Tržište sigurnosti Jadranske regije u 2022.

Zadatak ilustracije današnjice sigurnosti prepustili smo tržišnim slikarima iz četrnaest kompanija. Među bojama, na radost posjetilaca naše galerije, dominiraju svijetli i razigrani tonovi. No, tu je i tamnija nijansa neizvjesnosti…
Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com
Nakon dvogodišnjeg otežanog disanja, kada smo u našim analizama detektovali izostanak novih projekata ili stopiranje postojećih, smanjenje prihoda i broja radnika, kao i velike globalne izazove poput kašnjenja isporuke uređaja usljed nedostatka elektroničkih komponenata i problema u transportu – tržište je počelo hvatati dah. Kompanije su gotovo bez izuzetka prijavile oporavak te u većoj ili manjoj mjeri rast lokalnih tržišta i njihova poslovanja. Situacija je slična u svim našim zemljama: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji, što je pokazatelj zajedničkog trenda u kojem regionalna industrija privatne zaštite radi na novim projektima te pokušava održati stabilnost kroz pravovremeno lagerovanje uređaja, proračunato investiranje i usklađivanje cijena usluga i proizvoda.
Hrvatska
Hrvatske su kompanije jednoglasno prijavile da su izazove uspjele prevazići ispravnim i pravovremenim poslovnim odlukama i učešćem u novim investicijama. Četiri su kompanije – Krobel, Proalarm, Tehnozavod Marušić i Eccos inženjering – ostvarivale rast i u 2022. godini. U Eccosu su uspjeli zadržati jednak nivo poslovanja kao i 2021., kaže voditelj ključnih kupaca i stranih tržišta Ivan Špoljarić, uz blagi rast poslovanja u segmentu tehničke zaštite, dok Krobelov direktor prodaje Marko Vlaisavljević ističe kako su “više nego zadovoljni poslovanjem jer su ostvarili dvoznamenkasti rast prihoda”, što im “daje do znanja da su svi potezi i odluke u vrijeme krize bili ispravni”. Uspješno su, s pozitivnim rastom, prošlu godinu okončali i u Proalarmu, što je za direktoricu Valentinu Lisak “poželjno i preporučljivo prema svim ekonomskim mjerilima”. Zanimljivo je primijetiti da su osim poremećenih opskrbnih lanaca, visoke inflacije i stopiranja projekata, hrvatske kompanije prijavile i da se suočavaju s nedostatkom radne snage, što je, kako smo ustvrdili u nizu ranijih tekstova, problem koji će sve više pogađati zemlje regije zbog velikog odliva ljudi u zapadne zemlje, dampinga cijena (prvenstveno u fizičkoj zaštiti) i neadekvatnosti obrazovnog procesa da isprati potrebe tržišta.
Naši su sagovornici u mnogim vertikalama zabilježili napredak i investicije. Kažu kako su nastavljeni gotovo svi projekti koji su zbog krize bili stopirani ili odgođeni. Neki su uspješno završeni prošle godine, a neki prebačeni u ovu, gdje očekuju njihovu konačnu realizaciju. Krobel je kao distributer isporučivao, a Proalarm ugrađivao opremu ponajviše za hotele i smještajne jedinice namijenjene iznajmljivanju koji podižu kvalitet usluge, dakle ugostiteljski sektor, te za maloprodajne objekte. U državnom sektoru Proalarm je radio i na provedbi tehničke zaštite u području recikliranja, zaštite okoliša te pametnih gradova. Energetski sektor bio je, pak, plodonosan za preostale dvije kompanije, pri čemu je Eccos, pored hidroelektrane Hrvatske elektroprivrede, radio i na važnim projektima u transportu (npr. druga cijev tunela Učka) i zdravstvu (novi objekti KBC-a Rijeka), dok je Tehnozavod imao projekte i u bankarstvu te na inozemnim tržištima. “U međunarodnoj konkurenciji dobili smo projekt podatkovnog centra u Turskoj u vlasništvu američkog korisnika. Izdvajam taj projekt kao pokazatelj stručnosti naših inženjera i tehničara, a koja je prepoznata i na međunarodnom tržištu”, kaže Krešimir Marušić, predsjednik Uprave kompanije Tehnozavod Marušić.
Bosna i Hercegovina
I bosanskohercegovačke kompanije su saglasne u tvrdnji da, u odnosu na prethodne teške godine obilježene COVID-om, tržište bilježi rast. “Činjenica je da su privredni subjekti ulagali sredstva u proširenje poslovanja te, samim tim, i na instalaciju i proširenje sistema tehničke zaštite. Također, određeni broj tih subjekata donio je odluku o ulaganju sredstava za zamjenu postojećih elemenata sistema tehničke zaštite, dijelom zbog zastarjelosti opreme, a dijelom zbog praćenja tehnoloških trendova”, kaže Edin Palo, rukovodilac procesa tehnike u agencijama čiji je osnivač SEC ONE Group, najveća bh. kompanija koja je donedavno bila u vlasništvu Securitasa. Ilma Šahbaz iz Sektora za finansije i analizu kompanije Unilab smatra kako bh. tržište odlikuje tendencija rasta od cca 20%, kao i da je došlo do normalizacije lanca opskrbe, kapaciteta rada, a time i povećane potražnje u sektoru sigurnosti.
No, iz firme SYS Company naglašavaju kako će – iako se rast osjeća u ukupnom smislu – vrijeme pokazati koliko je on realan, a koliko je možda plod ukupnog rasta cijena na tržištu. “Tržište je pretrpjelo određene poteškoće u periodu izbijanja epidemije koronavirusa. Ono što su ta teška vremena pokazala jeste velika ranjivost privrede, ali i veliki značaj IT-a i IT-baziranih rješenja, pa tako i u segmentu sigurnosti. Proteklih nekoliko godina, možda i najizraženije u 2022., osjeti se veće prisustvo IT igrača na tržištu opreme za tehničku sigurnost, što je, vjerujem u velikoj mjeri, dalo jednu vrstu dodatne vrijednosti kako u pogledu razvoja rješenja baziranih na naprednim tehnologijama tako i u pogledu podizanja ukupnog kvaliteta opreme koja fluktuira tržištem”, objašnjava SYS-ov prodajni menadžer Hilmija Arnautović.
Budući da je SYS Company distributer, koji u pravilu ne ulazi u direktne aranžmane sa krajnjim korisnicima, najviše su opreme isporučivali za projekte iz energetike, turizma, transporta i maloprodaje, dok je Unilab najplodonosnije poslovao u sektoru logistike i stranih predstavništva. SEC ONE Grupa realizovala je veći broj projekata, među kojima su najznačajniji bili vezani za otvaranje novih i proširenje postojećih poslovnica finansijskih institucija te na rezidencijalne i maloprodajne objekte. “Realizovali smo i projekte daljinskog videonadzora objekta upotrebom vještačke inteligencije s više od 40 kamera kod klijenta koji ima velike proizvodne pogone građevinskih elemenata, te kompletnog rješenja sistema tehničke zaštite (videonadzor s analitikom, vatrodojava i plinodojava, protivprovala, kontrola pristupa i evidencija radnog vremena) kod klijenta koji ima maloprodaju autodijelova”, dodaje Palo.
Crna Gora
Iako se poslovanje u Crnoj Gori generalno stabiliziralo, tamošnje tržište sigurnosti je zbog spomenutih izazova u posljednje tri godine stagniralo ili tek blago raslo. Telemont je, naprimjer, uspio doći na predpandemijski nivo, kaže menadžer projekata Edvin Demić, dok iz Čikoma, iako su lani realizovali nekoliko većih projekata, kažu kako nisu nezadovoljni, ali ne bi govorili o nekom značajnijem rastu, odnosno da prostora za rast ima neuporedivo više. No, u prvi plan ističu jedan veći problem, koji na kraju ima utjecaja i na ostvarivanje većih prihoda. Naime, sigurnosna kultura u kojem korisnici i dalje traže više cjenovno prihvatljiva u odnosnu na kvalitetna i dobro dizajnirana rješenja unazađuje stanje sigurnosti u zemlji općenito, pa tako i veći razvoj tržišta sigurnosti. “Mislim da Crna Gora još nema potreban i očekivan pristup razvoju sistema bezbjednosti i tehničke zaštite. Iako postoje solidne zakonske pretpostavke (koje su uskoro mijenjaju i unapređuju), korisnički pristup nije dovoljno orijentisan na kvalitet i dizajn rješenja. Prosto, osim kod izuzetaka od kojih se to i očekuje, implementacija ovih sistema je kod većine institucija, kompanija i organizacija ili izostala ili se realizuje po sistemu ‘ako baš mora, neka bude što manja cijena’”, kaže izvršni direktor Vladan Tabaš. Put ka unapređenju takvog stanja vidi u edukacijama korisnika, koje treba realizovati zajedno sa zainteresovanim i nadležnim državnim institucijama.
Najviše projekata u toj zemlji vezano je za turističke komplekse i rezidencijalne objekte, a prema Demiću, najznačajniji su: Turistički kompleks Lustica Bay, Mamula Island hotel, Kamp specijalnih jedinica i Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, u kojima je ugrađivana Boscheva oprema, te Glosarij i Porto Montenegro s Hikvisionovim uređajima. Osim na projektima tehničke zaštite poslovnih i rezidencijalnih objekata te započetog rada na Crnogorskom elektroprenosnom sistemu, Čikom je uglavnom angažovan u sektoru saobraćaja i transporta, u kojem su lani sa partnerima, nakon tri godine rada, završili najveći i najkompleksniji projekat u Crnoj Gori u toj oblasti – potpuno pokrivanje bitnih raskrsnica u Podgorici, Baru i Budvi videonadzornim sistemima sa kompletnom softverskom dijagnostikom, prepoznavanjem tablica te na nekoliko raskrsnica i prepoznavanjem lica. Nosilac projekta je bio Institut “Mihailo Pupin”, a konzorcij je činilo pet članica, od kojih je jedina iz Crne Gore bio upravo Čikom.
Srbija
Cjelokupna situacija u svijetu utjecala je na poremećaj privrednih, logističkih i trgovinskih tokova i u Srbiji. Uz velike napore i preventivno planiranje, firme uspješno prevazilaze ove probleme. “Pomogli su nam pre svega izuzetni odnosi i razumevanje naših poslovnih partnera. Proizvođači opreme i distributeri su prepoznali važnost naših projekata i klijenata i u skladu sa tim su nam uz dodatni napor obezbedili potreban nivo podrške. Uspeli smo u nameri da održimo kvalitet usluga na visokom nivou, da naši poslovni klijenti ostanu zadovoljni i da ne osete probleme sa kojima se suočava tržište na globalnom nivou”, kaže Slobodan Spremić, direktor sektora prodaje DBS-a. Dodaje da je nakon perioda stagnacije tržište sigurnosnih sistema u Srbiji u 2022. godini zabilježen umjeren rast potaknut povećanim interesom za ulaganje iz rezidencijalnog i poslovnog sektora, a rast su zabilježili i u TR Servicesu, integratorskoj firmi specijaliziranoj za ICT rješenja.
DBS je sa stalnim partnerima iz građevinske industrije uspješno realizovao nekoliko kapitalnih projekata, a prisutni su i u oblastima energetike i transporta. “Projekti iz ovih oblasti su uvek izazovni, jer zbog kompleksnosti zahtevaju povezivanje sa drugim tehničko-tehnološkim rešenjima i integraciju različitih sistema”, naglašava Spremić. Izvršni direktor firme TR Services Dragan Biljić dodaje da su najviše projekata imali u državnom sektoru, turizmu, transportu i zdravstvu, među kojima su Crnogorski elektroprenosni sistem, Hotel Breza u Crnoj Gori, Bolnica Prokuplje, Državni data centar u Kragujevcu i Hotel Grand Kopaonik.
Sjeverna Makedonija, Kosovo i Slovenija
Kao kompanija koja radi sa raznovrsnom sigurnosnom opremom, od videonadzora, protivprovale i kontrole pristupa do ambijentalnog ozvučenja, bankarske opreme i zaštite perimetra, Wizard Systems je predstavnik više svjetskih brendova za Sjevernu Makedoniju. Tržište je u 2022. bilo mnogo dinamično, posebno u pogledu potrebe za novim proizvodima i rješenjima, kaže vlasnik te firme Toni Stojanovski, tako da su rast ostvarili pravovremenim sklapanjem partnerstava s evropskim proizvođačima, čime su prevazišli kašnjenja isporuke opreme iz azijskih zemalja. “Naš rast svake godine je konstantan i bazira se na posmatranju i analizi tržišta i uvođenju novih proizvoda koji zadovoljavaju potrebe našeg tržišta”, dodaje on. Kao distributer sarađuju sa zaštitarskim agencijama, sistem-integratorima, projektantima i instalaterima, a imaju i klijente koji traže neko rješenje koje je specifično ili treba biti integrisano u njihove potrebe, kao što su MUP, Ministarstvo odbrane, bolnice, razni rezidencijalni objekti ili ambasade.
Na kraju, iz kosovske kompanije COIN Systems, specijalizirane za mehaničku zaštitu, kažu kako vide povećanje u skoro svakoj oblasti u kojoj posluju, uz mnogo prisutnih investicija, pri čemu su najviše isporučivali opremu za finansijski, ugostiteljski i državni sektor, dok je slovenski Mars Commerce zabilježio rast u prva tri kvartala prošle godine, ali je poslije uslijedila manja stagnacija. “Najviše projekata imali smo na rezidencijalnim objektima i u turizmu”, kazao je Tomaž Hribar, menadžer za razvoj i istraživanje.
TRŽIŠTE POD UDAROM INFLACIJE
Kada je inflacija počela kao posljedica pandemije i ostalih globalnih izazova, teško je bilo pretpostaviti da će uzeti tolikoga maha u svakom segmentu našeg života. Cijene raznih vrsta roba i materijala su znatno skočile, u prosjeku između dvadeset i trideset posto, a to je utjecalo i na regionalno tržište sigurnosti. Svih četrnaest naših sagovornika iz sedam zemalja regije nam je kazalo da su bili primorani povećati cijene proizvoda zbog povećanja njihovih ulaznih cijena – izazvanih skupljom proizvodnjom te višim cijenama energenata i transporta robe, a posljedično su morali povećati i cijene svojih usluga kako bi održali stabilnost poslovanja. Izuzetak je jedna kompanija, koja dosad nije posegnula za time, ali namjerava u ovoj godini.
Podatak je to koji znakovito ilustruje stanje na tržištu, jer dovodi klijente i krajnje korisnike u nedoumicu da li onda ulagati jednak iznos za sigurnosne sisteme ili uzeti neko manje kvalitetno rješenje nauštrb kvaliteta. Time se, zapravo, produbljuje dugogodišnji problem potenciranja cjenovno isplativijeg, a tehnološki manje naprednog rješenja. Naravno, u objektima kritične infrastrukture se i dalje zahtijeva kakav-takav kvalitet, no to nikako nije jedina vertikala ili izvor prihoda. Anketa je, dakle, nedvosmislena – sve su kompanije koje distribuiraju, ugrađuju ili integrišu sigurnosne uređaje te nude sigurnosne usluge povećale cijene. Nismo dobili podatke u kojem su procentu cijene uređaja povećane, a takav bi podatak za različite vrste proizvoda i proizvođača svakako bilo teško izvesti i unificirati. Izuzev crnogorskog Telemonta, iz kojeg kažu da su uređaji skuplji za pet do petnaest posto
Pravovremeno lagerovanje opreme
Kompanije su se na razne načine dovijavale ovakvoj situaciji. Distributeri su odmah, još na početku pandemije, a pogotovo s najavom manjka elektroničkih komponenti, počeli lagerovati što više opreme kako bi je mogli prodavati po ranije formiranim manjim cijenama i izbjegli probleme s kašnjenjem isporuke. “Nažalost, trend je takav da za svaki veći projekat tražimo ponudu od dobavljača zbog česte promjene cijena. Manje projekte završavamo opremom koju imamo na lageru i na taj način pokušavamo klijentima omogućiti stabilne cijene”, naglašava Palo iz kompanije SEC ONE.
Partnerstvo s evropskim proizvođačima
Drugi efekat je bilo očekivano sklapanje ugovora s bližim i transportno jeftinijim i bržim evropskim proizvođačima. Za time je posegnuo makedonski distributer Wizard Systems, koji sada veliki dio opreme umjesto iz Azije nabavlja u Evropi. Cijene takve opreme jesu više, ali je i kvalitet certificiran. “Dosta spremno smo dočekali situaciju i povećali narudžbe, uveli nove partnere iz Evropske unije i zamenili mnogo proizvoda koji su nam dolazili iz Azije (J. Koreja, Kina, Tajvan). Tako smo smanjili troškove transporta robe, koji su bili mnogo visoki, ali i probleme s dugačkom i nepredvidivom isporukom, jer se proizvodi iz EU brzo dostavljaju, više odgovaraju našim potrebama i imaju sertifikate kvaliteta”, kaže Stojanovski.
Manja marža radi očuvanja kontinuiteta rada
Dio ponuđača je pokušao amortizovati povećanje cijena opreme manjom maržom kako bi održali realizaciju projekata. “Određeni rast cijena opreme smo, u jednom dijelu, amortizovali nauštrb naše zarade, a s ciljem ublažavanja cjenovnih šokova i sa željom da se neki projekti, unatoč neplaniranom velikom rastu cijena, ipak implementiraju, umjesto da budu otkazani ili prolongirani”, kaže Arnautović iz SYS Companyja.
Problem je nastao kod višegodišnjih ugovora, gdje su već dogovorene cijene za usluge. Hrvatski Eccos inženjering je to pokušao riješiti indeksacijom cijena. “Bili smo primorani povećati cijene usluga i proizvoda sukladno povećanim ulaznim troškovima poslovanja. To, naravno, nije bilo uvijek moguće jer imamo potpisane i višegodišnje ugovore sa fiksnim i jednostrano nepromjenjivim cijenama. To sada mijenjamo uvođenjem indeksacije cijena kod svih ugovora dužeg trajanja”, kazao je Špoljarić.
Kupci se polako navikavaju
Ovdje je važno naglasiti da je nekoliko kompanija prijavilo da su veće prihode od svojih usluga investirale, između ostalog, i u povećanje plata svojih radnika kako bi im pomogle da lakše prebrode inflacijsku krizu, a pozitivna je vijest i to da se investitori navikavaju na ovakvo stanje, pa u startu planiraju da će morati platiti više za sigurnosnu opremu i usluge. “Koliko primjećujem, (povećanje cijena usluga) dobro je prihvaćeno i već unaprijed kalkulirano od strane investitora, tako da po tom pitanju u našem poslovanju nije bilo velikih iznenađenja ili nepoznanica”, rekao je Marušić.
PROBLEM S NABAVKOM OPREME I DALJE PRISUTAN
Više puta pisali o tome da je globalno tržište sigurnosti, nakon pandemije i inflacije, došlo i pod udar manjka ili kašnjenja isporuke opreme, ponajviše usljed nestašice elektronskih čipova i poteškoća s transportom. Proizvođači su taj problem pokušali riješiti sklapanjem ugovora s drugim proizvođačima čipova ili ranijim naručivanjem i lagerovanjem komponenata, ali gotovo svi su došli u situaciju da određenu opremu nemaju na stanju ili je moraju isporučiti sa zakašnjenjem. U jednom je trenutku to postao ozbiljan problem, kao što smo imali priliku saznati u lanjskoj analizi. No, godinu poslije, stanje se popravlja, mada je problem i dalje prisutan. Jedan dio naših sagovornika je potvrdio da je nabavka opreme i dalje usporena, ali brža nego početkom krize, drugi da takvih problema više nemaju, a treći, pak, da i dalje imaju u poručivanju svih proizvoda. Očito je riječ o procesu u kojem su neki proizvođači i distributeri naveliko odmakli više od drugih, što se reflektuje na poslovanje onih ispod u nabavnom lancu.
Od bijele boje…
Kao i drugi, hrvatski distributer Krobel je imao poteškoća u nabavci i isporuci robe, ali je problem, kažu, prevladan. “Mogu reći da su svi naši dobavljači uspješno svladali sve poteškoće i da se sada sve odvija kao i prije krize”, kaže Vlaisavljević. Bosanskohercegovački value-added distributer SYS Company stabilizaciju u rokovima isporuke opreme za tehničku zaštitu pridaje ozbiljnosti partnera s kojima sarađuju – kompanijama VIVOTEK i Hanwha Techwin. “Oni su zaista napravili veliki napor da niti mi kao distributeri, niti integracijski partneri, niti krajnji korisnici u konačnici, ne osjetimo probleme koje su oni imali u nabavci komponenti. Napomenut ću da su se oba spomenuta proizvođača, pored globalnog manjka komponenti, susrela i sa problemom promjene dobavljača komponenti, a sve s ciljem zadržavanja NDAA kompatibilnosti njihovih gotovih proizvoda. Unatoč svim tim izazovima, lanac snabdijevanja, odnosno dobavljivost opreme za tehničku sigurnost, za nas kao distributera nije došla u pitanje i rokovi isporuke bili su veoma razumni”, objašnjava Arnautović. Iz još jedne bh. firme Unilab kažu kako u prošloj godini “nisu imali većih problema s nabavkom opreme usljed manjka komponenata”, što ostavlja prostora razumijevanju da jesu imali manjih poteškoća, ali da oni nisu znatno utjecali na njihovo poslovanje.
… do svih nijansi sive
S druge strane, ostali kažu da je nabavka opreme još otežana u većoj ili manjoj mjeri. Vigan Limani, izvršni direktor COIN Systemsa, kaže kako “imaju problema s nabavkom gotovo svega”, što je indikativno jer se ta kosovska firma bavi mehaničkom zaštitom, tako da je moguće da se, uz nedostatak elektronskih komponenti u izradi njihovih proizvoda, suočavaju i sa problemima u nabavci čvrstih, teško probojnih materijala. “I prema nama su rokovi isporuke produženi u odnosu na raniji period”, kažu iz bivšeg Securitasa BH, “a što se tiče nedostatka komponenata, u protekloj godini smo se u nekoliko navrata suočili s otežanom nabavkom opreme, ali to nije utjecalo na rokove izvršenja poslova.” I crnogorski Telemont potvrđuje da je nabavka opreme sa “dobrim” rokom isporuke bila problematična, naročito za neku specifičnu projektnu opremu, ali su također uspjeli sve obezbijediti i završiti projekte na vrijeme. “Imamo kod pojedinih dobavljača kašnjenje u nabavci opreme usled manjka komponenata”, kaže Dragan Biljić iz beogradske firme TR Services, a sa njim se slaže i Hribar iz slovenskog Mars Commercea.
Saradnja s drugim proizvođačima
Jedni su ovome problemu doskočili preorijentacijom na druge proizvođače sa stabilnijom isporukom. Među takvima je hrvatski Eccos, koji se, kako kažu, i dalje suočava sa dugim rokovima isporuke ili nedobavljivošću pojedinih uređaja kod pojedinih dobavljača/proizvođača. “Tome pokušavamo doskočiti preorijentacijom na dobavljače/proizvođače koji imaju stabilnije cijene te relativno kratke i pouzdane rokove isporuke. Mi smo orijentirani na veće investicije i projekte koji po prirodi stvari imaju duže rokove realizacije te nam je od ključnog značaja mogućnost što točnijeg predviđanja ulaznih troškova kroz cijeli period realizacije pojedinog projekta kao i pouzdanost i točnost isporuka opreme od naših dobavljača”, kaže Špoljarić. Isto su učinili i u Proalarmu. “Usmjereni smo na dostupniju opremu i komponente na tržištu i na taj način lakše odgovaramo na potrebe tržišta ili zahtjeve investitora. Kako je ista pojava u svim djelatnostima, svi imaju više razumijevanja, te se pokušavaju prilagoditi koliko je to tehnički moguće”, dodaje direktorica Valentina Lisak.
U skladištu je spas
Drugi su, opet, ostali s postojećim partnerima, ali su povećali količinu opreme kako bi spremno dočekali nastavak zaustavljenih i početak rada na novim projektima. “Što se nabavke opreme tiče, ona nije bila pretjerano usporena, ali jeste bila sporija od očekivane. Srećom, solidan lager nas je pokrio u većini slučajeva”, kaže Tabaš iz Čikoma. Na tržištu i dalje postoji usporena nabavka opreme uslijed nedostatka proizvodnih komponenata, a taj su izazov, kažu u Tehnozavodu, prevladali još u pandemijskoj godini uskladivši interne nabavne procese sa stanjem na tržištu. “A tu se pokazala i naša prilika”, objašnjava Marušić, “jer imamo praksu držanja zaliha i tako brinemo da osiguramo poštivanje rokova izvedbe projekata.”
TEHNOLOŠKI TRENDOVI
Industrija sigurnosti tehnološki snažno napreduje naprijed. Svaki mjesec objavljujemo procjene analitičkih kuća o vrijednosti pojedinih sektora sigurnosti i svakome se predviđa višepostotni rast zbog velike potražnje za sigurnosnim sistemima i njihovog brzog tehnološkog razvoja koji im omogućava upotrebu i u sferama izvan primarne namjene. Kao aktivni sudionici ovdašnje tržišne utakmice, koji direktno ili indirektno rade s korisnicima, predstavnici regionalnih kompanija upravo su najpozvaniji da kažu šta se to od njih traži da nabave, prodaju ili instaliraju i u kojem smjeru tržište sigurnosti ide. Pa krenimo redom.
Vještačka inteligencija
Broj jedan je, bez konkurencije, vještačka ili umjetna inteligencija. Odavno prisutna kao koncept i tehnologija, ali s hardverom nedovoljne procesorske snage, nije imala priliku pokazati šta zna. Posljednjih godina tu je i jača procesorska snaga, tu su razvijeniji algoritmi, pa je AI ušao ne samo u backend već i u rubne uređaje, u same kamere direktno. Sigurnosni uređaji najednom su dobili pogon na sva četiri točka, koji ima potencijal da ih izvede na vrh planine. “Možda će mnogi reći da ovo više nije trend i da nije ništa novo, ali moramo priznati da je umjetna inteligencija nešto što svakodnevno koristimo i da sve ono za što smo znali reći da se može vidjeti u filmovima sada već polako postaje stvarnost i naša svakodnevica. U našoj industriji umjetna inteligencija je prisutna kako u softverskim tako i u hardverskim rješenjima, pa se tako naši proizvođači trude ta rješenja dovesti do savršenstva, a na nama je da tu umjetnu inteligenciju iskoristimo na pravi način”, kaže Vlaisavljević.
Nekada rezervisana samo za skuplju opremu i projekte, sada vještačku inteligenciju pronalazimo, između ostalih uređaja, i u jeftinijim serijama kamera, tako da njene blagodati uživa širi spektar korisnika. “Svakako treba spomenuti dalji razvoj umjetne inteligencije kao i pojeftinjenje te tehnologije, što onda omogućava njenu primjenu i u, npr., cjenovno najpristupačnijim serijama, ali i rješavanje kompleksnijih i multidisciplinarnih problema s kojima se suočava sigurnosna industrija”, dodaje Špoljarić. A tu je i neizbježan tehnološki razvoj, koji je postao neupitan. “Sve veća penetracija AI-ja u sektoru sigurnosti osjeća se u posljednjih nekoliko godina”, dodaje Arnautović, “od ‘mi možemo sve’ AI-ja koji na papiru može mnogo, a u realnosti i ne baš, do AI funkcionalnosti koje ne obećavaju previše, ali imaju visok stepen pouzdanosti i deliveryja obećanog.”
“AI je definitivno podigao nivo zaštite na mnogo veći nivo. Posao operatera u monitoring sobama je znatno olakšan jer kroz pouzdane alarmne statuse sa kamera dobijaju pravovremenu informaciju o incidentu, što povlači njihovu brzu reakciju i sprečavanje bilo kakve štete od potencijalnih uljeza. Sa veoma pouzdanim deep learning algoritmima uz kvalitetnu VMS platformu i integraciju sa ostalim sistemima tehničke zaštite, AI će definitivno biti uzdanica sigurnosnih sistema u narednim godinama”, zaključuje Demić. Takvi sistemi će omogućiti korisnicima da u poslovanju učine više sa što manje resursa, dodaje Marušić, što će dovesti do toga da u zaštitarskoj industriji potreba za prisutnošću čovjeka bude još manja.
Automatizacija i centralizacija
Manjak zaposlenih dovodi do toga da kompanije nude rješenja koja će automatizirati procese i kompenzirati taj nedostatak. Budućnost koja leži pred nama nesumnjivo je u digitalizaciji i automatizaciji što više segmenata naših života. “Prisutan je veliki nedostatak zaposlenih, tako da sve ide u smjeru samousluge i automatizacije”, kaže Limani. S njim se slaže i direktor Čikoma. “Tehnološki gledano, fokus je bio i biće sve više okrenut ka razvoju softverskih analitičkih tehnologija koje automatizuju procese obrade podataka dobijenih iz sistema tehničke zaštite i generišu baze podataka ili ukrštaju podatke sa postojećim bazama”, dodaje Tabaš.
S time je usko povezano i objedinjavanje svih procesa i sigurnosnih sistema u jednu platformu, kojom je moguće upravljati s minimalnim brojem radnika. Upravo je povezivanje različitih segmenata na jednu platformu trend koji je obilježio tržište sigurnosti u 2022. godini, smatra Hribar, dok Špoljarić dodaje da je “porasla i svijest krajnjih korisnika o potrebi implementacije sistema za centralni nadzor i upravljanje sigurnosnim sistemima kako bi se njihovo osoblje i dalje moglo nositi sa sve kompleksnijim i značajnijim sigurnosnim izazovima”.
Efikasna komunikacija u inteligentnim alarmnim sistemima
Zanimljiv odgovor dao nam je Toni Stojanovski iz Wizard Systemsa. Naime, ustvrdivši da su, između ostalog, inteligentni alarmni sistemi obilježili tržište sigurnosti, kao njihovu važnu karakteristiku istakao je sposobnost efikasne komunikacije i njenu široku primjenu. “Efikasna komunikacija je jedan od temelja protivprovalnih alarmnih sistema, ali ne samo to. Neophodno je i praćenje sistema automatizacije ili proizvodnih procesa. U ovim slučajevima prenos podataka na velikim udaljenostima je neophodan za izveštavanje o događajima, razmenu poruka, daljinsko upravljanje i jos mnogo toga. Komunikacioni moduli integrisani sa kontrolnom tablom odgovorni su za razmenu informacija između sistema i korisnika ili drugih lica (instalatera ili službenika bezbednosne agencije). Oni mogu da primaju informacije o događajima i reaguju na ono što se dešava u objektu koji je pod nadzorom. Komunikacija može da ide i na drugu stranu, što znači da odabrani ljudi mogu daljinski da kontrolišu funkcije sistema”, kaže Stojanovski dodavši kako smatra da će, samim tim, trend u tome da se što više sistema integriše u jedan, koji će se lakše koristiti i održavati.
Cloud infrastruktura
Usvajanje oblaka u industriji sigurnosti brzo raste. Cloud tehnologija nudi mnoge prednosti u odnosu na lokalne sisteme, uključujući fleksibilnost, skalabilnost, sigurnost i jednostavnost održavanja. Međutim, nisu sva, naprimjer, videonadzorna rješenja u oblaku ista. Dok su neki tradicionalni sistemi kasnije modificirani da podržavaju tehnologiju oblaka, potpuno integrisani i cjeloviti sistemi bez dodatne integracije pomažu u stvaranju naprednijeg, skalabilnijeg i prilagodljivijeg sigurnosnog sistema. Ovaj trend su detektovali i predstavnici dviju kompanija – DBS-a i Eccosa – koji su primijetili povećanje interesovanja među regionalnim korisnicima za rješenjima zasnovanim na cloud infrastrukturi. Ovo je svakako trend koji ćemo nastaviti pratiti u skorijoj budućnosti.
Cyber sigurnost
Već nekoliko godina se stalno govori o cyber sigurnosti kao ključnom elementu sistema tehničke zaštite. Sve većom prisutnošću IP protokola i u rješenjima tehničke sigurnosti računarske mreže utoliko postaju izloženije na svakoj dodatnoj tački. Uz napomenu da tržište naše regije još nije dovoljno svjesno opasnosti koju mogu predstavljati hakerski napadi, Hilmija Arnautović kaže kako raduje da se proizvođači sigurnosnih uređaja sve ozbiljnije bave ovim problemom, a te će plodove brati i krajnji korisnici iz naše regije. “Za pohvalu je ulaganje velikih i ozbiljnih proizvođača opreme za tehničku sigurnost i u segment zaštite sigurnosne opreme kako ne bi postala sigurnosna prijetnja i eventualna tačka prodora od strane onih stakeholdera sa ne tako časnim namjerama”, kaže on. A štete mogu biti ogromne, i to je ono što se može izmjeriti, dok ono što je neizmjerljivo jeste narušavanje reputacije i poslovanja kompanije koja prikuplja podatke svojih korisnika ili kupaca. “Ne čudi što se sve veća pažnja poklanja i cyber sigurnosti sustava tehničke zaštite jer neovlašteno i zlonamjerno korištenje do kojeg bi došlo zbog cyber ranjivosti sustava može imati dalekosežne pa i fatalne posljedice po vlasnika/korisnika sustava, ali i po reputaciju proizvođača opreme, projektanta i sistem-integratora koji su sudjelovali u implementaciji takvog sustava”, zaključuje Špoljarić.
Matrice za videozidove, dronovi i videonadzor pri slabom osvjetljenju
Naši ostali sagovornici također su naveli nekoliko važnih trendova. Interesantno mišljenje dao je Dragan Biljić iz TR Servicesa, koji je kazao kako je njihovom poslovanju najveći pomak napravili “kontrola pristupa u hotelskom segmentu (hotelske brave i lokeri), kao i sistemi matrica za upravljanje video-zidovima u kontrolnim sobama (prelazak na IP tehnologije)”, što je dopunila Ilma Šahbaz iz Unilaba navevši napredno prepoznavanje korisnika sistema kontrole pristupa i videonadzora kao trend. Videonadzor pri slabom osvjetljenju je, pak, obilježio prethodnu godinu za SEC ONE, a za Eccos, uz ranije navedene, i dronovi te razvoj sistema i rješenja za odbranu od njih.
PROGNOZE ZA 2023. GODINU
Tržišni igrači oprezno, ali optimistično gledaju na narednu godinu. Jasno je da se svi pripremaju za različite vrste scenarija, pa tako ulažu u razvoj vlastitih rješenja koja će im dati stratešku prednost i planiraju završetak postojećih i početak novih projekata. Značajno prisustvo profesionalaca iz regije na nedavno održanim sajmovima Security Essen, Intersec u Dubaiju i Integrated Systems Europe u Barseloni, na kojima smo bili prisutni, govori u prilog činjenici da jače firme intenzivno prate kako industrija diše i prilagođavaju se potrebama tržišta. Ako išta, onda nas je niz kriza prethodnih godina naučio da je to jedini put opstanka na tržištu. “Iako nas prati visoka stopa inflacije, mogu reći da ima prostora za optimizam jer su industrija i tržište tehničke zaštite uvijek izlazili na kraj sa svim izazovima i krizama, tako da smatram da se svi trebamo prilagoditi, preurediti prioritete i strategije ulaganja. Nova poslovna godina bit će puna izazova, a tko bude najbolji u prepoznavanju globalnih trendova i tko te trendove bude integrirao u svoje ponude, taj će biti pobjednik”, kazao je Vlaisavljević.
Optimizam
Većina naših sagovornika očekuje rast tržišta privatne zaštite u 2023. godini. Prestanak rata u Ukrajini, stabilizacija cijena i smanjenje poteškoća s isporukom robe u srži su svih nadanja. “Nadamo se da će se rat u Ukrajini završiti što pre, da će se cijene energije spustiti na normalan nivo i da će posao ići kako treba”, kaže Hribar uz napomenu da će, u suprotnom, eventualno povećanje cijena mnogo utjecati na prodaju. U Eccosu očekuju značajan rast godišnjeg prihoda jer planiraju pojačane aktivnosti ili završetak nekih već ugovorenih višegodišnjih projekata, a stabilizaciji kompletnog lanca snabdijevanja i oslobađanju sredstva kod investitora za nove projekte i investicije nadaju se i u COIN Systemsu, Proalarmu, DBS-u, TR Servicesu, SYS Companyju i Unilabu. Već iz same pojave da kompanije jednomisleno povećavaju cijene usluga otvara se prostor za mogućnosti povećanja i tržišta. “Ove godine vjerujemo da će doći do povećanja tržišta sistema tehničke zaštite s obzirom na rastuće cijene rada. Već neko vrijeme fizička zaštita mnogima predstavlja izazov, te se sve više klijenata odlučuje na investiranje u projekte izgradnje tehničke zaštite. Generalno, mislimo da će tržište i ove godine nastaviti s rastom, ukoliko ne dođe do znatnih ekonomskih oscilacija na svjetskom nivou”, naglašava Ilma Šahbaz.
Doza opreza
No, tu je i doza opreza zbog nestabilnosti tržišta i cjenovne politike svih proizvođača. Do izražaja će doći oni koji se pokažu kvalitetom, pouzdanošću i brzim tehnološkim razvojem. “Ponuda za sisteme tehničke zaštite dostigla je vrhunac, veliki je broj proizvođača s velikim portfolijem proizvoda. U 2023. godini će morati da dođe da izdvajanja kvalitetnih i pouzdanih rješenja, tako da će ʻpravi igračiʼ doći do izražaja, jer će jedino oni moći da isprate brzinu razvoja AI tehnologija, koje će preuzeti primat u narednim godinama”, kaže Demić. “Prošlu godinu završen je razvoj SVC 42 univerzalnog upravljačkog ulazno-izlaznog kontrolera, a njegov puni potencijal na tržištu obilježit će ovu godinu. Razvoj Supervisora, internog softverskog rješenja koje objedinjuje sve sustave tehničke zaštite i koje je potpuno prilagodljivo potrebama korisnika, omogućuje nam da držimo poziciju vodećeg sistem-integratora na tržištu, neovisno o tržišnim uvjetima”, kaže Marušić.
Razvoj postojećih tehnologija
Kada je riječ o tehnološkim očekivanjima, sigurnosni profesionalci uglavnom očekuju nastavak razvoja aktuelnih tehnologija, poput vještačke inteligencije, cyber sigurnosti, 5G-a, rubne analitike, pohrane u oblaku, IoT-a, automatizacije i energijski efikasnih sistema. “Vjerujem da će razvoj vještačke inteligencije i dodatnih nivoa cyber sigurnosti. Ono što vidim kao trend koji bi ponovo mogao zaživjeti nakon određene stagnacije u proizvodnji komponenti jeste trend pomjeranja AI funkcionalnosti sa servera na rubne uređaje, odnosno AI ugrađen u same uređaje”, kaže Arnautović. “U ovoj godini očekujemo daljnji razvoj primjene vještačke inteligencije u svrhu analitičkih svojstava videonadzora te nastavak evolucije videonadzora u oblaku, kao i sve veću upotrebu oblaka u ostalim segmentima sigurnosnih sistema. Činjenica je da već sada pojedini proizvođači nude uslugu oblaka gdje komunikacija sa istim ispunjava sigurnosne uslove Grade 4 nivoa”, dodaje Palo.
Smanjenje broja ljudi u upravljanju tehničkim sistemima svakako će u godinama pred nama obilježiti ovu industriju, ali i ostale oblasti našeg života. Možemo da očekujemo potražnju za rješenjima koja će se bazirati na smanjenju ljudskog faktora u kontroli sigurnosnih sistema, koja će se bazirati na videoanalitici i uslovima za obavještavanje o sumnjivim događajima dobijamo u sredini i procesu koje kontroliramo, dakle da dobijamo što više informacija preko elektronskih uređaja.
Veći oslonac na softvere
Tu je i zanimljiva procjena o većoj integraciji forenzičkih softvera u aktivnosti kriminalističkih i sigurnosnih službi. “U ovoj godini očekujem dodatni razvoj integracija sa forenzičkim softverima i pojačanu bezbjednosnu analitiku, pogotovu u domenu zaštite infrastrukturnih objekata i u aktivnostima kriminalističkih i bezbjednosnih službi. AnyVision kao naš partner je u domenu prepoznavanja lica i analitike videonadzora sve produktivniji, a forenzička rješenja našeg drugog partnera kompanije Cellebrite se sve lakše naslanjaju na sisteme tehničke zaštite i rast kvaliteta tih rješenja se očekuje i u ovoj godini”, kaže Tabaš te dodaje da u domenu videonadzora ne vidi toliko prostora za povećanje suhog kvaliteta koliko vidi veći oslonac na softver i interpolativne metode s ciljem postizanja kvalitetnih snimaka. Aktivnom primjenom 5G tehnologije omogućeno je ogromno povećanje broja primijenjenih senzorskih sistema na svim nivoima, pa i u sigurnosnom segmentu. Tabaš smatra da će razrada ovih kapaciteta biti najozbiljnija tehnološka novost narednih godina.