performanse. Problem nije u nedostatku mogućnosti, već u vremenu potrebnom da se i tehnologija i ljudi razviju u pravcu potrebne kulture, infrastrukture i navika. Tek tada će se moći raditi u pravoj harmoniji.” Zato svi naši sagovornici šalju jasnu poruku: AI je moćan alat, ali ga treba koristiti s oprezom, stručnošću i jasnim razumijevanjem njegovih ograničenja.

Na kraju, o ulozi AI-ja u sigurnosti neće odlučivati sami algoritmi, već vrijednosti i prosudbe koje u vezi s ovom tehnologijom budu imali sami korisnici. Budućnost ne leži u zamjeni ljudske intuicije, već u njenom osnaživanju na promišljen i etičan način uz širom otvorene oči.  Pravi napredak na planu AI-ja u sigurnosti neće doći jurcanjem za novim tehnološkim benchmarkom, već izgradnjom povjerenja, jasnoće i odgovornosti u odnosu na svaki sistem koji se implementira na terenu.

AI ide i dalje od sigurnosti

Izvan oblasti sigurnosti, AI transformira čitave sektore kroz predviđanje rizika i optimizaciju poslovanja. U zdravstvu, algoritmi prepoznaju pacijente s rizikom od padova, čime se smanjuje broj hospitalizacija. U maloprodaji, videoanalitika poboljšava raspored unutar prodavnica i korisničko iskustvo kroz analizu kretanja i zadržavanja kupaca na pojedinim mjestima. Pametni gradovi koriste AI za upravljanje saobraćajnim gužvama i raspodjelu resursa, uz integraciju nadzora s gradskim platformama.

Dr. Arijana Trkulja, voditeljica Centra za izvrsnost u kibernetičkoj sigurnost u kompaniji Ingram Micro, naglašava utjecaj AI-ja u maloprodaji i finansijama, gdje sigurnost jača i izvan sfere klasičnog nadzora. “Finansijske institucije i e-commerce platforme koriste AI za nadzor transakcija i otkrivanje znakova prevara u stvarnom vremenu”, kaže ona.

Hibridni sistemi zasnovani na kombinaciji oblaka i rubne obrade danas omogućavaju ovu transformaciju jer kombiniraju brzu analitiku na terenu s dubinskom analizom u oblaku. Otvoreni AI modeli ubrzavaju prilagođavanje rješenja, čineći ih dostupnijim širom različitih industrija. Kako bi maksimalno iskoristile AI, organizacije moraju ulagati u obuku za etičku primjenu i najbolje prakse zaštite privatnosti te osigurati besprijekornu integraciju s postojećom infrastrukturom.

Kako AI podiže kvalitet primjene i efikasnosti u zdravstvu, maloprodaji i urbanom upravljanju, njegov potencijal je ogroman, ali samo ako ga u budućnosti budu pratili odgovornost i upravljanje podacima koje ulijeva povjerenje.

Za Hansa Kahlera, operativnog direktora iz Eagle Eye Networksa, AI više nije samo marketinška fraza s primjenama izvan sigurnosti, nego praktičan alat koji već sada unapređuje operacije s jasno mjerljivim rezultatima. “AI danas rješava stvarne probleme”, kaže on, ukazujući na jedan od dugogodišnjih izazova industrije u vidu potrebe za efikasnim i brzim pregledanjem velike količine videozapisa. Umjesto da ručno prolaze kroz sate snimaka, korisnici uz Smart Video Search funkciju mogu jednostavno “unijeti pojam za pretragu, slično kao na internetu, i odmah dobiti relevantne rezultate”, kaže Kahler. Time se ne samo štedi vrijeme već omogućava brža i preciznija reakcija.

Kahler ističe i primjene poput prepoznavanja registarskih oznaka (LPR), obavještenja o neuobičajenom ponašanju i analitike koja prati prometne obrasce i poštivanje sigurnosnih procedura. Ovo nisu funkcije iz budućnosti jer su već danas u upotrebi.

Termalno snimanje i audiotehnologija

Dok su tradicionalne videonadzorne kamere ograničene na mali dio spektra svjetlosti, napredak na planu tehnologija koje se ne oslanjaju na vidljivu svjetlost znatno širi polja percepcije u svijetu sigurnosti. Ove tehnologije danas omogućavaju naprednu detekciju, bolju situacijsku svjesnost i lakše donošenje odluka, uz sveobuhvatnije razumijevanje okruženja u odnosu na ono što ljudsko oko može vidjeti

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Tradicionalne kamere, koje se oslanjaju isključivo na vidljivo svjetlo, ograničene su u sposobnosti detekcije u izazovnim uslovima, poput tame, magle i drugih vizuelnih prepreka. Kako bi se ova ograničenja prevazišla, industrija sve više usvaja tehnologije koje koriste nevidljivo svjetlo, kao što su termalno snimanje, radar, rendgenski zraci i audiosistemi.

Korištenjem spektra nevidljive svjetlosti takve tehnologije poboljšavaju mogućnosti praćenja kroz detekciju toplinskih potpisa, pokreta i detalja koji bi inače ostali neprimijećeni. To ne samo da unapređuje sigurnosne primjene, poput videonadzora u potpunom mraku ili nepovoljnim vremenskim uslovima, nego i otvara nove mogućnosti u oblastima poput zdravstvene zaštite, industrijske kontrole i monitoringa okoliša. Za bolju sliku o usvajanju ovih naprednih tehnologija potrebno je analizirati implementaciju i puni potencijal četiri ključne tehnologije nevidljive svjetlosti kao što su termalno snimanje, audio, rendgenski zraci i milimetarski radar.

Termalno snimanje i audio prednjače u primjeni

Rezultati ankete koju su asmag.com i Hikvision zajedno proveli pokazali su da su termalno snimanje (72%) i audiotehnologija (57%) najšire primjenjivane tehnologije među ispitanicima, dok rendgenske zrake (31%) i milimetarski radar (29%) imaju nešto niže stope usvajanja.

Audiotehnologija je postala važan segment sigurnosnih aplikacija, a posljednje inovacije su dodatno  proširile njene mogućnosti. Prijelaz na IP audiorješenja omogućio je integraciju s postojećim videonadzornim sistemima i unaprijedio komunikaciju i zvučna upozorenja. Osim toga, uključivanje dvosmjernog audija u videonadzorne kamere omogućilo je interakciju s osobama na terenu u realnom vremenu.

Iako rendgenske zrake i radarske tehnologije dobijaju na značaju, njihovo usvajanje se odvija sporije zbog većih troškova, složenosti i regulatornih ograničenja. Kako se ovi izazovi budu rješavali uz nastavak tehnološkog napretka, možemo očekivati širenje njihove primjene u različitim sektorima.

Usklađenost potražnje s tržišnom ponudom

Nivo potražnje kod kupaca pokazatelj je snažne povezanosti s tehnologijama koje se trenutno nude, posebno onih za termalno snimanje i audiorješenja. Anketa je pokazala da termalno snimanje dobija najviše upita, pri čemu je 15% ispitanika navelo da je ova tehnologija uvijek tražena, 24% da je često tražena, a 39% da je povremeno tražena. Isto tako, i audiotehnologija bilježi snažnu potražnju, s 16% ispitanika koji su naveli da je uvijek tražena, a 24% da je često tražena.

Međutim, potražnja za rendgenskom tehnologijom i milimetarskim radarom premašuje njihovu trenutnu primjenu. Dok 42% ispitanika dobija upite za rendgenskom tehnologijom (5% uvijek, 10% često, 27% povremeno), samo 31% ponuđača rješenja je ima u ponudi. Slično, milimetarski radar je tražen od 37% ispitanika (2% uvijek, 11% često, 24% povremeno), ali ga samo 29% njih ima u ponudi. Ovaj jaz ukazuje na priliku da dobavljači prošire svoju ponudu ukoliko uspiju efikasno riješiti postojeće izazove.

Sigurnost je primarni razlog usvajanja tehnologija

Kod svih tehnologija, sigurnost je i dalje primarni razlog za njihovo usvajanje. Nemalih 69% ispitanika kao ključnu motivaciju je navelo potrebu za poboljšanjem detekcije u uslovima slabog osvjetljenja i izazovnim okruženjima. Istovremeno, njih 49% se fokusiralo na proaktivnu detekciju i upravljanje prijetnjama, a 41% na poboljšanje situacijske svjesnosti kroz višedimenzionalnu percepciju. Ovaj naglasak na sigurnost usklađen je s visokom potražnjom za tehnologijama termalnog snimanja i zvuka, koje su dokazano unaprijedile nadzor i komunikaciju u sigurnosnim operacijama u realnom vremenu.

Zanimljivo je da rezultati ankete pokazuju sve izraženiji trend širenja primjena izvan sfere sigurnosti, pri čemu je 41% ispitanika navelo upravo ovo kao razlog usvajanja. Osim toga, isti postotak (41%) naveo je potrebu za ispunjavanjem zahtjeva kupaca i projekata. Ova korelacija ukazuje na pristup usmjeren na kupca unutar industrije, pri čemu dobavljači odgovaraju na specifične potrebe i preferencije klijenata.

Tehnološki uvidi i primjene po industriji

Termalna tehnologija

Sigurnost i zaštita perimetra ostaju primarni scenariji primjene za termalno snimanje. Na ovaj segment otpada 86% odgovora ispitanika. Ostale ključne primjene uključuju rano otkrivanje požara i dima (65%), nadzor industrijske opreme (53%) i mjerenje tjelesne temperature (43%). Ove primjene u skladu su s jedinstvenim mogućnostima termalnog snimanja koje detektira objekte na osnovu njihovog toplinskog potpisa. Izjave ispitanika dodatno potvrđuju ove nalaze, gdje se kaže da se “termalno snimanje može primijeniti za upozorenja o pregrijavanju mašina” ili da je namijenjeno za “nadzor perimetra i specifične industrijske potrebe” ili, pak, za “detekciju požara”.

Pet ključnih vertikala za primjenu termalnog snimanja su energetska infrastruktura, fabrike, transport, zdravstvo i poslovne zgrade. Ovo je u skladu s potencijalom ovog režima snimanja da poboljša situacijsku svjesnost i otkrije izvore opasnosti. Naprimjer, u energetskoj infrastrukturi termalno snimanje se može koristiti za praćenje pregrijavanja opreme.

Audiotehnologija

Sigurnost je na uvjerljivo prvom mjestu (88%) kao primarni scenarij primjene audiotehnologije. Audiorješenja poput interfona te razglasnih i evakuacijskih sistema već se dugi niz godina primjenjuju u sigurnosne svrhe. Danas se audiotehnologija i videonadzor mogu integrirati, što omogućava slanje poruka upozorenja preko zvučnika čim se otkriju potencijalni uljezi ili sumnjivo zadržavanje.

Ispitanici navode i primjene izvan sfere sigurnosti kao što su, npr., nadzor industrijske opreme (47%) i pozadinska muzika (41%). Glavne industrijske grane za primjenu audiorješenja uključuju maloprodaju, fabrike, energetsku infrastrukturu, poslovne zgrade i zdravstvo. Ovo nije iznenađenje jer, naprimjer, prodavnice koriste sisteme za javno obavještavanje kako za sigurnost tako i za pozadinsku muziku, dok fabrike koriste audioanalitiku za nadzor opreme.

Važno je napomenuti da industrija audiotehnologija prelazi na rješenja bazirana na IP tehnologiji, slično onome što se desilo tokom uspona IP videonadzora. Ovaj prijelaz trebao bi znatno povećati rast na tržištu audiotehnologija jer kompanije sada usvajaju naprednija i integrirana rješenja.

Tehnologija milimetarskog radara

Sigurnost i upravljanje saobraćajem su primarni scenariji primjene na koje se odnosi 81%, odnosno 64% odgovora ispitanika. Radar šalje signale u okolinu, pri čemu se reflektirani signali obrađuju kako bi se odredili brzina, veličina i udaljenost objekata. Ovo radar čini idealnim za sigurnost i transport, odnosno za primjene poput mjerenja brzine i praćenja toka saobraćaja.

U poređenju s kamerama, radar nudi nekoliko prednosti, uključujući mogućnost pokrivanja velikih površina i rad koji ne ovisi o vremenskim uslovima. Osim toga, može se kombinirati s PTZ kamerama kako bi se ponudilo sveobuhvatnije sigurnosno rješenje.

Zahvaljujući ovim prednostima, ključne industrije za primjenu radara su transport, energetska infrastruktura, fabrike, parkirališta i poslovne zgrade. Radar ima primjenu i u zdravstvu, gdje se uređaji mogu koristiti za detekciju padova pacijenata u bolničkim odjelima i staračkim domovima bez narušavanja privatnosti. Iako samo 37% ispitanika trenutno navodi zdravstvo kao aplikaciju, u budućnosti se očekuje rast primjene u ovom sektoru.

Rendgenska tehnologija

Prema rezultatima ankete, sigurnosne kontrolne tačke su najvažniji scenariji primjene za rendgensku tehnologiju i na njih se odnosi 93% odgovora ispitanika. Ovo daleko premašuje druge dvije vodeće primjene: kontrolu kvaliteta (46%) i industrijske procese (37%).

Ove primjene su usklađene s vodećim industrijskim granama u kojim je rendgenska tehnologija najprikladnija i najzrelija opcija: transport, energetska infrastruktura i fabrike. Ovo naglašava ključnu ulogu rendgenske tehnologije u sigurnosnim aplikacijama, posebno na aerodromima, željezničkim stanicama i u državnim zgradama. Sposobnost rendgenskih zraka da brzo i učinkovito pregledaju pojedince i prtljag s ciljem otkrivanja krijumčarenih i zabranjenih predmeta čini ih neizostavnim alatom u održavanju sigurnosti.

Dodatni faktori koji doprinose pogodnosti primjene u ovim vertikalama uključuju rad s velikim količinama materijala koje se kontroliraju, potrebu za neinvazivnim testiranjem raznih materijala i komponenti te regulatornu usklađenost. Iako se rendgenska tehnologija koristi i u poslovnim zgradama i zdravstvu, ovi sektori mogu imati niže stope usvajanja zbog različitih potreba i prioriteta kada su u pitanju kontrole.

Izazovi usvajanja i budući trendovi

Na pitanje u koje tehnologije planiraju investirati ili ih ponuditi u bliskoj budućnosti, većina ispitanika (61%) navela je termoviziju. Slijede radarska (48%), audio (45%) i rendgenska tehnologija (37%).

Ovaj trend ukazuje na opću svijest i spremnost pružatelja rješenja da usvoje ove tehnologije kako bi zadovoljili sve složenije zahtjeve kupaca. Termalno snimanje, koje se često koristi za zaštitu perimetra i noćni nadzor, ovdje prednjači zahvaljujući sposobnosti da učinkovito radi u potpunom mraku, dimu i magli. Milimetarski radar i audiotehnologija također dobijaju na popularnosti zbog primjena u upravljanju saobraćajem i praćenju gužvi.

Optimistična projekcija rasta za tehnologije nevidljivog svjetla

Ispitanici su općenito optimistični u vezi s rastom tehnologija nevidljivog svjetla u sigurnosnoj industriji tokom narednih pet godina. Cijelih 92% ispitanika očekuje umjeren do značajan rast za termalno snimanje, što ponovo naglašava široku primjenu i svestranost ove tehnologije. Slijede prognoze za audiotehnologiju (76%), milimetarski radar (63%) i rendgensku tehnologiju (57%).

Ovi podaci ukazuju na snažan potencijal rasta za milimetarski radar. Trenutno 29% ispitanika nudi ovu tehnologiju, a 48% je planira uvesti u bliskoj budućnosti, što ukazuje na značajan trend rasta. Tehnologija radara pronalazi sve više primjena u sektorima kao što su transport, zdravstvo i pametni gradovi, gdje se cijeni njena sposobnost detekcije pokreta i praćenja objekata u svim vremenskim uslovima.

Visoki troškovi i složenost glavne prepreke usvajanju

Uprkos pozitivnim očekivanjima, anketa je ukazala na više prepreka širem usvajanju tehnologija nevidljivog svjetla. Primarni izazov su visoka početna ulaganja, koja je navelo 69% ispitanika. Ostali izazovi uključuju tehničku složenost (49%), troškove održavanja i podrške (41%) te regulatorne i zakonske okvire (37%).

Ovo je razumljivo s obzirom na to da su ove tehnologije često skuplje od konvencionalnih rješenja baziranih na vidljivom svjetlu. Naprimjer, visokokvalitetne termalne kamere mogu koštati između 1.000 i 10.000 dolara, u poređenju s 2 MP kamerama koje obično koštaju od 30 do 100 dolara. Rendgenske mašine su još skuplje, s početnim cijenama od 50.000 dolara koje idu do više miliona za napredne sisteme, bez troškova instalacije i održavanja.

Ovi faktori mogu dovesti do oklijevanja korisnika prilikom odabira rješenja baziranih na nevidljivom svjetlu. To naglašava potrebu da proizvođači smanje troškove i pojednostave implementaciju kako bi povećali buduće usvajanje tehnologija. Osim toga, regulatorna usklađenost, posebno za rendgenske sisteme, zahtijeva certifikaciju i pridržavanje strogih smjernica, što je još jedan otežavajući faktor za korisnike.

Povrat ulaganja i studije slučaja

Na pitanje o faktorima koji bi mogli potaknuti šire usvajanje ovih tehnologija u budućnosti, 59% ispitanika je izdvojilo povrat ulaganja (ROI) i studije slučaja / uspješne priče kao najvažnije pokretače. S obzirom na veće troškove povezane s tehnologijama nevidljivog svjetla, krajnjim korisnicima je potreban jasan ROI kako bi opravdali ulaganja. Demonstracija efikasnosti ovih tehnologija kroz studije slučaja također može pomoći u izgradnji povjerenja i pouzdanosti među potencijalnim kupcima.

Potražnja kupaca (53%), tehnološki napredak (51%) i nove primjene (47%) također su istaknuti kao važni faktori koji utječu na buduće usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla.

Nove primjene i integracija

Ispitanici su upitani da komentiraju i nove primjene koje bi mogle potaknuti šire usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla u budućnosti.
Integracija s drugim sistemima često se navodi kao ključni faktor rasta, s prijedlozima koji idu u pravcu međusobne integracije tehnologija nevidljivog svjetla, a ne samo povezivanja s kamerama baziranim na vidljivom svjetlu. To bi moglo dovesti do optimizacije sistema, smatraju ispitanici koji to komentiraju na sljedeći način: “Nova tehnologija je odlična, ali je najvažnija mogućnost njene integracije u sistem, pri čemu trošak ulaganja nije toliko bitan”, “integracija milimetarskog radara s termalnim i kamerama za detekciju brzine može povećati efikasnost upravljanja saobraćajem”, “integracija s biometrijom i kamerama”, “integracija s drugim tehnologijama”, “DAS sistem omogućava detekciju duž rute i paralelno uspostavlja komunikacijsku infrastrukturu”, “mislim da će se primjena zvuka u kombinaciji s kamerama širiti u budućnosti”.

Vještačka inteligencija (AI) i napredna analitika također su navedeni kao ključni faktori za poticanje šireg usvajanja ovih tehnologija. Nekoliko ispitanika je kao važnu karakteristiku navelo funkcije koje se oslanjaju na AI, poput automatske detekcije događaja. Integracija AI-ja za detekciju zvuka na rubu može unaprijediti nadzor kroz prepoznavanje zvukova povezanih s prijetnjama sigurnosti ili sigurnosnim incidentima. Ispitanici to opisuju sljedećim komentarima: “Dalji razvoj funkcionalnosti AI-ja i veći fokus na automatsko upravljanje događajima, senzorima i kamerama uz, npr., automatski prijelaz između kamera i svijest o senzorima”, “AI detekcija zvuka na rubu”, “AI pomoću kojeg zvuk prati sve profile sigurnosnih događaja u  kombinaciji s videom za precizniju detekciju”, “Tehnologija i AI”, “inteligentno snimanje bazirano na vještačkoj inteligenciji”.

Aplikacije vezane za sigurnost i zaštitu ostaju primarne oblasti primjene ovih tehnologija. Osim zaštite perimetra, ove tehnologije se primjenjuju u oblastima kao što su zaštita granica, detekcija opasnih materijala i automatizacija u fabrikama. Njihova sposobnost da detektiraju prijetnje i prate okruženje u uslovima u kojima tradicionalni sistemi bazirani na vidljivom svjetlu nude ograničene performanse čini ih neprocjenjivim u kritičnoj infrastrukturi i okruženjima visokog rizika.

Nevidljivo postaje globalno vidljivo

Tehnologije koje se ne oslanjaju na vidljivo svjetlo poput termalnog snimanja, detekcije zvuka, milimetarskog radara i rendgenskih sistema sve više dobijaju na značaju u sigurnosnoj industriji i šire. Termalno snimanje i zvuk ističu se po efikasnosti u sigurnosnim i operativnim primjenama, dok rendgenski sistemi i radar nešto sporije pronalaze širu primjenu zbog visokih troškova, složenosti i regulatornih izazova.

Ipak, kako tehnologija bude napredovala, a potražnja kupaca rasla, ove tehnologije čeka šira implementacija u raznim industrijama, uključujući zdravstvo i industrijski nadzor. Njihov potencijal je evidentan i u kombinaciji s vještačkom inteligencijom i integracijom u šire sisteme jer će se tako odgovoriti na izazove koji su postali preteški za tradicionalne kamere. Kako se uspješne priče budu širile, a povrat ulaganja postane očitiji, ove tehnologije će igrati sve značajniju ulogu u zadovoljavanju potreba svijeta sigurnosti i drugih oblasti.

Migracija u oblak i AI oslonac za budućnost sigurnosti u regiji

Tržište sigurnosti u Jadranskoj regiji u 2024. godini zabilježilo je stabilan rast, a značajan napredak ostvarile su zemlje Evropske unije Hrvatska i Slovenija, kao i Rumunija, Bugarska i Grčka. Tehnološke inovacije, poput uvođenja vještačke inteligencije u sigurnosna rješenja te integracija različitih sigurnosnih sistema, osigurale su rast investicija. Regija je sve atraktivnija za investitore, a sigurnosne tehnologije postale su ključne ne samo za zaštitu lica i imovine već i za optimizaciju poslovnih procesa u različitim sektorima

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

 Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu pokazuje znakove ubrzanja, stoji u izvještaju Svjetske banke, koja prognozira pozitivan trend za 2025. godinu. Ključni faktori rasta bit će unutrašnja potrošnja i investicije, dok će izvoz biti slab, a rast uvoza premašiti izvoz. Politička nesigurnost i globalni ekonomski faktori ostaju izazovi, što bi moglo usporiti regionalni razvoj, upozorava Isolina Rossi, ekonomistkinja u Svjetskoj banci i glavna autorica izvještaja.

Ulaganje u ljudski kapital

Migracije su prepoznate kao potencijalni ekonomski resurs, uz preporuke za bolje upravljanje tim procesima. Iako se tržište rada poboljšava i stopa siromaštva opada, smanjenje siromaštva je sporije nego prije pandemije. Svjetska banka predviđa rast od 3,7% u 2025. godini za šest ekonomija Zapadnog Balkana, podržan EU planovima za rast i regionalnu integraciju. Kako bi se ubrzao ekonomski rast, zemlje Zapadnog Balkana moraju ojačati regionalnu trgovinu, smanjiti vrijeme čekanja na granicama i integrisati sisteme plaćanja. Razvoj ljudskog kapitala kroz obrazovne i zdravstvene sisteme bitan je za napredovanje prema statusu ekonomija visokih prihoda. Pravilno upravljanje migracijama može doprinijeti smanjenju siromaštva, podsticanju izvoza i privlačenju investicija.

Nova radna mjesta

Tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je napredovati, sa zaposlenošću koja je dostigla historijski visok nivo od 48,5% u junu 2024. godine, iako je i dalje niža od 54,4% u Evropskoj uniji. Između sredine 2023. i sredine 2024. godine stvoreno je dodatnih 114.000 radnih mjesta u regiji. Iako se smanjenje siromaštva nastavlja, tempo je sporiji nego prije pandemije, s padom od oko 1% godišnje između 2022. i 2025. godine, dok je prije bilo veće smanjenje. Recentna povećanja plata možda neće dovesti do značajnog poboljšanja kvaliteta života porodica koje žive ispod granice siromaštva.

Život u inostranstvu

S obzirom na to da gotovo četvrtina stanovništva Zapadnog Balkana živi u inostranstvu, bolje upravljanje migracijama može biti ključni faktor za ekonomski razvoj. Iako migracija može izazvati probleme poput nedostatka radne snage, ona također može stvoriti mogućnosti za ekonomski rast kroz smanjenje siromaštva, podsticanje izvoza i privlačenje investicija. Novčane doznake mogu poboljšati finansijske resurse za porodice migranata, dok povratak kvalifikovanih radnika može donijeti “povratak mozgova” u matične zemlje. Povećana motivacija za obrazovanje i stjecanje novih vještina može biti potaknuta višim platama u inostranstvu.

Benefiti od migracija

Prema izvještaju Svjetske banke, političke mjere za maksimiziranje koristi od migracija uključuju razvoj programa obuke i mobilnosti vještina, proširenje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju te poboljšanje zaštite emigranata kroz sve faze migracije. Također, važno je olakšati proceduru za transfer kapitala, stručnosti i tehnologija među dijasporom, kao i koristiti digitalne alate za efikasno upravljanje migracijama.

Ekonomski indikatori

Hrvatska je 2024. nastavila pozitivan privredni trend, bilježeći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,8%. Ovaj rast svrstava Hrvatsku među najbrže rastuće ekonomije u Evropskoj uniji, odmah iza Malte. Glavni pokretači rasta bili su povećana potrošnja domaćinstava za 6,3% te snažan rast investicija u fiksni kapital od 9,5%. Ove trendove dodatno su potaknula značajna evropska sredstva, uključujući sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te Višegodišnjeg finansijskog okvira, koja su usmjerena na obnovu i razvoj infrastrukture.

S druge strane, Slovenija se suočava s izazovima zbog usporavanja njemačke privrede. Mnoge slovenske kompanije, koje su dugo opskrbljivale njemačke fabrike komponentama, sada osjećaju posljedice usporavanja, uključujući otkaze i preseljenje proizvodnje u zemlje s nižim troškovima, poput Bosne i Hercegovine.

Uprkos tim poteškoćama, Slovenija se i dalje može pohvaliti relativno visokim BDP-om po stanovniku u poređenju s drugim zemljama regije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je potrebno provesti strukturne reforme i povećati inovacije kako bi se prilagodili novim globalnim trendovima i osigurali dugoročni privredni rast.

Albanija je u 2023. ostvarila rast BDP-a od 3,6%, u 2024. je blago usporila na 3,2%, a isti trend bi se trebao nastaviti i u 2025. godini. Bosna i Hercegovina je imala sporiji rast (2,2% u 2023), ali se očekuje poboljšanje, s rastom od 3,4% u 2025. Kosovo je pokazalo stabilan rast, sa 3,2% u 2023, koji se ubrzao na 3,9% u 2024. i može dostići 4% u 2025. Sjeverna Makedonija imala je najsporiji rast među zemljama regiona (1,8%), ali se predviđa da će u 2025. dostići 2,9%. Crna Gora je imala jedan od najdinamičnijih oporavaka, s rastom od 4,8% u 2023, ali će se stopa rasta smanjiti na 3,2% u 2024. i dalje na 3,1% u 2025. Srbiji se predviđa rast od 3,8% u 2025. godini, nakon rasta od 2% u 2023. i 3% u 2024.

STABILAN OPORAVAK REGIONALNOG TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Tržište sigurnosti u Jadranskoj regiji zabilježilo je stabilan rast u prošloj, 2024. godini, nastavivši pozitivan trend koji je počeo nakon pandemije. Prema odgovorima regionalnih menadžera poznatih proizvođača sigurnosne opreme – kompanija Ajax Systems, ASSA ABLOY, Avigilon (Motorola Solutions), Axis Communications, Bosch Building Technologies, Cambium Networks, NSC i VIVOTEK – regija je bila poprište povećanog interesa za sigurnosna rješenja, bilo da je riječ o videonadzoru, vatrodojavi, protivprovali, kontroli pristupa, mrežnoj opremi, cyber sigurnosti ili integrisanim sistemima. Iako postoje razlike među pojedinim zemljama, opći trend ukazuje na rast, s nekoliko tržišta koja su pokazala iznadprosječne rezultate.

Ulaganja u napredne sisteme potiču rast

Većina menadžera potvrđuje da je regionalno tržište sigurnosti u 2024. godini zabilježilo pozitivan rast, i to u različitim segmentima industrije. Ilija Yashmakov, direktor prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Ajax Systems, ističe: “Imali smo fantastičnu godinu, u kojoj smo daleko premašili prosječan rast industrije. Naša specifična vertikala na tržištima na kojima već imamo veliki udio zabilježila je rast veći od 40%, što je pokazatelj visoke posvećenosti naših partnera i korisnika, vrlo strukturiranog prodajnog rada mog lokalnog tima i velike lojalnosti korisnika i instalatera.”

Sličnu dinamiku prepoznaju i u Axis Communicationsu. Uprkos globalnim izazovima, određene su regije ili podregije, u odnosu na prošlu godinu, zabilježile rast, prvenstveno zbog sve veće upotrebe vještačke inteligencije, koja proširuje primjenu sigurnosnih proizvoda. “Naša industrija je uistinu otporna i vjerujem da može dobro raditi i u teškim i u dobrim vremenima jer se rješenja više ne svode isključivo na sigurnost kao takvu, već na razna druga područja koja sada možemo pokriti jako dobro, poglavito s uvođenjem AI tehnologije u proizvode. Time smo sigurnosnu industriju proširili i na optimizaciju poslovanja, poslovnih procesa te ostalo”, ističe Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, koji napominje kako napredak na tržištu uvijek ovisi o mnogo faktora, poput političkih odnosa, koji uveliko utječu na stabilnost i sigurnost ulaganja, pa otud i određena doza opreza.

 Sve veća ulaganja u napredne videonadzorne sisteme izvor su prilika za sve u prodajnom lancu. “Iako su investicijski ciklusi različiti od zemlje do zemlje, tržište sigurnosti i dalje pokazuje dosljedan rast, a ulaganja u napredne sustave nadzora nastavljaju rasti”, kaže Andrej Ćuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Izrael u kompaniji Avigilon, koja je u vlasništvu Motorole Solutions.

 Kada je riječ o sektoru protivpožarnih sistema, na koji se kompanija Bosch nedavno fokusirala prodavši ostale segmente svog poslovanja u sektoru sigurnosti, primjećuju se povećana ulaganja u moderne i integrisane sisteme zaštite od požara, smatra Danijel Jerković, direktor odjela za South East Adria regiju. Rezultat je to, između ostalog, povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije. “Naša je kompanija u pojedinim zemljama SEA regije rasla brže od samog tržišta naše industrije. SEA regija kontinuirano privlači značajna ulaganja iz europskih fondova, gdje je Bosch sa svojim tehnološki naprednim i pouzdanim rješenjima iz detekcije požara postao nezaobilazan partner u selektiranim gospodarskim granama i njihovim pratećim investicijama”, kaže Jerković, dodavši kako tržište sigurnosti u Adria regiji bilježi kontinuiran procijenjen rast na godišnjem nivou od tri do pet posto.

 Zemlje Evropske unije u prednosti

Među zemljama koje su zabilježile najveći rast, prema mišljenjima naših sagovornika, ističu se Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Grčka, dok su Slovenija i Albanija pokazale značajan napredak. Tajvanska kompanija VIVOTEK najveći je rast, kako kažu iznad 50%, ostvarila upravo u Rumuniji, Bugarskoj i Grčkoj, a u bivšim jugoslavenskim zemljama i Mađarskoj između 10 i 20%. “Rast na novim tržištima u Jugoistočnoj Evropi pokazuje zdravu dinamiku, dok su tradicionalna tržišta, kao što su bivša Jugoslavija, i dalje stabilna”, objašnjava Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja u VIVOTEK-u. Iz Ajax Systemsa također ističu posebno izražen rast u Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj, uz napomenu kako je za njih i Hrvatska u fokusu zbog potrebe za dodatnim ulaganjima s ciljem održanja rasta u toj zemlji.

Da države Evropske unije dominiraju, potvrđuju i predstavnici najveće svjetske kompanije za kontrolu pristupa ASSA ABLOY, renomiranog proizvođača mrežne opreme Cambium Networks te njemačke vatrodojavne kompanije NSC. “Prema mom, vjerojatno subjektivnom viđenju, najveći porast zabilježen je u zemljama Europske unije, dakle Sloveniji i Hrvatskoj, zbog strože regulative”, kaže Marko Kozar, voditelj poslovne jedinice kompanije ASSA ABLOY Opening Solutions. On je mišljenja da je tržište sigurnosti, ovisno o segmentu, zabilježilo rast od cca 5-15%.

 

Povećana ulaganja u napredne sigurnosne alate su ono što Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Albaniju čini liderima u ovom dijelu Evrope, smatra Kristijan Fabina, voditelj prodaje Cambium Networksa za Jadransku regiju, Bugarsku Tursku i druge zemlje. “Organizacije sve više ulažu u zero-trust arhitekturu, mrežnu segmentaciju i napredne sigurnosne alate. Sektor financija, državne institucije i obrazovne ustanove prednjače u investicijama”, kaže Fabina.

NAJPRODAVANIJI PROIZVODI

Lani je na ovim prostorima značajan interes iskazan za inovativnim rješenjima koja zadovoljavaju rastuće potrebe korisnika. Prema odgovorima naših sagovornika, mogli smo primijetiti nekoliko zajedničkih trendova među najprodavanijim proizvodima u videonadzoru, kontroli pristupa, protivprovali, vatrodojavi i mrežnoj opremi, što ukazuje na sve veću potražnju za naprednim tehnologijama i integrisanim rješenjima.

Mrežna oprema

U segmentu mrežne opreme, najprodavanija su bila rješenja koja omogućuju zaštitu mrežnog pristupa i segmentaciju, kao i visokokvalitetnu bežičnu infrastrukturu. Najtraženiji proizvodi Cambium Networksa bili su: NSE 3000 (Network Security Edge), koji odgovara na povećanu potrebu za zaštitom mrežnog pristupa i segmentacijom, pri čemu sve više kompanija prepoznaje potrebu za zaštitom korisničkog i IoT prometa bez kompromisa u performansama; te Wi-Fi 6/6E access pointovi kao rezultat rastuće potrebe za pouzdanom i sigurnom bežičnom infrastrukturom, pogotovo u hotelima, obrazovnim ustanovama i korporativnim mrežama. Dodatno, cnMatrix switchevi omogućuju automatiziranu sigurnosnu segmentaciju mreže, što je ključno za organizacije sa složenim IT okruženjima. Razlog rasta ovih rješenja leži u sve većim sigurnosnim prijetnjama i potrebi za jednostavnijim upravljanjem sigurnošću mreže.

Videonadzor

Tržište videonadzora u Jadranskoj regiji bilo je obilježeno značajnim interesom za proizvode koji kombiniraju visoku tehnologiju, napredne analitičke funkcije i integraciju s drugim sigurnosnim sistemima. Bez obzira na razlike u specifičnostima proizvoda, svi odgovori ukazuju na sličnu tendenciju – naglasak na naprednim funkcijama vještačke inteligencije, prilagodljivosti rješenja i većoj preciznosti u analizi podataka.

VIVOTEK se fokusira na kamere za prepoznavanje registarskih oznaka i multisenzorske kamere visoke rezolucije. Kamere za prepoznavanje registarskih oznaka, koje omogućuju prepoznavanje vozila na brzinama do 40 km/h, bile su vrlo dobro prihvaćene na tržištu. “Standardni modeli 5 MP u bullet i dome varijanti u srednjoj i višoj klasi, ali i u komercijalnoj klasi te multisenzorske kamere razlučivosti 20 MP” bili su među najprodavanijima, s naglaskom na napredne analitičke funkcije koje omogućuju visoku tačnost u prepoznavanju objekata i situacija.

Sličan trend bilježi i Avigilon, iz kojeg ističu proizvode pogonjene vještačkom inteligencijom, koji upozoravaju sigurnosno osoblje kada je potrebno djelovati, čime se povećava efikasnost i tačnost u prepoznavanju prijetnji u stvarnom vremenu. “Razlozi za odabir određenih proizvoda mogu varirati ovisno o specifičnim potrebama korisnika, uključujući mogućnost prilagodbe rješenja različitim veličinama i vrstama objekata”, napominje Ćuraković, čime se stavlja naglasak na fleksibilnost rješenja.

Axis Communications ističe svoju otvorenu platformu koja omogućuje prilagodbu rješenja prema potrebama krajnjih korisnika. Veliki je uspjeh ostvarila prva svjetska videofuzijska kamera, koja kombinira vizuelnu kameru i radar u jednom uređaju. Takva rješenja automatski izazivaju velik interes tržišta te vidimo njihovu veliku primjenu, naročito u saobraćaju i pametnim gradovima. Ovakva integracija omogućuje visoku preciznost i širu primjenu, naročito u upravljanju saobraćajem i pametnim gradovima, gdje je brza i precizna identifikacija prijetnji ključna.

Protivprovala

Iza svakog napretka stoji kvalitet. Inovativnost i širenje nisu dovoljni ukoliko ih ne prati zadovoljstvo korisnika kupljenim proizvodima, korisničkom podrškom i povratom investicija. Upravo su se s tim suočili u Ajax Systemsu, poznatom ukrajinskom proizvođaču alarmnih sistema, koji je početkom 2024. godine zakoračio na tržište videonadzora kreiravši veliku potražnju za svojim prvim izdanjem žičanih kamera. “Uložili smo mnogo energije da to promovišemo i uspjeli napraviti malo buke, ali shvatili smo da čak i uz zainteresovano tržište moramo slijediti naš moto ʻNe proizvodimo smećeʼ. Zato smo odgodili lansiranje za nekoliko mjeseci dok nismo optimizirali proizvodnju. Zašto vam sve ovo govorim? Jer želim ilustrirati da kompanije vrlo malo uče iz uspjeha – zapravo nas ʻneuspjehʼ uči kako da rastemo”, kaže Yashmakov. No, kao rezultat kašnjenja u proizvodnji videonadzornih kamera, ostvarili su izuzetno dobar rast s postojećim žičanim i bežičnim protivprovalnim uređajima i bežičnim detektorima topline, dima i ugljik-monoksida.

Kontrola pristupa

Tržište kontrole pristupa bilježilo je rast u zemljama Evropske unije zahvaljujući strožijim regulativama. Iz ASSA ABLOY Opening Solutionsa navode kako su njihovi proizvodi za elektronsko zaključavanje i evakuaciju bili najprodavaniji, jer takva rješenja odgovaraju rastućoj potražnji za sigurnosnim uređajima koji omogućuju bolju kontrolu pristupa i evakuaciju u skladu s regulativama.

Vatrodojava

Da su regulative presudne i u protivpožarnim sistemima, potvrđuje i Bosch Building Technologies, koji je zabilježio izvrsne rezultate s Avenar multikriterijskim detektorima, koji su usklađeni s EN54 regulativom, te novim generacijama AVIOTEC kamera za videodetekciju plamena i dima. Danijel Jerković napominje kako je prediktivno održavanje sistema, koje omogućuje nova Boscheva Nexospace IoT platforma, postalo sve važniji segment u sektoru vatrodojave. Ova rješenja omogućuju veću efikasnost i sigurnost, uz dugoročnu uštedu u održavanju sistema. Rješenja koja ne samo da reagiraju na prijetnje već omogućuju i proaktivno upravljanje sigurnosnim sistemima jasno ukazuju na budućnost ove industrije u kojoj je važna dugotrajna održivost i integracija s novim tehnologijama.

Uz integraciju, kvalitet izvedbe i dalje je ključna stavka. Upravo te dvije karakteristike NSC ističe kao ključne u svojim proizvodima. “Naši proizvodi su tehnološki i ekonomski visokokompetitivni. Uz to, sarađujemo s nekim dobro poznatim i jakim brendovima u oblasti detektora požara”, kaže Alexander Bartling, direktor prodaje u kompaniji NSC Sicherheitstechnik.

KLJUČNI PROJEKTI I VERTIKALE

Kompanije iz sektora sigurnosti nastavile su s intenzivnim radom na važnim projektima u različitim industrijama. Od kritične infrastrukture do pametnih gradova, sigurnosne su tehnologije postale ključni element u svakodnevnom poslovanju, posebno u svjetlu rastućih izazova sa cyber prijetnjama. U nastavku, donosimo pregled najistaknutijih vertikala i projekata koji su dominirali sigurnosnim sektorom.

Kritična infrastruktura

Kompanije koje nude sigurnosna rješenja neizostavan su faktor u zaštiti kritične infrastrukture. Među njima je i švedski Axis, koji se ističe dugogodišnjom posvećenošću cyber sigurnosti. Njihova su rješenja usklađena s NIS2 direktivom, koja je postavila visoke standarde za zaštitu infrastrukture u Evropskoj uniji. “Industrija i kritična infrastruktura najviše su cijenili tu pogodnost rada s Axisom, s obzirom na našu usklađenost s NIS2 direktivom”, ističe Šurmanović. Među najvažnijim prošlogodišnjim projektima izdvajaju Tunel Učka, na kojem su radili u saradnji s Eccos inženjeringom, te projekat jačanja sigurnosti u zatvorima u Sloveniji u saradnji s partnerom A kodom plus.

Iz Motoroline kompanije Avigilon također navode kritičnu infrastrukturu kao područje u kojem bilježe posebno snažan rast. “U 2024. godini realizirali smo brojne strateške projekte, kako u javnom tako i u poslovnom sektoru, s nizom krajnjih korisnika koji su prepoznali Motorolu Solutions kao važnog i pouzdanog partnera”, kaže Ćuraković. Iako izvan ove vertikale, kao projekat na koji su naročito ponosni navode novi kampus proizvođača električnih vozila Rimac Technology u Svetoj Nedjelji, za koji su odabrani kao tehnološki partner.

 Obrazovni sektor

Sigurnost u obrazovnim institucijama bila je jedan od glavnih fokusa Cambium Networksa, koji je lani implementirao sigurne Wi-Fi mreže u škole i fakultete širom regije. Korištenjem naprednih alata za kontrolu pristupa i AI tehnologije omogućili su visok nivo zaštite od kibernetičkih prijetnji. “Sektor obrazovanja zahtijeva sofisticirane mrežne sigurnosne sisteme, a naš WIDS/WIPS sustav i AI alati osiguravaju zaštitu od neovlaštenih pristupa i napada”, rekao je Fabina. S druge, protivprovalne strane, i Ajax Systems je bio prepoznat kao ključni partner za obrazovne ustanove, škole i vrtiće, uz druge vertikale. “Posebno je to slučaj u zemljama”, ističe Yashmakov, “u kojima investitori i projektanti sigurnosnih sistema dodatnu vrijednost vide u sljedećim principima: nećemo više visokosigurnosne proizvode koji zastarijevaju, nećemo više diskonektovanu vatrodojavu, nećemo više videonadzor pun stražnjih vrata.”

Pametni gradovi

Povećana ulaganja u pametne gradove neizbježno su učinila sigurnost ključnim pitanjem. U ovoj su se vertikali, s rješenjima adekvatnim za urbane sredine, istaknuli Cambium Networks, koji nudi rješenja za povezivanje sigurnih javnih mreža, videonadzora, senzora te integraciju s IoT uređajima, zatim Bosch, iza čijeg uspjeha i visoke potražnje za njihovim vatrodojavnim sistemima stoji rastući fokus na sigurnost, kao i Axis s rješenjima s visokom zaštitom od krađe podataka, što je u urbanom nadzoru od ključne važnosti.

Industrija

S obzirom na strožije zakonske regulative i potrebu za usklađivanjem s evropskim standardima zaštite od požara, mnoge su investicijske kompanije ulagale u napredne protivpožarne sisteme koji im omogućuju brzu reakciju u slučaju nesreće, automatsko gašenje i daljinsko praćenje stanja sistema. “Investitori sve više prepoznaju da jednokratno financijski manje ulaganje u sisteme za zaštitu od požara ne doprinosi dugotrajnom smanjenju troška, već upravo suprotno”, kaže Jerković iz Boscha, čiji protivpožarni detektori i videonadzorne kamere s mogućnošću detekcije vatre igraju presudnu ulogu u mnogim industrijskim proizvodnim okruženjima. Pravovremeno otkrivanje požara, posebno u fabrikama, od esencijalne je važnosti jer može značajno smanjiti materijalnu štetu i spriječiti opasnost po ljudske živote.

Saobraćaj

U prometnoj industriji VIVOTEK je tradicionalno veoma aktivan, nudeći analitička rješenja koja omogućuju brzu pretragu videozapisa i precizno praćenje objekata u prometu. Njihova Deep Search tehnologija omogućila je partnerima i krajnjim korisnicima brz pristup informacijama o vozilima i osobama u videozapisima, što je postalo ključno u upravljanju sigurnošću u urbanim sredinama. Baćić ističe: “Naša mogućnost spremanja atributa za vozila i osobe omogućila je korisnicima da brzo pretražuju i analiziraju videozapis, što je ključno za efikasno upravljanje prometom.”

Hotelijerstvo

Sigurnost podataka u sektoru hotelijerstva također je bila ključna tema u 2024. godini. NSC i Ajax su radili na više projekata u ovoj vertikali, Cambium Networks je implementirao NSE sigurnosna rješenja i mrežnu segmentaciju u brojnim hotelima, čime su ojačali sigurnost podataka i zaštitu od cyber prijetnji, dok je Bosch Building Technologies, kako kažu, zabilježio rastuću potražnju za naprednim vatrodojavnim sistemima u hotelima, čija usluga i reputacija zavisi od pravovremenog preveniranja sigurnosnih incidenata.

 Maloprodaja i banke

U sektoru maloprodaje i banaka, Ajax Systems je postao željeni partner zahvaljujući rješenjima koja omogućuju integraciju visoke razine sigurnosti uz smanjenje ovisnosti o zastarjelim tehnologijama. Rješenja koja uključuju povezivanje videonadzora, detekciju požara i alarmne sisteme omogućuju stvaranje sveobuhvatnih sigurnosnih mreža koje garantuju zaštitu podataka i imovine. I Avigilon je, uz kritičnu infrastrukturu, sportske arene, državnu upravu, prepoznao maloprodaju kao “područje s posebno snažnim rastom”.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Vještačka inteligencija

Vještačka inteligencija ne prestaje dominirati našom industrijom. Sigurnosni sistemi iskorištavaju potencijal brze obrade podataka kako bi automatski prepoznali ranjivosti i efikasnije reagovali na incidente. Korištenjem naprednih algoritama za analizu podataka, AI može prepoznati neobične obrasce ponašanja i prepoznati potencijalne napade u stvarnom vremenu. “AI postaje sastavni dio svih sigurnosnih sistema jer može pomoći u razlikovanju normalne aktivnosti i potencijalnih sigurnosnih prijetnji s visokom preciznošću, smanjujući broj lažnih alarma i poboljšavajući efikasnost reagovanja. Danas ljudi mogu integrisati različite sigurnosne komponente, kao što su pametne brave, kamere i alarmi, pružajući potpuno novi pristup sigurnosti stambenih prostora”, navodi Yashmakov. I u vatrodojavi je 2024. godina bila obilježena snažnim rastom primjene naprednih protivpožarnih tehnologija, uključujući integraciju sustava za detekciju požara s IoT uređajima i umjetnom inteligencijom (AI). “Investitori sve više usko surađuju sa dizajnerima i projektantima”, kaže Jerković, “osviješteni o važnosti implementacije sistema naprednih tehnoloških rješenja.”

Lani su bili traženi i alati koji omogućuju automatizirano prepoznavanje sigurnosnih prijetnji, ranjivosti i pogrešnih mrežnih konfiguracija, analizu mrežne infrastrukture i otkrivanje slabosti koje mogu dovesti do sigurnosnih rizika, loših performansi ili mogućih cyber napada. “Sigurnosni alati bazirani na umjetnoj inteligenciji su jedan od tehnoloških trendova u 2024. godini”, kaže Fabina iz Cambium Networksa, “gdje automatizirani sustavi poput cnMaestro X Assurance omogućuju brže otkrivanje i otklanjanje sigurnosnih prijetnji.”

Efektivna primjena AI-ja

Iako je vještačka inteligencija već godinama na prvom mjestu kada se govori o tehnološkim trendovima u svijetu sigurnosti, sve više se čuju i glasovi koji pokušavaju objektivno analizirati njene primjene i sagledati je iz druge perspektive. Velika pompa se malo smanjila te su se sada integratori počeli više fokusirati na to kako tu tehnologiju efektivno i funkcionalno predstaviti kupcima u vidu rješenja koja će unaprijediti njihov svakodnevni rad. “Rekao bih stoga da nije bio toliko fokus na specifičnom proizvodu, nego više na široj slici te vrijednosti sveukupnog rješenja. Nadam se da ovi trendovi ukazuju da je naše tržište dovoljno sazrjelo do te razine da nam cijena više neće biti glavni ili jedini faktor koji donosi prevagu na tenderima, nego da će se na neki način početi definirati vrijednosti koje utječu na sveukupnu cijenu projekta, u vidu trajanja projekta kroz određeni period vremena”, ustvrdio je Šurmanović.

Prelazak na cloud tehnologije

Cloud tehnologije ne prestaju igrati ključnu ulogu u modernim sigurnosnim sistemima, omogućujući pohranu podataka i aplikacija u udaljene data centre. Korištenje oblaka u sigurnosne svrhe omogućava lakši pristup podacima i sistemima s bilo kojeg mjesta, uz visok nivo zaštite i skalabilnosti. Cloud sigurnosne platforme omogućuju centralizirano praćenje i upravljanje sigurnosnim incidentima, a s obzirom na napredne metode enkripcije i autentifikacije, podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Osim toga, cloud infrastruktura često uključuje automatizirane sigurnosne protokole, kao što su backup sistemi i alati za prevenciju gubitka podataka, koji osiguravaju kontinuitet poslovanja čak i u slučaju cyber napada ili tehničkih problema. S obzirom na fleksibilnost i niže troškove, cloud tehnologije omogućuju bržu implementaciju naprednih sigurnosnih rješenja bez potrebe za velikim kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu.

Upravo je zbog toga VIVOTEK iskoristio 2024. godinu u pripremi za tranziciju u oblak. “Krajem prošle godine pokrenuli smo cloud servis Vortex za područje EMEA regije. Fokus i razvoj će ići u smjeru cloud rješenja, na čemu već neko vrijeme radimo. U tom smjeru ćemo i nastaviti”, kazao nam je Baćić, istaknuvši kao važan trend i upotrebu Deep Search i analitičkih funkcija u stvarnim projektima za rješavanje projektnih zadataka, koji su sve zahtjevniji.  Sigurnost koja se temelji na oblaku jedan je od ključnih trendova i za Bosch Building Technologies, pri čemu će osiguranje cloud platforme postati presudno. Upravo se iz tog razloga, kažu, raduju lansiranju nove Nexospace platforme s kojom će korisnicima pružati neograničene mogućnosti digitalnih usluga.

“Uz velike pomake u vještačkoj inteligenciji, ipak bih istaknuo migraciju na cloud rješenja, koja vidimo kao okosnicu potpune, end-to-end sigurnosti koja je i pouzdana i spremna na budućnost”, dodao je Ćuraković te kazao kako će to biti način na koji će organizacije osigurati da njihova rješenja za videosigurnost i kontrolu pristupa ostanu opremljena najinovativnijim mogućnostima i inteligentnom analitikom, što će im pomoći u izgradnji otporne sigurnosne kulture.

I za kompaniju ASSA ABLOY je “prelazak s lokalnih na cloud rješenja” glavni tehnološki trend, navodi Kozar. Njihovo Incedo Business Cloud rješenje omogućava sigurno upravljanje pristupom u stvarnom vremenu s bilo kojeg mjesta, bez potrebe za skupim hardverom ili IT stručnjacima, jer su podaci pohranjeni u sigurnom cloud okruženju. Ovaj sistem smanjuje početne i skrivene troškove, omogućujući skalabilnost i daljinsku dijagnostiku bez fizičkog prisustva na lokaciji.

Cyber sigurnost

Izražen fokus na kibernetičku sigurnost u mrežnoj arhitekturi svakako je obilježio prošlu godinu. Organizacije više ne postavljaju sigurnost kao dodatak, već je ona osnovni element dizajna IT infrastrukture. Sigurnost mreže postala je ključna tema u svim industrijama. “Cambium Networks omogućuje organizacijama sigurnu i jednostavnu mrežnu infrastrukturu kroz Wi-Fi, switcheve i sigurnosna rješenja koja su skalabilna i efikasna u upravljanju prijetnjama”, kaže Fabina te kao trendove navodi i Zero Trust Networking, gdje sigurnost više nije samo perimetarska, već se implementiraju mikrosegmentacija i napredna autentifikacija, te Wi-Fi 6/6E i pripremu za Wi-Fi 7, gdje sve više organizacija prelazi na napredniju Wi-Fi infrastrukturu, koja nudi jaču enkripciju i zaštitu prometa.

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Kao i svake godine, i ovaj put predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je, za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara, uradio Ekonomski institut iz Zagreba. Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje

Pripremili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite, kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih, a čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima u Republici Hrvatskoj. Prilikom izrade analize Ekonomski institut iz Zagreba je kontinuirano sarađivao s HCZ-om, a i ovaj put su korišteni isključivo podaci Financijske agencije (FINA) preuzeti s web-portala Info.biz. Također, analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite, a to su tehnička i fizička zaštita.

Kriterij za izradu

Prilikom izrade rang-lista firmi kriterij koji smo u a&s Adriji uzeli su ostvareni prihodi, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 preduzeća za svaki od podsektora. Dodatan kriterij je da je firma bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih firmi prema prihodima, za svako od ovih kolektiva su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: broj zaposlenih, dobit/gubitak, ukupan prihod po zaposlenom te prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku za posljednje tri godine.

Analizom nisu obuhvaćene fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-i, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20, te preduzeća koja nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. No, treba znati da podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno analiza ih precjenjuje.

Rezultati analize

Pokazatelj poslovanja djelatnosti privatne zaštite i ukupne privrede Hrvatske u posljednje tri godine prikazan je kroz Grafikon 1. On pokazuje povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023, kako u ukupnoj privredi tako i u sektoru privatne zaštite (Grafikon 1). Uporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 14,7% u privatnoj zaštiti, dok su 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije prihodi su također u ostatku privrede porasli za 9%, što govori o nešto većem potencijalu generisanja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli brže od ukupne privrede Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.

Treba reći i da analiza bilježi blagi rast prosječnog broja zaposlenih po svakoj firmi u sektoru privatne zaštite od 0,3% u 2023. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio u prosjeku 58,3 zaposlenih po firmi, što je predstavljao pad od 1,5% u odnosu na 2021, dok u 2023. sada iznosi 58,5.

Nadalje, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura u 2023, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi Hrvatske koja također bilježi konstantan rast od 2021. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka (Grafikon 2).

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura, što je povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije

Fizička zaštita

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazano je u Tabeli 1, koja obuhvata prihode, dobit, stopu i broj zaposlenih. Od ukupnog prihoda koji iznosi 257,220 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 242,331 miliona eura ili 94,2% (93,9% u 2022; 93,5% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio tih kompanija. Dvije najveće firme po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti i 2023. godine su Securitas Hrvatska i Sokol, a njihovi prihodi iznose ukupno 88,038 miliona eura, odnosno zajedno nose 34,2% cijelog podsektora. Značajno je istaći da su se ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%, što je gotovo jednak trend rasta u odnosu na ranije godine (13,9% za 2022).

Ukupni prihodi u ovom podsektoru konstantno su rasli u posljednjih pet godina sa 183,984 miliona eura u 2019. do 257,220 miliona u 2023, a 30 najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022; 93,8% u 2021). Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u ovome podsektoru – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika, tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023. Ipak, treba reći da je ukupan broj zaposlenih manji u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20,897 miliona eura u 2023. trideset najvećih firmi ostvarilo je 18,596 miliona eura ili 89,1% dobiti ukupnog podsektora (95,7% u 2022). Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u podsektoru fizičke zaštite ovaj put su Sokol i Klemm sigurnost. Njihova ukupna dobit za 2023. godinu iznosi 8,918 miliona eura ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora. Ukupna dobit podsektora nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ipak porasla za 27%, što je također trend koji se nastavlja u posljednjih pet godina.

15-postotni rast plata

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u podsektoru fizičke zaštite u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 734 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%, kada je iznosila 634 eura. Zanimljivo je da su dvije najveće firme po rastu prosječne neto plate po zaposlenom u ovome podsektoru FINA Gotovinski servisi i AKD-Zaštita, i to za 13,1%, odnosno i 17,4% u odnosu na 2022. Iz podataka je vidljivo da je prosječna mjesečna neto plata konstantno rasla unazad pet godina, sa 529 eura u 2019. na 734 eura u 2023.

I ukupan prihod po zaposlenom u ovome podsektoru je rastao za 16,7% i sada iznosi 22.941 euro. Kada je ovaj pokazatelj u pitanju, dvije firme s najvećim ukupnim prihodom po zaposlenom u 2023. su FINA Gotovinski servisi i Joker fitness. One bilježe rast u ovoj stavki za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu. Treba istaći da su ukupni prihodi po zaposlenom u ovom podsektoru u posljednjih pet godina konstantno rasli, sa 15.837 eura u 2019. na 22.941 euro u 2023.

Tehnička zaštita

Najvećih 30 kompanija u podsektoru tehničke zaštite prema ostvarenim prihodima prikazano je u Tabeli 2. Ukupan prihod podsektora tehničke zaštite u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio je 232,775 miliona eura. Trideset najvećih ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 149,847 miliona eura ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022; 64,2% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih kompanija. I po ovoj stavci, dva najveća preduzeća su Alarm automatika i Eccos inženjering, koji su ostvarili ukupno 46,167 miliona eura prihoda, odnosno 19,8% cijelog podsektora. Značajno je navesti da su se i ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23% i da odražavaju kontinuiran trend rasta u posljednjih pet godina. Trideset najvećih bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i kompletan podsektor.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti (1.935 radnika) 30 najvećih zapošljava njih 997 ili 51,3% (51,1% u 2022; 50,1% u 2021). Dvije najveće kompanije prema ovoj stavci su Eccos inženjering i Alarm automatika, koje zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora. Važno je napomenuti da se ukupan broj zaposlenih u 2023. povećao u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Ovo povećanje, iako u manjem procentu u odnosu na godinu ranije, ipak predstavlja kontinuiran rast u posljednjih pet godina, gdje smo imali 1.652 zaposlena u 2019, a 1.935 u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenih između 30 najvećih kompanija i ostalih.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22,144 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 13,322 miliona eura ili 60,2% od ukupnog podsektora (62,1% u 2022). Dvije najveće firme po ovoj stavci su Aling i Insig 2, a zajedno su ostvarili ukupno 3,296 miliona eura dobiti ili 14,9% cijelog podsektora. Pozitivno je i to što je ukupna dobit u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. I ovaj rast također predstavlja konstantu u posljednjih pet godina.

Prosječna mjesečna neto plata i prihodi po zaposleniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je segment iznosio 936 eura, s povećanjem od 4,5% (896 eura) u odnosu na godinu ranije. Dvije firme s najvećom prosječnom mjesečnom neto platom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu), dok je trend povećanja plata u posljednjih pet godina općenito kontinuiran.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 eura) povećanje za 18,4%. Dvije firme s najvećim rastom prosječne mjesečne neto plate u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu). Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 hiljada eura do 2021, kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

Security 50: Optimizam povratka na trasu rasta

Security 50 je godišnje istraživanje a&s grupacije koje rangira 50 najvećih globalnih proizvođača u industriji sigurnosnih tehnologija shodno njihovim prihodima i  tržišnom utjecaju. Lista obuhvata kompanije koje se bave videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima i drugim sigurnosnim rješenjima, a među vodećim proizvođačima i ovaj put su Hikvision, Dahua Technology, Axis Communications, Honeywell, ASSA ABLOY i Motorola Solutions

Izvor: asmag.com ; E-mail: redakcija@asadria.com

Sve su industrije na svijetu, uključujući i sigurnosnu, prošle godine doživjele rast. Prema podacima Svjetske banke, prosječni bruto domaći proizvod u svijetu u 2023. porastao je 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Sjedinjene Američke Države su imale značajniji učinak od ostalih naprednijih ekonomija s rastom od 2,5 posto, kineski BDP porastao je za 5,2 posto, dok su tržišta i ekonomije u razvoju dale zadovoljavajuće rezultate, sa četveropostotnim rastom.

Prvih deset kompanija

Pozitivan sentiment osjeća se i u ovogodišnjem Security 50 istraživanju, koje rangira pedeset najboljih kompanija u sigurnosti na osnovu prihoda od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2023. godini. Svih je deset prvih kompanija – Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Motorola Solutions, Axis Communications, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision, TKH (Smart Vision Systems) i Aiphone – registrovalo rast prihoda u 2023. godini u rasponu od jednocifrenog do nižeg dvocifrenog. Hikvision i Dahua zadržali su prvo i drugo mjesto na ljestvici svjetskih sigurnosnih kompanija, s prihodima od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2023. od 9,31 milijarde američkih dolara, odnosno 4,32 milijarde dolara, respektivno.

Na ovogodišnjoj Security 50 listi imamo novo ime – GWELLTIMES, proizvođača pametnih kamera, pametnih zvona za vrata i pametnih reflektora sa sjedištem u Shenzhenu. Tu su i povratnici na listu: TKH (Smart Vision Systems), DNAKE, JOVISION i Sparsh CCTV.

Trend rasta

Trideset šest kompanija registrovalo je povećanje prihoda u periodu 2022–2023, dok je četrnaest zabilježilo gubitke. Prvih deset koje prema procentu rasta su: Sparsh CCTV, GWELLTIMES, Synectics, Kedacom, Evolv, MEARI, CP Plus, Allegion, NAPCO i ASSA ABLOY. Vrijedi napomenuti da su sve kineske kompanije (osim dvije) ove godine zabilježile rast. Ovo je u velikoj suprotnosti s prošlom godinom, kada je većina kineskih proizvođača na Security 50 listi imalo pad prihoda zbog različitih unutrašnjih i vanjskih izazova. Ako gledamo ovogodišnju listu, možemo jasno vidjeti da se kineske kompanije oporavljaju, u skladu s pozitivnim ekonomskim učinkom Kine u 2023. godini.

Pregled za 2024. godinu

Konsenzus je da će sigurnosna industrija nastaviti rasti. To je manje-više potkrijepljeno našim nalazima, koji pokazuju da većina kompanija koje su ustupile podatke i o prihodima za 2024. bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu. Sigurnosna industrija, zapravo, konačno doživljava “povratak u normalu” nakon pandemije.

“Industrija sigurnosti pokazala je značajan rast u 2024. godini, a tržište se vratilo u normalu. Kompanija i-PRO doživjela je dosljedan dvocifreni rast, a raspoloženje je bilo pozitivno širom Amerike te EMEA i APAC regija. Ovaj rast potaknut je našom strategijom da poboljšamo rad s integratorima i učinimo tehnologiju AI rubnog računarstva standardom u većini naših proizvodnih linija”, rekao je Gerard Figols, direktor proizvoda u kompaniji i-PRO.

“Mnogo je faktora utjecalo na rast industrije integracije sigurnosnih sistema, uključujući veći fokus na integraciju tehničke i kibernetičke sigurnosti, veću potražnju za cloud sigurnosnim rješenjima, rast tehnologija pametnih zgrada i IoT integracije, kontinuiranu modernizaciju sistema i sve veće usvajanje vještačke inteligencije i analitike”, rekao je Eric Yunag, izvršni potpredsjednik za proizvode i usluge u Convergintu.

“Značajan pokretač rasta bilo je sve veće usvajanje cloud rješenja i SaaS modela. Ova promjena, koja je već neko vrijeme dobivala na snazi, sada je u potpunosti u toku, s većim kompanijama koje predvode pomjeranje ka cloud ili hibridnim instalacijama. Osim toga, potražnja za rješenjima za vještačku inteligenciju i inteligentnu automatizaciju postaje sve istaknutija u pogledu sigurnosti, iako se tek čekaju konkretni rezultati trenutnog snažnog publiciteta u vezi s vještačkom inteligencijom”, rekla je Despina Stamatelos, viša komercijalna menadžerica u Genetecu.

“Oblak i AI nisu novi trendovi, ali ipak opažamo promjene zbog njihovog većeg usvajanja, pri čemu prodajni kanali, posebno integratori i instalateri, transformišu svoje poslovanje kako bi najbolje prodali ove tehnologije”, rekao je Jon Cropley, glavni analitičar, i Josh Woodhouse, osnivač Novaira Insightsa. U međuvremenu, ne treba zanemariti ni rubna AI rješenja. “AI analitika na rubu mreže i rješenja u oblaku bili su istaknute tehnologije u 2024. Jedan od izazova korištenja cloud tehnologije je taj što prenošenje videopodataka u/iz oblaka može biti skupo. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji isključivo u oblaku povećava trošak i može uzrokovati neprihvatljiva kašnjenja, zbog čega je obrada podataka na rubu mreže od suštinskog značaja. Obrada nekompresovanih slika u kameri povećava preciznost te osigurava da se samo lagani metapodaci koji opisuju događaje i atribute prenose u oblak za dalju analizu”, rekao je Figols.

Važne akvizicije i spajanja

Ove smo godine također svjedočili nekim značajnim slučajevima spajanja i preuzimanja kompanija kako se industrija nastavila konsolidirati. To uključuje Vitaprotechovu kupovinu Identiva za 145 miliona dolara, Honeywellovu akviziciju Carrierovog sigurnosnog poslovanja za 4,95 milijardi dolara, koji je uključivao LenelS2 (dogovor je objavljen u decembru 2023), te spajanje Milestonea s BriefCamom i Arculesom, čime su udružene snage ponuđača softvera za upravljanje videozapisima, videoanalitiku i VSaaS.

“2024. je bila godina velikih spajanja i akvizicija u sektoru sigurnosti. Značajno je da su vodeće sigurnosne kompanije agresivno sklapale poslove s analitičkim firmama koje koriste vještačku inteligenciju, poboljšavajući njihove sposobnosti u prediktivnom nadzoru i automatiziranom otkrivanju prijetnji. Za mnoge u industriji, ovaj trend konsolidacije pokazao se korisnim jer je ubrzao primjenu inovativnih tehnologija i pomogao da se pojednostavi razvoj integrisanijih rješenja”, rekao je Aditya Khemka, generalni direktor CP PLUS-a.

Tekući izazovi

Uprkos pozitivnim izgledima, određeni izazovi i dalje ostaju. Jedan od njih je kontinuirano divljanje kibernetičkih napada, od kojih su neki pokrenuti pomoću umreženih sigurnosnih uređaja.

“Prijetnja od cyber napada nije se smanjila tokom 2024. godine, s više visokoprofilnih povreda podataka, hakiranjima većih količina podataka i više upozorenja o mogućnostima sofisticiranih napada koje sponzoriraju neprijateljske države. Dakle, cyber sigurnost ostaje jedan od najvećih izazova s ​​kojima se sigurnosni sektor suočava. Rješavanje ovog izazova zahtijeva sveobuhvatne strategije zaštite podataka i robusne mjere sigurnosti”, rekao je Alex Lee, viši menadžer prodaje u IDIS-u.

U međuvremenu, strožiji propisi u vezi s privatnošću podataka, posebno za tehnologije za prepoznavanje lica i analizu ponašanja zasnovane na vještačkoj inteligenciji, predstavljaju dodatne prepreke. “Kompanije u 2024. morale su se snalaziti u složenim pravnim okvirima, istovremeno osiguravajući da njihova rješenja ostanu usklađena s regulativama i efikasna. Očekuje se da će ovi izazovi i dalje biti prisutni. Ipak, u CP PLUS-u vjerujemo da su izazovi, iako ogromni, otvorili i prilike. Fokus na inovacije doveo nas je do partnerstva s tehnološkim divovima koji donose različite perspektive u rješavanju ovih problema”, rekao je Khemka.

Yunag je naveo neke od izazova s ​​kojima se industrija suočava: manjak radnika i vještina, neefikasnost lanca snabdijevanja, rastuća budžetska ograničenja i povećanje zabrinutosti za sigurnost kritične infrastrukture. “Ove zabrinutosti posebno su rasprostranjene jer se mnoge kompanije i dalje oslanjaju na složene, tradicionalne arhitekture sigurnosnih sistema. Iako će se ovi izazovi vjerovatno nastaviti i 2025. godine, lideri mogu nastojati da ih prevaziđu razvojem visokoprilagođenih edukacijskih programa kako bi osigurali da su njihovi zaposlenici osposobljeni za najnovije vještine i tehnologije, zatim primjenom inovativnih strategija sigurnosnih programa kako bi se pojednostavili svakodnevni procesi te jačanjem odnosa i partnerstava u industriji radi moderniziranja sposobnosti integracije sistema”, rekao je on.

Konačno, regionalni sukobi – posebno ratovi u Ukrajini i na Bliskom Istoku – također su utjecali na postojeće stanje, donoseći prilike, ali i rizike. “Regionalni sukobi primjetno su utjecali na sigurnosnu industriju. Potražnja za sistemima nadzora je porasla, posebno u osjetljivim područjima kao što je kritična infrastruktura. Konflikti su povećali potrebu za brzim, AI nadzornim rješenjima za otkrivanje prijetnji u realnom vremenu. Osim toga, veća državna potrošnja na odbranu i sigurnost podržala je rast tržišta”, rekao je Thomas Lausten, izvršni direktor MOBOTIX-a.

“Međunarodni poredak manje je stabilan sada nego u bilo koje vrijeme od kraja hladnog rata, s razornim regionalnim sukobima i rastućom prijetnjom od još goreg”, rekao je Lee. On je naglasio da su za kompanije i vlade negativne posljedice višestruke i različite i da ih je teško predvidjeti. “Od poremećaja globalnog transporta do utjecaja prisilne migracije, od povećanja međunarodnih tenzija koje vode do nametanja carina do razvoja novog oružja i novih načina vođenja rata – svijet u kojem živimo još je opasniji”, kazao je on. Imajući to u vidu, preduzeća moraju diverzificirati svoj opskrbni lanac i usvojiti fleksibilnije proizvodne strategije kako bi prevazišla ovaj izazov.

Sljedeća godina

Kratkoročno, sigurnosna industrija je na putu rasta. Prema nedavnom zajedničkom izvještaju SIA-e, ASIS-a i Omdije, predviđa se da će kombinovana godišnja stopa rasta tržišta sigurnosne opreme u periodu od 2022. do 2026. biti 8,2 posto, a tržišta sigurnosnih usluga 6,9 posto.

S obzirom na to, rast će se nastaviti i 2025. godine jer se industrija suočava s većom izvjesnošću i nastavlja usvajati napredne tehnologije i rješenja. “2025. će biti pozitivnija godina za rast. Neki od geopolitičkih poremećaja 2024. uzrokovani su izbornom godinom u zemljama širom svijeta. Iduća će godina imati više efekta od novih vlada u mnogim zemljama, uz usvojene nove investicijske planove i veću izvjesnost investicija privatnog sektora”, rekli su Cropley i Woodhouse.

“Očekujemo da će se rast nastaviti do 2025. godine, a ključni pokretači su stalno usvajanje kontrole pristupa i videonadzora kao usluge. Ove tehnologije će ostati centralne za evoluciju industrije jer organizacije traže skalabilna, fleksibilna i efikasna sigurnosna rješenja”, rekla je Stamatelos.

Lausten je ponovio njihove stavove. “U 2025. se očekuje nastavak rasta postignutog u 2024. godini. Urbanizacija, veća ulaganja u pametne gradove i kontinuirana geopolitička nestabilnost potaknut će potražnju za naprednim sigurnosnim rješenjima. Ključni pokretači rasta su veći rast vještačke inteligencije i softverske analitike, posebno bihevioralne analize, širenje sigurnosnih platformi u oblaku te veći fokus na cyber sigurnost i sisteme usklađene sa NDAA-om. Sve veći fokus na održivost i energijski efikasna rješenja također će utjecati na tržište u bliskoj budućnosti”, rekao je on.

“Neki očekuju da će 2025. donijeti nove inovacije, posebno u oblastima kvantne kriptografije i autonomnog nadzora dronova. Kvantna enkripcija, sa svojim potencijalom da zaštiti komunikaciju čak i od najnaprednijih cyber prijetnji, mogla bi redefinirati budućnost kibernetičke sigurnosti. Autonomne bespilotne letjelice opremljene vještačkom inteligencijom mogle bi igrati veću ulogu u praćenju ogromnih, udaljenih područja uz minimalnu ljudsku intervenciju”, rekao je Khemka. “Biometrija sljedeće generacije, kao što je prepoznavanje hoda i glasovna identifikacija, također bi mogla postati glavni trend, nudeći sofisticiranije metode osiguranja osjetljivih okruženja. Ove inovacije pomoći će u rješavanju evoluirajućih izazova s kojima se suočavaju sigurnosni profesionalci, osiguravajući da industrija ostane ispred krivulje u pogledu fizičkih i kibernetičkih prijetnji.”

Diverzifikacija od sigurnosti

Za sljedeću godinu tu je i trend – posebno uočljiv u Kini – da se kompanije udaljuju ili diverzificiraju od same sigurnosti, fokusirajući se na rješenja za različite oblasti kao što je obrazovanje. Naprimjer, neke kineske kompanije pružaju rješenja koja ne samo da čuvaju kampus sigurnim već i prate dešava li se bilo kakvo vršnjačko nasilje ili jesu li učenici zadovoljni nastavom. Neke kompanije sada se pozicioniraju kao firme za IoT/digitalizaciju, nudeći rješenja za online sastanke/striming, pa čak i rješenja za punjenje električnih vozila.

Zaključak

Sve u svemu, možemo vidjeti da se sigurnosna industrija vraća u normalu nakon pandemije. Očekuje se rast u ovoj i narednoj godini, prvenstveno potaknut većim usvajanjem vještačke inteligencije i clouda. Iako izazovi kao što su kontinuirane kibernetičke prijetnje, strožije regulatorno okruženje i tekući regionalni sukobi i dalje ostaju, sigurnosni igrači ipak su optimistični glede putanje rasta, koja će trajati narednih nekoliko godina.

Kako je spašena oteta djevojčica u Srbiji

Ovaj put vam donosimo priču o zaštitarima koji su učestvovali u desetodnevnoj potrazi za otetom djevojčicom iz Niša. Njen otmičar je osuđivani silovatelj i pedofil, nadaleko poznat kao Malčanski berberin, čija su zlodjela dodatno motivisala ekipu agencije Nifon Security da ne odustaju dok se mala Monika ne pronađe

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Decembar 2019. godine donio je jedan od najupečatljivijih slučajeva u modernoj historiji potrage za nestalim osobama u Srbiji. Dvanaestogodišnja Monika Karimanović bila je oteta na putu do škole u njenom rodnom gradu, a svaki izgubljeni trenutak značio je dodatnu opasnost za njen život. Dok su policija i žandarmerija tragali za otmičarem Ninoslavom Jovanovićem, timovi agencije Nifon Security pokazali su šta znači istinska posvećenost i hrabrost na djelu.

Težak teren

Tih deset dana neizvjesnosti, praćenih hladnim vremenom i nepristupačnim terenom, pokazalo je da upornost i zajednički rad mogu spasiti ljudski život. “Tokom dugog niza godina rada susreli smo se s različitim izazovima, ali taj slučaj ostavio je dubok trag na sve zaposlene, koji danas s ponosom ističu zadovoljstvo zbog uspešnog epiloga. Svaki minut je bio važan, a svaki korak na teškom i hladnom terenu bio je vođen samo jednom mišlju – pronaći Moniku i vratiti je kući”, prisjetila se događaja Sanja Petrović Nikolić, operativna direktorica kompanije Nifon Security iz Niša.

Dvanaestogodišnja djevojčica Monika Karimanović nestala je u petak, 20. decembra 2019. godine, u ranim jutarnjim satima, na putu do škole, na teritoriji grada Niša. Operativnim radom MUP-a Republike Srbije vrlo brzo je utvrđen način i mjesto nestanka i onda je pokrenuta opsežna operacija potrage.

 Ostavljao tragove

“Ono što će kasnije biti utvrđeno je da je devojčica prevarom namamljena u automobil Ninoslava Jovanovića, poznatijeg kao Malčanski berberin, četrdesetšestogodišnjeg silovatelja i pedofila koji je više puta osuđivan za seksualne delikte. On joj se predstavio kao domar koji prvi put ide na posao, baš u njenu školu”, rekla je Petrović Nikolić. S obzirom na to da se radilo o vrlo zahtjevnom terenu kojim se kretao, a koji je otmičar odlično poznavao, policiji je rad umnogome bio otežan. Počela je borba za spas mladog života.

“Nifon Security, kao društveno odgovorna kompanija, odmah je na raspolaganje stavio sve svoje raspoložive kapacitete i ljudstvo. Danima je 20 kolega i koleginica učestvovalo u zajedničkim aktivnostima pretrage terena, zajedno sa pripadnicima policije, žandarmerije, lovcima i mnogobrojnim dobrovoljcima. Svi zajedno sa samo jednim ciljem – spasiti život i dete bezbedno vratiti porodici. Nije postojao umor, uprkos hladnom vremenu, planinskim predelima i višednevnim potragama. Sve vreme je izmicao, ostavljajući za sobom tragove”, rekla je Petrović Nikolić.

Neumorno traganje

U selu Orašac kod Knjaževca, 23. decembra 2019. godine, nađena je napuštena kuća u kojoj je otmičar boravio sa devojčicom. U kući su nađeni tragovi otete djevojčice, što je svima davalo nadu da je i dalje živa i da je kretanje nastavio sa žrtvom.

“Obruč oko zločinca se stezao. Potraga je 26. decembra 2019. godine sužena na četiri sela. Stari planinski predeli, slabo naseljeni, koje je otmičar odlično poznavao, nisu nas demoralisali. Nifonovim timovima za potragu rukovodio je koordinator operativnih poslova Bojan Lukić. Rukovodstvo kompanije Veselin Jakovljević i Slavko Šain podržali su jednoglasan stav svih da se sa terena ne vraćamo i da ne odustajemo do pronalaska Monike”, ispričala nam je sagovornica. U obijenoj kući u selu Svrljiški Miljkovac, 27. decembra 2019. godine, ponovo su pronađeni novi tragovi – dva jastuka, jorgan, ostaci hljeba.

Bijeg kroz prozor

“Službenici obezbeđenja agencije Nifon Security u tom trenutku su sa svojim ekipama bili baš na tom delu terena. Sa jedne strane, očaj na našim licima, jer opet izmiče, sa druge strane snaga i inat zato što smo svi do jednog verovali da ćemo biti brži i pametniji. Nifonovi timovi radili su temeljno na teritoriji koja je pokrivala 20 kilometara kretanja. U toku potrage pregledali smo preko 20 napuštenih objekata i kilometre planinskih predela”, kazala je Petrović Nikolić.

Monika je pronađena živa 29. decembra, deset dana nakon nestanka, oko 16 sati, u ataru sela Pasjača. Mještanin, koji je krenuo da obiđe svoju vikendicu, primijetio je sumnjive tragove. Otmičar je to spazio kroz zavjesu, iskočio kroz prozor i dao se u bijeg. Vlasnik vikendice javio je ovo saznanje policiji i tu se potraga završila, na sreću sa sretnim ishodom. Monika je pronađena živa.

“Najvažnija misija bila je ostvarena. Monika je bila promrzla i gladna, ali živa i spašena. Ubrzo nakon toga uspešno je lišen slobode otmičar Ninoslav Jovanović. Danas o ovom događaju govorimo s ponosom zbog spašenog života mlade devojčice”, zaključila je Petrović Nikolić. Zbog nemjerljivog učešća u pronalaženju otete djevojčice, Nifon Security dobio je zahvalnice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, kao i Policijske uprave u Nišu.

Tri decenije uspješnog rada

Nifon Security je kompanija koja se 32 godine uspešno bavi sigurnosnim poslovima. Odgovorno brinu o 2.000 klijenata kroz pružanje usluga fizičko-tehničkog obezbjeđenja, instalacije tehničkih sistema, videonadzora i obezbjeđenja javnih skupova. Ponosni su, kažu, na postignute rezultate i istrajnost u očuvanju osnovnih ciljeva kompanije – sigurnosti u službi građana.

 

Predstavljen izvještaj o Adria Security Summitu 2024

Adria Security Summit 2024 ponovo se pokazao kao nezaobilazan događaj za stručnjake iz oblasti sigurnosti i srodnih tehnologija. Povratkom u Sarajevo kao mjesto iz kojeg je krenuo na put uspjeha prije skoro deset godina, Summit je potvrdio svoj status najveće manifestacije sigurnosne industrije u jugoistočnoj Evropi, s rekordnom posjetom i brojem izlagača.

Sada je dostupan i izvještaj o održanom Adria Security Summitu 2024 u kojem možete pronaći detaljne statistike, ključne uvide i izjave učesnika koje ilustriraju važnost ovog događaja.

Ove godine Summit je ugostio 3.200 posjetilaca i predstavio 170 izlagača, što predstavlja rast od 714% u broju posjetilaca i 608% u broju izlagača od pokretanja događaja 2015. godine. Summit je okupio učesnike iz više od 40 zemalja, što naglašava njegovu globalnu ulogu. Posebno se ističe rast broja međunarodnih posjetilaca za 193,7% u odnosu na prošlu godinu kao potvrda rastućeg značaja Summita izvan jadranske regije.

Jedan od fokusa ovogodišnjeg Summita 2024. bila je cyber sigurnost, pri čemu se udio pružatelja rješenja iz ove oblasti više nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj trend naglašava rastuću važnost digitalne sigurnosti u promjenjivom okruženju kibernetičkih prijetnji. Integracija fizičke i cyber sigurnosti bila je jedna od ključnih tema Summita, s naglaskom na potrebu za cjelovitim rješenjima za savremene izazove.

Ključni momenti konferencijskog programa uključivali su sesije na teme kao što su umjetna inteligencija u videonadzoru, važnost EU direktiva o cyber sigurnosti i integracija tehnologija pametnih gradova za jačanje urbane sigurnosti. Ovdje se izdvaja izlaganje Borisa Goncharova o ekonomskom uticaju cyber kriminala koji je opisao kao “treću najjaču ekonomiju na svijetu,” odmah iza SAD-a i Kine.

Posjetioci su imali priliku iskoristiti inovativne inicijative poput programa za delegacije kupaca, gdje je preko 150 krajnjih korisnika direktno komuniciralo s proizvođačima kako bi pronašli konkretna rješenja. Izložbeni segment je obuhvatio najsavremenije tehnologije, od sistema sigurnosti koji koriste AI do revolucionarnih rješenja za detekciju požara, što je samo potvrdilo reputaciju Summita kao centralnog događaja za promociju inovacija.

Zato će za partnere i klijente iz sektora sigurnosti, IT-a i infrastrukture, izvještaj o Adria Security Summity 2024 biti prava riznica stručnih uvida, analiza novih trendova i prilika za umrežavanje. Adria Security Summit 2024 je dokazao da je nadrastao okvire događaja i postao platforma za razvoj industrije i podsticanje globalne saradnje.

Pozivamo vas da pročitate dostupni izvještaj i upoznate se s ključnim statistikama, uvidima i izjavama koje su obilježile ovogodišnji Summit. Na kraju, vrijedi zabilježiti i datum za naredni Summit, koji će se održati 8. i 9. oktobra 2025. godine u Skoplju u Sjevernoj Makedoniji.

Više informacija potražite na https://adriasecuritysummit.com/wp-content/uploads/materials/2024_Adria_Security_Summit_Report.pdf.

 

Adria Security Summit 2024: Knjiga koja se ne ispušta iz ruku

Prije devet godina, u Sarajevu, počela je priča o onome što je danas najveće okupljanje zajednice sigurnosnih profesionalaca u Jugoistočnoj Evropi. Isto je toliko vremena bilo potrebno da se Adria Security Summit vrati u mjesto početka pripovijedanja. Danas se ova priča čita širom svijeta, u više od četrdeset zemalja. Jer je dobra, dinamična i drži pažnju čitalaca

Pišu: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

 Bio je tamo, na tom sastanku, autor ovih redaka kad je prezentovana ideja o pokretanju vlastitog sajma i konferencije namijenjenih tržištu o kojem smo, u tom trenutku, medijski izvještavali već desetak godina. Gotovo svi do jednog člana redakcije iznosimo niz razloga zašto nismo za to. Takav projekat neće uspjeti: nemamo dovoljno kapaciteta, dovoljno sredstava, dovoljno jako tržište, dovoljno interesovanje globalnih proizvođača. Tadašnji su sajmovi širom regije gubili bitku sa tržištem. Nedugo poslije će se i ugasiti. Čak su i velike evropske izložbe, poput onih u Essenu ili Londonu, gubile zamah. Previše razloga protiv, premalo za.

Test kvaliteta i istrajnosti

Ta je godina, za malu grupu ljudi, bila, zapravo, test samopouzdanja, ali i kvaliteta vlastitoga rada. Na ispit je došao odnos s kompanijama i pojedincima: koliko je, zapravo, ta saradnja bila čvrsta i možemo li ponuditi nešto novo u čemu će vidjeti priliku za rast svoga poslovanja. Otuda se stvorila ideja o spoju sajma, na kojem svi imaju jednake prilike, i jakog konferencijskog programa, koji bismo popunili najstručnijim ljudima koje ova regija ima. Podrška svih regionalnih komora i udruženja sigurnosti nije izostala. Proizvođači, distributeri, instalateri, integratori i korisnici također su podržali projekat. I tako je Adria Security Summit proslavio svoj prvi rođendan.

Dvadeset četiri izlagača tada su popunila izlagački prostor, a 393 posjetioca obilazila štandove. Čak i danas, kada se usporedi s većinom ovdašnjih konferencija, bio je to veliki uspjeh. Ideja je bila da Summit bude istinski regionalna priča, koja je svoja poglavlja svake godine pripovijedala iz drugog grada i zemlje. Nizali su se Beograd, Šibenik, Ljubljana, Skoplje, Zagreb… Svake godine sve veća posjeta, raznovrsnija ponuda, veći izazovi. Adria Security Summit prepoznali su i iz Messe Frankfurta, kompanije organizatora poznatih Intersec međunarodnih sajmova sigurnosti, pa je dobio nazivnu dopunu Powered by Intersec. Napredovalo se organizacijski, koristile su se razne softverske platforme, proširivali načini umrežavanja, povećavao broj ljudi u organizaciji, širio spektar usluga…

Rekordan broj izlagača

Danas je Adria Security Summit, nakon skoro decenije rada, u mjestu svoga začeća, Sarajevu, okupio blizu 3.200 gostiju i 170 izlagača i sponzora. Postalo je to najveće okupljanje sigurnosne industrije u Jugoistočnoj Evropi, s rastom od oko 714 posto u broju posjetilaca i 608 posto u broju izlagača u odnosu na prvo izdanje. I onim najvažnijim – zadovoljnim licima onih koji posluju u ovoj industriji, jer sve je žamorilo od razgovora, zastupničkih i distributerskih ugovora, budućih projekata.

Gotovo jednak broj međunarodnih i regionalnih posjetilaca

Rast je značajan u odnosu prošlogodišnje izdanje u Ljubljani. Broj posjetilaca je sa 2.800 porastao na 3.200, što je povećanje od 14,29%, a izlagača i sponzora sa 150 na 170, odnosno 13,33%. Posjetioci iz zemlje domaćina, Bosne i Hercegovine, činili su 34,54% ukupnog broja gostiju, a zatim, pojedinačno po zemljama, iz Hrvatske (5,89%), Srbije (5,31%), Crne Gore (4,93%) i Slovenije (4,39%). Važno je kazati da je Summit okupio rekordnih 43,70% posjetilaca izvan zemalja Jadranske regije, što je izuzetno veliki rast u odnosu na prošlogodišnje izdanje u Ljubljani, gdje je taj procenat iznosio 17%. Ilustracije radi, broj od 476 posjetilaca izvan zemalja Jadranske regije na lanjskom izdanju ove je godine iznosio 1.398, što je povećanje od 193,7%. Tako su kroz vrata konvencijskog centra Hotela Hills u Sarajevu ove godine prošli gosti s putnim dokumentima više od četrdeset zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kine, Tajvana, Njemačke, Španije, Austrije, Francuske, Nizozemske, Turske, Norveške, Kanade, Poljske, Rusije, Grčke, Ujedinjenih Arapskih Emirata itd.

U ukupnom zbiru svih devet izdanja, taj je procenat, logično, drugačiji jer Bosna i Hercegovina sa 18,72%, Hrvatska sa 17,20%, Srbija sa 17,06% te Slovenija i Crna Gora kombinirano sa 22,01% čine tri četvrtine posjetilaca, odnosno tačno 74,99%. Zemlje izvan Jadranske regije čine 22,14%, a ostatak gosti iz Sjeverne Makedonije i Kosova. Ovdje treba uzeti u obzir već spomenuti skok međunarodnih posjetilaca posljednjih godina te činjenicu da se Summit održao samo jednom u Skoplju, što utječe na ukupni broj posjetilaca iz te zemlje.

Adria Security Summit je, dakle, postao uistinu međunarodni događaj, a zadržao je i prednost promjene zemlje organizacije, jer lokalni gosti i dalje čine oko trećine posjetilaca svake godine. Na taj način se struktura sigurnosnih profesionalaca svaki put znatno mijenja, što je veliki benefit za sve one koji su u potrazi za novim partnerima, jer svake godine, zapravo, stupaju u kontakt s novim ljudima. Summit je ovime ovjerio poziciju vodećeg regionalnog događaja za razmjenu znanja, inovacija i poslovnih prilika u svijetu sigurnosti i sektorima naslonjenim na njega.

Također je važno spomenuti da je gotovo svaki četvrti posjetilac (22,04%) donosilac odluka u kompanijama (vlasnici i direktori), a dodatnih 18,19% osobe koje imaju znatan utjecaj na donošenje odluka. Ukupno, to je četrdeset posto.

Udvostručen broj cyber sigurnosnih profesionalaca

Adria Security Summit je kao koncept od početka razvijan kao dinamično ogledalo industrijskih trendova koji se, između ostalog, reflektiraju i u zastupljenosti učesnika i izlagača s cijelim spektrom proizvoda i vertikala iz kojih dolaze. Videonadzor i dalje drži primat sa 21,09%, odnosno petinu izlagača i posjetilaca kombinirano, što je manje-više stabilan omjer u svih devet izdanja (20,24%). Ova tehnologija i na globalnom nivou drži centralnu ulogu u industriji sigurnosti, stoga ne predstavlja iznenađenje prisustvo posljednjih inovacija u ovom segmentu i na događaju u Sarajevu.

Najveća promjena, ali ne i tako veliko iznenađenje s obzirom na globalna kretanja, jeste broj onih koji nude rješenja za cyber sigurnost, kojih je sa prošlogodišnjih 10,19 posto sada više nego dvostruko više – 22,35 posto. Ako tome dodamo osobe koje rade u IT i ICT industriji (11,36%), možemo kazati da već sada, kombinirano, gotovo trećinu posjetilaca i izlagača na Summitu (33,71%) čine posjetioci čija osnovna djelatnost nije tehnička i fizička zaštita. Ovo je pomjeranje vrlo važno jer je zaštita od kibernetičkih napada glavni izvor zabrinutosti posljednjih godina širom industrije sigurnosti, budući da se broj i složenost takvih vrsta napada eksponencijalno povećava. Tehnička i cyber sigurnost stoga postaju sve više isprepletene i neminovno su usmjerene jedna na drugu. To Adria Security Summitu daje dodatni kvalitet i širinu.

Vatrodojava također u usponu

Značajan skok zabilježio je i broj onih koji se bave vatrodojavom s lanjskih 10,61% na ovogodišnjih 16,05%, dok ostatak čini kontrola pristupa (7,46%), rješenja za pametne gradove i domove (5,02%), protivprovala (4,55%), zaštita perimetra (2,79%), mehanička zaštita (2,35%) te razglasni i evakuacijski sistemi (1,25%). Kada je riječ o ulozi u nabavnom lancu, najviše je sistem-integratora (17,79%), otprilike isto kao i u ranijim izdanjima, a zatim instalatera (12,79%), krajnjih korisnika (11,18%), distributera (10,89%), dok je proizvođača bilo 6,64%. Ostatak čine ponuđači usluga, konsultanti, developeri te zaposlenici u različitim vertikalnim tržištima.

U društvu najboljih

Rekordnih je 170 izlagača i sponzora ove godine popunilo izložbenu salu Adria Security Summita, prostorno najveću u devetogodišnjoj historiji. To uključuje i niz sigurnosnih kompanija s ugledne Security 50 liste najboljih svjetskih tržišnih igrača, ali i najvažnije regionalne kompanije. Velika većina svoje proizvode i rješenja izlaže konsekutivno, svake godine, što je pokazatelj uspješnosti Summita u pružanju potentnog okruženja za razvoj poslovanja. Među izlagačima posebno mjesto zauzimaju dijamantni (Alarm automatika, Konica Minolta), platinasti (ACS, Bosch, Canon, Check Point, El.Mo., Huawei, Suprema) i zlatni sponzori (Advancis, A.f.p., ASSA ABLOY, Atlas IT, BH Telecom, EGAL, Hikvision, ISS, KM Trade, Middle point, Motorola Solutions, SALTO, SEC ONE, Tecnoalarm, Telemach i Tenzor).

Delegacija kupaca

Pomjeranje organizacijskih granica već je ustaljena praksa Adria Security Summita. Ni ovaj put nije bilo drugačije. Krajnji korisnici imali su priliku da prvi put učestvuju u programu delegacije kupaca. Više od stotinu pedeset krajnjih korisnika iz različitih grana industrije posjećivali su štandove proizvođača i dogovarali saradnju uz asistenciju osoblja organizatora. Takav je korak naišao na veliku podršku izlagača, kojima i jeste cilj dolazak do pravih osoba kojima će prezentirati mogućnosti svoje opreme. Za tu je namjenu ove godine organizovan i VIP salon, gdje su učesnici u delegaciji kupaca i drugi istaknuti gosti mogli razgovarati u nešto većoj privatnosti. U izložbenom dijelu, pak, prvi put je organizovan paviljon za policijsku opremu, uz prostorno objedinjene izlagače iz cyber sigurnosti i zaštite od požara.

Prvi a&s Adria Awards

Konferencijski program ove je godine obuhvatio i prvu dodjelu nagrada u izboru magazina a&s Adria. Nominacije su prihvatane u deset kategorija. Najbolje rješenje i u videonadzoru i u kontroli pristupa dodijeljeno je kompaniji Avigilon za cloud rješenje Alta. Alarm automatika je ponijela plaketu u segmentu protivprovale sa hibridnim sistemom za zaštitu od provala s integrisanom maglom, dok je u vatrodojavi vodeći bio Honeywellov Li-Ion Tamer sistem za detekciju litij-jonskih gasova. SmartVES bio je najbolji razglasni i evakuacijski sistem, opet u nominaciji Alarm automatike, dok je “Renata” hercegovačke kompanije IT Odjel osvojila nagradu za najbolji softver. ARMADA AI engine modul dobio je najviše glasova u cyber sigurnosti, a najinovativnijim proizvodom proglašen je Senstarov Multisensor. Tenzorov projekat “Aura” bio je najbolji case study, dok je Damir Car, menadžer sigurnosti u kompaniji Rimac, dobitnik plakete za najistaknutijeg menadžera sigurnosti. Nagrade su dodjeljivane na osnovu bodova međunarodnog stručnog žirija i glasova publike u omjeru 80:20.