Rast prihoda, dobiti i plata na hrvatskom tržištu sigurnosti

I ove godine predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je za potrebe istraživanja Hrvatskog ceha zaštitara uradio Ekonomski institut iz Zagreba

Priredili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Analiza obuhvata osnovne pokazatelje o radu i poslovanju firmi u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj, čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima. Cilj ove analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje. Usmjerena je prvenstveno na poslovanje zaštitarskih firmi i obrta koji se uglavnom bave fizičkom i tehničkom zaštitom osoba i imovine kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih.

 Metodologija

Analiza je provedena na podacima Financijske agencije, koja raspolaže podacima u periodu 2012–2022, a sektor privatne zaštite u svrhu ove analize je definiran kao skup preduzeća koja posjeduju odobrenje Ministarstva unutrašnjih poslova za obavljanje poslova privatne zaštite te koja posluju u okviru djelatnosti N80.10 i N80.20. Prilikom izrade rang-listi firmi i ovaj put je osnovni kriterij bio broj zaposlenih na osnovu sati rada u posljednjoj dostupnoj godini te se prema tome formirala lista najvećih trideset preduzeća za svaki od podsektora. Također, dodatan kriterij za ulazak na listu od 30 najvećih kompanija je bio uslov da su bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu.

Rezultati analize

Analiza privatnog sektora fizičke i tehničke zaštite u Republici Hrvatskoj za 2022. pokazuje prilično povećanje ukupnih prihoda za čak 16,1% u odnosu na prethodnu godinu. Podsjećanja radi, rast prihoda zabilježen je od 2016. do 2019. godine, potom je uslijedio blagi pad u 2020, pa opet rast do 2022, kako u ukupnoj privredi tako i u privatnoj zaštiti (Grafikon 1). No, usporedimo li 2021. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 3,3%, da bi onda u 2022. porasli za 16,1%. Lani su prihodi u ostatku privrede porasli za 24,5%, što govori o nešto slabijoj moći oporavka sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2016–2020. rasli brže od ukupnog privrede Republike Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u posljednje dvije analizirane godine.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih prihoda

Treba reći da dobit kompanija nakon oporezivanja u sektoru privatne zaštite prati nešto drugačiji trend u odnosu na ukupne prihode – dobit je pala za 4,1% u periodu 2020/21, da bi se potom oporavila i porasla za 19,6% u periodu 2021/22. Razlog ovome vidimo u velikom povećanju ukupnih rashoda, koji su u 2021. u odnosu na godinu ranije rasli više od ukupnih prihoda, dok su u 2022. bili na nivou ukupnih prihoda.

Blagi pad broja zaposlenih, ali povećanje plata

Što se tiče prosječnog broja zaposlenih po firmi, sektor privatne zaštite bilježi rast od 2,3% u periodu 2020/21, no u prethodnoj godini ovaj pokazatelj pao je za 0,4% i iznosio je 53,5 zaposlenika po poduzeću u prosjeku (Grafikon 2). Što se, pak, tiče ukupne privrede Hrvatske, ovaj je pokazatelj poprilično konstantan između 6 i 7 zaposlenika po firmi u prosjeku.

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite je kontinuirano rasla u posljednje tri godine do 4.676 HRK (619,5 eura) u 2022, što je povećanje od 7,1% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi, koja također bilježi konstantan rast od 2020. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka.

Grafikon 2: Prosječna neto plata po zaposleniku

Važno je spomenuti i da je ukupna aktiva poduzeća sektora privatne zaštite kontinuirano rasla u posljednje tri godine, i to za 3,3% u 2021. i 16,6% u 2022. Kratkotrajna imovina je u 2022. porasla za 17,2%, a dugotrajna za 13,9%. Djelatnost privatne zaštite u ukupnoj aktivi i pasivi hrvatske privrede učestvuje samo s oko 0,14%, a ostvaruje oko 0,29% ukupnih prihoda u 2022, što znači da sa znatno manje angažiranog kapitala i imovine ostvaruje značajnije prihode, tj. govorimo o više radno intenzivnoj djelatnosti. Ukupne obaveze po zaposlenom su u 2022. za 26,4% veće u sektoru privatne zaštite u odnosu na 2021. godinu, ali su i dalje znatno manje od onih u ukupnoj privredi Hrvatske za čak 11 puta – za sektor privatne zaštite iznose oko 60.000 kuna (7.950 eura), dok u ukupnoj privredi iznose oko 704.000 kuna (93.276 eura).

FIZIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazan je u tabeli 2. Od ukupnog prihoda od 1.751.070 hiljada kuna (232,4 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih preduzeća ostvarilo je prihod od 1.635.303 hiljade kuna (217 mil. eura) ili 93,4% (93,5% u 2021; 93,5% u 2020), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – ostvarile su ukupno 626.420 hiljada kuna (83,1 mil. eura) prihoda u 2022. ili 35,7% cijelog podsektora. Ukupni prihodi su se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećali za 14,2%. Ukupni prihodi firmi u fizičkoj zaštiti konstantno su rasli od 2010. do 2022, kada dostižu vrhunac, s tim da je stopa rasta bila nešto sporija u periodu 2019–2021. zbog posljedica pandemije COVID-a 19. Trideset najvećih bilježe konstantan rast prihoda u cijelom promatranom periodu, dok ostali čine oko 7% podsektora i bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, iako u mnogo manjem obimu.

Dobit nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 122.999 hiljada kuna (16,3 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih ostvarilo je 109.445 hiljada kuna (14,5 mil. eura) ili 88,9%. Ukupna dobit nakon oporezivanja je u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za 3,8%. Dvije najveće zaštitarske agencije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u fizičkoj zaštiti – Sokol i Klemm sigurnost – ostvarile su ukupno 61.151 hiljadu kuna (8,1 mil. eura) bruto dobiti u 2021. ili skoro polovinu (49,7%) cijelog sektora.

Broj zaposlenih

Ukupan broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2022. je 12.705 radnika, a 30 najvećih zapošljava njih 11.882 ili čak 93,5%. Dvije najveće agencije po broju zaposlenih u fizičkoj zaštiti – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju 4.345 zaposlenika ili trećinu (34,2%) cijelog podsektora. Ukupan broj zaposlenih se povećao u 2022. u odnosu na godinu ranije za 1,3%, dok je u 2021. u odnosu na 2020. rastao za 5,0%. Broj zaposlenih u fizičkoj zaštiti je konstantno rastao od 2010. do 2018, kada se stabilizira na oko 12.000 radnika. Trideset najvećih bilježe isti trend kao i ukupni podsektor, dok ostali čine oko 7% podsektorske zaposlenosti s oko 900 zaposlenika.

Prosječna mjesečna neto plata po radniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u fizičkoj zaštiti u 2022. iznosila je 4.325 kuna ili 574 eura, što je povećanje u odnosu na 2021. (4.065 kuna) i 2020. (3.928 kuna). Inače je prosječna neto plata po zaposlenom bila relativno konstantna – oko 3.200 kuna – do 2018. godine, kada počinje uzlazni trend, s najizraženijim skokom u 2022. Dvije najveće zaštitarske agencije po prosječnoj neto plati – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja, i to za 11,7% u prvom i 30,5% u drugom slučaju.

Ukupan prihod po zaposlenom

Prihod po radniku u fizičkoj zaštiti u 2022. Iznosio je 138.000 kuna (18.315 eura), što je u odnosu na prethodnu godinu (122.000 kuna ili 16.192 eura) povećanje za 12,7%. Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 91.000 kuna (12.077 eura) do 2018., kada počinje uzlazni trend. Dvije najveće kompanije po ukupnom prihodu po zaposlenom u fizičkoj zaštiti – FINA Gotovinski servisi i Pit Bull – zabilježile su povećanje ovog pokazatelja u 2022. za 25,5%, odnosno 63,2%.

TEHNIČKA ZAŠTITA

Ukupni prihodi

Od ukupnog prihoda od 1.512.691 hiljadu kuna (200,7 mil. eura) u 2022. godini 30 najvećih kompanija ostvarilo je 903.419 hiljada kuna (119,9 mil. eura) ili 59,7% ukupnog podsektora (60,8% u 2021. i 59,3% u 2020), što ukazuje na njihov relativno konstantan udio. Dvije najveće kompanije iz tehničke zaštite po prihodima – Alarm automatika i Eccos inženjering – ostvarile su ukupno 278.970 hiljada kuna (37 mil. eura) prihoda u 2022. ili 18,4% cijelog podsektora. Ukupni prihodi u tehničkoj zaštiti bili su prilično konstantni do 2014. (oko 780.600 hiljada kuna), nakon čega nastupa uzlazni trend sve do 2020, kada ovaj pokazatelj stagnira (1,3 miliona kuna), da bi opet počeo rasti u 2022. Trideset najvećih preduzeća bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i cijeli podsektor, dok ostala poduzeća bilježe konstantan rast ukupnih prihoda, ali sa znatno nižom stopom rasta.

Dobit nakon oporezivanja

Trideset najvećih je od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 137.515 hiljada kuna (18,2 mil. eura) u 2022. ostvarilo 80.002 hiljade kuna (10,6 mil. eura) ili 58,2% podsektora. Dva najveća preduzeća po dobiti u tehničkoj zaštiti – Tehnozavod Marušić i Insig 2 – ostvarila su 20.774 hiljade kuna (2,7 mil. eura) dobiti u 2022. ili 15,1% podsektora. Ukupna je dobit u 2022. u odnosu na godinu ranije porasla za čak 29,8%, dok se u 2021. u odnosu na 2020. smanjila za 10,8%. Ukupna dobit firmi u tehničkoj zaštiti bila je poprilično konstantna do 2015. s prosjekom od oko 44.900 kuna. Potom se bilježi veliki rast sve do 2020., uzrokovan velikom dobiti 30 najvećih preduzeća, kada ovaj pokazatelj dostiže vrhunac. Nakon toga počinje blagi pad u 2021. i oporavak u 2022. Ostali bilježe konstantan nivo dobiti do 2017. godine, nakon čega imaju uzlazni trend.

Broj zaposlenih

U tehničkoj zaštiti lani je bilo zaposleno 2.100 radnika. Gotovo polovina (44,7%) ili 938 zaposlenika rade u 30 najvećih firmi. Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u tehničkoj zaštiti – Eccos inženjering i Alarm automatika – zapošljavaju ukupno 254 zaposlenika ili 12,1% podsektora. Ukupan broj radnika je veći u odnosu na prethodnu godinu za 4,8%. Broj zaposlenih u tehničkoj zaštiti bio je prilično konstantan do 2015. godine (oko 1.500), nakon čega raste do 2019, kada stagnira na 1.900 zaposlenika, poslije čega opet raste do 2022. Trideset najvećih firmi bilježi isti trend broja zaposlenih kao i ukupan podsektor, a ostale konstantan rast broja zaposlenih, ali u mnogo manjem obimu.

Prosječna mjesečna neto plata

Prosječna mjesečna neto plata zaposlenika na hrvatskom tržištu tehničke zaštite u 2022. iznosila je 6.746 kuna (895 eura), što je 56% više u odnosu na fizičku zaštitu. Prosječna neto plata bila je relativno konstantna do 2016, kada počinje uzlazni trend sve do danas, ponajviše zbog rasta plata u 30 prvih preduzeća. Dvije najveće kompanije prema ovom pokazatelju u 2022. su Špica sustavi (povećanje od 12% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 15,5%).

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2022. iznosio je 720.000 kuna (95.560 eura), što je u odnosu na godinu ranije (638.000 kuna) povećanje za 12,8%. Dva najveća preduzeća prema ovom pokazatelju su Aling (povećanje za 2,3% u odnosu na 2020) i Leadtech (porast za 10,2%). Ukupan prihod po radniku bio je relativno konstantan – oko 526.000 kuna do 2015 – kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.