Najave II

Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija

10 Marta, 2026

Sistemi za upravljanje zgradama širom EMEA regije ostavljaju svijet automatizacije i evoluiraju u smjeru integrisanih platformi koje se oslanjaju na koncept podatkovne inteligencije. Sve se dešava u vrijeme uvođenja definicije “inteligentne” zgrade, koju danas oblikuju stroga ekološka regulativa, naglasak na cyber sigurnosti i visoka očekivanja korisnika

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Sistemi za upravljanje zgradama (Building Management Systems) polako izlaze iz niše u velikom stilu. Razlog za to je najstariji i najjednostavniji ikada: staro odumire, a alternative su preskupe i nedovoljno ispitane. Ovo je najlakše vidljivo na stambenom fondu evropskih zemalja čije se tržište našlo pod sistemskim pritiskom u vidu zastarijevanja njegove infrastrukture. Ovaj fond je danas star nekoliko decenija, fragmentiran i oslonjen na tržište adaptacije prostora. U prilog starim zgradama ne idu ni regulatorni okviri povezani s dekarbonizacijom, energetskim performansama i operativnom transparentnošću kao glasnici modernizacije. Vlasnici zgrada danas su pod pritiskom ne samo da unaprijede same zgrade već da unutar njih integrišu sisteme sposobne da isporuče mjerljive operativne performanse.

S druge strane, Evropa nema luksuz brzorastućih regija poput Bliskog Istoka, gdje se BMS sistemi od starta ugrađuju u megaprojekte, hotele, aerodrome, medicinske ustanove i pametne gradove. U tim okruženjima se digitalna infrastruktura predviđa i integriše od samog početka. Međutim, ova prednost dolazi i uz znatno viša očekivanja korisnika, što znači da se automatizacija i inteligencija zgrada moraju projektovati od prvog dana.

Zaključak je da se BMS u cijeloj EMEA regiji našao između operativnih potreba samih objekata i uspona informatičke tehnologije koja ih sada može ispratiti. Tu je nestabilnost globalnog energetskog tržišta, koja je u prvi plan izbacila fokus na efikasnost u trošenju komunalnih resursa. Sve ovo više nije ni apstraktno ekološko pitanje, nego stvar koja zadire u novčanik korisnika čije zadovoljstvo boravkom u zgradi odavno nije periferno pitanje.

U takvom kontekstu, BMS je napustio imidž upravljačke platforme i postao višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija u građevinskom sektoru.

Reakcija više nije dovoljna

Na konceptualnom nivou, BMS je samo naglasio već dugo vremena prisutni rascjep u definiciji pametnih i inteligentnih zgrada. Za stručnjake koji se bave BMS-om, ova razlika se svodi na koncept očekivanja naspram reakcije. Valentin Vasile, zamjenik direktora za digitalnu energiju za Centralnu i Istočnu Evropu u Schneider Electricu, povlači vrlo jasnu granicu između oba koncepta. “Pametna zgrada reaguje, ali inteligentna zgrada predviđa”, kaže Vasile.

Koncept predviđanja je kontekstualan. Vasile to ilustruje konkretnim scenarijem. Inteligentna zgrada, naprimjer, neće reagovati tek onda kada senzori za detekciju zauzetosti prostora dostignu postavljene pragove, već može unaprijed prepoznati da zauzetost raste i da će promjena vremena uticati na komfor prisutnih u roku od 45 minuta. “To više nije samo: ‘Uključi rashladni uređaj u 7 ujutro.’ Sada je to na osnovu jučerašnjih obrazaca, današnje vremenske prognoze i predviđene zauzetosti prostora, unaprijed ohladi 4. sprat za 0,8°C u 6:43 ujutro radi optimalnog komfora”, kaže on. Taj pomak, tvrdi Vasile, zgradu čini ne samo pametnom već i inteligentnom.

U konkurentskoj kompaniji Honeywell, na ovu tranziciju se gleda kroz prizmu učenja na nivou portfolija. Dejan Petrović, viši menadžer prodaje za BMS sisteme za Balkan/Adria regiju, naglašava da istinski inteligentni sistemi ne optimiziraju samo pojedinačnu zgradu. Umjesto toga, oni prepoznaju ponavljajuće obrasce kroz čitave portfolije i povezuju grijanje, ventilaciju i klimatizaciju, energiju, protivpožarnu zaštitu i tehničku zaštitu kako bi unaprijedili i skalirali performanse objekta.

S druge strane, u Johnson Controlsu naglasak je na prilagodljivosti. Ilan Yaniv, šef prodaje za digitalna rješenja u toj kompaniji, objašnjava da statična automatizacija zasnovana na pravilima polako ustupa mjesto adaptivnim sistemima. Razlog za to je činjenica da oni mogu proaktivno prepoznati manjak efikasnosti putem detekcije kvarova i dijagnostike. Fokus nije samo na predviđanju nego i na operativnoj agilnosti, uz smanjenje oslanjanja na fiksne pragove detekcije parametara i unaprijed programirane reakcije.

Pitanju nove uloge BMS-a u Siemensu se pristupa kroz dijagnostiku. Saša Matošić, stručnjak za prodaju proizvoda za pametne zgrade i infrastrukturu u toj kompaniji, ističe detekciju anomalija zasnovanu na mašinskom učenju i prepoznavanje obrazaca kao pokazatelje da se sistemi odmiču od tradicionalne automatizacije. U ovom okviru, inteligencija postaje vidljiva kada se odstupanja otkriju prije nego što se aktiviraju upozorenja, a korektivne radnje postanu proaktivne umjesto reaktivnih.

To znači da automatizacija zasnovana na pravilima više nije dovoljna i da je inteligencija višedimenzionalni koncept koji uključuje predviđanje, portfolio za učenje, prilagodljivost i dijagnostičku dubinu. “Sistem se odmiče od jednostavne automatizacije i postaje platforma za donošenje odluka. Ona se prilagođava promjenjivim uslovima, uči iz operativnih obrazaca i kontinuirano poboljšava performanse bez ljudske intervencije”, kaže Matošić.

Integracija nije samo konvergencija

Ipak, struka naglašava još jedan važan faktor: inteligencija je moguća samo tamo gdje je integracija cjelovita.

Honeywell pozicionira integraciju kao konvergenciju HVAC-a, upravljanja energijom, sistema za zaštitu života, tehničke zaštite i IT/OT infrastrukture. Sve se mora odvijati u okviru jedinstvenog operativnog modela. Petrović objašnjava da povezivanje pratećih tokova podataka otkriva obrasce koji su ranije bili nevidljivi operaterima. Tako se kreiraju vrijedni uvidi koji u realnom vremenu unapređuju performanse cijele zgrade.

A tu je i agregacija podataka kroz sisteme i IoT uređaje. Yaniv iz Honeywella ističe važnost transformacije sirovih signala u korisne uvide, uz glatki prelazak iz faze monitoringa u podršku donošenju odluka. Platforme integrišu podatke iz sistema za automatizaciju zgrada, brojila i IoT uređaja, uz oslanjanje na otvorene protokole i primjenu napredne analitike. Uz to, one pomoću AI-ja daju preporuke kroz kontrolne ploče koje prate upravljanje energijom, nivo ugljika i performanse konkretnog prostora.

Međutim, integracija je mnogo više od pukog tehničkog objedinjavanja. Za Schneider Electric ona je operativna okosnica koja usklađuje ciljeve podizanja nivoa komfora korisnika, smanjenja ugljika, cjenovne isplativnosti i otpornosti na cyber napade. Platforma EcoStruxure te kompanije postavlja upravljanje zgradom u centar pažnje i objedinjuje HVAC, rasvjetu, roletne, senzore i energetske sisteme. Istovremeno, Power Monitoring Expert funkcija donosi energetsku inteligenciju u ovo jedinstveno okruženje. Analitički slojevi imaju krovnu ulogu i pretvaraju zgradu u nešto što Vasile opisuje kao jedan “koordiniran, transparentan i samoučeći ekosistem”.

U Siemensu, srodnu funkciju po važnosti imaju objedinjene kontrolne ploče i hibridni modeli implementacije u oblaku. Oni povezuju HVAC, protivpožarnu zaštitu, rasvjetu i sigurnosne sisteme s jedinstvenim interfejsom. Matošić ističe upotrebljivost i međudisciplinarnu vidljivost kao ključne faktore za efektivan nadzor, uz cloud integraciju kroz Building X platformu, koja omogućava sofisticiranu analitiku i optimizaciju na više lokacija.

Za razliku od Honeywella i Johnson Controlsa, koji se fokusiraju na korelaciju i analitiku, Schneider Electric integraciju prvenstveno uvodi u smislu usklađivanja ishoda, dok za Siemens ona donosi operativnu jasnoću i interakciju s korisnicima. Sve u svemu, priča o integraciji je zajednički jezik svih tržišnih igrača, uz diferencirani fokus na različite aspekte njene uloge.

AI mijenja ulogu operatera?!

Možda najznačajniji organizacijski pomak koji donose inteligentne BMS platforme jeste novi nivo podrške osobama koje upravljaju zgradama. BMS je ranije predstavljao jedan “tihi” infrastrukturni sloj jer je bio stabilan, predvidljiv i reaktivan. Danas, tvrdi Vasile, on postaje “misleći” sloj zgrade i ta promjena počinje s podacima. Kada se hiljade različitih tačaka podataka objedine u zajednički sloj, zgrada dobija svoj “kontekst”. Inteligentni softver pretvara sirove podatke u korisne uvide i tako operaterima donosi jasnoću koju ranije nisu imali. Vještačka inteligencija pomaže da se iz temelja promijeni uloga operatera. “Umjesto reagovanja na alarme, operateri dobijaju interpretacije i predviđanja zasnovana na nivou pouzdanosti, vjerovatne ishode i preporučene akcije”, objašnjava Vasile. Oni prelaze iz faze gašenja požara u orkestraciju, iz pitanja “Šta nije uredu?” u “Koji je najbolji scenario koji možemo oblikovati?” “AI ne automatizira zgradu. On unapređuje ljude koji upravljaju zgradom jer im daje kopilota koji može vidjeti ono što nijedan čovjek ne bi mogao pratiti sam”, kaže on.

Sličnu filozofiju primjenjuje Johnson Controls, i to kroz platformu OpenBlue. Funkcija Fault Detection and Diagnostics donosi rano otkrivanje kvarova, dok preporuke zasnovane na AI-ju pomjeraju fokus menadžera zgrada s reaktivnog održavanja ka proaktivnoj optimizaciji. I u Honeywellu je AI dospio pod lupu tamošnjih projektanata, koji ga integrišu s rješenjima za prediktivne uvide, automatiziranu optimizaciju i benchmarking na nivou portfolija. Tu je i upravljačka platforma Buildings Sustainability Manager, koja koristi mašinsko učenje za predviđanje anomalija, optimizaciju performansi i podršku dugoročnim ciljevima održivosti i otpornosti.

Cyber sigurnost kao ljepilo koje drži zgradu na okupu

Istovremeno, svi se sagovornici slažu da je digitalna inteligencija bez kibernetičke otpornosti neodrživa. Dok u Honeywellu i Schneider Electricu naglašavaju hijerarhiju kontrole, u Johnson Controlsu je fokus na kibernetičkoj arhitekturi. Yaniv opisuje slojevite sigurnosne mehanizme i kontrole zasnovane na identitetu koje su osmišljene da smanje izloženost napadima u vrijeme kada zgrade postaju sve povezanije. Kao primjer navodi njihovo OpenBlue Airwall rješenje za umrežavanje na bazi principa nultog povjerenja (Zero Tust). Ono kreira virtuelni air-gap, odnosno čini uređaje nevidljivim za napadače i eliminira njihovo lateralno kretanje. Kao dodatni sloj sigurnosti, Airwall se oslanja i na Host Identity Protocol (HIP) i kriptografske ID-jeve za sigurnu komunikaciju, uz AES-256 enkripciju i višefaktorsku autentifikaciju.

Za Siemens, sigurnost se oslanja na usklađenosti sa standardima IEC 62443-4-2, podršku za Active Directory, LDAP i centraliziranu višefaktorsku autentifikaciju. Za dodatnu zaštitu konvergirane infrastrukture, tu je i Siemensova inicijativa o kibernetičkoj sigurnosti (Cybersecurity Initiative), koja za cilj ima zaštitu kritične infrastrukture, postrojenja i umreženih uređaja kroz saradnju države i sektora.

Zbog svega navedenog, kibernetička sigurnost danas nije dodatak BMS-u, nego jedan od njegovih nosećih stubova. U Evropi, regulatorni pritisak na što kvalitetniju zaštitu kritične infrastrukture i upravljanje podacima nastavlja rasti. Na Bliskom Istoku, brzo usvajanje digitalnih tehnologija u projektima visokog profila predstavlja test ne samo za otpornost na napade nego i za ugled investitora. U ovakvom ambijentu u EMEA regiji, cyber sigurnost je osnovni zahtjev projektovanja i takav status joj je dodijelila i kompanija Honeywell sa svojim holističkim auditima i ciljanim kontrolama konvergentnih IT/OT okruženja. Za Yaniva, jedna od ključnih ranjivosti je oslanjanje na VPN sisteme koje Johnson Controls danas mijenja kriptografski sigurnim rutiranjem zasnovanim na provjeri identiteta. “Ovaj pristup štiti kritičnu infrastrukturu i omogućava siguran udaljeni pristup bez oslanjanja na ranjive VPN-ove ili kompleksna pravila vezana za firewall”, kaže Yaniv. U konačnici, za većinu kompanija koje nude BMS tehnologiju, ovo je oblast u kojoj nema kompromisa.

Od energijske do radne efikasnosti

Energijska efikasnost ostaje primarni pokretač modernizacije zgrada, posebno u Evropi, gdje postoji i regulatorni pritisak usmjeren ka dekarbonizaciji. Ipak, ne svodi se sve na uštedu kilovat-sati, o čemu se slažu i naši sagovornici. Vasile navodi da se često potcjenjuje koliko radna i stambena okruženja utiču na kognitivne funkcije korisnika. Kvalitet zraka, recimo, određuje nivo budnosti pojedinca, dok stabilnost temperature utiče na fokus. Isto vrijedi i za boju i intenzitet svjetla, koji utiču na ritam spavanja, dok obrasci buke mijenjaju nivo stresa. Ono što je novo danas, smatra Vasile, jeste sposobnost da se ti efekti izraze u realnom vremenu pomoću takozvane metrike komfora. Tu spadaju parametri kao što su kvalitet zraka unutar prostorija, zauzetost prostora i indikatori radnog učinka koji se lako mogu povezati s ambijentalnim uslovima u zgradi. “Kada optimizirate nešto za ljude, vi često optimizirate i za efikasnost. Zgrada tako postaje aktivni faktor koji doprinosi dobrobiti i produktivnosti, a ne samo radni prostor”, kaže Vasile.

Ovi su faktori danas lako provjerljiva, a ne apstraktna kategorija. “Prednosti su danas mjerljive putem KPI-jeva kao što je indeks zadovoljstva korisnika, nivo iskorištenosti prostora i kvalitet zraka s vrijednostima prikazanim na kontrolnim pločama”, kaže Yaniv. Uz operativnu uštedu, manje vidljivi ali jednako važan faktor je podizanje ukupnog kvaliteta boravka u zgradi, uz prateći rast produktivnosti i nivoa zadovoljstva korisnika.

Najvažniji ciljevi mjerenja ambijentalnih indikatora za Honeywell su optimizacija kvaliteta zraka u zatvorenom, stabilnost termalnog komfora, smanjenje učestalosti lažnih alarma i poboljšanje vremena odgovora na incidente, dok se u Siemensu za ove učinke oslanjaju na Desigo CC platformu za rangiranje komfora i vizualizaciju ambijentalnih uslova unutar zgrade. Tu je i podrška za mobilne aplikacije, koje omogućavaju korisnicima da prijave probleme i direktno prilagode parametre komfora prema svojim željama. Inteligencija BMS-a se, u ovom okviru, mjeri kroz povratne informacije koje se razmjenjuju s korisnicima unutar zgrade. Bez obzira na razlike u pristupu prioritetima, svi sagovornici se slažu u tome da inteligentne zgrade moraju donijeti mjerljive vrijednosti, uz svijest da će se one uvijek drugačije definirati za konkretni objekat.

Skaliranje inteligencije: Između renoviranja i inoviranja

Skaliranje koncepta inteligentnih zgrada širom EMEA regije poseban je strukturni izazov koji nijedna arhitektura ne može riješiti u svakoj situaciji. Evropskim građevinskim pejzažom dominira renoviranje kao praksa koje traži faznu modernizaciju, interoperabilnost s postojećim platformama i uklapanje u različite regulatorne okvire. “Skaliranje inteligentnih zgrada širom EMEA regije je izazovno zbog različitih regulatornih zahtjeva, nivoa digitalne zrelosti i prisustva brownfield infrastrukture mješovite starosti”, kaže Petrović. On naglašava i važnost postepenog pristupa bez fokusa na jednog proizvođača jer je to način da se klijentima omogući fazna modernizacija kroz mapu puta umjesto skupih programa potpune zamjene starih sistema.

Njegov kolega Vasile ističe i da se iskustva mogu znatno razlikovati na terenu, posebno u Evropi, gdje svaka zemlja, pa i grad, imaju vlastite propise, sisteme i radnu kulturu. Pri tome, neke zgrade mogu biti digitalno napredne, dok druge koriste infrastrukturu iz vremena prije pojave interneta. Zbog toga izazov koji BMS treba riješiti nije samo tehnički nego i regulatorni, kulturološki i logistički. Prema njemu, konačni uspjeh prilagođavanja i skaliranja uveliko zavisi od primjene otvorenih standarda, prilagodljivih arhitektura i kreiranja snažnih lokalnih ekosistema. Univerzalnost ne postoji jer svaki pristup mora poštovati regionalnu raznolikost i pretvoriti je u operativnu prednost.

Kao odgovor na promjenjivu digitalnu zrelost, Johnson Controls zagovara modularne arhitekture koje se oslanjaju na standarde i otvorene protokole kao što su BACnet, Modbus, MQTT. S druge strane, Siemens ističe hibridne strategije implementacije koje balansiraju lokalne zahtjeve usklađenosti s regulativama (uključujući GDPR) s centraliziranim nadzorom portfolija. Na taj način se njihova Desigo CC platforma skalira od malih instalacija do velikih projekata na više lokacija. Istovremeno, pojednostavljene migracijske mogućnosti pomažu da se premosti jaz između postojeće infrastrukture i savremenih inteligentnih platformi. “Standardizovani interfejsi i konzistentni radni tokovi smanjuju potrebe za obukom”, kaže Matošić, “i tako rješavaju problem nedostatka kvalifikovane radne snage, uz podršku za širu primjenu koncepata inteligentnih zgrada.”

Na drugom kraju EMEA regije je Bliski Istok, gdje integracija za potrebe skaliranja može početi već u fazi projektovanja. Ipak, obim i složenost tih projekata nose vlastite izazove u vidu očekivanja od cyber sigurnosti, potrebe za interdisciplinarnom koordinacijom i visokih kriterija za performanse od samog početka. Kako ovi projekti prelaze iz faze izgradnje u operativni životni ciklus, naglasak se pomjera s brzine implementacije na dugoročnu operativnu otpornost. I ovaj primjer je ilustracija važnosti spoznaje da skalabilnost nije jedinstveni tehnički izazov, nego problem koji ima svoju regionalnu, strukturnu i operativnu dimenziju.

Inteligencija se dokazuje rezultatima

Evolucija sistema za upravljanje zgradama pokazuje jasan pravac kretanja. Put od pametnih do inteligentnih zgrada vodi preko BMS-a, što znači da integracija sistema mora biti dublja, analitika zrelija, cyber sigurnost snažnija, a korisničko iskustvo mjerljivije. Suština je ista, a to je da BMS pomaže zgradama da više ne slijede pravila, već “sarađuju” s operaterima i usklađuje svoju funkciju s poslovnim ciljevima.

Nove i renovirane zgrade će se pomoću BMS sistema s funkcijom inteligencije vrednovati po sposobnosti da harmoniziraju podatke, kreiraju izvještaje i standardiziraju kontrolu nad ključnim parametrima svoje funkcije. U EMEA regiji, ova tranzicija se neće mjeriti suhoparnom tehničkom terminologijom, već kredibilitetom implementacije i mjerljivim rezultatima. Inteligencija kao BMS koncept se mora dokazati kroz dubinu integracije, sigurnosne garancije, kibernetičku otpornost i mjerljive operativne ishode. To znači i emotivni iskorak iz svijeta pukog mjerenja mjesečne uštede energije i ulazak u novi koncept u kojem zgrada utiče na produktivnost korisnika i nivo zadovoljstva u interakciji s njom, što je dugoročnije isplativija valuta u ovoj transakciji.

Ograničena autonomija sistema preduvjet je sigurnosti

Ipak, kako se inteligencija kao sloj sistema za upravljanje zgradama širi, raste i važnost povlačenja jasnih granica. Svi sagovornici navode da sistemi za zaštitu života moraju ostati funkcionalni i prilikom kvara. Dejan Petrović iz Honeywella naglašava da kritične protivpožarne funkcije moraju raditi lokalno i nezavisno, čak i u situaciji kada povezivost u cloudu unapređuje monitoring i procese usklađenosti s regulativama. Razlog je jednostavan: potreba za optimizacijom ne može “nadjačati” sigurnosnu logiku.

Valentin Vasile iz Schneider Electrica ovaj princip formuliše na još direktniji način. Prema njemu, autonomija sistema mora imati granice, a one su u osjetljivim okruženjima važnije od same inteligencije. Sistemi za zaštitu života uvijek moraju imati prednost nad imperativom optimizacije, a sigurnosne funkcije sačuvati svoj nezavisni autoritet. Ekosistem Schneider Electrica, naprimjer, namjenski održava certificirane hijerarhije otpornosti na kvarove. U konačnici, tvrdi Vasile, autonomija nije dopuštanje zgradi da “radi šta hoće”. Umjesto toga, zgradama se daje kapacitet da se efikasnije zaštite i ranije upozore one koje borave u njima čim nešto naruši očekivani obrazac.

Iza polica i kasa vodi se tiha borba za sigurnost

13 Februara, 2026

Maloprodajni lanci u regiji sve više se oslanjaju na kombinaciju tehnologije, procedura i ljudskog faktora kako bi odgovorili na rastuće sigurnosne izazove. Sagledavajući iskustva naših sagovornika, od identifikacije izazova, preko primjene tehničkih i organizacijskih rješenja do planiranja budućih ulaganja, postaje jasno da sigurnost u maloprodaji danas ne funkcioniše izolovano

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Sigurnost u maloprodaji danas podrazumijeva znatno više od fizičke zaštite prostora i robe. Veliki broj kupaca, otvorenost objekata i stalna cirkulacija ljudi, robe i novca čine maloprodajne lance posebno izloženim različitim sigurnosnim incidentima. Upravljanje tim rizicima postaje sve složenije u okruženju u kojem se istovremeno moraju balansirati operativna efikasnost, sigurnost zaposlenika i zaštita imovine.

Ponavljajući obrasci

Iskustva iz maloprodajnog sektora širom regije pokazuju da se, bez obzira na tržište ili veličinu lanca, trgovci suočavaju sa vrlo sličnim sigurnosnim izazovima. Oni variraju u intenzitetu i učestalosti, ali rijetko u strukturi.

Najčešće je riječ o krađama – kako od kupaca tako i unutar samih kompanija – zatim o napadima na zaposlenike te o sigurnosti gotovine u blagajnama. Ovi rizici rijetko se pojavljuju izolovano; naprotiv, često su međusobno povezani i izraženiji u objektima s velikim prometom.

O složenosti takvog okruženja svjedoče i iskustva velikih trgovačkih lanaca regije: “S obzirom na to da se radi o kombinaciji velikog prometa ljudi, robe i novca, sa često ograničenim brojem zaposlenih u pojedinom objektu, najveći specifični sigurnosni izazovi bi se mogli definisati kroz nekoliko kategorija: upravljanje velikim brojem posjetilaca, sigurnost zaposlenika i kupaca, što uključuje zaštitu na radu, protupožarnu zaštitu i tehničku sigurnost, krađe i gubici robe, sigurnost gotovine i platnog prometa (krađe novca iz blagajni, razbojništva, teške provalne krađe) te usklađenost s propisima i procedurama”, kazao je Mato Kovač, rukovodilac Službe korporativne sigurnosti Konzuma d.o.o. Sarajevo.

Slični izazovi prisutni su i na drugim tržištima na kojima Konzum posluje.

Prevencija i operativa

Iskustva jednog lanca potvrđuju se i kroz praksu drugih velikih maloprodajnih sistema u regiji. U Lidlovim prodavnicama u Sloveniji godišnje se bilježi nekoliko stotina slučajeva sitnog kriminala, odnosno krađa proizvoda manje vrijednosti, pri čemu se kradu kako prehrambeni tako i neprehrambeni artikli.

U Lidlu Srbija, pak, ističu da se maloprodaja svakodnevno suočava s pokušajima narušavanja sigurnosnih sistema, ali da se zahvaljujući jasno definiranim procedurama i preventivnim mjerama takve situacije najčešće rješavaju bez većih posljedica po kupce i proces rada. “S obzirom na to da su takve situacije deo poslovanja u maloprodaji, mi ih tretiramo kao standardni operativni rizik kojim upravljamo kroz kontinuiranu prevenciju. Specifičan sigurnosni izazov za maloprodaju jesu svakako pokušaji krađe, odnosno otuđenja proizvoda u prodavnici. Najviše pokušaja krađe u Lidlu u prethodnom periodu je sprečeno i zabeleženo za proizvode koji su skuplji i sitniji poput alkoholnih pića, suhomesnatih proizvoda, kafe i alata, a načini za to su, uglavnom, različito skrivanje artikala”, navode iz Lidla Srbija.

Profesionalan nadzor

Iako trgovci značajan dio sigurnosnih izazova nastoje kontrolisati kroz interne procedure i tehničke sisteme, praksa pokazuje da bez ljudskog faktora i profesionalnog nadzora nije moguće u potpunosti odgovoriti na sve prijetnje.

Upravo iskustva profesionalnih zaštitarskih agencija dodatno rasvjetljavaju kompleksnost sigurnosnog okruženja u maloprodaji. Njihov svakodnevni nadzor omogućava pravovremeno prepoznavanje rizičnih situacija, koordinisane reakcije i kontrolu prostora u skladu s operativnim prioritetima trgovačkih lanaca.

“Na prvom mjestu izazova su unutrašnje sitne ili sistemske krađe čiji su počinioci uposlenici te krađe i sitni kriminal koje generiraju kupci, najčešće prouzrokovani ekonomskim i socijalnim stanjem. Potom fragmentiran javni sigurnosni sistem, što implicira postojanje više policijskih struktura sa podijeljenim nadležnostima, a to otežava koordinaciju i umanjuje efikasnost sigurnosnog odgovora. Također, tu je i usložena primjena naprednih sistema videonadzora AI zbog novog Zakona o zaštiti ličnih podataka”, rekao je Emir Bato Begić, tehnički direktor zaštitarske agencije Flek Security, koji dodaje da je organizirani kriminal znatno rjeđi u maloprodaji i nalazi se na samom kraju liste sigurnosnih prijetnji.

Željko Zorić, direktor sektora fizičke zaštite u agenciji Sector Security, ističe da sigurnost maloprodajnih objekata u Bosni i Hercegovini ne treba posmatrati izolovano, već u okviru šire sigurnosne slike društva. Posebnu pažnju, kako navodi, treba posvetiti krivičnim djelima koja direktno ugrožavaju privatnu sigurnost i zaštitu samih objekata. “Činjenica je da u Bosni i Hercegovini imamo povećanje krivičnih djela, među kojima su značajna ona koja se odnose na krađe u objektima maloprodaje. Posmatrano u užem kontekstu, izazovi obezbjeđenja ovakvih objekata mogu se svrstati u dvije grupe. Prvu čine izazovi proistekli iz sofisticiranosti, spremnosti počinioca na krađe. Druga grupa izazova proizlazi iz spremnosti vlasnika kapitala da ulaže u usavršavanje mjera fizičko-tehničke zaštite”, kaže Zorić.

RJEŠENJA TEHNIČKE ZAŠTITE

Kako bi odgovorili na sve ove izazove, maloprodajni lanci u regiji sve veći fokus stavljaju na ulaganja u savremene i integrisane sisteme tehničke, ali i protivpožarne zaštite. U praksi se pokazuje da nijedno pojedinačno rješenje nije dovoljno – ključ leži u pažljivo izbalansiranoj kombinaciji videonadzora, protivprovalnih i protivpožarnih sistema, rješenja za sprečavanje neovlaštenog iznošenja robe, kao i jasno definisanih procedura. Svi ovi sistemi i prakse prilagođavaju se veličini, namjeni i specifičnim rizicima svakog objekta, s ciljem ne samo zaštite imovine već i stvaranja sigurnog radnog okruženja za zaposlenike i ugodnog prostora za kupce.

Integrisani pristup

Takav integrisani pristup tehničkoj zaštiti primjenjuju maloprodajni lanci koji posluju na više tržišta u regiji.

“Naša kompanija prilikom otvaranja novih objekata ili renoviranja starih, s ciljem podizanja stupnja sigurnosti ljudi i imovine, odnosno smanjivanja intenziteta rizika, vrši instaliranje adekvatnih tehničkih sistema zaštite. Odabir videonadzornog, vatrodojavnog i protuprovalno-alarmnog sistema prvenstveno ovisi o veličini objekta i procjeni stepena ugroženosti, a u velikim trgovačkim centrima u kojima imamo hipermarkete i gdje svoju djelatnost obavljaju i druge pravne osobe, instalirani sistemi usklađuju se s potrebama i potencijalnim rizicima svih najmoprimaca”, kazao je Mato Kovač iz Konzuma BiH.

Sličan model primjenjuje se i u Konzumu Hrvatska, gdje se tehnička zaštita nadopunjuje organizacijskim mjerama i ljudskim faktorom. “U svrhu zaštite objekata i osoblja primjenjujemo niz sustava tehničke i protupožarne zaštite. To uključuje sustave videonadzora, alarmne sustave te sustave alarmiranja kod neovlaštenog iznošenja artikala iz prodajnog prostora, uz prisutnost ovlaštenih zaštitara. U praksi se kombinacija navedenih mjera pokazala najučinkovitijom, osobito kada se primjenjuju integrirano i uz stalno unaprjeđenje procedura”, navode iz Konzuma Hrvatska. “Iz iskustva tvrdimo da jedna disciplina nije sama po sebi dovoljna. Međutim, integracijom alarmnog i videonadzornog sistema obogaćenog vještačkom inteligencijom, obučeno osoblje i uniformisani zaštitar daju vrlo respektabilne rezultate u kompletnom sigurnosnom opusu maloprodajnog objekta”, zaključuje Begić iz agencije Flek Security.

Tehnologija i procedure

Integrisani sistemi tehničke zaštite ključnu ulogu imaju i u Lidlovim prodavnicama širom regije. U ovoj kompaniji naglašavaju da je visok nivo sigurnosti rezultat kombinacije tehničkih rješenja i jasno definisanih procedura postupanja. U Lidlu Srbija poseban naglasak stavljaju na elektronske sisteme zaštite proizvoda i kontrolisan izlazak iz prodajnog prostora.

“Prilikom prolaska kroz kasu, dužnost prodavca je da deaktivira sigurnosno obeležavanje proizvoda, a u slučaju da pri napuštanju prodavnice potrošač kod sebe ima proizvod koji je i dalje obeležen, oglasiće se alarm. Mi u tom slučaju pozivamo potrošače da pokažu sadržaj kupovine obezbeđenju, koje će, jednostavnom procedurom, utvrditi da li odgovara proizvodima koji su na računu. Za krađe koje se dese u Lidlovim prodavnicama pokreću se postupci pred relevantnim državnim organima i prate se do okončanja procesa”, pojašnjavaju iz Lidla Srbija. Dodaju da je u proteklom periodu fokus stavljen i na dodatna tehnička rješenja poput sigurnosnih prstenova, specijalnih štipaljki i EAS naljepnica. “Ova kombinacija mehaničkih i elektronskih barijera pokazala se u praksi kao najučinkovitija metoda za zaštitu asortimana i smanjenje gubitaka. Efikasnost ovih sistema direktno pratimo kroz detaljne analize inventurnih rezultata, gde precizno definišemo uticaj krađa, ali i statistiku uspešno sprečenih pokušaja otuđenja robe”, dodali su iz Lidla Srbija.

Regionalna slika i realnosti

U Lidlu Slovenija sigurnost se osigurava kombinacijom fizičke zaštite i videonadzora, uz cilj da se balansira sigurnost i dostupnost proizvoda. “Proizvode ne zaključavamo u vitrine, dok za određene kategorije proizvoda, prvenstveno alkohol, koristimo dodatne zaštitne mjere koje kupci uglavnom prihvataju s razumijevanjem. Također, određeni drugi proizvodi zaštićeni su nevidljivim sigurnosnim oznakama, koje iz razumljivih razloga ne možemo otkriti”, navode iz Lidla Slovenija.

Slični trendovi ulaganja prisutni su i u Crnoj Gori. U maloprodajnom lancu Voli oslanjaju se na provjerena tehnološka rješenja renomiranih proizvođača, uz centralizirani monitoring sistema. “U maloprodajnim objektima koristimo rješenja kompanija Bosch, Schrack i Hikvision, pri čemu se sa jednog mjesta vrši monitoring cjelokupnog sistema”, navode iz kompanije Voli.

Pored tehničkih rješenja, važnu ulogu imaju i fizičke mjere zaštite. “Tehničko obezbjeđenje obuhvata protivprovalne i protivprepadne sisteme, videonadzor, vatrodojavne sisteme, kontrolu pristupa i zaštitu prostora za čuvanje novca, dok se druga grupa aktivnosti bazira na ljudskom faktoru – uniformisanim zaštitarima, preventivnom prisustvu i jasno definiranim procedurama”, navodi Begić iz Flek Securityja. On pojašnjava da su alarmni i vatrodojavni sistemi povezani s operativnim centrom, uz osiguranu intervenciju i više komunikacijskih kanala, što omogućava brzu reakciju i video potvrdu incidenta u realnom vremenu.

“Alarmni i vatrodojavni sistemi su bez izuzetka spojeni na naš operativni centar, sa intervencijskom ekipom koja se promptno upućuje na lice mjesta. Za vezu maloprodajnog objekta obično imamo tri različita vida komunikacije (fiksni telefon, telefonski bežični komunikator i internetski komunikator) zbog mogućnosti nasilnog presjecanja ili sabotaže. Ovisno o ugovornom organu, možemo imati i daljinski pristup videonadzornom sistemu te izvršiti videoverifikaciju alarmne situacije ili bilo koje druge incidentne situacije u realnom vremenu”, kaže on.

Pažnja, ali i sistemski rad

Željko Zorić iz kompanije Sector Security upozorava na to da izbor mjera zaštite zavisi od procjene ugroženosti i spremnosti vlasnika kapitala da ulažu u sigurnost. “Veliki broj vlasnika i dalje sigurnost posmatra isključivo kao trošak, zbog čega se često prihvata samo zakonski minimum. Međutim, kroz stručno provedenu procjenu ugroženosti mogu se definisati mjere koje krađe svode na minimum ili ih u potpunosti eliminišu”, ističe Zorić. Česta je zabluda, dodaje, vjerovanje da je videonadzor sam po sebi dovoljan. “Nadzor zavisi od pažnje čovjeka koji gleda u ekran. Bez integracije sistema i jasnih procedura, takav model ima ozbiljna ograničenja”, zaključuje on.

Osim mjera koje provode zaštitarske agencije, sigurnost poslovanja u maloprodajnim objektima potrebno je graditi i kroz sistemski rad sa zaposlenicima, prvenstveno u segmentu razvoja sigurnosne kulture. Upravo taj aspekt u Bosni i Hercegovini je u velikoj mjeri zanemaren. “Onoga trenutka kada vlasnik kapitala shvati da bezbjednost nije trošak, već alat uspješnog poslovanja”, ističe Zorić, “smanjiće će krađe, a samim tim i opšta slika bezbjednosti u društvu biće daleko bolja.”

Ljudski faktor i AI

U velikim maloprodajnim centrima svakodnevno se nadziru deseci kamera, zbog čega je gotovo nemoguće uočiti svaki detalj u realnom vremenu, posebno u situacijama kada se krađa odvija vrlo brzo i neprimjetno, poput uzimanja proizvoda s police i njegovog skrivanja u odjeći.

“Sve zavisi od ljudskog faktora. Danas postoje novi sistemi videonadzora (vještačka inteligencija) koji su podešeni tako da prepoznaju pokret koji automatski signalizira krađu proizvoda i šalje obavijest nadležnom centru. Nakon ovog signala radnik u nadzornom centru automatski prenosi signal radniku fizičkog obezbjeđenja u objektu, koji dalje postupa u skladu s procedurama rada. Na taj način, skoro potpuno eliminišemo krađu u objektu”, opisuje Zorić. Ovaj sistem potpuno je centralizirao rad fizičko-tehničkog osiguranja na jednom mjestu.

Ipak, kod manjih maloprodajnih objekata ovakva rješenja često nisu finansijski opravdana, zbog čega se primjenjuju prilagođeni modeli zaštite. “Taj oblik zaštite bi podrazumijevao videonadzor koji bi automatski obrađivao podatke koji se odnose na krađu i o tome obavještavao centar koji vrši obradu podataka. Signal iz centra bi se prenosio nadležnoj službi intervencije privatne bezbjednosne agencije ili nadležnoj stanici policije, u zavisnosti od toga kako je zatvoren sistem zaštite”, navodi Zorić.

OBUKA ZAPOSLENIKA

Iako savremeni tehnički sistemi imaju ključnu ulogu u prevenciji sigurnosnih incidenata, sagovornici su saglasni u tome da ljudski faktor ostaje presudan element ukupne sigurnosti u maloprodaji. Zaposlenici su često prvi koji se susreću s pokušajima krađe, konfliktnim situacijama ili vanrednim događajima, zbog čega njihova obučenost i sposobnost pravilnog reagovanja imaju direktan utjecaj na sigurnost ljudi, imovine i kontinuitet poslovanja.

U maloprodajnim lancima naglašavaju da se obuka zaposlenika temelji na zakonskim obavezama, ali i na praktičnim potrebama svakodnevnog rada u okruženju povećanih sigurnosnih rizika. “U skladu sa zakonskim obavezama, svaki naš zaposlenik prije početka rada prolazi obuku za siguran rad na konkretnom radnom mjestu, što uključuje obuku iz oblasti zaštite na radu i protupožarne zaštite. U saradnji s ovlaštenom organizacijom, za zaposlenike redovito organiziramo vježbe evakuacije i vježbe gašenja početnog požara, dok su upute i instrukcije o procedurama postupanja u drugim sigurnosno-rizičnim situacijama (krađe, razbojništva, drsko ponašanje kupca i slično) dio osnovne obuke zaposlenika”, kaže Kovač.

Sličan sistemski pristup primjenjuje se i u Konzumu Hrvatska, gdje se naglasak stavlja na kontinuiranu edukaciju i jasno definirane procedure: “Veliku pažnju posvećujemo edukaciji zaposlenika za postupanje u sigurnosnim situacijama poput krađa, sukoba ili hitnih događaja. Obuka se provodi već prilikom zapošljavanja, a zatim minimalno jednom godišnje, dok je postupanje jasno definirano internim sigurnosnim procedurama koje se redovito ažuriraju.”

Sve počinje od ljudi

Slični modeli edukacije primjenjuju se i u Lidlu u Srbiji i Sloveniji, gdje se obuka zaposlenika prilagođava lokalnom zakonodavstvu i realnim izazovima u praksi. “Naše procedure za postupanje u kriznim situacijama, krađama ili konfliktima su precizno definisane, u skladu sa Zakonom Republike Srbije, a obuku za sve novozaposlene sprovodi rukovodeći tim prodavnice. Time osiguravamo da je svaki član tima spreman da reaguje adekvatno i u skladu sa visokim standardima kompanije”, pojasnili su iz Lidla Srbija, dok u Sloveniji obuke održavaju prema potrebi i stvarnim situacijama u trgovinama.

Iako se modeli obuke razlikuju u zavisnosti od tržišta i organizacijske strukture, zajednički cilj ostaje isti – osigurati da zaposlenici budu pripremljeni, informisani i sposobni reagovati u sigurnosno rizičnim situacijama. Na taj način dodatno se jača ukupni nivo sigurnosti u maloprodaji, uz jasno prepoznavanje činjenice da ni najnaprednija tehnologija ne može dati puni efekat bez obučenih ljudi.

PARTNERSTVA I SARADNJA

Efikasno upravljanje sigurnosnim incidentima u maloprodaji zavisi i od kvalitetne saradnje s vanjskim partnerima – prvenstveno zaštitarskim agencijama i policijom. Sagovornici iz maloprodajnog sektora regije ističu da su jasno definirane nadležnosti, dobra koordinacija i pravovremena reakcija ključni faktori ne samo u rješavanju već i u prevenciji incidenata.

“Saradnja sa zaštitarskom agencijom zasniva se na ugovorno definiranim obavezama, dok se saradnja sa policijskim organima odvija u skladu sa važećim zakonskim okvirom, koji definiše njihovu obavezu postupanja po službenoj dužnosti u okviru osnovnih nadležnosti, odnosno zaštite ljudi i imovine”, rekao je Kovač.

Slična iskustva bilježe i u Konzumu Hrvatska, gdje naglašavaju da dobra koordinacija sa vanjskim partnerima ima ključnu ulogu u svakodnevnom upravljanju sigurnošću: “Suradnja s vanjskim partnerima, ponajprije ugovornim zaštitarskim agencijama i policijom, izuzetno je dobra i u praksi se pokazala ključnom kako u prevenciji sigurnosnih incidenata tako i u njihovom učinkovitom rješavanju i privođenju počinitelja.”

Sinergija javne i privatne sigurnosti

U Lidlu Srbija posebno ističu značaj sinergije između internog osiguranja, zaštitarskih agencija i policije kao ključnog faktora za održavanje sigurnosti na svim tržištima na kojima posluju. “Ova sinergija, naročito na relaciji obezbeđenje – policija, od presudnog je značaja za održavanje sigurnosti u svim gradovima u kojima poslujemo”, poručuju iz Lidla Srbija. Na slovenskom tržištu, iz tog maloprodajnog lanca naglašavaju da je saradnja sa sigurnosnim službama i policijom jasno definirana zakonodavnim okvirom. U slučaju sigurnosnog incidenta, zaštitari postupaju u skladu sa Zakonom o privatnom osiguranju, dok se sve dalje radnje realizuju u saradnji s policijom, prema propisanim procedurama. Naši sagovornici su saglasni u tome da kvalitetna saradnja sa vanjskim partnerima ima preventivni efekat, jer omogućava bržu razmjenu informacija, pravovremeno reagovanje i smanjenje rizika eskalacije incidenata. U tom smislu, partnerstva između lanaca, zaštitarskih agencija i policije jedan su od ključnih stubova ukupnog sigurnosnog sistema u maloprodaji.

ANALIZA INCIDENATA

Praćenje sigurnosnih incidenata i sistemska analiza gubitaka jedan su od ključnih segmenata upravljanja sigurnošću u maloprodaji. Iako savremeni tehnički sistemi i obučeni zaposlenici imaju važnu ulogu u prevenciji, tek kontinuirano evidentiranje i analiza događaja omogućavaju trgovcima da precizno identifikuju rizična područja, unaprijede postojeće procedure i planiraju buduće mjere zaštite.

Modus operandi

“Na nivou Službe korporativne sigurnosti vode se statistički podaci o sigurnosnim incidentima (provalne krađe i razbojništva), koji se analiziraju prema vrsti i modusu operandi, kao i prema području i učestalosti njihovog pojavljivanja. Također se vrši i statistička obrada podataka o krađama u objektima, a koje se naknadno dokumentuju na osnovu kontrolnih inventura, analize prometa te analize podataka sa sistema videonadzora. Na osnovu utvrđene štete prouzrokovane krađama, a u cilju kvalitetnije zaštite imovine kompanije, odlučuje se o eventualnoj potrebi nadogradnje sistema zaštite”, ističe Kovač.

Sličan pristup prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje se naglašava važnost kontinuiranog praćenja i dokumentovanja sigurnosnih događaja. “Sigurnosne incidente i gubitke sustavno pratimo i evidentiramo, a u analizi koristimo podatke iz sustava videonadzora i alarmiranja, uz intenzivnu svakodnevnu komunikaciju sa zaštitarima, zaposlenicima i policijom”, kažu iz hrvatskog Konzuma. U Lidlu Slovenija također vode evidenciju sigurnosnih incidenata, pri čemu se analiza zasniva na internoj dokumentaciji i snimcima videonadzora, uz striktno poštivanje propisa o zaštiti ličnih podataka. Sagovornici su složni u tome da ovakav analitički pristup omogućava ne samo reagovanje na incidente već i njihovu prevenciju, jer se kroz obrasce ponašanja i učestalosti događaja mogu prepoznati rizične situacije prije nego što eskaliraju.

NOVE PRIJETNJE

Dok se tradicionalni sigurnosni izazovi u maloprodaji uglavnom vezuju za fizičku zaštitu objekata i robe, sagovornici ističu da se sigurnosne prijetnje sve intenzivnije pomiču u digitalni prostor. Cyber napadi danas predstavljaju jedan od najozbiljnijih rizika za kontinuitet poslovanja, jer ciljaju informacijske sisteme, podatke o kupcima i – sve češće – ljudski faktor kao najslabiju kariku u sigurnosnom lancu.

Cyber sigurnost, strateško pitanje

U Konzumu d.o.o. Sarajevo navode da jasno primjećuju da se sigurnosne prijetnje sve više pomiču iz klasične fizičke domene u digitalni prostor, pri čemu su danas najizraženiji cyber rizici, posebno phishing napadi, ransomware, kompromitacija korisničkih računa te zloupotreba podataka putem socijalnog inženjeringa. “Trend koji je posebno zabrinjavajući jest porast napada usmjerenih na krajnje korisnike, a ne samo na infrastrukturu. Napadači sve češće ciljaju ljudski faktor kao najslabiju kariku u sigurnosnom lancu”, kaže Kovač..

Kako bi odgovorili na ove izazove, u Konzumu sigurnosne aktivnosti razvijaju kroz nekoliko ključnih smjerova.

“Jačanje tehničke zaštite: kontinuirano unapređujemo mrežnu i aplikacijsku sigurnost, uvodimo napredne sisteme za detekciju prijetnji (SIEM, EDR/XDR) te redovno provodimo sigurnosne audite i penetracijska testiranja. Edukacija zaposlenika: smatramo da je informisan korisnik najbolja prva linija odbrane. Redovno provodimo treninge o prepoznavanju phishinga, sigurnom rukovanju podacima i osnovama cyber higijene. Procesi i procedure: razvijamo jasne protokole za incident response kako bismo u slučaju napada mogli brzo reagovati, minimizirati štetu i osigurati kontinuitet poslovanja. Saradnja sa partnerima: aktivno radimo s vanjskim sigurnosnim ekspertima i pratimo međunarodne standarde (ISO 27001, NIS2 smjernice) kako bismo ostali usklađeni sa najboljim praksama”, kaže Kovač i dodaje: “Naša filozofija je da sigurnost više nije samo IT tema, nego strateško pitanje poslovne otpornosti. U okruženju gdje su digitalni sistemi temelj svakodnevnog poslovanja, ulaganje u cyber sigurnost postaje ulaganje u stabilnost, povjerenje kupaca i dugoročnu održivost kompanije.“

Sličan pristup prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje potvrđuju da je praćenje cyber prijetnji kontinuiran proces. “Cyber rizici predstavljaju zasebnu kategoriju kojoj također posvećujemo veliku pažnju, pratimo ih na dnevnoj razini i primjenjujemo najnovije tehnologije i standarde zaštite”, navode iz Konzuma Hrvatske.

Jačanje svijesti kupaca i zaposlenika

Gotovo identične izazove prepoznaje i Lidl, koji, iako posluje na različitim tržištima, prilagođava svoje sigurnosne strategije novim rizicima. “Svesni smo da se s razvojem tehnologije menjaju i trendovi u sigurnosnim prijetnjama. Primećujemo rast sofisticiranosti u oblastima poput napada podržanih veštačkom inteligencijom i ciljanog socijalnog inženjeringa. Cyber pretnje postaju sve kompleksnije, sa posebnim fokusom na phishing kampanje”, izjavili su iz Lidla Srbija, koji na ove izazove odgovaraju kombinacijom najsavremenijih tehnoloških rješenja, stalnim monitoringom sistema i kontinuiranim jačanjem svijesti o sigurnosti kod svakog pojedinca u organizaciji. Na susjednom slovenskom tržištu, Lidl djeluje u skladu s važećim zakonodavstvom, uključujući zahtjeve slovenskog zakona ZinfV-1, te uvode mjere u skladu s novom direktivom o kibernetičkoj sigurnosti (NIS2). “Zaposlene redovno educiramo o sigurnom korištenju lozinki, prepoznavanju pokušaja zloupotrebe i drugim sigurnosnim rizicima”, dodaju iz ove kompanije.

I crnogorski maloprodajni lanac Voli prepoznaje slične trendove u cyber sigurnosti. Kako navode, svjesni sve većeg broja sigurnosnih prijetnji, planiraju dodatno unapređenje svojih sistema zaštite. “Svjesni smo sve većeg broja sigurnosnih prijetnji. U ovoj godini planiramo da u saradnji sa Crnogorskim Telekomom i njihovim partnerima implementiramo ICT rješenje u domenu cyber sigurnosti”, kazali su iz Volija.

PLANIRANE INVESTICIJE

Planiranje budućih ulaganja u sigurnost u maloprodaji zasniva se na iskustvima iz prakse, analizi prethodnih incidenata i procjeni novih rizika. Sagovornici ističu da se sigurnosni prioriteti danas ne odnose isključivo na tehnička rješenja i protivpožarnu zaštitu već i na kontinuiranu edukaciju zaposlenika, unapređenje internih procedura i jačanje saradnje s vanjskim partnerima s ciljem osiguravanja stabilnog i otpornog poslovnog okruženja.

U Konzumu d.o.o. Sarajevo navode da se planiranje sigurnosnih ulaganja odvija paralelno s razvojem maloprodajne mreže, uz prilagođavanje mjera specifičnostima svakog pojedinačnog objekta. “U narednom periodu, u skladu sa utvrđenom dinamikom ekspanzije, kompanija planira otvaranje novih, kao i renoviranje postojećih maloprodajnih objekata, pri čemu se paralelno unapređuju i sistemi zaštite na tim lokacijama. Odluka o vrsti sistema zaštite koji će biti implementiran zavisi od veličine objekta i procjene stepena ugroženosti, uz kontinuirano praćenje i primjenu savremenih tehnoloških rješenja u oblasti sigurnosti”, pojašnjava Kovač.

Sličan pristup planiranju sigurnosnih ulaganja prisutan je i u Konzumu Hrvatska, gdje naglašavaju da se sigurnost posmatra kao dugoročna investicija, a ne kao jednokratni trošak: “U nadolazećem razdoblju naši prioriteti u području sigurnosti bit će daljnja i intenzivnija edukacija zaposlenika, održavanje i dodatno unaprjeđenje suradnje sa zaštitarskim agencijama i policijom te nastavak ulaganja u nove tehnologije zaštite, s ciljem što učinkovitije prevencije neželjenih događaja i očuvanja sigurnog okruženja za naše kupce i zaposlenike.”

Dugoročna otpornost

Iskustva drugih trgovačkih lanaca pokazuju da se planirane investicije sve više usmjeravaju na jačanje otpornosti infrastrukture i zaštitu podataka. U Lidlu Srbija ističu da sigurnosne strategije prate globalne standarde kompanije, uz prilagođavanje lokalnim tržištima. “U narednom periodu, naši prioriteti ostaju dalja ulaganja u tehničku zaštitu većeg broja proizvoda i kontinuirano usklađivanje sa globalnim standardima bezbednosti. Naš cilj je da infrastruktura ostane otporna na nove rizike, uz apsolutnu zaštitu podataka naših potrošača i punu stabilnost svih poslovnih procesa”, poručili su iz ove kompanije. U Lidlu Slovenija naglašavaju važnost balansa između sigurnosti i dostupnosti proizvoda. “Naš prioritet ostaje osiguravanje sigurnosti zaposlenih i kupaca, uz istovremeno nastojanje da balansiramo između sigurnosti, dostupnosti proizvoda i poštivanja prava svih uključenih”, ističu iz Lidla Slovenija.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Sagledavajući iskustva sagovornika – od identifikacije sigurnosnih izazova, preko primjene tehničkih i organizacijskih rješenja do planiranja budućih ulaganja – jasno je da sigurnost u maloprodaji danas ne funkcioniše izolovano. Ona je rezultat međusobno povezane kombinacije tehnologije, obučenih ljudi i koordinacije s vanjskim partnerima.

Savremeni sigurnosni sistemi, bez obzira na nivo tehnološke sofisticiranosti, ne mogu dati puni efekat bez jasno definisanih procedura i educiranih zaposlenika. Istovremeno, iskustva iz prakse pokazuju da se sigurnost ne smije posmatrati kao trošak, već kao strateški temelj stabilnog i uspješnog poslovanja.

U okruženju rastućih fizičkih i digitalnih prijetnji, ulaganje u sigurnost postaje ulaganje u povjerenje kupaca, zaštitu zaposlenika i dugoročnu održivost maloprodajnih lanaca. Upravo ta svijest, kako zaključuju sagovornici, predstavlja ključnu razliku između reaktivnog pristupa i modernog, preventivno orijentisanog upravljanja sigurnošću.

Taktike kradljivaca

Kako u praksi izgledaju krađe u maloprodajnim objektima i o kakvim profilima počinilaca je riječ, pojašnjava Željko Zorić, direktor sektora fizičke zaštite u kompaniji Sector Security. Prema njegovim riječima, kradljivci se u osnovi mogu podijeliti u dvije grupe – profesionalce i osobe koje na krađu navodi prilika.

“Kada su u pitanju profesionalci, obično je riječ o dvoje ili više lica koja biraju objekat u kojem će izvršiti krađu. Prvo jedan počinilac vrši opservaciju sistema zaštite u objektu: da li ima fizičko obezbjeđenje, sistem tehničke zaštite, videonadzor, kako se ponašaju zaposlenici u objektu i na mjestima za naplatu proizvoda i slično. Nakon toga objekat posjećuju lica zadužena za krađu ciljanih proizvoda i stvaraju mikro uslove za njeno počinjenje. Najčešće vještački izazivaju verbalni sukob s nekim od posjetilaca objekta ili zaposlenicima, čime privlače pažnju drugih lica u objektu, zaposlenika ili radnika obezbjeđenja”, opisuje Zorić. Na taj način stvaraju povoljne uslove da sa ukradenom robom neopaženo napuste prodajni prostor.

Drugu grupu počinilaca čine osobe koje se na krađu odlučuju impulsivno, vođene trenutnom prilikom, a ne prethodnim planom. “Neoprezan rad zaposlenika u objektu, kada se roba ostavlja ispred ulaza, neobezbijeđena, van polica ili nadzora, može jednostavno navesti nekoga da taj predmet otuđi”, zaključuje Zorić te dodaje kako bi svaki objekat trebao imati kvalitetan videonadzor, makar u dijelu koji se odnosi na robu koja je često predmet krađa.

Sigurnosni trendovi u 2026.: Kada iverak padne daleko od klade

13 Februara, 2026

Kroz analizu i stavove vodećih globalnih aktera donosimo pregled najvažnijih trendova koji oblikuju industriju sigurnosti i zaštite u 2026. godini. Tehnologija je, čini se, dovoljno zrela za velike iskorake, no da li je sazrela i naša (ne)tolerancija na greške

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Industrija sigurnosti i zaštite zasigurno ulazi u fazu zrelosti u kojoj tehnologija više nije sama sebi svrha, već alat za postizanje otpornosti, usklađenosti s regulativama i dugoročne održivosti sistema. Nakon godina ubrzane digitalizacije, fokus se pomjera s pojedinačnih rješenja na integrisane ekosisteme koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, protivprovalu, zaštitu od požara, pametne tehnologije i cyber sigurnost u jedinstvenu arhitekturu. Ovakav pristup reflektuje promjenu načina na koji korisnici razumiju sigurnost: ne kao izolovanu funkciju, već kao sastavni dio operativnog i upravljačkog okvira.

“Sigurnost danas mora istovremeno odgovoriti na operativne, regulatorne i kibernetičke izazove”, ističu iz Geneteca, naglašavajući da fragmentirani sistemi više ne mogu zadovoljiti potrebe savremenih organizacija. S druge strane, proizvođači i tehnološki lideri poput Boscha, Siemensa i Honeywella ukazuju na to da integracija sigurnosti, automatizacije i energetike postaje ključni preduslov za pametne objekte i infrastrukturu budućnosti.

U takvom okruženju, 2026. se profilira kao prijelomna godina u kojoj se sigurnosna i protivpožarna industrija udaljava od reaktivnog pristupa i sve snažnije usvaja proaktivne, podacima vođene i regulatorno usklađene modele zaštite. Upravo ti trendovi, kroz prizmu vodećih kompanija, tržišnih analiza i konkretnih tehnologija, čine okosnicu ovog pregleda sigurnosne industrije.

VIDEONADZOR

AI u uređajima kao standard

Vještačka inteligencija na rubu mreže u 2026. godini će se etablirati kao osnovni gradivni element savremenih videonadzornih sistema. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji koja se izvršava direktno na kameri omogućava bržu reakciju, manju latenciju i znatno manje opterećenje mrežne infrastrukture. Ovakav model obrade podataka postaje posebno važan u okruženjima s visokim zahtjevima za dostupnošću, pouzdanošću i zaštitom privatnosti. “Edge AI je dostigao stvarnu zrelost u industriji sigurnosti i danas predstavlja standard, a ne izuzetak”, navodi se u istraživanju koje je proveo asmag.com. Prema toj analizi, edge AI ostvaruje najviše ocjene i u primjenjivosti i u tehničkoj zrelosti, što ukazuje na njegovu široku implementaciju u realnim projektima, a ne samo u pilot-fazama.

Genetec u izvještaju Stanje privatne zaštite u 2026. godini ističe da krajnji korisnici sve češće biraju lokalnu obradu podataka kako bi osigurali kontinuitet rada i regulatornu usklađenost. U evropskom kontekstu, edge AI se sve više posmatra kao odgovor na zahtjeve vezane za GDPR, lokalnu pohranu podataka i minimizaciju prijenosa osjetljivih informacija. “Decentralizirana arhitektura, u kojoj se obrada podataka odvija direktno na kameri, osnova je otpornog i skalabilnog videonadzora. Obrada na rubu mreže smanjuje zavisnost od centralnih servera i znatno povećava dostupnost sistema u realnim operativnim uslovima”, navode iz MOBOTIX-a, ističući da je edge AI ključan i za zaštitu privatnosti i za kontinuitet rada.

Hanwha Vision u svom pregledu trendova za 2026. naglašava da AI na rubu mreže sam po sebi nije dovoljan bez pouzdanih ulaznih podataka. Kako navode, kvalitet videosignala postaje presudan faktor za tačnost AI analitike, jer princip “garbage in, garbage out” direktno utječe na broj lažnih alarma i pouzdanost sistema. Zbog toga Hanwha Vision kao prioritet ističe uspostavljanje tzv. Trusted Data Environment, u kojem se kombiniraju napredna obrada slike, veći senzori i AI ISP mehanizmi za smanjenje šuma i distorzije u zahtjevnim uslovima.

Videonadzor kao izvor operativnih i poslovnih uvida

Videonadzor se sve jasnije pozicionira kao alat za stvaranje operativnih i poslovnih uvida, a ne samo za detekciju sigurnosnih incidenata. Videopodaci se koriste za analizu tokova ljudi, upravljanje popunjenošću prostora, optimizaciju radnih procesa i unapređenje sigurnosti zaposlenih. Ovakva primjena videa mijenja percepciju videonadzora unutar organizacija – od troška ka alatu za optimizaciju. Prema analizama MarketsandMarketsa, segment AI videoanalitike za poslovnu inteligenciju bilježi snažan rast, jer kompanije sve više traže rješenja koja povezuju sigurnost s unapređenjem poslovnih performansi. Zanimljivo je istaći da je projekcija ove kompanije iz 2020. bila da će ovaj segmet videonadzora do 2026. vrijediti više od 16 milijardi dolara. Danas on vrijedi 66 milijardi dolara i očekuje se da će upravo ova primjena biti jedan od glavnih pokretača tržišta u narednim godinama.

Hanwha predviđa prelazak s klasične videoanalitike ka tzv. AI agentima. Dakle, AI u videonadzoru više neće samo detektovati događaje, već će biti sposoban da samostalno analizira situaciju, predloži inicijalne mjere i generiše strukturirane izvještaje za operatere. Time se uloga operatera pomjera ka “komandnoj” funkciji, u kojoj čovjek donosi konačne odluke na osnovu preporuka i kontekstualnih informacija koje isporučuje AI sistem.

Evolucija VMS platformi

Razvoj VMS softvera snažno prati trend objedinjavanja sigurnosnih sistema u jedinstvene platforme. Umjesto izolovanih aplikacija, tržište favorizira otvorene, modularne VMS sisteme koji omogućavaju integraciju s kontrolom pristupa, protivprovalnim rješenjima, IoT uređajima i poslovnim aplikacijama. VMS tako postaje centralni sloj za upravljanje sigurnosnim događajima i podacima.

“Više od 60 posto korisnika danas koristi objedinjene ili integrisane sigurnosne sisteme”, navodi Genetec, ističući da je videonadzor najčešće jezgro takvih arhitektura. Kao ključni razlog za modernizaciju sistema navodi se potreba za integracijom novih tehnologija i funkcionalnosti, a ne isključivo zamjena zastarjele opreme.

Axis Communications dodatno ističe da VMS platforme u 2026. moraju biti projektovane u skladu s IT principima, uz podršku za API integracije, standarde i skalabilnost. Asmag u svojim analizama navodi da otvorenost VMS platformi postaje jedan od glavnih kriterija pri izboru sistema, jer korisnici žele izbjeći zatvorene ekosisteme koji ograničavaju budući razvoj i integraciju s novim tehnologijama. Hanwha Vision u svojim predviđanjima također naglašava ulogu VMS-a u razvoju pametnih prostora i tzv. digitalnih blizanaca (Digital Twin). “Videometapodaci iz AI kamera već se koriste za optimizaciju operacija u pametnim gradovima, maloprodaji i industriji, ali se u 2026. očekuje njihovo objedinjavanje s podacima iz kontrole pristupa, IoT senzora i dr.”, kažu iz Hanwhe.

Višesenzorske kamere

Jedan od najizraženijih hardverskih trendova u segmentu videonadzora jeste rast primjene višesenzorskih i specijaliziranih kamera. Ovakva rješenja omogućavaju pokrivanje velikih prostora manjim brojem uređaja, uz istovremeno prikupljanje bogatijeg seta podataka.

“Višesenzorske kamere danas postižu visoke ocjene po pitanju tehničke zrelosti i primjenjivosti”, navodi Asmag, ističući da su raniji izazovi s kalibracijom i kvalitetom slike u velikoj mjeri prevaziđeni. Ovakve kamere se sve češće koriste u logistici, industriji, saobraćaju i pametnim gradovima. “Kombinacija različitih senzora u jednom sistemu omogućava pouzdanu detekciju događaja nezavisno od vizuelnih uslova. Višesenzorski pristup otvara prostor za primjene koje nadilaze klasičnu sigurnost, uključujući ranu detekciju požara, nadzor procesa i zaštitu kritične infrastrukture”, pojašnjavaju iz MOBOTIX-a.

Hanwha naglašava da kombinacija različitih senzora, zajedno s naprednom AI obradom, omogućava pouzdano prepoznavanje događaja čak i u ekstremnim uslovima, a višesenzorski pristup doprinosi racionalizaciji infrastrukture i smanjenju ukupnih troškova sistema. MarketsandMarkets u svojim analizama navodi da rast višesenzorskih rješenja prati i trend optimizacije infrastrukture, posebno u logistici, industriji i pametnim gradovima, gdje se traži maksimalna pokrivenost uz racionalne troškove.

Hibridne arhitekture kao dominantan model

Iako cloud tehnologije i dalje imaju važnu ulogu, 2026. godina potvrđuje da potpuna migracija videonadzora u cloud nije dominantan izbor za većinu kompanija. Umjesto toga, hibridne arhitekture koje kombinuju edge obradu i selektivnu cloud analitiku postaju standardni model implementacije. “Hibridni modeli omogućavaju balans između fleksibilnosti i kontrole”, navodi se u asmagovom istraživanju, uz napomenu da su troškovi propusnog opsega i regulatorni zahtjevi i dalje glavni ograničavajući faktori za potpuni cloud.

Axis predviđa da će hibridne arhitekture dominirati i u narednim godinama, jer omogućavaju postepenu modernizaciju sistema bez ugrožavanja stabilnosti. “Kombinacija edge AI-ja i clouda omogućava bržu implementaciju novih funkcionalnosti uz zadržavanje kontrole nad kritičnim podacima”, ističu iz Axisa.

Hibridna arhitektura omogućava optimalnu raspodjelu AI obrade između edge uređaja, lokalnih sistema i clouda. Edge uređaji preuzimaju real-time detekciju i filtriranje podataka, dok se cloud koristi za dubinsku analitiku, treniranje AI modela i centralizirano upravljanje.

Održiva sigurnost i energijska efikasnost

Jedan od novih naglašenih trendova jeste koncept održive sigurnosti, koji povezuje performanse videonadzora s energijskom efikasnošću i ESG (okoliš, društvo, upravljanje) ciljevima organizacija. “AI sistemi i visoke rezolucije direktno utječu na potrošnju energije, posebno u centrima podataka i edge uređajima. Kao odgovor na to, industrija se okreće razvoju energijski efikasnih AI čipseta i tehnologija za optimizaciju videopodataka direktno na uređaju”, napominju iz Hanwhe. Primjeri poput adaptivne kompresije i inteligentnog upravljanja regijama interesa postaju ključni za smanjenje ukupne cijene vlasništva i dugoročnu održivost sistema.

Cyber otpornost videonadzora

“Granica između tehničke i cyber sigurnosti sve je tanja”, navodi Genetec u svom izvještaju, ističući da kompanije sve češće uvode mjere poput segmentacije mreže, upravljanja identitetima i kontinuiranog nadzora sigurnosnih sistema. Kako se videonadzorni sistemi sve dublje integrišu u IT infrastrukturu, cyber otpornost postaje jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Sigurnost mreže, enkripcija podataka i zaštita uređaja danas su jednako važni kao i fizička zaštita prostora. “Cyber sigurnost videonadzornih sistema mora biti ugrađena u sam dizajn uređaja, a ne dodavana naknadno. Dugoročna softverska podrška, transparentnost i kontrola nad podacima ključni su za povjerenje korisnika u AI sisteme”, ističu iz MOBOTIX-a, upozoravajući da autonomne AI funkcije dodatno povećavaju odgovornost proizvođača.

Napredna pretraga i forenzika: Potencijal uz ograničenja

Napredne funkcije pretrage videozapisa, uključujući pretragu pomoću prirodnog jezika, privukle su značajnu pažnju industrije, ali njihova primjena u 2026. godini ostaje ograničena. Iako tehnologija pokazuje potencijal, njena tehnička zrelost i dalje zaostaje za edge analitikom i klasičnim forenzičkim alatima.

“Rješenja koja se u velikoj mjeri oslanjaju na cloud forenziku i dalje nailaze na otpor kod korisnika s visokim zahtjevima za privatnošću i sigurnošću”, navodi se u asmagovoj analizi. Zbog toga se u praksi prednost daje lokalnim rješenjima koja nude predvidive performanse i veću kontrolu nad podacima.

KONTROLA PRISTUPA

Kontrola pristupa u 2026. godini proći će kroz duboku transformaciju i, pretpostavlja se, konačno napustiti ulogu izolovanog sistema za upravljanje vratima. “Kontrola pristupa se razvija u centralni sloj objedinjene sigurnosti, jer omogućava povezivanje identiteta, lokacije i događaja unutar jedinstvene platforme”, navodi Genetec u svome izvještaju. U istom dokumentu se ističe da organizacije od sistema kontrole pristupa sve češće očekuju fleksibilnost, otvorenost i mogućnost integracije s videonadzorom, protivprovalom i IT sistemima.

Prema analizama koje donosi asmag, kontrola pristupa jedan je od segmenata s najvišim stepenom tehničke zrelosti u sigurnosnoj industriji. Kako se navodi u njihovim godišnjim pregledima, tržište u 2026. favorizira rješenja koja su softverski definisana, interoperabilna i spremna za dugoročnu nadogradnju, umjesto zatvorenih, hardverski ograničenih sistema.

ACaaS i hibridni modeli

Jedan od ključnih trendova jeste snažan rast modela kontrole pristupa kao usluge (ACaaS). Umjesto isključivo lokalnih instalacija, organizacije sve češće usvajaju cloud ili hibridne modele upravljanja pristupom, posebno u višelokacijskim okruženjima. “ACaaS omogućava kompanijama da centraliziraju upravljanje pristupom, pojednostave održavanje i dobiju predvidive operativne troškove”, navodi Genetec i dodatno pojašnjava da hibridni modeli, u kojima lokalni kontroleri zadržavaju autonomiju, predstavljaju najčešći izbor u Evropi zbog regulatornih zahtjeva i potrebe za osiguranjem kontinuiteta rada.

Suprema potvrđuje ovaj smjer i ističe da kombinacija platformi BioStar X (lokalna, unificirana platforma) i BioStar Air (cloud rješenje) pomaže korisnicima da biraju arhitekturu u skladu sa svojim sigurnosnim i regulatornim zahtjevima, bez promjene hardverske osnove sistema.

Bežična infrastruktura i modernizacija postojećih objekata

Bežična kontrola pristupa prelazi iz faze alternativnog rješenja u fazu standarda, naročito u projektima modernizacije postojećih objekata. Bežične brave i čitači omogućavaju implementaciju bez kompleksnih građevinskih zahvata i manje troškove instalacije. “Wireless rješenja omogućavaju brzu modernizaciju kontrole pristupa bez potpune zamjene postojeće infrastrukture”, navodi ASSA ABLOY u svojim industrijskim analizama. Kompanija posebno ističe Aperio platformu bežičnih brava i kontrolera, koja se može integrisati s postojećim sistemima kontrole pristupa i koristiti u kombinaciji s karticama ili mobilnim identitetima.

Mobilni identiteti, fleksibilni kredencijali i novi pristupi

Beskontaktni pristup i mobilni identiteti postaju jedan od najvidljivijih trendova u kontroli pristupa, posebno u javnim i komercijalnim prostorima s velikim protokom ljudi, dok istovremeno pametni telefoni, QR kodovi i biometrija sve češće zamjenjuju fizičke kartice. “Beskontaktne tehnologije kombinuju sigurnost i praktičnost, a eliminiraju potrebu za fizičkim kontaktom”, navodi Avigilon u svojoj analizi trendova kontrole pristupa za 2026. godinu. Prema njihovom tumačenju, ovakva rješenja se najčešće nadograđuju na postojeće sisteme, čime se olakšava tranzicija i smanjuju početni troškovi.

Suprema dodatno naglašava važnost podrške za više tipova kredencijala. Njihovi uređaji, poput BioStation 3 Max i XPass serije, omogućavaju kombinovanje biometrije, RFID-a, QR koda i mobilnih identiteta, što je posebno važno u objektima s različitim sigurnosnim zonama i profilima korisnika.

Biometrija i višefaktorska autentifikacija

I ovaj trend u 2026. godini ima jasno definisanu, ali selektivnu ulogu u sistemima kontrole pristupa. Umjesto masovne identifikacije, najčešće se koristi kao dio višefaktorske autentifikacije u zonama s višim sigurnosnim zahtjevima. Važno je istaći da prema MarketsandMarketsovoj procjeni, globalno tržište biometrijskih sistema u 2026. trebalo bi vrijediti približno 58,46 milijardi dolara, uz očekivani rast na 134,06 milijardi dolara do 2032. “Tržište favorizira biometriju kao dodatni sloj sigurnosti, a ne kao jedini metod autentifikacije”, navodi asmag. Oni dodaju da kombinacija biometrije s mobilnim identitetima ili karticama omogućava balans između sigurnosti, privatnosti i korisničkog iskustva. Suprema u tom kontekstu ističe da se prepoznavanje lica u režimu verifikacije (1:1) nameće kao dominantan model, jer omogućava visok nivo tačnosti uz lakše usklađivanje s evropskim propisima o zaštiti podataka. Ovakav pristup se sve češće koristi u industrijskim objektima, centrima podataka i kritičnoj infrastrukturi.

Objedinjeni sistemi, AI i automatizacija odluka

Jedan od najvažnijih smjerova razvoja kontrole pristupa jeste unifikacija sigurnosnih sistema. Kontrola pristupa se sve češće implementira zajedno s videonadzorom, analitikom i sistemima za upravljanje zgradama. “Objedinjeni sistemi poboljšavaju situacijsku svijest i omogućavaju bržu i precizniju reakciju na sigurnosne događaje”, navodi Avigilon, ističući da integracija videonadzornih i pristupnih podataka omogućava bolju verifikaciju događaja i automatizaciju reakcije. Genetec dodatno naglašava ulogu AI-ja i pravila zasnovanih na kontekstu. Prema njihovim analizama, kontrola pristupa zasnovana na atributima omogućava donošenje odluka na osnovu više faktora: uloge korisnika, vremena, lokacije i stanja sistema – čime se prevazilazi klasični model “dozvoli / zabrani”.

PROTIVPROVALNI SISTEMI

Kada su u pitanju protivprovalni sistemi, fokus se pomjera s pukog otkrivanja upada ka ranom upozoravanju, kontekstualnoj procjeni rizika i koordinisanoj reakciji s videonadzorom, kontrolom pristupa i centralnim softverskim platformama. Genetec u svome izvještaju ističe da se vrijednost protivprovale znatno povećava kada je alarmni događaj dio šire slike incidenta, a ne izolovani signal. U takvim sistemima, alarm postaje početna tačka sigurnosnog scenarija, a ne njegov kraj. Iako senzori ostaju temelj protivprovale, fokus u 2026. više nije na maksimalnoj osjetljivosti, već na pouzdanosti detekcije u realnim uslovima. Tržište će favorizirati višetehnološke detektore, koji kombiniraju pasivnu infracrvenu, mikrotalasnu detekciju, analizu vibracija ili lom stakla. Ovakav pristup omogućava bolje razlikovanje stvarnih prijetnji i smetnji iz okruženja.

Digitalna i bežična protivprovala

Jedan od najuočljivijih trendova jeste snažan pomak ka potpuno digitalnim i bežičnim protivprovalnim sistemima, posebno u komercijalnim i višelokacijskim objektima. Razlog nije samo lakša instalacija već i veća fleksibilnost, skalabilnost i mogućnost daljinskog upravljanja. Ajax Systems se često navodi kao primjer ovog zaokreta, jer je protivprovalu od početka gradio kao IP, enkriptovani i softverski vođen sistem. “Protivprovalni sistemi u 2026. godini moraju biti projektovani kao digitalne platforme, a ne kao skup izolovanih uređaja. Bežična komunikacija, enkripcija i automatizirani scenariji postaju osnovni zahtjevi savremenih instalacija”, navodi Ajax Systems u svojim tehničkim analizama. Ovakav pristup sve češće prihvataju i tradicionalniji proizvođači, koji bežične tehnologije više ne tretiraju kao kompromis, već kao ravnopravnu alternativu žičanim rješenjima.

Centrale kao sigurnosni hubovi

Alarmne centrale sve više preuzimaju ulogu pametnih sigurnosnih hubova, koji povezuju senzore, videonadzor, kontrolu pristupa i komunikaciju s nadzornim centrima. Bosch Building Technologies u tom kontekstu ističe da se moderne centrale projektuju kao softverski definisane platforme, s podrškom za IP komunikaciju, API integracije i centralizirano upravljanje događajima. “Alarmna centrala danas nije samo prijemnik signala, već ključni element sigurnosne orkestracije. Njena vrijednost se ogleda u sposobnosti da objedini različite sigurnosne domene u jedinstven operativni tok”, navodi Bosch. Ovakav pristup omogućava standardizirane procedure, bržu reakciju i jasniji pregled incidenta, posebno u većim sistemima.

Videoverifikacija i kontekstualna reakcija

Integracija protivprovale s videonadzorom također postaje operativni standard, a ne napredna opcija. Videoverifikacija alarmnih događaja omogućava sigurnosnom osoblju da u realnom vremenu procijeni ozbiljnost prijetnje i smanji broj nepotrebnih intervencija. “Ovakav pristup znatno poboljšava efikasnost reakcije, jer alarm bez konteksta često dovodi do prekomjernih ili zakašnjelih odgovora. Kada je alarm povezan s videom, donosi se brža i preciznija odluka”, napominju iz Honeywella te dodaju kako integracija protivprovale i videonadzora postavlja osnovu za napredne sigurnosne scenarije, uključujući automatsko zaključavanje zona, aktiviranje rasvjete ili slanje obavještenja nadzornim centrima.

Cyber sigurnost kao obavezni dio protivprovale

Kako protivprovalni sistemi postaju dio IP mreža i cloud okruženja, cyber sigurnost se u 2026. godini izdvaja kao jedan od ključnih kriterija pri izboru rješenja. Kompromitovan alarmni sistem može imati jednako ozbiljne posljedice kao i fizički upad. Genetec i asmag u svojim izvještajima potvrđuju da integratori i krajnji korisnici sve češće navode cyber otpornost kao presudan faktor. Enkripcija komunikacije, autentifikacija uređaja i redovna softverska ažuriranja postaju standard, a ne dodatna opcija.

Automatizirani sigurnosni scenariji

Jedan od najvažnijih trendova jeste automatizacija reakcije na alarmne događaje. Protivprovala se sve češće koristi kao okidač za unaprijed definisane sigurnosne scenarije. Bosch i Genetec ističu da automatizacija omogućava dosljednu reakciju nezavisno od ljudskog faktora, što je posebno važno u kriznim situacijama. Alarm može automatski pokrenuti snimanje videa, ograničiti pristup određenim zonama, obavijestiti nadzorni centar i generisati izvještaj za dalju analizu.

VATRODOJAVA

U godini pred nama, a čini se kao nikada prije, zaštita od požara preći će granice tradicionalnih alarma i sprinkler sistema i zaći u inteligentnu, umreženu i proaktivnu disciplinu unutar sve digitalnijih objekata i pametnih zgrada. Razvoj tehnologija detekcije, automatizacije i integracije s drugim sigurnosnim slojevima gradi novi okvir u kojem požarni sistemi ne samo odgovaraju na incident već aktivno predviđaju i umanjuju rizike. Prema analizama MarketsandMarketsa, globalno tržište sistema zaštite od požara i zaštitne opreme očekuje snažan rast u narednom periodu, što odražava sve veću svijest o zaštiti života, potrebu za strožijim propisima i tehnološkom transformacijom sektora. Procjenjuje se da će vrijednost globalnog tržišta ovih sistema rasti prosječnom godišnjom stopom od oko 6,8%. “Ovaj rast je potaknut kombinacijom regulatornih zahtjeva, urbane izgradnje, integracije naprednih tehnologija i potrebe za boljom otpornošću objektnih infrastruktura”, napominju iz MarketsandMarktsa.

Inteligentna detekcija i višesenzorski sistemi

Klasični detektori dima ili topline danas više nisu dovoljni za kompleksne moderne objekte. Trend se pomiče ka višesenzorskim uređajima, koji istovremeno analiziraju dim, vlagu, temperaturne promjene, gasove i dodatne parametre kako bi precizno razlikovali stvarne prijetnje od lažnih alarma. “Moderna detekcija požara više se ne oslanja na jedan senzor ili jedan signal. Višesenzorski pristup omogućava ranije prepoznavanje opasnosti i znatno smanjuje broj lažnih alarma, što je ključno za sigurnost ljudi i kontinuitet poslovanja”, navode iz Boscha. Višesenzorski sistemi posebno su relevantni u okruženjima gdje se klasični detektori pokažu nedovoljno pouzdanim, npr. u industrijskim halama, muzejima, bolnicama ili laboratorijima.

Digitalna povezanost

Jedan od vodećih trendova na tržištu vatrodojave jeste digitalna povezanost sistema kroz IoT platforme. Umjesto tradicionalnih izoliranih modula, moderni sistemi direktno komuniciraju s cloud servisima i centralnim upravljačkim platformama, omogućavajući monitoring u realnom vremenu i tzv. pametna upozorenja (smart alerts), daljinsku dijagnostiku i servisiranje te prediktivno održavanje i analitiku performansi. “Budućnost zaštite od požara leži u povezanim platformama koje koriste IoT i cloud tehnologije kako bi omogućile stalni uvid u stanje sistema i pravovremeno reagovale prije nego što dođe do incidenta”, kažu iz Honeywella. Ovaj trend ne samo da poboljšava operativnu efikasnost nego i smanjuje rizik od neotkrivenih kvarova i niske funkcionalnosti.

Integracija s pametnim zgradama i sigurnosnim ekosistemima

Zaštita od požara sve češće se tretira kao dio šire arhitekture pametnih zgrada, gdje vatrodojava komunicira s videonadzorom, kontrolom pristupa, ventilacijom i klimatizacijom te BMS platformama. Ova integracija omogućava centralizirano upravljanje događajima u realnom vremenu, koordinirane akcije u slučaju incidenta i bolju evidenciju i analitiku performansi objekta. “Digitalizacija otvara vrata pametnijim sistemima zaštite od požara koji su povezani s ostalim infrastrukturnim i sigurnosnim sistemima zgrade. Takva integracija omogućava brže donošenje odluka i efikasniju reakciju u slučaju incidenta”, navode iz kompanije Siemens. Ovakav pristup posebno je važan u poslovnim kompleksima i javnim objektima, gdje jedna koordinirana kontrolna platforma može znatno skratiti vrijeme odgovora na hitne situacije.

Automatizacija suzbijanja požara

Napredni sistemi zaštite od požara ne služe samo detekciji. Oni su sposobni i upravljati automatskim mehanizmima suzbijanja požara, a to uključuje gasne ili aerosolne suzbijajuće sisteme, automatske vodene ili vodeno-maglene sprinkler sisteme i integrisane kontrole aktiviranja na osnovu više senzora. Automatizacija omogućava da se sistem aktivira prije nego što ljudska intervencija bude moguća, što je ključno u kritičnim okruženjima poput centara podataka ili industrijskih pogona.

PAMETNI DOMOVI I ZGRADE

Pametni domovi i zgrade danas prolaze kroz jasnu transformaciju – od sistema fokusiranih na komfor i automatizaciju ka integrisanim digitalnim okruženjima u kojima sigurnost, energetika i upravljanje prostorom čine jedinstvenu cjelinu. Granica između rezidencijalnih i komercijalnih rješenja sve je tanja, dok se osnovni principi (integracija, centralizacija i pouzdanost) primjenjuju na oba segmenta. Prema tržišnim analizama, razvoj pametnih objekata sve više je povezan s rastućim zahtjevima za sigurnošću, energijskom efikasnošću i digitalnim upravljanjem. Pametni domovi u tom kontekstu postaju, umjesto izolovanih tehnoloških rješenja, dio šireg ekosistema pametnih zgrada i urbanih infrastruktura, a nekoliko je trendova koji se očekuju u 2026. godini.

Sigurnost kao temelj pametnih objekata

Jedan od ključnih trendova je sigurnost kao polazna tačka pametnih domova i zgrada, a ne dodatna funkcionalnost. “Pametne zgrade sve više koriste sigurnosne sisteme kao osnovu za donošenje operativnih odluka i upravljanje prostorom”, navodi Genetec. Kako objašnjavaju, video i pristupni podaci u pametnim objektima koriste se ne samo za zaštitu već i za razumijevanje načina korištenja prostora i unapređenje korisničkog iskustva. Videonadzor, kontrola pristupa i protivprovala sve češće se projektuju kao objedinjeni sistemi, povezani kroz centralne platforme. Ovakav pristup posebno je izražen u višestambenim kompleksima i mješovitim objektima, gdje sigurnost direktno utječe na vrijednost nekretnine i kvalitet života.

Cyber sigurnost i zaštita privatnosti

Kako pametni domovi i zgrade postaju sve povezaniji, cyber sigurnost i zaštita privatnosti postaju neizostavan dio njihove arhitekture. Uređaji koji prikupljaju podatke o kretanju, navikama i prisutnosti korisnika moraju biti zaštićeni jednako ozbiljno kao i klasični IT sistemi. “Povjerenje korisnika u pametne objekte direktno zavisi od sigurnosti i transparentnosti sistema”, naglašavaju iz Boscha, ističući potrebu za enkripcijom, sigurnom autentifikacijom i redovnim softverskim ažuriranjima. U evropskom kontekstu, regulatorni zahtjevi dodatno podstiču razvoj rješenja koja podrazumijevaju zaštitu privatnosti već u fazi dizajna.

Digitalno upravljanje energijom i AI

Energijska efikasnost ostaje jedan od glavnih pokretača razvoja pametnih zgrada i domova. Digitalni sistemi omogućavaju precizno praćenje potrošnje, optimizaciju rada i automatsko prilagođavanje stvarnim potrebama korisnika. “Pametna infrastruktura omogućava objektima da istovremeno povećaju sigurnost i smanje potrošnju energije”, navode iz Siemensa. Kako ističu, povezivanje sigurnosnih i energetskih sistema omogućava bolje upravljanje prostorom. Također, pametni domovi i zgrade preći će s osnovne automatizacije ka kontekstualnoj i AI logici upravljanja. “AI omogućava pametnim objektima da budu proaktivni, a ne reaktivni”, ističu iz Honeywella te dodaju da se automatizacija sve više koristi i za prevenciju rizika, rano upozoravanje i optimizaciju svakodnevnih operacija, kako u rezidencijalnim tako i u komercijalnim objektima.

Centralizirane platforme i objedinjavanje sistema

Pametni domovi i zgrade sve se više oslanjaju na centralizirane platforme koje objedinjuju sigurnost, energetiku, rasvjetu, HVAC i druge ključne sisteme. Umjesto niza nepovezanih aplikacija, korisnici i upravitelji objekata traže jedinstven pregled i upravljanje iz jedne tačke. “Vrijednost pametnih objekata leži u integraciji sistema i centralnom upravljanju, a ne u broju pojedinačnih pametnih uređaja”, ističu iz Boscha. Prema njihovim navodima, objedinjavanje sistema povećava pouzdanost, smanjuje kompleksnost i olakšava održavanje, a centralne platforme omogućavaju bržu reakciju u vanrednim situacijama, jer sigurnosni i tehnički sistemi djeluju koordinirano, a ne izolovano.

CYBER SIGURNOST

Za razliku od industrije privatne zaštite, cyber sigurnost u 2026. godini ne definišu prvenstveno nove tehnologije, već odgovornost, upravljanje rizicima i regulatorne obaveze. Digitalni sistemi danas su toliko duboko integrisani u poslovne procese, infrastrukturu i sigurnosne tehnologije da cyber incidenti više ne predstavljaju izolovani IT problem, već direktnu prijetnju kontinuitetu poslovanja, reputaciji i pravnoj usklađenosti organizacija. U tom kontekstu, cyber sigurnost se sve češće posmatra kao strateška i upravljačka funkcija, a ne isključivo kao tehnički zadatak IT odjela. Za razliku od ranijih godina, cyber sigurnost više nije izdvojena disciplina, već sastavni dio fizičkih sigurnosnih sistema, što potvrđuju i analize kompanija poput Geneteca, Axisa i Hanwha Visiona.

NIS2 i sigurnost nabavnog lanca kao temelj otpornosti

NIS2 direktiva već je dobrano neizostavna operativna realnost za veliki broj kompanija u ključnim sektorima – od energetike i transporta, preko zdravstva do digitalne infrastrukture i upravljanja objektima. Kako navodi Evropska komisija, NIS2 uspostavlja zajednički okvir koji zahtijeva da cyber sigurnost bude integrisana u poslovne odluke, a ne tretirana kao dodatna tehnička kontrola.

Fokus ove direktive više nije na minimalnim tehničkim mjerama, već na sistemskom pristupu sigurnosti, koji uključuje procjenu rizika, upravljanje incidentima, kontinuitet poslovanja i sigurnost lanca nabavke. A upravo je lanac nabavke jedan od najsloženijih izazova u 2026. godini. NIS2 dodatno naglašava potrebu za kontrolom dobavljača, ugovornih obaveza i sigurnosnih procedura, čineći nabavni lanac sastavnim dijelom cyber sigurnosne strategije.

Od perimetra ka zero-trust modelima

Jedan od ključnih trendova koji se očekuju u 2026. jeste napuštanje klasičnog modela zaštite perimetra. Umjesto toga, cyber sigurnost se sve više gradi oko identiteta, konteksta i stalne provjere pristupa. Zero-trust pristup postaje dominantan model, posebno u okruženjima koja koriste cloud servise, udaljeni rad i distribuirane infrastrukture. Identitet, bilo da je riječ o korisnicima, servisima, aplikacijama ili uređajima, postaje centralna tačka kontrole. Ovaj trend je posebno važan u konvergentnim sistemima, gdje se IT infrastruktura sve više prepliće s fizičkom sigurnošću, pametnim zgradama i IoT uređajima.

Automatizacija detekcije prijetnji

Vještačka inteligencija danas djeluje kao multiplikator i za napadače i za odbranu. Automatizirani napadi, brža identifikacija ranjivosti i sofisticiranije socijalne manipulacije povećavaju pritisak na sigurnosne timove. Kao odgovor, raste potreba za automatiziranom detekcijom prijetnji, korelacijom događaja i bržim odgovorom na incidente. Cyber sigurnost se tako pomjera ka modelima koji kombinuju ljudsku ekspertizu s automatizacijom, jer ručno upravljanje incidentima više ne može pratiti tempo savremenih prijetnji. Također, cyber sigurnost direktno utječe na pouzdanost fizičkih sigurnosnih sistema. Kompromitovana kamera, kontroler ili upravljačka platforma više ne predstavlja samo IT rizik već potencijalni sigurnosni incident u fizičkom prostoru.

Kako direktive Evropske unije mijenjaju koncept zaštite kritične infrastrukture

13 Februara, 2026

Zaštita kritične infrastrukture danas podrazumijeva više od ograda i kartica za kontrolu pristupa. Direktive Evropske unije CER i NIS2 predstavljaju temeljni zaokret ka sigurnosnim konceptima zasnovanim na procjeni rizika. Oni integrišu fizičku i tehničku zaštitu, cyber otpornost i sektorsku koordinaciju te pretvaraju zakonsku usklađenost u stvarnu operativnu otpornost

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

Kako se evropska kritična infrastruktura suočava sa sve složenijim i međusobno zavisnim prijetnjama, integrisani pristup novi je način na koji sektor ključnih usluga predviđa, amortizira i rješava potencijalne poremećaje u radu. Energetski i vodovodni sistemi, zdravstvo, transport i komunikacije međusobno su blisko povezani, što znači da poremećaj u jednom sektoru može brzo izazvati lančane posljedice u drugima. Nedavni incidenti i promjenjivi sigurnosni scenariji pokazali su koliko su ove vitalne instalacije ranjive na ciljane napade, prirodne nepogode i tehničke kvarove, kao i koliko brzo se lokalni problemi mogu pretvoriti u sistemski rizik.

Zašto minimalni zahtjevi više nisu dovoljni

Kao odgovor na to, Direktiva EU o otpornosti kritičnih subjekata (CER/RCE) uvodi minimalne i harmonizirane zahtjeve za zaštitu kritične infrastrukture i tako jača ulogu tehničke zaštite uz postojeće kibernetičke i IT okvire. Umjesto da se zaštita ponovo posmatra isključivo kroz prizmu formalne zakonske usklađenosti, ova direktiva naglašava potrebu za proaktivnim i međusektorskim mjerama koje obuhvataju sve predvidive rizike i osiguravaju kontinuitet pružanja ključnih usluga. Redovne procjene rizika i planiranje otpornosti imaju centralnu ulogu u tom procesu jer omogućavaju operaterima da rano identifikuju slabosti i ojačaju sposobnost da izdrže napade i oporave se od poremećaja u radu.

Efikasna zaštita u takvim uslovima zahtijeva pažljivo usklađivanje strukturalnih, tehničkih i organizacijskih mjera. Rješenja iz oblasti tehničke zaštite, poput zaštite perimetra, kontrole pristupa, protivprovale i vatrodojave te videonadzora, moraju biti koordinisana s robusnim mjerama cyber sigurnosti kako bi se uspostavio sveobuhvatan zaštitni okvir prilagođen specifičnom profilu rizika po kritična okruženja.

Istovremeno, zaštita vitalnih instalacija više se ne može posmatrati kao isključiva odgovornost pojedinačnih operatera. Rastuća složenost prijetnji i međusektorska zavisnost pretvorile su zaštitu kritične infrastrukture u zadatak za cijelo društvo. On, pri tome, zahtijeva blisku saradnju javnih institucija, sigurnosnih organa, operatera infrastrukture i specijaliziranih pružalaca sigurnosnih usluga. Samo kroz zajedničku odgovornost i kontinuirano prilagođavanje promjenjivim prijetnjama kritična infrastruktura može ostati sigurna i dugoročno otporna. U praksi, ovaj pomak ka dijeljenoj odgovornosti sada se prevodi u jasnije osnovne obaveze i konkretnije razumijevanje pitanja kako treba izgledati fizička zaštita za objekte od visokog značaja i ključne usluge.

Integracija tehničke i cyber sigurnosti je zahtjev

U posljednjih nekoliko godina Evropska unija donijela je dva ključna regulatorna okvira s ciljem jačanja zaštite kritične infrastrukture: Direktivu o otpornosti kritičnih subjekata (CER/RCE) i Direktivu NIS2. Zajedno, ove direktive imaju za cilj osigurati kontinuitet pružanja ključnih usluga u kriznim situacijama i unaprijediti otpornost na fizičke i cyber prijetnje. Njihovi efekti bi trebali nadilaziti pojedinačne lokacije i utjecati na šire ekonomske i operativne lance vrijednosti.

Direktiva CER uspostavlja zajednički okvir za fizičku zaštitu i otpornost kritičnih subjekata u sektorima kao što su energija, transport, finansije, zdravstvo, vodovodni sistemi, komunikacije i javna uprava. Ona obuhvata prirodne nesreće, tehničke kvarove, ljudske greške i sabotažu, uz podizanje tehničke zaštite s nivoa pojedinačne lokacije na strateški zahtjev u pogledu otpornosti koji nadopunjuje postojeće cyber i IT obaveze.

U fokusu CER okvira je upravljanje zavisnim odnosima između objekata kritične infrastrukture. Poremećaj u jednom sektoru, poput energetike, može brzo utjecati na druge, uključujući vodosnabdijevanje, transport i komunikacije. Zbog toga direktiva promoviše međusektorske ciljeve usmjerene na sprečavanje poremećaja, ograničavanje njihovih posljedica i što bržu obnovu ključnih funkcija nakon incidenta.

Paralelno s tim, Direktiva NIS2 uspostavlja minimalnu osnovu za cyber sigurnost na nivou EU. Njena primjena ne odnosi se samo na tradicionalne operatere kritične infrastrukture već i na širi krug ključnih i važnih subjekata, uključujući dijelove proizvodnog i digitalnog sektora. NIS2 od organizacija zahtijeva uvođenje sveobuhvatnih mjera cyber sigurnosti i upravljanja rizicima na nivou cijele organizacije, uključujući prijavljivanje incidenata i odgovarajuće upravljačke mehanizme.

Zajednički, direktive CER i NIS2 jasno ukazuju na jedan pravac, prema kojem otpornost sve više zavisi od integracije tehničke i cyber sigurnosti. Za operatere kritične infrastrukture to znači napuštanje izoliranih mjera i prelazak na koordinisane zaštitne koncepte. Sami koncepti će povezati perimetarsku zaštitu, kontrolu pristupa, detekciju, videonadzor i upravljanje alarmima sa sigurnim mrežnim arhitekturama i kontrolisanim udaljenim pristupom. Za ponuđače sigurnosnih rješenja i sistem-integratore to naglašava potrebu za ekspertizom koja obuhvata i fizičku zaštitu i kibernetički otpornu sistemsku arhitekturu.

Koncept prije sistema

Zaštita kritične infrastrukture zahtijeva sigurnosne sisteme koji odgovaraju aktuelnoj situaciji na polju tehnologija. One moraju biti projektovane i održavane tako da budu otporne na manipulacije, upade i sabotažu, uz paralelnu otpornost na fizičke i cyber prijetnje. Mjere poput kvalitetne autentifikacije za kontrolu pristupa, sigurnih komunikacijskih kanala i pouzdanih alarmnih sistema danas jesu neophodne, ali sama tehnička sposobnost nije dovoljna.

Za operatere kritične infrastrukture, ovo znači da je neophodno razviti sveobuhvatan sigurnosni koncept prije implementacije pojedinačnih sistema. Takav koncept predstavlja okvir za efikasnu primjenu sigurnosne tehnologije i osigurava da se elektronska rješenja ne uvode izolovano, već kao dio cjelokupne strategije zaštite objekata. Efikasan sigurnosni koncept integriše strukturne, organizacijske i kadrovske mjere. Fizičke barijere poput perimetara, vrata i prozora moraju biti usklađene s organizacijskim procedurama, uključujući protokole eskalacije i intervencije. Istu harmonizaciju potrebno je provesti s obukom i odgovornostima sigurnosnog osoblja. Tek kada svi ovi elementi funkcionišu zajedno, sigurnosne mjere mogu ostvariti svoj ukupni potencijal.

Ključno je naglasiti da utvrđeni sigurnosni koncept nije statičan dokument. On omogućava procjenu i prioritetizaciju rizika, ali se mora redovno preispitivati i ažurirati. Promjene u prijetnjama, strukturi objekata ili načinu korištenja mogu učiniti ranije pretpostavke nevažećim. U okruženju kritične infrastrukture, razvoj metoda napada i promjenjivi profili rizika zahtijevaju kontinuiranu procjenu i unapređenje mjera zaštite kroz strukturiran proces upravljanja rizicima.

Nakon što se sigurnosni koncept uspostavi i uključi u kontinuirano upravljanje rizicima, fokus se pomjera na minimalne zahtjeve fizičke zaštite koji se ponavljaju kroz različite sektore i lokacije, kao i na njihovu praktičnu primjenu u pojedinim sigurnosnim disciplinama.

Kada proizvod postane dio napada

Fokus na cyber sigurnosti više nije ograničen na mreže i operativne procese, već se sve više širi na sigurnost samih proizvoda. Proizvođači, instalateri i korisnici sigurnosnih tehnologija moraju osigurati da uređaji i softver koji se koriste u okruženjima kritične infrastrukture ispunjavaju sve strožije zahtjeve u pogledu cyber otpornosti. Dok se okviri CER i NIS2 prvenstveno fokusiraju na organizacijsku i operativnu otpornost, Akt o kibernetičkoj otpornosti uvodi dodatni tehnički sloj kroz definiranje osnovnih zahtjeva cyber sigurnosti za digitalne proizvode. Njegov cilj je osigurati da se hardver i softver projektuju, razvijaju i održavaju na siguran način tokom cijelog životnog ciklusa.

U skladu s ovim pristupom, cyber sigurnost ne smije biti ispuštena iz vida od samog početka, što se radi kroz sigurne razvojne prakse i podrazumijevane sigurnosne postavke. Od proizvođača se očekuje proaktivan pristup upravljanju ranjivostima i blagovremena isporuka sigurnosnih ažuriranja. Transparentnost, pri tome, postaje ključni zahtjev, naročito kroz primjenu softverskih listi materijala (SBOM), koje operaterima i integratorima omogućavaju uvid u zavisnosti i procjenu izloženosti rizicima od trećih strana.

Jačanjem sigurnosti na nivou proizvoda, Akt o kibernetičkoj otpornosti podržava šire ciljeve otpornosti i pomaže operaterima kritične infrastrukture da ispune obaveze vezane za sigurnost lanca snabdijevanja i upravljanje rizicima.

Minimalni okvir fizičke zaštite u praksi

Mjere fizičke zaštite obuhvataju sisteme vanjske zaštite perimetra za fizičku zaštitu i detekciju, kao i sisteme kontrole pristupa. Cyber sigurnost objekata uključuje zaštitu pristupa i kontrolu ulaza i izlaza, prilaznih puteva, rampi, barijera i brava. Sistemi za detekciju upada, vatrodojavu i videonadzor obuhvataju zaštitu objekata i terena, kao i rano otkrivanje incidentnih situacija. Istovremeno, sistemi za upravljanje vanrednim situacijama odnose se na upravljanje krizama, primjenu organizacijskih mjera te na prediktivni pregled sigurnosne situacije i ukupnog stanja sistema.

Zaštita perimetra kao prva linija odbrane

Vanjska perimetarska zaštita najudaljeniji je sloj efikasnog sigurnosnog koncepta. Ona obično kombinuje mehaničke barijere s elektronskom detekcijom i tako stvara prvu liniju odbrane prije nego što napadač i dođe do objekata ili kritičnih resursa. Mehaničke mjere poput ograda, zidova ili barijera definišu i štite granicu lokacije, dok elektronski sistemi perimetarske detekcije nadziru vanjske prostore i omogućavaju rano otkrivanje pokušaja upada.

Cilj zaštite perimetra je odvraćanje, detekcija, usporavanje i dokumentovanje neovlaštenog pristupa. Rano upozorenje tokom prilaska ili pokušaja nasilnog ulaska znatno produžava vrijeme otpora i omogućava kontrolisanu reakciju. U praksi se elektronska detekcija upada na perimetru gotovo uvijek kombinuje s videonadzorom kako bi se potvrdili događaji, razdvojile stvarne prijetnje od lažnih i podržalo donošenje informisanih odluka.

Primarna funkcija vanjske perimetarske zaštite je stalno očuvanje integriteta granica lokacije. Sistemi moraju biti prilagođeni konkretnim fizičkim karakteristikama perimetra, bilo da je riječ o ogradama, zidovima, opkopima ili prirodnim barijerama, kao i usklađeni s ukupnim ciljevima zaštite i procijenjenim prijetnjama po objekte.

U okruženjima kritične infrastrukture zahtjevi za perimetarsku zaštitu znatno su viši nego u standardnim komercijalnim ili industrijskim objektima. Scenariji napada ne ograničavaju se samo na preskakanje ili rezanje ograda, već uključuju provlačenje ispod prepreka, probijanje barijera, zadržavanje u blizini perimetra i druge tehnike s ciljem izbjegavanja detekcije. Zbog toga sistemi zaštite perimetra moraju ostati jednako efikasni protiv šireg spektra metoda upada i ostati otporni na pokušaje ometanja ili zaobilaženja detekcije.

Da bi bila djelotvorna, perimetarska zaštita mora osigurati pouzdanu ranu detekciju, otpornost na manipulacije i kontinuitet rada koji je dovoljan za blagovremenu verifikaciju i intervenciju. Njena uloga nije samo signalizacija alarma nego i podrška pristupu po kojem operateri moraju dobiti potrebno vrijeme i informacije za adekvatnu reakciju prije nego što incident eskalira.

Kontrola pristupa mora ukloniti naslijeđene rizike

Sistemi kontrole pristupa imaju centralnu ulogu u zaštiti kritične infrastrukture jer regulišu i nadziru pristup osjetljivim zonama. Njihova osnovna funkcija je osigurati da samo ovlašteno osoblje može ući u sigurnosno relevantne zone, uz jasno evidentiranje ostvarenog pristupa i pokušaja neovlaštenog ulaska. Za operatere kritične infrastrukture, savremena kontrola pristupa ne svodi se samo na ograničavanje ulaza već i na odgovornost, sljedivost i kontrolisanu reakciju.

Istovremeno, efikasna zaštita zahtijeva sistematsko uklanjanje tzv. naslijeđenih rizika. Mehanički ključevi mogu biti izgubljeni, kopirani ili proslijeđeni bez ovlaštenja, što kreira trajne ranjivosti koje je teško otkriti, a skupo sanirati. Korištenje izgubljenog ili ukradenog ključa najčešće ne ostavlja nikakav trag, čime se narušavaju i sigurnost i mogućnost revizije. Elektronski sistemi kontrole pristupa rješavaju ove nedostatke kroz podršku za strogo definisana ovlaštenja, evidentiranje događaja te višefaktorsku i biometrijsku verifikaciju. Tokom cijelog životnog ciklusa sistema, oni se, zahvaljujući nižim operativnim i troškovima zamjene, često pokažu kao isplativije rješenje u odnosu na isključivo mehaničke sisteme.

Osim regulisanja ulaza, savremeni sistemi kontrole pristupa podržavaju i automatizirane reakcije tokom incidentnih situacija. U zavisnosti od scenarija, oni mogu blokirati pristup opasnim zonama, otključati vrata, otvoriti unaprijed definisane izlaze i aktivirati alarme radi podrške evakuaciji i hitnim intervencijama. U okruženjima kritične infrastrukture, ova direktna veza između odluka o pristupu i upravljanja incidentima od ključnog je značaja za očuvanje sigurnosti i kontinuiteta rada.

Detekcija upada kao zaštita od sabotaže

Sistemi za detekciju upada (IAS) i dojavu prepada (HAS) imaju ključnu ulogu u zaštiti vitalne infrastrukture jer omogućavaju brzu detekciju i reakciju na vanredne događaje. U okruženjima visokog rizika, njihova svrha izlazi izvan okvira osnovne detekcije neovlaštenog ulaska u neku zonu i obuhvata rano upozorenje, verifikaciju i koordinisanu intervenciju radi zaštite osjetljivih resursa i operacija.

U kontekstu kritične infrastrukture, detekcija upada manje je usmjerena na klasične krađe, a znatno više na prepoznavanje namjernih pokušaja ometanja ili prekida rada. Zbog toga vrijeme detekcije i reakcije moraju biti precizno usklađeni. Postrojenja poput trafostanica jasno ilustruju ovaj rizik. Dovoljan je samo jedan čin sabotaže, poput oštećenja kablovskog snopa, da dođe do posljedica koje daleko nadilaze finansijski gubitak jer bi u toj situaciji došlo do prekida u napajanju bolnica, komunalnih sistema i drugih ključnih usluga. U takvim scenarijima, alarmni sistemi prvenstveno služe za rano otkrivanje sabotaže i ciljanih napada, kao i pokretanje trenutne reakcije sigurnosnih službi ili nadležnih organa.

Sistemi za dojavu prepada nadopunjuju automatsku detekciju i omogućavaju osoblju da diskretno aktivira alarm u situacijama akutne prijetnje. Panik-tasteri ili mobilni prekidači omogućavaju zaposlenima da pokrenu ciljanu reakciju u slučajevima prisile, nasilja ili neposredne opasnosti. To je posebno važno u javno dostupnim prostorima, kontrolnim sobama i operativnim centrima.

S obzirom na sigurnosno okruženje u kojem se nalazi kritična infrastruktura, sistemi moraju biti projektovani uz pretpostavku da će napade počiniti profesionalci, uključujući organizovane kriminalne i ekstremističke grupe. Efikasna zaštita zato ne zavisi samo od sposobnosti detekcije već i od otpornosti na manipulacije i namjerne pokušaje zaobilaženja sistema. Kombinovanje različitih metoda detekcije može povećati otpornost sistema, ali su pravilno projektovanje, zaštita ključnih komponenti i profesionalna instalacija jednako važni kako bi sistem pouzdano funkcionisao u trenucima kada je to najpotrebnije.

Videonadzor je alat za verifikaciju i odvraćanje

Kako bi se osigurala dugoročna sigurnost kritične infrastrukture, sistemi videonadzora u kombinaciji s drugim sigurnosnim tehnologijama moraju pružiti dodatnu vrijednost. Pri tome, oni moraju omogućiti vidljivost osjetljivih ili kompleksnih prostora s udaljenih lokacija. Događaji na terenu, uključujući i one na više lokacija istovremeno, danas se moraju pratiti i snimati u realnom vremenu, čime se znatno unapređuje situacijska svijest.

Kada su pametno integrisani s ostalim sigurnosnim sistemima, umreženi sistemi videonadzora imaju značajan potencijal za prevenciju i ranu intervenciju. Potencijalni počinioci mogu se otkriti u vrlo ranoj fazi krize, a u nekim slučajevima i prije nego što dođu do osjetljivih zona. To operaterima omogućava proaktivan, a ne reaktivan odgovor na kriznu situaciju.

Ukoliko je videonadzor dopunjen dvosmjernom audiokomunikacijom, kontrolni i servisni centri mogu se direktno obratiti osobama na licu mjesta. U mnogim slučajevima, već ova vrsta udaljene intervencije dovoljna je da odvrati počinioca od ulaska i daljeg kretanja unutar zaštićenog prostora.

Zbog mogućih posljedica kvarova ili napada, zahtjevi za sisteme videonadzora u okruženjima kritične infrastrukture znatno su strožiji nego u standardnim komercijalnim ili industrijskim primjenama. Sistemi stoga moraju biti projektovani, implementirani i održavani na nivou koji odgovara višem nivou prijetnji i važnosti održavanja radnog kontinuiteta ovih okruženja.

Kada sekunde odlučuju

Svaka organizacija zavisi od jasno strukturiranog komunikacijskog koncepta koji podržava svakodnevne operacije i omogućava efikasan odgovor na poremećaje u radu. Takvi incidenti mogu biti tehničke prirode i direktno ugroziti sigurnost i zdravlje zaposlenih. Jasne komunikacijske strukture i preventivne mjere imaju ključnu ulogu u ograničavanju njihovog utjecaja.

U okruženjima kritične infrastrukture, planiranje komunikacije mora uzeti u obzir vanjske prijetnje i kompleksne scenarije napada. Priroda mogućih poremećaja, način izvođenja napada i razmjer potencijalne štete moraju se procjenjivati kroz strukturiran proces upravljanja rizicima, a ne na osnovu općih pretpostavki.

Svaki incident zahtijeva pravovremene odluke o odgovarajućim protivmjerama. To uključuje procjenu dostupnosti komunikacijskih sistema tokom događaja, definisanje prioriteta, otvaranje hitnih komunikacijskih kanala i zadržavanje operativne sposobnosti u slučaju nestanka napajanja. Donošenje odluka je otežano kada se incidenti preklapaju, naprimjer kada se požarni alarm aktivira paralelno sa sigurnosnim upozorenjem ili tokom koordinisanog napada na više sistema.

Ovi izazovi naglašavaju važnost sistema za upravljanje vanrednim i opasnim situacijama, koji omogućavaju informisano, proporcionalno i pravovremeno odlučivanje. U mnogim organizacijama koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, ovakvi sistemi služe za ubrzavanje pružanja odgovora, smanjenje neizvjesnosti i ograničavanje štete u kriznim situacijama.

Vrijeme reakcije ima presudan utjecaj na ukupni obim posljedica incidenta. Brža detekcija, verifikacija, donošenje odluka i koordinacija s nadležnim službama omogućavaju ranije uvođenje protivmjera i skraćuju trajanje poremećaja.

Iako automatizirani odgovori mogu znatno smanjiti vrijeme reakcije, oni nose i određene rizike. Lažni alarmi mogu pokrenuti neadekvatne mjere, dok paralelni incidenti mogu dovesti do konfliktnih reakcija ako se kontekst i proporcionalnost ne procijene pravilno. U praksi, najefikasniji način za smanjenje vremena reakcije bez povećanja rizika jeste dobro osmišljena i održavana komunikacija tokom cijelog događaja jer samo ona omogućava verifikaciju, situacijsku svijest i koordinisano djelovanje.

Alarmi bez slabe karike

Sigurnosni sistemi u okruženjima kritične infrastrukture moraju ponuditi najviši nivo pouzdanosti i otpornosti. Prijenos alarma, mrežna povezanost i mehanizmi udaljenog pristupa posebno su osjetljivi segmenti kritične infrastrukture, jer njihov kvar može ugroziti čak i robusne zaštitne mjere.

Otpornost u ovom kontekstu podrazumijeva sposobnost sistema da ostanu operativni uprkos cyber napadima, tehničkim kvarovima ili zagušenjima mreže. To zahtijeva redundantne komunikacijske puteve, sigurne mrežne komponente i kontinuiran nadzor kako bi se osigurala trajna dostupnost i integritet alarmnih komunikacija. Tehnologije za prijenos alarma moraju biti projektovane tako da izdrže sabotažu i slučajna oštećenja, uz odgovarajuću fizičku zaštitu i rezervne izvore napajanja. Sa stanovišta cyber sigurnosti, rješenja za prijenos alarma i udaljeni pristup moraju slijediti principe sigurnosti ugrađene u dizajn, uz oslanjanje na ojačane protokole i mehanizme koji štite od napada uskraćivanja usluge (DoS) i neovlaštenog pristupa.

Udaljeni pristup sigurnosnim sistemima ima važnu operativnu ulogu, ali i uvodi dodatne rizike. Zbog toga odgovornost za sigurnost infrastrukturnog objekta mora biti jasno definisana, uz primjenu odgovarajućih kontrolnih mjera koje osiguravaju integritet, dostupnost i odgovornost tokom cijelog životnog ciklusa sistema.

Rizikom vođena zaštita od požara

U okruženjima kritične infrastrukture, vatrodojavni sistemi moraju biti projektovani ne samo u skladu s građevinskim propisima već i kako bi mogli podržati jasno definisane ciljeve zaštite. Pored standardne detekcije na nivou cijelog objekta, ovo podrazumijeva i ciljano nadziranje visokorizičnih zona kao što su tehničke prostorije, postrojenja, instalacijski prostori, kućišta za opremu i ormari. Detekcija požara u ovim kontekstima često je tijesno povezana sa sistemima za gašenje i pravilima za automatsko aktiviranje mjera za ranu intervenciju prije eskalacije incidenta. Pri tome, izbor detekcijske tehnologije treba biti zasnovan na procjeni rizika, a ne na standardiziranim šemama instalacije. U zavisnosti od okruženja, to može uključivati aspiracijske detektore dima za nadzor opreme i transformatorskih prostora, linearne sisteme detekcije za velike ili kompleksne prostore, kao i video ili termalne sisteme nadzora kada je potrebna rana vizuelna potvrda situacije ili detekcija toplote. Zaštita razvodnih kutija, serverskih ormara, energetskih sistema i rezervnih izvora napajanja zahtijeva visok nivo specijalističke ekspertize jer kvarovi u ovim segmentima mogu imati dalekosežne operativne posljedice.

Sigurnost ne završava na perimetru

Sigurnost je snažna koliko i njena najslabija karika, a u složenim i međusobno povezanim sistemima ta komponenta se često nalazi upravo u lancu snabdijevanja. Zbog toga se od proizvođača sve češće očekuje da prate i dokumentuju porijeklo kako digitalnih tako i fizičkih komponenti koje se koriste u njihovim proizvodima. Softverske komponente, uključujući biblioteke trećih strana i open-source elemente, moraju se evidentirati i kontinuirano procjenjivati s aspekta sigurnosnih ranjivosti. To se može postići kroz uvođenje obaveze za dobavljače da prijavljuju i otklanjaju sigurnosne propuste, ali i kroz interne procese kroz koje se integrisane komponente redovno analiziraju i provjeravaju.

Ista logika važi i za hardverske komponente. U okruženjima kritične infrastrukture, zabrinutost zbog skrivenih funkcija ili neovlaštenih tokova podataka dovela je do pojačanog nadzora nad određenim komponentama i dobavljačima. Mreže i povezani uređaji čine osnovu savremenih sigurnosnih sistema, a slabost u bilo kojem dijelu lanca može kompromitovati cjelokupno rješenje. Zbog toga je transparentnost lanca snabdijevanja postala jedan od ključnih elemenata upravljanja rizicima.

Uloga specijaliziranih kompanija

Efikasna zaštita kritične infrastrukture u velikoj mjeri zavisi od profesionalne ekspertize. Operaterima su potrebni kvalifikovani partneri koji razumiju i tehničke i operativne zahtjeve visokorizičnih okruženja, te su u stanju da rezultate procjena rizika pretoče u odgovarajuću sigurnosnu arhitekturu.

Postoji jasan rizik oslanjanja na prividno povoljna, “gotova” rješenja koja ne uzimaju u obzir specifične prijetnje po konkretne lokacije i realne operativne uslove na terenu. Takvi pristupi često rezultiraju sistemima koji ne pružaju potreban nivo zaštite, pri čemu se njihove slabosti otkrivaju tek nakon incidenta ili tokom inspekcije.

Osim pravilnog projektovanja i instalacije sistema, redovno održavanje je ključno kako bi sigurnosni i zaštitni sistemi dugoročno mogli pouzdano funkcionisati. Neadekvatno planiranje, pogrešan izbor proizvoda ili nedovoljno održavanje često dovode do kvarova koji narušavaju ukupnu otpornost sistema. Izbor kompetentnih i certificiranih specijaliziranih kompanija stoga predstavlja jednu od ključnih odluka za operatere kritične infrastrukture.

Prilika za integratore

Za ponuđače sigurnosnih rješenja i sistem-integratore, regulatorni razvoj jasno potvrđuje potrebu da se razmišlja izvan okvira pojedinačnih proizvoda. Rješenja tehničke zaštite moraju biti ugrađena u holističke koncepte zaštite i usklađena sa sigurnim mrežnim arhitekturama i konceptom cyber otpornosti.

Sistemi poput kontrole pristupa više se ne mogu posmatrati izolovano. Oni moraju biti integrisani s platformama za nadzor, upravljanje alarmima i planiranje u vanrednim situacijama kako bi se omogućili koordinisani odgovori i ispunili zahtjevi u pogledu otpornosti i regulatorne usklađenosti.

Istovremeno, od pružalaca rješenja sve se češće očekuje da preuzmu savjetodavnu ulogu i operaterima ponude procjene zasnovane na riziku, kao i prilagođena rješenja. To uključuje ne samo odgovor na aktuelne prijetnje već i predviđanje budućih trendova, uz integraciju organizacijskih mjera poput obuke osoblja, politika pristupa i intervencijskih procedura. Na taj način, sigurnosna tehnologija postaje sastavni dio šire strategije otpornosti, a ne samo njena izolirana tehnička implementacija.

Od minimalnih zahtjeva do stvarne otpornosti

Direktive CER i NIS2 nisu uvele samo nove minimalne standarde nego i redefinisale koncept zaštite kritične infrastrukture. U okruženju u kojem jedan oštećeni kablovski snop može ostaviti bolnice bez napajanja, a cyber napad na energetski sektor paralisati transport, tradicionalni pristup izolovanim sigurnosnim mjerama više nije održiv.

Stvarna otpornost na napade na kritičnu infrastrukturu zahtijeva temeljnu promjenu perspektive, odnosno prelazak s reaktivnog ispunjavanja zakonskih obaveza na proaktivno upravljanje rizicima koje integriše tehničku i cyber sigurnost i sektorsku koordinaciju. To znači i napuštanje stava da se uvijek ide na najjeftinije rješenje koje zadovoljava minimume i prihvatanje činjenice da je zaštita kritične infrastrukture dugoročna investicija u kontinuitet rada ovih sistema i društvenu stabilnost.

Kritična infrastruktura može postati otporna na prijetnje današnjice i sutrašnjice samo kroz integrisani pristup u kojem sigurnost nije projekat koji se završava instalacijom, nego kontinuirani proces koji se prilagođava i unapređuje.

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

13 Januara, 2026

Tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast složenih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Kako bismo stekli cjelovit uvid u stanje na tržištu i ključne trendove koji ga oblikuju, razgovarali smo sa šesnaest regionalnih stručnjaka iz šest zemalja, čija iskustva i analize daju širi kontekst aktuelnih izazova i budućih pravaca razvoja.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Makroekonomski ambijent u kojem posluje sigurnosna industrija Zapadnog Balkana u narednim godinama bit će obilježen postepenim oporavkom nakon usporavanja tokom 2025. godine, ali i trajnim strukturnim pritiscima. Prema Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke, ekonomije regije suočile su se s izazovima globalne neizvjesnosti, slabijom vanjskom potražnjom i inflacijskim pritiscima, što je ograničilo rast potrošnje i investicija.

Perspektive

Ukupna stopa realnog rasta bruto domaćeg proizvoda za šest regionalnih ekonomija – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju – procjenjuje se na oko 3,0% u 2025. godini, što je nešto niže nego što su ranije projekcije predviđale. Pritom se vide različite dinamike među državama: Kosovo i Albanija bilježe relativno veći rast, dok su druge ekonomije imale skromniji napredak. U istoj godini, Hrvatska i Slovenija također su ostvarile pozitivan ekonomski rast. Hrvatska je u prva tri kvartala imala rast BDP‑a između 2,3% i 3,4%, a Slovenija je u drugom i trećem kvartalu zabilježila rast od 0,7% i 1,7%, što pokazuje stabilan razvoj u obje zemlje.

Svjetska banka predviđa da bi se rast ekonomija Zapadnog Balkana mogao postepeno ubrzati – na oko 3,1% u 2026. te približno 3,6% u 2027, uz jačanje izvoza, veće investicije i smanjenje globalne ekonomske neizvjesnosti. Ostvareni rezultati Hrvatske i Slovenije u 2025. potvrđuju stabilan ekonomski trend, iako regionalne stope rasta još nisu dostigle nivoe tipične za razvijenije dijelove Evrope.

Strukturni izazovi

Ipak, Svjetska banka upozorava na to da ekonomski rast ostaje nedovoljan za brzo smanjenje jaza u razini razvoja u odnosu na prosjek Evropske unije. Posebno su naglašeni izazovi na tržištu rada: uprkos rastu u nekim sektorima, regija se suočava s umanjenim nedostatkom radne snage, visokom nezaposlenošću i niskim učešćem radno sposobnog stanovništva – posebno među ženama, mladima i starijim radnicima. Učešće stanovništva u radnoj snazi u nekim zemljama ostaje ispod 55%. Demografski trendovi dodatno pojačavaju pritiske: radno sposobna populacija u regiji već pokazuje znakove smanjenja, a prema projekcijama Svjetske banke, može doći do značajnog pada broja radno sposobnih stanovnika do 2050. godine, uz potencijalni manjak od više od 190.000 radnika u narednih pet godina ukoliko trenutni trendovi ostanu nepromijenjeni.

Ekonomski indikatori

Prema izvještaju Svjetske banke, 2025. godina donijela je umjereni, ali stabilni rast BDP-a u zemljama Zapadnog Balkana. Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija ostvarile su rast oko 3%, Kosovo je prednjačilo sa 3,8%, a Crna Gora s oko 3,2%. Srbija je bilježila rast od približno 3%, pokazujući postepeni oporavak i otpornost domaće potražnje i investicija. Hrvatska, prema Evropskoj komisiji, bilježi sličan rast od oko 3,2%, potaknut domaćom potrošnjom, rastom plata i investicijama, uključujući fondove EU. Slovenija je u drugom i trećem tromjesečju zabilježila rast od 0,7 % i 1,7 %. Sve zemlje regije tako su u 2025. zadržale umjeren, ali pozitivan ekonomski zamah, uz potrebu za daljim ulaganjima i reformama.

GLAVNI POKRETAČI RASTA TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Kao dio širih ekonomskih kretanja, i tržište sigurnosti posljednjih godina prolazi kroz jednu od najdinamičnijih faza u svojoj historiji. Brze tehnološke promjene, rast kompleksnih prijetnji i sve veća zavisnost društva od digitalne i fizičke infrastrukture učinili su sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Od kritične infrastrukture i javnih institucija, preko finansijskog sektora i transporta pa sve do stambenih i poslovnih objekata, sigurnosni sistemi danas su direktno povezani s kontinuitetom poslovanja, povjerenjem građana i stabilnošću društva u cjelini.

Brisanje granica

Granice između tehničke i cyber sigurnosti brišu se brže nego ikad, a integracija različitih sistema sve više postaje pravilo, a ne izuzetak. Naši sagovornici ističu da se sve češće koriste objedinjene platforme koje povezuju videonadzor, kontrolu pristupa, zaštitu perimetra i mrežnu sigurnost, jer takva rješenja omogućavaju efikasnije upravljanje i koordinaciju svih komponenti. Uz to, naglašen je sve veći interes za naprednim tehnologijama koje omogućavaju proaktivnu prevenciju i detaljnu analizu sigurnosnih rizika, čime se dodatno jača operativna sigurnost i kvalitet upravljanja objektima.

“Tržište tehničke zaštite bilježi posljednjih godina kontinuiran rast, pa čak i tvrtke kojima je primarna djelatnost tjelesna zaštita imaju sve veći udio tehničke zaštite u svojim prihodima. Takve trendove diktira razvoj tehnologije, kao i sve manja dostupnost radne snage u segmentu tjelesne zaštite. Najveći broj investicija primjetan je u sektoru prometne infrastrukture, prvenstveno željezničke, jer je u tijeku rekonstrukcija nekoliko željezničkih prometnih pravaca sufinanciranih sredstvima Europske unije. Veliki broj investicija je i u zdravstvenom sektoru, a povećan je i u sektorima trgovine i industrije zbog kontinuiranog značajnog rasta BDP-a u Hrvatskoj, što je stvorilo povoljnu investicijsku klimu”, rekao je Krešimir Paić, direktor i suvlasnik Eccos inženjeringa.

Sličan pomak ka naprednim, integrisanim rješenjima primjećuje se i u Bosni i Hercegovini, gdje videonadzor više ne služi samo pasivnom snimanju. “Rast tržišta sigurnosti i zaštite u Bosni i Hercegovini prvenstveno je potaknut povećanom sviješću o sigurnosnim rizicima i potrebama, regulatornim zahtjevima, kao i modernizacijom postojeće infrastrukture. Najveći broj investicija primjetan je u sektorima javnog sektora, kritične infrastrukture (telekomunikacije, energetika), proizvodnih pogona i lokalnih zajednica”, navodi Fahrudin Zeljković, suosnivač Middle pointa.

Regulatorni zahtjevi

Regulative dodatno ubrzavaju ovaj razvoj, čime kompanije u regiji sve više integrišu tehnička rješenja i unapređuju sistemski nadzor. “Tržište sigurnosti i zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan, a u pojedinim segmentima i dvoznamenkasti rast. Najveći zamah vidljiv je u području zaštite kritične infrastrukture, ponajprije kao posljedica usklađivanja s NIS2 direktivom, koja je znatno proširila krug važnih i ključnih subjekata. Najviše se investira u energetiku, promet, logistiku, digitalnu infrastrukturu i javni sektor”, rekao je Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja u KING ICT-u. Hrvatsko tržište, inače, prema podacima Hrvatskog ceha zaštitara i iskustvima sagovornika iz Proalarma, KING ICT-a i Eccosa, bilježi značajan rast od oko 20% u 2025. godini.

SEC ONE Group naglašava da zakonski okvir ne samo da održava visok udio fizičke zaštite već i potiče integraciju tehničkih rješenja radi efikasnijeg i centraliziranog nadzora. “Posmatrano ukupno, najtraženija usluga je fizička zaštita, što je prije svega rezultat zakonske regulative i obaveze naših partnera da angažuju licencirane zaštitare. Pored regulatornih zahtjeva, kvalitet usluge i reputacija kompanije u segmentu fizičke zaštite značajno doprinose tome da upravo ovaj segment bude najdominantniji u strukturi poslovanja”, rekao je Edin Palo, rukovodilac sektora tehnike agencije SEC ONE Group.

Gdje fizičko sreće digitalno

Jadranska regija postaje svojevrsni sigurnosni laboratorij, gdje se tehnologija, regulatorni okviri i potrebe tržišta isprepliću. Brze promjene, rast složenih prijetnji i sve veća povezanost digitalne i fizičke infrastrukture čine sigurnost strateškim pitanjem, a ne više samo tehničkim ili operativnim izazovom. Sigurnosni sistemi danas utječu na kontinuitet poslovanja, povjerenje korisnika i stabilnost društva, bilo da je riječ o bankama, industrijskim objektima, javnom sektoru ili stambenim zgradama.

Trend rasta digitalne i fizičke zaštite jasno je vidljiv i u Srbiji, gdje različite kompanije bilježe diverzifikaciju potreba. Lunatronik je zabilježio rast veći od 20% zahvaljujući integraciji cloud sistema i naprednih alarmnih rješenja, dok CP Security Group naglašava rastući interes za cyber sigurnost i evidenciju radnog vremena. “Vlasnici ili direktori kompanija postali su svesni da je njihovo vreme najveći resurs i da su im potrebni svi mogući alati kao pomoć za dobro vođenje kompanije”, kazao nam je Dragan Suhanek, izvršni direktor CP Security Groupa. Suprotno tome, Janko Todorović, operacioni direktor iz C.C.T.V Centra Master, bilježi blagi pad tržišta, uz ubrzan prelazak s analognih na naprednije sisteme.

Izgradnja infrastrukture

Bosna i Hercegovina slijedi isti put – rast je stabilan, s ulaganjima između 3 i 15%. Direktor All for protectiona Ivica Brekalo navodi koji su projekti bili pod lupom. “Investicije u našoj zemlji su značajnije bile u građevinskim projektima – u sektoru trgovine, proizvodnje i stanogradnje – te nekim projektima iz polja kritične infrastrukture”, rekao je Brekalo. Iz agencije Delta Security dodaju da su najveći projekti uključivali ugradnju opreme i implementaciju sistema tehničke zaštite većih industrijskih objekata.

Sličan trend bilježi i Slovenija, gdje HSI i Mars Commerce ostvaruju stabilan rast od 5 do 15%. Visoka potražnja za videonadzorom, kontrolom pristupa i AI rješenjima pokazuje da integracija softverskih sistema nadzornih centara postaje standard, posebno uz primjenu EN50518:2019 standarda. “Najviše posla smo imali u infrastrukturnim projektima: novim zgradama, tunelima, farmaceutskim kompanijama”, kaže Ljubiša Jevđenić, voditelj prodaje u Mars Commerceu.

Javni sektor i međunarodni projekti

Crna Gora, prema mišljenju kompanije Regius, bilježi rast od 10 do 15%, s fokusom na digitalnu i fizičku sigurnost kritične infrastrukture, zaštitu perimetra i državnih granica. Izvršni direktor Goran Obradović napominje da raste interes za integracijom naprednih AI rješenja, termalnih i dvosenzorskih kamera. “Regionalno i u Crnoj Gori jača fokus na nadzor perimetra i noćne scenarije (termalno), posebno u projektima bezbjednosti i zaštite kritičnih zona. Traže se termalne/dvosenzorske (EO/IR) kamere, detekcija alarmnih zona, integracija u VMS, pouzdano napajanje i linkovi. Također i radarski sistemi – senzorska rješenja iz razloga što su radari i senzori u Crnoj Gori tema i kroz donacije, odnosno projekte, i kroz širi bezbjednosni kontekst, pa je realno da potražnja vuče iz javnog sektora i međunarodnih projekata”, kazao je Obradović.

Na kraju, Sjeverna Makedonija također bilježi rast tržišta, a iz kompanije OSA Obezbeduvanje ističu da su u fokusu investicija bankarski sektor i integrisana rješenja za poslovne prostore. “OSA je tradicionalno prisutna u osiguranju banaka, odnosno u finansijskim objektima, ali treba spomenuti i osiguranje stambenih objekata i malih poduzeća”, rekao je Martin Gjorgjievski, menadžer te kompanije.

Sve ove promjene pokazuju da više nije pitanje da li ulagati, već kako, gdje i s kojim ciljem. Pritisak na infrastrukturu, rast cyber prijetnji, integracija sistema i sve veća očekivanja korisnika oblikuju tržište koje se brzo mijenja – trendove diktiraju svi ovi različiti, ali naposljetku komplementarni akteri.

KLJUČNI PROJEKTI I DOMINANTNE VERTIKALE

Kada se projekti realizovani tokom 2025. godine posmatraju na regionalnom nivou, postaje jasno da sigurnosno tržište Jadranske regije funkcioniše kao povezana cjelina, iako se realizuje kroz različite nacionalne okvire. Transport i promet, maloprodaja i logistika, industrija i proizvodnja, bankarski sektor, stambene i poslovne zgrade, energetika i kritična infrastruktura, zdravstvo i bolnički sistemi te nadzor gradova pojavljuju se kao ključne vertikale, dok se razlike ogledaju prvenstveno u obimu, kompleksnosti i regulatornom kontekstu projekata.

Saobraćaj

Promet se tokom 2025. godine profilirao kao jedna od najintenzivnijih vertikala tehničke zaštite u Jadranskoj regiji, s projektima koji obuhvataju autoceste, tunele, gradski saobraćaj i granične prijelaze. Riječ je o sistemima kod kojih sigurnost, protočnost i neprekidan rad imaju direktan utjecaj na živote građana i funkcionisanje nacionalnih ekonomija.

KING ICT je u ovom segmentu realizirao niz zahtjevnih projekata u Hrvatskoj. Među njima se izdvaja inteligentni transportni sistem za grad Split, jedan od najmodernijih u Evropi, koji objedinjuje napredne sisteme videonadzora, analitike i upravljanja prometom. “Sustav omogućuje bolju protočnost prometa, veću sigurnost građana i modernizaciju gradskih prometnih procesa”, rekao je Matija Mandić.

Posebno značajan projekat za Hrvatske autoceste je i sistem automatske detekcije incidenata na autoputevima i u tunelima. Projekat obuhvata više od 1.900 videoanalitičkih kamera, od čega je više od 1.000 instalirano u tunelima, uz dodatnih 380 kamera na otvorenim dionicama autocesta. “Sustav koristi umjetnu inteligenciju i posebno trenirane DNN modele, razvijene za zahtjevne uvjete rada u tunelima. Tuneli, kao najkritičnije točke prometne mreže, opremljeni su kamerama i algoritmima nove generacije koji pouzdano detektiraju vožnju u suprotnom smjeru, zaustavljena ili spora vozila, pojavu pješaka, otpale predmete te vrlo ranu pojavu dima ili plamena, omogućujući pravovremenu reakciju i spašavanje života”, dodao je Mandić.

Eccos inženjering bio je uključen u projekat tunela Učka. Ugrađena je savremena oprema za napajanje, rasvjetu, signalizaciju i ventilaciju, kao i protivpožarni, komunikacijski i videonadzorni sistem zaštite te sistemi za upravljanje prometom i signalizacijom. “Sudjelovali smo u svim fazama opremanja tunela – od projektiranja, zatim ugradnje i konfiguracije svakog odvojenog sustava i konačno do integracije svih sustava u jednu pametnu cjelinu”, rekao je Paić.

U Bosni i Hercegovini, implementacija tehničke zaštite u transportnoj infrastrukturi uključivala je projekte nadzora ključnih puteva, uključujući magistralne i regionalne pravce, te automatizirane sisteme za upravljanje tunelima i mostovima. Tehnička rješenja obuhvatila su nadzor kritičnih tačaka, kontrolu protočnosti saobraćaja i integraciju s postojećim sigurnosnim sistemima, čime se osigurava sigurnost građana i efikasnost saobraćajnih tokova.

Tehnička zaštita se u Srbiji intenzivno primjenjuje kroz 24-satni nadzor tunela i saobraćajnih pravaca, gdje Odeljenje za nadzor Puteva Srbije permanentno prati stanje tunela i reagira na vanredne situacije, čime se povećava sigurnost učesnika u saobraćaju. SCADA sistemi i testiranja sigurnosne opreme u tunelima, kao što su Laz i Munjino brdo, potvrđuju da je integrisani nadzor i upravljanje ključni dio tehničke zaštite na autoputevima. U Crnoj Gori, integracija u Novi kompjuterizovani tranzitni sistem dodatno doprinosi sigurnijem i efikasnijem protoku robe i transportnih tokova regionom, dok funkcionalni videonadzor i planirane mreže kamera uz pravce ka graničnim prijelazima jačaju sigurnosne kapacitete u prometnoj infrastrukturi.

Industrija i proizvodnja

Industrijski sektor bio je među dinamičnijim u potražnji za sigurnosnim rješenjima prošle godine u regiji. Uz bosanskohercegovačke kompanije Delta Security i SEC ONE, koje su veliki dio aktivnosti tokom godine realizovale upravo u industrijskim objektima, i CP Security Group je u Srbiji bio snažno prisutan u industrijskim i infrastrukturnim projektima. Izvršni direktor Dragan Suhanek navodi da su u fabrikama implementirali sisteme za evidenciju radnog vremena i kontrolu pristupa. Posebna pažnja bila je posvećena objektima s pojačanim sigurnosnim zahtjevima, gdje precizna kontrola kretanja direktno utječe na ukupnu sigurnost sistema.

U segmentu industrijske digitalizacije Eccos izdvaja projekat u kompaniji Petrokemija Kutina, gdje su implementirali cjelovito rješenje za optimizaciju kamionskog prometa. “Integracijska platforma Epsimax automatizira ulaz i izlaz vozila putem rampi i kamera za prepoznavanje registarskih oznaka, dok kiosci sa skenerima dokumenata ubrzavaju prijavu vozila i vozača. Sustav je povezan s ERP platformom i tehničkom zaštitom, što omogućuje praćenje vaganja, sigurnosne provjere i automatsku verifikaciju dokumentacije”, kazao je Paić, dodavši da vozači mogu pratiti redoslijed čekanja na vanjskom ekranu ili primati obavijesti SMS-om, čime je znatno poboljšana efikasnost cijelog procesa.

Nadzor gradova i kritičnih sistema

Nadzorni i operativni centri tokom 2025. godine profilirali su se kao zasebna i rastuća vertikala u Jadranskoj regiji, posebno u kontekstu javne sigurnosti, zaštite kritične infrastrukture i energetskih sistema. Rastuća kompleksnost sigurnosnih izazova zahtijeva integraciju fizičkih i digitalnih sistema, kao i neprekidan nadzor ključnih objekata i infrastrukture, čime se osigurava brza reakcija u kriznim situacijama i stabilnost kritičnih servisa.

Projekt nadzornog centra u Poreču primjer je sofisticiranog pristupa upravljanju sigurnošću na lokalnom nivou, gdje integracija napredne tehnologije i operativnog nadzora omogućava efikasno praćenje urbanih sistema i kritične infrastrukture. “Novi centar radi 24/7 i opremljen je vrhunskom tehnologijom koja omogućuje stalan nadzor ključnih gradskih zona. Trenutačno je u sustav integrirano 200 kamera, a sustav je projektiran tako da omogućuje daljnje proširenje sukladno budućim potrebama”, navodi Paić.

Projekat VEPAR Hrvatskih voda dodatno ilustruje funkcionalnost nadzornih centara. Riječ je o sistemu hidrološkog praćenja površinskih voda, s više od 850 savremenih hidroloških stanica na više od 630 lokacija širom Hrvatske.

“Tehnička zaštita implementirana je na 24 crpne stanice s videonadzorom, protuprovalom i nadzorom okoline, dok centralni Nadzorni upravljački sustav (NUS) u Zagrebu i regionalni centri osiguravaju brzu lokalnu reakciju u kriznim situacijama”, pojašnjava Mandić. Sistem u stvarnom vremenu prati ključne parametre poput vodostaja, protoka i sedimenta, a videoanaliza omogućuje praćenje korita rijeka u slučaju leda ili naplavina.

I u Sloveniji bilježimo fokus na nadzornim centrima, pri čemu iz kompanije HSI ističu da je poseban naglasak bio na uslađenosti s EN50518:2019 standardom. Ovi primjeri pokazuju da su nadzorni i operativni centri danas ključni alati za upravljanje rizicima, osiguranje kontinuiteta rada kritične infrastrukture i efikasno upravljanje sigurnošću u čitavoj regiji.

Maloprodaja i logistika

Projekti u maloprodaji i logistici uključivali su distributivne centre, maloprodajne lance i napredne logističke operacije.

“Prošle godine sudjelovali smo u projektu novog DHL distributivnog centra, najmodernijeg u regiji, te osiguranju najluksuznijeg hotela u Hrvatskoj – Ville Dubrovnik”, navodi Robert Pažitka iz Proalarma.

KING ICT je realizirao Logistično-distributivni centar Studenac u Velikoj Gorici, integralni sistem tehničke zaštite na 35.000 m² koji objedinjuje videonadzor, kontrolu pristupa, prepoznavanje registarskih oznaka, protivprovalu, nadzor okoline i komunikacijske sisteme u centraliziranu platformu, potpuno usklađenu s NIS2 direktivom. Sistem omogućuje nesmetan protok prometa, sigurnost zaposlenika i visoku dostupnost svih podsistema, postavljajući novi standard integrisanih sigurnosnih rješenja u logističkim okruženjima.

U maloprodajnim lancima raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja, ističu iz agencije SEC ONE. “Imali smo značajne angažmane u privatnom i korporativnom sektoru, posebno u uslužnim djelatnostima i proizvodnji, gdje su sistemi tehničke zaštite i DOC usluge najzastupljeniji. Potom maloprodajni lanci, gdje raste potražnja za videonadzorom s AI analitikom radi smanjenja gubitaka i optimizacije poslovanja.”

Bankarski sektor

Finansijski sektor ostaje stabilna vertikala tehničke zaštite u regiji, s kontinuiranim investicijama u integrisane i visokopouzdane sigurnosne sisteme. U Sjevernoj Makedoniji, OSA Obezbeduvanje i dalje snažno djeluje u bankarskom i finansijskom sektoru, koji predstavlja jednu od najstabilnijih vertikala tehničke zaštite. Kompanija je lani bila kontinuirano angažovana na projektima zaštite banaka i finansijskih institucija, gdje su zahtjevi za pouzdanošću, integracijom sistema i visokim sigurnosnim standardima stalno prisutni.

Edin Palo iz SEC ONE-a navodi da se najveći obim njihovih aktivnosti odnosio na sigurnosna rješenja za finansijski sektor. “Taj sektor čini skoro jednu trećinu našeg ukupnog poslovanja i kada posmatramo kompaniju u cjelini i kada posmatramo samo segment tehničke zaštite. Projekti u finansijskom sektoru uključivali su kombinaciju fizičke zaštite, transporta novca, DOC usluga i tehničkih sistema, jer banke i druge finansijske institucije zahtijevaju integrisan i visokopouzdan sigurnosni pristup.”

Stambene i poslovne zgrade

Vertikala stambenih i poslovnih zgrada obuhvata renoviranje postojećih i izgradnju novih objekata. Da takvi projekti mogu biti izuzetno složeni, saznajemo iz aktivnosti kompanije Lunatronik: “Realizovali smo projekte poput rezidencijalnog kompleksa sa 330 detektora požara i 850 detektora poplave. Potom bolničke SOS sisteme sa preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, poslovnu zgradu sa 52 smart čitača virtuelnih kartica, speed gate barijere u više industrijskih i poslovnih objekata, time-lapse kamere sa AI optimizacijom na više velikih gradilišta te parking sistem sa 12 ANPR kamera i aplikacijom za korisničku promenu registarskih tablica”, navodi Vulović.

Prema Ivici Brekalu, A.f.p. najveći investicijski fokus imao je u građevinskim projektima, uključujući trgovinu, proizvodnju i stanogradnju, ali i određene segmente kritične infrastrukture. Videonadzor objekata, vatrodojava te sistemi za detekciju zapaljivih i eksplozivnih tvari bili su ključni elementi ovih projekata. Također je i OSA Obezbeduvanje realizovala projekte u rezidencijalnim objektima te kod malih biznisa, gdje se sigurnosna rješenja sve češće prilagođavaju konkretnim potrebama korisnika, ali bez odricanja od profesionalnog nivoa zaštite.

Kritična infrastruktura

Energetski sektor i dalje je strateški važan, s posebnim naglaskom na pouzdanost, neprekidan rad i centralizirani nadzor. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju integrisana rješenja koja osiguravaju stabilnost sistema, sigurnost građana i efikasno upravljanje infrastrukturnim resursima. Middle point bio je aktivan na više frontova, s naglaskom na energetske objekte: “Tokom prošle godine učestvovali smo u više značajnih projekata, posebno u energetskim objektima, trgovinskim lancima i poslovnim kompleksima te javnim ustanovama. Najviše aktivnosti zabilježeno je u vertikalama energetike i javnog sektora, gdje postoji kontinuirana potreba za pouzdanim i regulatorno usklađenim sigurnosnim rješenjima”, kazao je Zeljković.

Data centri

U svijetu u kojem poslovanje sve više ovisi o neprekidnoj dostupnosti digitalnih usluga, sigurnost i pouzdanost podatkovnih centara postaju temelj modernog infrastrukturnog ekosistema. Na jednom takvom projektu izgradnje novog podatkovnog centra APIS IT-a, kapaciteta 1.200 kW, koji uključuje integraciju ključnih energetskih podsistema, radio je hrvatski Eccos: “Svi ključni podsustavi objedinjeni su u centralni nadzorno-upravljački sustav (CNUS) koji omogućuje sveobuhvatan pregled i detaljan nadzor elektroenergetskog sustava. Takav integrirani pristup osigurava stabilan rad podatkovnog centra”, dodaje Krešimir Paić.

Zdravstvo

Zdravstveni sektor pokazao je potrebu za visokim nivoom pouzdanosti i integracije sigurnosnih sistema s postojećom medicinskom infrastrukturom. Projekti u ovom segmentu zahtijevaju preciznu koordinaciju tehničke zaštite i komunikacijskih sistema kako bi osigurali nesmetano funkcionisanje bolničkih procesa i zaštitu pacijenata. Kompanija Lunatronik realizirala je bolničke SOS sisteme s preko 550 bežičnih SOS tastera i narukvica, pružajući brzo reagovanje u hitnim situacijama i povećavajući sigurnost osoblja i pacijenata. Istovremeno Eccos kontinuirano implementira napredne sisteme tehničke zaštite i bolničke komunikacijske sisteme u najvećim bolnicama u Hrvatskoj.

Vrijedna priznanja

Stručna izvrsnost kompanije KING ICT potvrđena je i kroz priznanje – dvije Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2025.

Prva nagrada dodijeljena je za najreprezentativniji projekat sistema sigurnosti (HAC), dok je druga priznanje za najbolji projekat poslovnog sektora u ostvarivanju sigurnosti zajednice (VEPAR). “Ovi rezultati potvrđuju sposobnost KING ICT-a u integraciji sigurnosnih i cyber rješenja, s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, sigurnost prometa, logističkih operacija i građana”, kaže Matija Mandić.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Iako se sigurnosna tržišta u Jadranskoj regiji razlikuju po veličini, investicijskom kapacitetu i regulatornom okviru, navodi naših sagovornika jasno pokazuju da se potražnja u 2025. godini grupisala oko nekoliko ključnih kategorija rješenja. Ono što se pritom mijenjalo nije samo tehnologija već i način na koji korisnici promišljaju sigurnost – sve manje kao zbir pojedinačnih sistema, a sve više kao integrisan, upravljiv i mjerljiv proces koji mora imati jasnu funkciju unutar šireg poslovnog i društvenog konteksta.

Integracija i unifikacija

Kontrola pristupa profilira se u gotovo svim zemljama kao jedna od najdinamičnijih oblasti tehničke zaštite, ali i kao polazna tačka za širu integraciju sigurnosnih sistema. Investitori i operateri sve češće prepoznaju da je sigurnost objekta više od ulaza i izlaza – riječ je o upravljanju prostorom, ljudima i rizicima kroz objedinjena rješenja koja povezuju tehničku i digitalnu sigurnost. U Sjevernoj Makedoniji, prema riječima Gjorgjievskog iz OSA Obezbeduvanja, najveća potražnja usmjerena je upravo na rješenja koja omogućavaju centralizirano upravljanje i povezivanje različitih sistema: “Najveći interes bilježimo za centralizirane sisteme kontrole pristupa integrirane s BMS platformama, uz istovremenu primjenu IP videonadzora visoke rezolucije, iznad 4 MP.”

U Bosni i Hercegovini trend je sličan. Napredna i integrisana rješenja postaju standard. Navevši “sisteme kontrole pristupa integrisane s evidencijom radnog vremena te integrisane sigurnosne platforme koje objedinjuju više sistema u jedinstveno upravljanje” kao jedne od najtraženijih rješenja, suosnivač Middle pointa pojašnjava razloge: “Razlozi povećane potražnje leže u potrebi za većom operativnom efikasnošću, smanjenjem sigurnosnih incidenata, prelasku sa zastarjelih analognih rješenja na moderne digitalne i mrežne tehnologije, kao i u smanjenju broja uposlenika angažovanih na fizičkoj zaštiti”, rekao nam je Zeljković.

U Hrvatskoj se kontrola pristupa gotovo više ne posmatra kao samostalan sistem, već kroz unifikaciju, pri čemu je objedinjena s videonadzorom, LPR-om, zaštitom perimetra i integracijom s IoT uređajima unutar jedinstvene platforme. “Poseban naglasak stavljamo na naše KING Fearless native cloud rješenje, koje omogućuje visoku razinu integracije, skalabilnosti i otpornosti sustava”, objašnjava Mandić iz KING ICT-a. “Korištenjem vlastitog hardverskog rješenja FED (Fusion Edge Device), sustav je posebno učinkovit u osiguravanju sigurnosti Edge lokacija, gdje napredno procesiranje analitičkih metapodataka omogućuje povezivanje i koordinaciju sustava iz različitih vertikala, primjerice prometa i sigurnosti.” Ovakav pristup omogućuje korisnicima da u realnom vremenu imaju centraliziran pregled i kontrolu nad kompleksnim sigurnosnim sistemima, što je ključna prednost u zaštiti kritične infrastrukture i velikih poslovnih objekata. “Bez integracijskih platformi sustava tehničke zaštite (PSIM – Physical Security Information Management)”, dodaje Paić, “nezamislivo je moderno i kvalitetno rješenje sustava tehničke zaštite većih i kompleksnijih objekata te pogotovo objekata kritične infrastrukture.”

Digitalni grad

Iz Eccosa dodatno naglašavaju vrijednost njihovih integracijskih platformi koje omogućavaju centralno upravljanje pristupom u kompleksnim infrastrukturnim, zdravstvenim i industrijskim okruženjima. “Najtraženiji proizvodi naše tvrtke u Hrvatskoj su dva vlastita integracijska rješenja: Epsimax i ESCEP. Epsimax je središnja integracijska platforma za integraciju sustava tehničke zaštite i sustave zaštite od požara. Omogućuje distribuiran nadzor i upravljanje svim integriranim sustavima iz jedne aplikacije. Potpuna integracija sustava i kontinuirana analiza podataka značajno olakšavaju nadzor i upravljanje operaterima te povećavaju sigurnost objekata”, rekao je Paić, dodavši kako otvorenost te platforme omogućava brzu i jednostavnu implementaciju i povezivanje s internim sustavima i procesima tvrtke.

S druge strane, Eccos Smart City Enablement Platform (ESCEP) namijenjena je digitalizaciji gradova. Platforma pruža univerzalni interfejs za rješenja raznih proizvođača koje koristi gradska uprava, ali i drugi sudionici u svakodnevnom funkcionisanju grada. “ESCEP omogućuje kontrolu pristupa vozila, centralizirano upravljanje prometom i pametnom signalizacijom. Implementacija sustava naplate parkiranja putem različitih kanala i videonadzora s naprednom analitikom omogućuje optimizaciju prometa, smanjenje gužvi i nepotrebno kruženje vozila”, kazao je on.

Od slike ka odluci

Videonadzor ostaje najzastupljenija kategorija tehničke zaštite u cijeloj regiji, ali njegova uloga se ubrzano mijenja. Videonadzor prestaje biti pasivni alat i postaje aktivni element sigurnosne arhitekture. “Najtraženiji su IP videonadzorni sistemi s naprednom videoanalitikom, odnosno sve veća primjena AI i videoanalitike u nadzoru i prevenciji incidenata”, objašnjava Zeljković iz Middle pointa, dodavši da iza toga “stoji potreba za većom operativnom efikasnošću i smanjenjem sigurnosnih incidenata”.

Klijenti danas traže sisteme koji ne samo da snimaju, već prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivno djelovanje. “Razlog njihove visoke potražnje leži u ubrzanom tehnološkom napretku, prije svega u razvoju napredne videoanalitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, kao i u sve pristupačnijim cijenama opreme. Klijenti danas očekuju rješenja koja ne samo da snimaju već i prepoznaju događaje, detektuju anomalije i omogućavaju proaktivnu sigurnost, što savremeni videonadzorni sistemi u potpunosti omogućavaju. Primjetan je i trend rasta potražnje za integrisanim sistemima tehničke zaštite koji povezuju videonadzor, kontrolu pristupa i alarmne sisteme, posebno kod klijenata koji teže centralizovanom nadzoru sigurnosnih funkcija”, kaže Edin Palo.

“Najprodavanija rješenja su iz videonadzora objekata, kao najzastupljenijeg u segmentu zaštite. Primjetan je trend potražnje za novim tehnologijama – AI rješenjima u samim sustavima nadzora objekata, čime se želi postići što veći stupanj zaštite samih objekata i podići sigurnost i nadzor na veći tehnološki nivo”, pojašnjava Ivica Brekalo iz A.f.p.-a, dodavši da implementacija AI tehnologija omogućava preciznije praćenje i detekciju anomalija. I Robert Pažitka iz Proalarma dodaje da je primjena vještačke inteligencije u videonadzoru značajno porasla, omogućavajući obradu velikih količina podataka i uključivanje komunikacijskih funkcija sličnih ChatGPT-u.

Slično se dešava i u Sloveniji, gdje Ljubiša Jevđenić iz Mars Commercea ističe da Slovenija, kao digitalno napredna i povezana zemlja, prati globalne sigurnosne trendove s naglaskom na zaštitu kritične infrastrukture, usklađenost s EU regulativom i inteligentne nadzorne sisteme, dok Aleš Ribič iz HIS-ja naglašava rastuću primjenu vještačke inteligencije u svim sferama sigurnosti. “Avigilon videosustavi i kontrola pristupa su bili najtraženiji proizvodi i rješenja naše kompanije u Sloveniji. Razlog tome je što smo kao distributeri prisutni u cijeloj regiji. Veliki je broj upita i za softverskim rješenjima za nadzorne centre zbog uvođenja standarda EN50518:2019”, kazao je Ribič.

Važno je dodati da se u Sjevernoj Makedoniji bilježi snažna potražnja za IP kamerama rezolucije iznad četiri megapiksela, što pokazuje rastuću potrebu za detaljnijim i pouzdanijim vizuelnim podacima, te da u Srbiji i Hrvatskoj sve veću popularnost dobijaju dual light IP kamere zbog optimalnog odnosa kvaliteta slike i uloženih sredstava.

Kontrola pristupa i videonadzor u oblaku

Upravljanje pristupom putem clouda i prelazak na virtuelne kartice bili su jedan od glavnih generatora rasta Lunatronika u prošloj godini. Fleksibilnost, lakše upravljanje i viši nivo sigurnosti koje nude virtuelni kredencijali direktno su se reflektovali na strukturu realizovanih rješenja i očekivanja krajnjih korisnika. Iz Lunatronika kao glavne trendove za 2025. izdvajaju primjenu cloud sistema kontrole pristupa Brivo, cloud videonadzora Eagle Eye Networks, korištenje AI tehnologije u videonadzoru te uvođenje virtuelnih kredencijala umjesto klasičnih kartica i tagova. “Sistemi kontrole pristupa sa virtuelnim karticama kompanije STid, smart alarmni sistemi Ksenia Security, integrisani sa IP video-interfonima, SOS hotelski i bolnički sistemi i parking sistemi sa ANPR kamerama i aplikacijom za sekundarnu identifikaciju su bili najtraženija rješenja”, rekao je izvršni direktor Vulović.

I zagrebački Proalam bilježi snažan rast interesa za videonadzornim cloud rješenjima, kao i za primjenom AI tehnologija u kombinaciji s drugim sigurnosnim sistemima. “Najtraženiji i istovremeno najprodavaniji proizvodi su integralna rješenja sustava tehničke zaštite u maloprodajnom sektoru, te rješenja cloud videonadzornih sustava baziranih na umjetnoj inteligenciji. Razlog je kvaliteta i postojanost na koju se naši klijenti mogu dugoročno osloniti”, navodi Robert Pažitka, osnivač i vlasnik Proalarma.

Utjecaj regulativa na jačanje sigurnosti

Iz cijele regije, a naročito zemalja koje su u Evropskoj uniji, bilježimo sve veći utjecaj regulativa i standarda na jačanje cyber otpornosti. Trendovi u cyber sigurnosti i integraciji tehničke zaštite u velikoj su mjeri rezultat provedbe NIS2 direktive. “Organizacije su ubrzano uvodile sustave za upravljanje cyber rizicima, nadzor mreža i obvezno prijavljivanje incidenata, uz jačanje nacionalnih CERT/NCSC kapaciteta. U okviru NIS2, posebna pažnja posvećena je kritičnim subjektima (CER – Critical Entities Resilience), čime je u praksi potaknuta sustavna modernizacija zaštite kritične infrastrukture i značajno povećana odgovornost uprava za sigurnost, kako tehničku tako i kibernetičku”, navodi Mandić iz KING ICT-a. Slično detektuju i u Eccosu. “Naglasak je na kibernetičkoj sigurnosti sustava tehničke zaštite, čiju važnost dodatno naglašava i zahtjeva nova, kako hrvatska tako i europska pravna regulativa (Zakon i Uredba o kibernetičkoj sigurnosti, NIS2, CRA i dr.)”, dodaje Paić.

Sličan smjer razvoja bilježi i Crna Gora i Srbija. Videonadzor i cyber zaštita obilježili su prošlu godinu, kažu iz CP Security Groupa, dok iz Regiusa naglašavaju da je 2025. protekla u znaku jačanja cyber sigurnosti, modernizacije ICT infrastrukture i zaštite kritičnih sistema. “Cyber sigurnost je postala strateški prioritet u vidu jačanja cyber odbrane i svijesti o istoj. Također je u nacionalnom fokusu i digitalna transformacija i pametna bezbjednost, koja podrazumijeva korišćenje sve više AI u bezbjednosti, kao i jačanje sigurne infrastrukture u vidu jačanja mreža i ICT sistema sa zadovoljavajućim sigurnosnim standardima”, kaže Obradović.

U Bosni i Hercegovini, navode iz Middle pointa, u fokusu je “cyber sigurnost kao sastavni dio sigurnosnih projekata te usklađenost sa standardima i regulativama”, dok SEC ONE-a dodaju da digitalizacija poslovanja, veći fokus na prevenciju sigurnosnih rizika i pojačani regulatorni zahtjevi dodatno podstiču potražnju za kombinacijom fizičke zaštite i naprednih tehničkih rješenja.

Između propisa i povjerenja

Protupožarna zaštita ostaje snažno regulisana oblast, ali i segment u kojem se sve jasnije vidi potreba za integracijom s ostalim sigurnosnim sistemima. U Bosni i Hercegovini, Middle point i A.f.p. bilježe rast potražnje za vatrodojavnim sistemima i detekcijom zapaljivih i eksplozivnih materija, naročito u industrijskim objektima, energetici i javnim ustanovama. Ovakvi sistemi se sve češće implementiraju kao dio šire sigurnosne infrastrukture, a ne kao izolovana rješenja. U Hrvatskoj, Eccos i KING ICT integrišu protupožarne sisteme u centralizirane platforme tehničke zaštite, čime se omogućava brža reakcija i bolja koordinacija sigurnosnih procesa, dok crnogorski Regius izdvaja projekte rane detekcije i dojave požara, posebno u kontekstu kritične infrastrukture i zaštite državnih granica.

Prva linija odbrane

Na kraju, zaštita perimetra bilježi snažan rast. Bilježimo u Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji povećanu potražnju za termalnim kamerama, dvosenzorskim rješenjima, radarima i njihovom integracijom u centralne nadzorne sisteme. Fokus je posebno na zaštiti kritične infrastrukture, obale i državnih granica, kao i na nadzorom u noćnim i otežanim uslovima. Detekcija upada na perimetru uz AI analitiku postaje standard i u logistici, prometu i industrijskim kompleksima. Među trendovima je “korištenje naprednih rješenja perimetarske zaštite korištenjem videoanalitike bazirane na umjetnoj inteligenciji, termalnih kamera, radara i LiDAR-a, biometrije i mobilnih telefona za identifikaciju osoba u sustavima kontrole pristupa”, objašnjava Paić.

Tehnologija koja spaja

Sve zemlje Jadranske regije slijede sličan pravac razvoja – integraciju sistema, primjenu vještačke inteligencije, prelazak na cloud platforme i snažnu povezanost tehničke i cyber sigurnosti. Kompanije koje investiraju u moderne tehnologije i centralizirane platforme ne samo da povećavaju efikasnost operacija, već postavljaju nove standarde u zaštiti ljudi, imovine i infrastrukture. Sigurnosno tržište Jadranske regije u 2025. pokazuje jasnu transformaciju: fizička i digitalna sigurnost više nisu zasebne sfere, već dio jedinstvenog, integrisanog sistema koji koristi najnaprednije tehnologije – od AI i cloud rješenja do dronova i napredne videoanalitike. Investicije u ove tehnologije ne samo da štite kritičnu infrastrukturu i resurse već omogućavaju bržu reakciju, preciznije donošenje odluka i veću otpornost društva na rastuće prijetnje. Jasno je da je budućnost sigurnosti u regiji već ovdje – ona pripada onima koji razumiju da integracija, digitalizacija i pametna tehnologija nisu opcija, već imperativ za održivu i sigurnu budućnost.

Nova era skenera na aerodromima

13 Januara, 2026

AI, CT i povezani ekosistemi za pregled prtljaga transformisali su redove za sigurnosnu kontrolu na aerodromima. Uz automatiziranu detekciju, modularnu arhitekturu, prediktivno održavanje i preusmjeravanje putnika na bazi biometrije – rendgenski skeneri su evoluirali u inteligentne platforme koje mijenjaju način na koji aerodromi upravljaju rizikom, efikasnošću i usklađenošću s propisima

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asmideast.com

Godinama su rendgenski skeneri na kontrolnim tačkama bili simbol svojevrsnog sigurnosnog kompromisa. Bio je to kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja, kao i između nivoa zaštite i brzine. Putnici bi ostavljali lične stvari u plastične tacne, redovi su se sporo pomjerali kroz terminale, a operateri satima buljili u dvodimenzionalne siluete na ekranima. Proces je s razlogom izgledao nefleksibilno, uz ograničenja koja niko nije dovodio u pitanje. Taj dugogodišnji kompromis danas se nanovo osmišljava zahvaljujući novoj generaciji tehnologija za rendgenski pregled na aerodromima.

Transformacija arhitekture pregleda prtljaga

Aerodromi širom svijeta uvode novu generaciju skenera zasnovanih na trodimenzionalnoj kompjuteriziranoj tomografiji (CT), automatskom prepoznavanju prijetnji pomoću dubokog učenja i umreženim ekosistemima pametnih terminala. Konačan rezultat nije postepeno poboljšanje, već promjena čitave arhitekture pregleda prtljaga. Ono što je nekada podrazumijevalo otvaranje kofera i torbi, sporo kretanje trake i intenzivnu pažnju operatera, danas se može postići uz veću preciznost, brži pregled prtljaga i poboljšan protok putnika.

I regulatori učestvuju u preoblikovanju ovog važnog segmenta sigurnosnog pejzaža aerodroma. Oni uvode standarde koji streme ka višim nivoima detekcijskih performansi dok, istovremeno, omogućavaju nova operativna rasterećenja. To danas uključuje i ostavljanje tečnosti i elektronike u torbama na aerodromima koji su opremljeni certificiranom CT tehnologijom. Na taj način, regulatorna evolucija ubrzava onu tehnološku uz evidentnu sinergiju.

Kako bismo bolje razumjeli pravac u kojem se kreće svijet kontrole prtljaga na aerodromima, u nastavku teksta predstavljamo perspektive tri industrijska proizvođača: Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech. Njihova iskustva, sagledana u širem globalnom kontekstu, otkrivaju ne samo koliko je ovaj sektor napredovao nego i trasiraju smjer razvoja pratećih tehnologija u deceniji pred nama. U središtu ove evolucije nalazi se promjena paradigme u pogledu toga ko će ili, preciznije, šta će biti zaduženo za prvi nivo pregleda prtljaga.

AI postaje prva linija kontrole

Prije svega, treba znati da najznačajnija promjena u pogledu pregleda prtljaga na aerodromima uopće nije vidljiva putnicima. Ona počinje unutar softvera savremenih skenera, gdje detekciju prijetnji danas sve češće obavljaju algoritmi, a ne isključivo ljudsko oko.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, ovaj pristup naziva dvojakim. S jedne strane, modeli dubokog učenja se obučavaju na ogromnim količinama rendgenskih snimaka, te uče oblike, teksture i vizuelne obrasce povezane sa zabranjenim predmetima. S druge strane, već etablirani algoritmi za obradu slike analiziraju materijalna svojstva predmeta, poput gustine i efektivnog atomskog broja, kako bi identifikovali eksplozive i slične supstance.

Ove dvije porodice algoritama zajedno djeluju u sistemima poput iCMORE-a, Smiths Detectionove automatizirane platforme za detekciju zabranjenih predmeta u svijetu avionskog saobraćaja. Kada se koristi u kombinaciji sa njihovim CT skenerima, iCMORE podržava koncept pregleda prtljaga uz isključivi kriterij aktivacije alarma. “Sigurnosnim operaterima se prikazuju samo torbe označene kao potencijalna prijetnja, dok torbe bez aktivacije alarma brzo prolaze kroz kontrolne tačke bez ručne inspekcije”, navodi Kappler. Sistem se kontinuirano ažurira novim podacima dobijenim od regulatora i drugih aerodromskih dionika kako bi pratio promjenjive prijetnje i testne režime.

U slučaju predanog prtljaga, Smiths Detection se i dalje oslanja na svoje etablirane algoritme za detekciju eksploziva, koji su temelj standarda Evropske konferencije civilnog zrakoplovstva (ECAC) i drugih programa certifikacije. Ti algoritmi nisu statični i prilagođavaju se aktuelnim standardima kakav je ECAC EDS 3.2 i već se razvijaju uz fokus na nove koncepte, kao što je EDS-CB C4-limited za ručni prtljag.

Gilardoni vještačkoj inteligenciji pristupa iz nešto drugačijeg ugla. On se temelji na tradiciji razvoja rendgenskih sistema gdje je kvalitet slike oduvijek bio u centru pažnje. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti, ističe da je ova kompanija već “decenijama u vrhu inovacija u rendgenskoj slikovnoj tehnologiji”, uključujući i interni razvoj rendgenskih generatora. Ta ulaganja čine temelj certificiranih performansi detekcije na konvencionalnim i dvostrukim sistemima pregleda na nivou ECAC EDS-CB C1 i LEDS standarda. Povrh toga, Gilardoni dodaje prepoznavanje obrazaca i oblika tipičnih prijetnji poput noževa, vatrenog oružja i sličnih predmeta. Ovo se odvija uz kontinuirano ažuriranje algoritama kako bi oni mogli pratiti promjene u oblicima i metodama prikrivanja.

Pri tome, treba napomenuti da se Gilardoni ne bavi vještačkom inteligencijom isključivo u kontekstu novih CT platformi. Kompanija razvija AI rješenja kompatibilna s postojećim konvencionalnim skenerima, čime aerodromima omogućava unapređenje detekcijskih sposobnosti bez potpune zamjene hardvera. Kako bi se podržala brža obuka operatera i održao visok nivo detekcijske spremnosti, Gilardoni u svoje sisteme integriše i softver za projekciju slika prijetnji (TIP), koji omogućava umetanje simuliranih prijetnji u sesije pregleda uživo, bez ometanja odvijanja operacija.

Primjena algoritama

Treći proizvođač, Nuctech, opisuje sloj dubokog učenja koji se primjenjuje na njihovoj tzv. inteligentnoj platformi za provjeru. Umjesto korištenja generičkih modela, kompanija trenira algoritme na vlastitoj bazi slika prtljaga, koja uključuje 3D CT podatke generirane simulacijom, kao i pažljivo odabrane uzorke iz stvarnog svijeta. Ovaj dualni pristup koji kombinuje simulirane scenarije prijetnji s etički prikupljenim realnim podacima omogućava brzo širenje skupova za obuku, uz striktno poštivanje standarda zaštite podataka.

Na ovaj način algoritmi mogu uzeti u obzir ne samo oblik već i materijalna svojstva predmeta izvedena iz CT-a, poput gustine i efektivnog atomskog broja. To je posebno korisno pri identifikaciji eksploziva, narkotika i druge krijumčarene robe. U Nuctechu naglašavaju da se ovi modeli validiraju kroz nezavisna testiranja prema standardima ECAC-a i nacionalnim standardima civilnog zrakoplovstva. Kompanija primjenjuje i formalni “ciklus odgovora na prijetnje”, u okviru kojeg se nove informacije o prijetnjama pretvaraju u ažurirane modele. Oni se, nakon toga, putem sigurnih softverskih nadogradnji distribuiraju prema instaliranoj bazi sistema. Ovakav fleksibilan okvir istraživanja i razvoja omogućava reagovanje na nove prijetnje u roku od nekoliko sedmica, a ne mjeseci. Na taj način, zaštita aerodroma ide u korak s kontinuirano promjenjivim prijetnjama.

Zajednički imenitelj ovih pristupa je jasan. AI više nije dodatak, već prvi filter na liniji kontrole prtljaga. Većina prtljaga se automatski provjerava, dok se samo manji dio prosljeđuje ljudskim operaterima na dodatnu analizu. To znači da se uloga operatera mijenja i odmiče se od kontinuiranih pregleda na prvoj liniji ka obradi isključivo izuzetaka od pravila. Ipak, čak i najnapredniji algoritmi zavise od kvaliteta osnovnih rendgenskih podataka, što ponovo vraća fokus na CT arhitekturu.

CT i budućnost na tri kolosijeka

Ako je AI mozak sistema, onda je CT njegov vidni aparat. Način na koji skeneri prikupljaju i rekonstruiraju rendgenske podatke direktno utječe na detekcijske performanse, stopu lažnih alarma i propusni kapacitet, a u tom segmentu industrija danas istražuje više paralelnih tehnoloških pravaca.

Smiths Detection nastavlja razvijati klasičnu CT arhitekturu s rotirajućim skenerskim modulom. Kappler ističe da su “CT sistemi s rotirajućim modulom dostigli visok nivo zrelosti, nudeći stotine projekcija po rotaciji kako bi se dobila vrhunska rezolucija slike”. Rotirajuća geometrija u kombinaciji s mrežama za smanjenje rasipanja zračenja daje visokokvalitetne volumetrijske slike koje služe algoritmima za detekciju eksploziva, kao i modelima dubokog učenja. Na kontrolnim tačkama, ova arhitektura je osnova sistema HI-SCAN 6040 CTiX, koji kombinuje 3D snimanje s brzinom trake od 0,2 metra u sekundi. Grafički interfejs se namjerno oslanja na istu šemu boja kao i Smithsovi 2D rendgenski sistemi, čime se operaterima olakšava prelazak na novu tehnologiju.

Istovremeno, ova kompanija se ne ograničava isključivo na konvencionalni CT. Ona je zato uvela sistem SDX 10060 XDi, koji koristi rendgensku difrakciju umjesto tomografske rekonstrukcije. Pri tome, ovaj sistem nema rotirajuće komponente. Umjesto toga, on analizira difrakcione potpise kako bi identifikovao materijale na osnovu njihove kristalne strukture. U ranim implementacijama, XDi se pozicionirao kao rješenje za smanjenje broja lažnih alarma u potpuno automatiziranim konfiguracijama, posebno kada se kombinuje s CT-om. Rani rezultati testiranja pokazali su obećavajuće ishode. “Lažni alarmi mogu se smanjiti za četiri do pet puta u potpuno automatiziranim konfiguracijama”, navodi Kappler. U konačnici, to bi trebalo smanjiti potrebu za ručnim pregledom torbi i poboljšati ukupnu propusnu moć redova za sigurnosnu kontrolu.

I u Gilardoniju pažljivo prate ovu evoluciju arhitekture. Kompanija prepoznaje da aerodromi zahtijevaju brži protok ljudi i prtljaga, niže troškove održavanja i isplativije alternative rotirajućim CT sistemima. Bianchi napominje da nerotirajuće CT arhitekture mogu pojednostaviti mehaničku strukturu i potencijalno smanjiti troškove tokom životnog ciklusa. Ipak, on priznaje da statične arhitekture i dalje nose izazove u realističnom i preciznom prikazu objekata kakav danas omogućavaju rotirajući CT sistemi. Prema njegovim riječima, kompanija “istražuje inovativne načine prevazilaženja ovih tehnoloških ograničenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal nerotirajućih CT uređaja”.

Za Nuctech, statični CT nije buduća opcija, već strateški izbor u sadašnjosti. Kompanija navodi da je “pionir nerotirajuće CT arhitekture sa statičnim modulom za skeniranje”, koja eliminiše glomazni rotirajući sklop. Tim se smanjuje masa uređaja i njegov prostorni otisak, a istovremeno povećava pouzdanost. Pojednostavljena mehanička struktura značajno poboljšava srednje vrijeme između kvarova, što se direktno prevodi u veću dostupnost sistema i niže troškove održavanja tokom životnog vijeka opreme.

U Nuctechu tvrde i da ova arhitektura omogućava visokorezolucijske 3D slike s potpunim pokrivanjem od 360 stepeni i bez slijepih tačaka, uz istovremenu podršku za visoke brzine transportne trake. Kod modela XT2100HS, kompanija navodi da ovaj dizajn podržava protok do 1.800 torbi na sat, uz standardne pretpostavke o dužini i razmaku između njih. Statični CT tako postaje ne samo izbor u domenu snimanja već i u primjeni strategija održavanja i povećanja propusnosti.

Industrija se, dakle, za sada ne konvergira prema jednoj arhitekturi. Umjesto toga, ona se oslanja na sve snažniji softver kako bi maksimalno iskoristila i rotirajuću i statičnu opremu, a u nekim slučajevima dodaje i difrakcione tehnike kao podršku. Za aerodrome, izbor će ubuduće sve više zavisiti od kombinacije ciljeva performansi, troškova tokom životnog ciklusa i prostornih ograničenja.

Propusnost: Pretvaranje dizajna u veći kapacitet

Ipak, sva sofisticiranost snimanja i AI-ja gubi smisao ako sistem ne može pratiti brzinu protoka putnika na savremenom terminalu. Propusnost zato ostaje ključna metrika koja odlučuje o uspjehu ili neuspjehu implementacije.

Kod predanog prtljaga, Kappler navodi klasičnu referentnu pretpostavku: prosječna dužina torbe od osamdeset centimetara, razmak između torbi od dvadeset centimetara i brzina trake od pola metra u sekundi. U tim uslovima, teorijski maksimum iznosi oko 1.800 torbi na sat.

Kappler ističe da je platforma SDX 10080 SCT projektovana tako da omogući još manje razmake između torbi od standardnih dvadeset centimetara te da obavlja kalibraciju u pozadini, bez potrebe za zaustavljanjem trake radi rutinskih provjera sistema. U praksi, to znači da se sistem u stvarnim okruženjima za rukovanje prtljagom približava teorijskom maksimumu propusnosti. Dinamička kalibracija SCT sistema odvija se neprimjetno tokom rada i tako eliminiše potrebu za periodičnim zaustavljanjem transportne trake. Na taj način se osiguravaju kontinuirane performanse na optimalnim nivoima protoka tokom cijelog radnog vremena.

Kod ručnog prtljaga, CTiX radi pri brzini od 0,2 metra u sekundi i, u zavisnosti od dužine i razmaka, može obraditi približno 850 do 900 tacni na sat. U tipičnoj konfiguraciji, CTiX je integrisan s automatiziranim sistemom povrata tacni, tako da se u slučaju aktiviranja alarma tacna automatski preusmjerava na poziciju za dodatni pregled, bez prekidanja glavnog toka.

S druge strane, Gilardoni se oslanja na sisteme s dvostrukim pregledom, koji se često koriste u manjim ili tehnološki mješovitim aerodromima. Ovi sistemi su konfigurirani za brzine trake do 0,3 metra u sekundi na kontrolnim tačkama i do 0,5 metara u sekundi u sistemima za pregled predanog prtljaga. Tu je ograničavajući faktor obično rukovanje prtljagom, a ne kapacitet operatera. Bianchi naglašava da logika radnih tokova omogućava da se označeni prtljag usmjeri na sekundarni pregled bez zaustavljanja linije te da su algoritmi podešeni tako da minimiziraju lažne alarme, čak i pri visokim nivoima propusnosti. Povratne informacije s Gilardonijevih instalacija upućuju na smanjenje stope lažnih alarma i poboljšano vrijeme dostupnosti sistema. To je moguće zahvaljujući planiranom i prediktivnom održavanju, što je ključni faktor poboljšanja koji navode sigurnosni menadžeri.

Nuctechov XT2100HS je zasnovan na statičnoj CT arhitekturi i deklarisan je za protok do 1.800 torbi na sat u scenarijima pregleda predanog prtljaga. U ovoj kompaniji naglašavaju da propusni kapacitet jednako zavisi od dizajna procesa koliko i od same mehanike trake. Nuctech se oslanja na trostepeni model pregleda zasnovan na procjeni rizika, u kojem AI obavlja prvu kontrolu i automatski odobrava većinu torbi. Pri tome se manji dio slika prosljeđuje lokalnim ili udaljenim operaterima na detaljnu analizu, a najmanji dio na ručni pregled. Strukturiranjem operacija na ovaj način, u Nuctechu tvrde da sigurnosna linija može zadržati visoku mehaničku propusnost čak i u periodima vršnog opterećenja. Nakon šest do dvanaest mjeseci operativne upotrebe, aerodromski partneri obično prijavljuju značajno smanjenje stope lažnih alarma i povećanje protoka tokom špice, uz primjetno poboljšano korisničko iskustvo operatera zahvaljujući jasnijim i interaktivnim 3D slikama za brže i sigurnije donošenje odluka.

Propusnost se više ne određuje isključivo brzinom trake ili tipom modula za skeniranje. Ona je danas rezultat načina na koji su snimanje, algoritmi, automatizacija i kadrovski resursi orkestrirani da funkcionišu kao cjelina. I dok se aerodromi sve više fokusiraju na protok i automatizaciju, još jedan važan aspekt sistema za pregled prtljaga dostigao je visok nivo zrelosti i regulatorne stabilnosti.

Zaštita od zračenja mora ostati stabilna

Iako CT i AI brzo napreduju, zaštita od zračenja je oblast u kojoj su osnovni principi stabilni i strogo regulisani.

Kappler naglašava da svi rendgenski sistemi za avijaciju moraju ispunjavati stroga ograničenja u pogledu spoljašnje doze te da nezavisni službenici za zaštitu od zračenja mjere opremu prije njenog puštanja u rad. Kako bi se zračenje svelo na minimum, Smiths Detection koristi visokokvalitetne poluprovodničke detektore kojima je potrebna manja unutrašnja doza zračenja za postizanje potrebnog kvaliteta slike, kao i višeslojne sisteme zavjesa i kućišta. Tako je preostalo zračenje “svedeno na apsolutni minimum”, ističe Kappler.

Konkurentska kompanija Gilardoni se, s druge strane, oslanja na svoje iskustvo u medicinskoj dijagnostici, gdje je upravljanje dozama radijacije odavno jedno od ključnih pitanja. Bianchi naglašava da se kompanija fokusira na kvalitetne komponente i precizno generisanje i detekciju rendgenskog zračenja kako bi se njegov intenzitet održao na najnižem nivou koji je kompatibilan s kvalitetom slike i certificiranim detekcijskim performansama. Pri tome se kod Gilardonijevih skenera rendgenski snop aktivira isključivo dok se prtljag fizički nalazi u detekcijskoj zoni. Ovakav pristup ograničavanja snopa smanjuje ukupnu emisiju zračenja i optimizira potrošnju energije tokom radnog vremena. Bianchi također navodi kontinuirana istraživanja novih materijala i arhitektura za potrebe zaštite te ističe da je preostala radijacija već “višestruko ispod regulatornih granica”.

U Nuctechu se pozivaju se na ALARA princip, odnosno na pravilo “što je moguće niže, a razumno ostvarivo” kao nit vodilju svog pristupa. Kod njega su u fokusu visokosenzitivni detektori koji omogućavaju formiranje kvalitetnih slika pri nižim dozama zračenja. Istovremeno, višeslojna fizička zaštita u kombinaciji sa sigurnosnim blokadama održava nivo zračenja izvan uređaja blizu prirodnog nivoa. Sve njihove sisteme, navode u Nuctechu, testiraju državna tijela za zaštitu od zračenja u okviru procesa certifikacije.

Zaključak za aerodromske operatere jeste da zračenje više nije faktor razlikovanja kakav je bio u prošlosti. Svi sistemi danas rade unutar uskog raspona regulatornih ograničenja i projektovani su tako da funkcionišu tokom dugog životnog vijeka. Konkurencija se danas svodi na pitanje koliko se efikasno dozvoljena doza zračenja pretvara u kvalitet slike i detekcijske performanse. Međutim, performanse pregleda prtljaga više se ne posmatraju kroz prizmu samostalnih uređaja. Tačnije, aerodromi sve češće procjenjuju da li se sistem može razvijati i u budućnosti, a ne samo ispunjavati današnje potrebe.

Platforme, a ne samostalni uređaji

Kako se CT, AI i regulatorni standardi kontinuirano razvijaju, aerodromi su sve oprezniji u odnosu na ulaganja u opremu koja se ne može nadograđivati. U skladu s tim, sva tri proizvođača naglašavaju modularnost i dugoročne puteve nadogradnje za svoje tehnologije.

Kappler iz Smiths Detectiona navodi konkretne primjere ove nove filozofije poslovanja. Prva generacija CT sistema za pregled prtljaga u avionu instalirana je 2013. godine i certificirana prema ECAC EDS 3.0 standardu. Kako su standardi napredovali prema 3.1, a zatim i 3.2, ti sistemi su nadograđeni putem softvera. Kompanija ističe da se usklađenost sa EDS 3.2 standardom za platformu SDX 10080 SCT može postići isključivo softverskim izmjenama, zahvaljujući CT dizajnu koji je od početka imao dovoljnu rezoluciju i broj projekcija.

Kod ručnog prtljaga, HI-SCAN 6040 CTiX je razvijen tako da se novi EDS-CB algoritmi i iCMORE moduli za detekciju mogu direktno instalirati na postojeći hardver. U suštini, ovaj skener predstavlja platformu čije se detekcijske sposobnosti mogu s vremenom proširivati i unapređivati. Kappler također ističe da je detektorski sistem SCT projektovan tako da omogućava dodavanje dodatnih detektora u budućnosti, čime se otvara mogućnost povećanja brzine trake. Istovremeno, ova platforma je inženjerski pripremljena za integraciju modula za rendgensku difrakciju ukoliko budući ECAC ili TSA standardi budu zahtijevali CT-XRD kombinacije. SCT nudi i fleksibilnost konfiguracije sa ili bez integrisanog linijskog skenera, koji predstavlja komplementarnu tehnologiju snimanja za unapređenje detekcijskih sposobnosti. Time se aerodromima omogućava optimizacija prema operativnim zahtjevima i budžetskim ograničenjima, uz jasan put ka budućim nadogradnjama funkcija.

S druge strane, u Gilardoniju naglašavaju faktor kompatibilnosti s postojećom opremom na terenu. Njihova AI rješenja razvijaju se tako da rade na već instaliranim i konvencionalnim rendgenskim skenerima, čime se štiti ulaganje aerodroma u ove mehaničke platforme. Kompanija također dizajnira integracijsku arhitekturu koja omogućava kombinovanje podataka iz Gilardonijeve i opreme drugih proizvođača, uz svijest o činjenici da mnogi aerodromi upravljaju mješovitim sistemima i da će tako ostati i tokom tranzicije između različitih generacija tehnologija.

Nuctechov pristup modularnosti ima dvije dimenzije. Na softverskom nivou, sistemi se pozicioniraju kao “softverski definisani”, što znači da se nove AI funkcije za detekciju novih prijetnji mogu uvoditi putem softverskih nadogradnji, bez zamjene cijelih uređaja. Na hardverskom nivou, tu su moduli koji se na terenu mogu zamijeniti za ključne podsisteme poput detektorskih sistema i procesora slike. To omogućava ciljane hardverske nadogradnje uz zadržavanje cjelokupne platforme. Cilj je pratiti evoluciju standarda i sposobnosti bez prisiljavanja aerodroma na cikluse uklanjanja i zamjene cjelokupne opreme.

Sve ovo upućuje za zaključak da je modularnost prešla put od marketinške fraze do novog nabavnog zahtjeva. Pitanje više nije samo da li skener ispunjava današnje standarde, već da li njegov dizajn i razvojna mapa ukazuju na to da li će on to moći činiti i u budućnosti.

Kibernetička sigurnost u povezanim sistemima za pregled

Kako skeneri prtljaga postaju umreženi uređaji koji razmjenjuju slike i sistemske zapise s eksternim sistemima, oni istovremeno postaju dio kibernetičke napadne površine samih aerodroma. Sva tri proizvođača ovom pitanju pristupaju direktno i sistematski.

Kappler opisuje višeslojnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj se podaci prenose korištenjem šifriranih protokola, pohranjuju iza strogih metoda kontrole pristupa i autorizacije te štite redovnim testiranjem na ranjivosti i sigurnosne propuste. Smiths Detection primjenjuje jačanje operativnih sistema na bazi industrijskih CIS benchmark standarda, dok se za dodatnu temeljnu zaštitu koristi Security-Enhanced Linux (SELinux), kao i sistem Host Intrusion Detection (HIDS) za kontinuirano praćenje sumnjivih aktivnosti.

Na nivou uređaja, režim rada na principu kioska, onemogućeno automatsko pokretanje s eksternih medija i snažna politika kontrole lozinki smanjuju rizik od lokalne sigurnosne kompromitacije. Automatizirani procesi skeniranja ranjivosti i upravljanja zakrpama osiguravaju da se potencijalni sigurnosni rizici brzo identifikuju i otklone. Nakon toga, prilagodljive sigurnosne politike nameću rigorozne kontrole pristupa u cijelom operativnom okruženju.

I drugi pristupi su jednako relevantni. Prema Bianchiju, Gilardonijevi sistemi slijede principe “zaštite podataka već u fazi dizajna”. Skeneri mogu slati slike na eksternu pohranu putem sigurnih kanala zaštićenih kriptografijom. Istovremeno, pristup tim slikama i povezanim metapodacima regulisan je kontrolom pristupa zasnovanom na ulogama, razdvajanjem dužnosti i politikama promjene lozinki. Za sisteme koji koriste izmjenjive medije za pohranu, Gilardoni implementira OEM-upravljane procese sigurnog brisanja podataka kako bi se osiguralo da nakon povlačenja opreme iz upotrebe na njoj ne ostanu osjetljivi podaci. Time se pokriva kompletan životni ciklus podataka od njihovog nastanka do uništenja.

Nuctech, s druge strane, eksplicitno naglašava usklađenost s međunarodnim propisima o zaštiti podataka, uključujući GDPR. Kompanija koristi AES-256 enkripciju za podatke u mirovanju i tokom prijenosa i primjenjuje strogu kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. To se odvija uz opsežni audit logova i podršku za konfiguracije s mrežnom segmentacijom i anonimizacijom slika. U Nuctechu naglašavaju da klijenti zadržavaju potpunu kontrolu nad svojim podacima jer se kompanija ograničava na ulogu tehnološkog dobavljača koji ima zadatak da osigura da aerodromi zadrže puni suverenitet nad svim podacima o pregledu prtljaga koje generišu lokalni sistemi. Za Nuctech je važna i arhitektura daljinskog pregleda u kojoj operateri analiziraju slike u fizički odvojenim objektima, čime se smanjuje količina ličnih podataka kojima se rukuje direktno na kontrolnim tačkama.

Ovakav fokus odražava širu promjenu trendova u industriji jer se sigurnosna oprema danas tretira kao kritična IT infrastruktura jednako koliko i kao elektromehanička. U skladu s tim, ona se sigurnosno procjenjuje i od aerodromskih IT i kibernetičkih timova.

Hibridna budućnost pregleda prtljaga

Kada je u pitanju budućnost, sva tri proizvođača opisuju trendove koji se, iako različiti u detaljima, značajno preklapaju. Kappler vidi CTiX kao hardversku platformu na kontrolnim tačkama na kojoj će sve sposobniji softver postupno voditi ka potpuno automatiziranom prvom nivou pregleda. Kombinovanjem ECAC EDS-CB algoritama za detekciju eksploziva s APIDS algoritmima za zabranjene predmete te uvođenjem naprednijih standarda kao što su C4-limited i APIDS 2 ili 3, u Smiths Detection očekuju da će udio slika koje zahtijevaju ljudsku intervenciju biti sveden na vrlo mali procenat.

Već su demonstrirani koncepti kontrolnih tačaka u kojima su tacne za pregled prtljaga povezane s putnicima putem biometrijskih identifikacija, poput prepoznavanja lica ili biometrijskih karata za ukrcavanje. Time se nagovještava budućnost u kojoj su identitet putnika i prtljag povezani tokom cijelog procesa pregleda radi unapređenja sigurnosti i neprekidnog praćenja. Kada je riječ o budućim regulatornim zahtjevima, poput ECAC EDS 4 ili TSA 9.0 standarda koji bi mogli zahtijevati fuziju CT-a i XRD-a, strategija na koju se Smiths Detection oslanja omogućava integraciju modula za rendgensku difrakciju u postojeće CT skenere, umjesto potpune zamjene sistema.

Za Gilardoni, Bianchi definiše strategiju kroz prizmu modularne inovacije. Postojeći skeneri ove kompanije su namjerno projektovani tako da mogu biti domaćin za module za automatiziranu detekciju i biometrijske komponente, bez potrebe za zamjenom cijelog sistema. Istovremeno, kibernetička sigurnost ostaje temelj ove evolucije, uz kontinuirana ulaganja u siguran razvoj softvera, kriptografske protokole i usklađenost s globalnim kibernetičkim standardima koji se stalno razvijaju jer sistemi postaju sve povezaniji i bogatiji osjetljivim podacima.

Za Nuctech, budućnost je dugoročna vizija stvaranja neprekinutog, inteligentnog i integrisanog sigurnosnog procesa. Ova kompanija aktivno istražuje pristupe fuzije više tehnologija, poput kombinovanja CT snimanja s metodama detekcije tragova. Cilj je poboljšati detekciju hemijskih specifičnosti, uz preciznu identifikaciju sumnjivih supstanci koje CT sam po sebi ne može adekvatno okarakterisati. Također se istražuje povezivanje biometrije i prtljaga, čime bi putnici i njihove stvari ostali povezani tokom cijelog procesa sigurnosne provjere.

Pilot-programi testiraju i prepoznavanje lica i druge biometrijske identifikatore kako bi se uspostavio neprekinuti lanac kontrole. U tom modelu, svaka torba je digitalno povezana sa svojim vlasnikom od prijave do konačnog utovara, što omogućava napredno praćenje sigurnosti i diferencirani pregled zasnovan na procjeni rizika za konkretnog putnika. Tako bi buduće kontrolne tačke mogle postati potpuno automatizirane linije u kojima se prtljag pregleda i usmjerava uz minimalno ljudsko učešće. Istovremeno, sigurnosni službenici bi se prebacivali na daljinske nadzorne zadatke i intervenisali bi uglavnom u složenim ili izuzetnim slučajevima. Ova transformacija oslanjala bi se na automatizaciju i sve moćniji AI kako bi se došlo do linija za provjeru prtljaga bez stalnog prisustva operatera. Tako bi se trajno promijenile i uloge sigurnosnih službenika kao budućih visokorangiranih nadzornih i upravljačkih kadrova, a ne operatera na prvoj liniji.

Sva tri proizvođača se slažu u jednom: kontrolna tačka za provjeru prtljaga u budućnosti će biti automatizirani i podatkovno fokusirani sistem odlučivanja koji je duboko integrisan s identitetom putnika i aerodromskim operacijama. Na taj način, ona više neće biti izolovani rendgenski tunel s ljudskim operaterom u centru pažnje.

Doba pametne kontrole prtljaga je pred nama

Zajedničke perspektive kompanija Smiths Detection, Gilardoni i Nuctech kreiraju sliku industrije koja se istovremeno mijenja na više nivoa. CT snimanje se usavršava i diverzifikuje kroz rotirajuću i statičnu arhitekturu. Detekcija zasnovana na vještačkoj inteligenciji mijenja samu srž radnih tokova pregleda prtljaga, dok propusnost kapaciteta sve više postaje rezultat koordinisanog dizajna cijelog sistema, a ne puke brzine transportne trake.

Za sigurnosne profesionalce, aerodromski rendgenski skeneri se više ne mogu posmatrati kao samostalni uređaji koji se kupuju na određeni period i potom zamjenjuju. Oni su sada cjelovite platforme, ugrađene u širi “sistem sistema”, čija se vrijednost određuje na bazi mogućnosti nadogradnje, integracijskih interfejsa i regulatorne strategije dobavljača, jednako kao i performansi opreme u trenutku nabavke.

Tačno je da stari kompromis između sigurnosti i praktičnosti korištenja neće biti razriješen preko noći i da će postojeći skupovi sistema ostati u upotrebi još godinama. Ipak, smjer tehnološke evolucije je jasan: pregled prtljaga na aerodromima postaje pametniji, povezaniji i automatiziraniji proces. Strateško pitanje za aerodrome više nije da li će usvojiti novu generaciju ove tehnologije, već koliko brzo, u kojoj konfiguraciji i s kojim partnerima će zakoračiti u ovu budućnost.

Integracija u ekosisteme pametnih aerodroma

Danas je jasno da se savremeni skeneri prtljaga ne projektuju kao samostalni uređaji, već kao čvorišta u povezanom ekosistemu za rukovanje prtljagom, operativnu kontrolu, IoT nadzor i analitiku.

Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u kompaniji Smiths Detection, naglašava da su skeneri ove kompanije dizajnirani da se “besprijekorno integrišu u ekosisteme pametnih aerodroma”, uz podršku za otvorenu arhitekturu i višestruke opcije integracije. Platforma ELECTORA ove kompanije podržava mehanizam zasnovan na otvorenim standardima za izvlačenje operativnih i servisnih informacija iz podataka skenera. Platforma je osmišljena da se skalira u odnosu na cijele sisteme i podržava naprednu analitiku, što uključuje prediktivno održavanje i dugoročnu kontrolu performansi. Zahvaljujući otvorenim tehničkim standardima i skalabilnosti, ELECTORA bi trebala omogućiti sveobuhvatno izvještavanje i nadzor uz fleksibilne opcije izvoza podataka. To bi trebalo omogućiti aerodromima da telemetriju skenera u realnom vremenu uključe u naprednu analitiku i operativne sisteme. Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi da njegova kompanija svoje skenere pozicionira kao komponente operativne tehnologije unutar IoT okruženja. Ovi uređaji zato podržavaju dijagnostiku u realnom vremenu i nadzor tehničkog stanja. To znači da se podaci mogu izvoziti radi analize, dok se dinamičke kontrolne ploče koriste za praćenje uređaja i ključnih pokazatelja performansi, kao i za integraciju s eksternim alatima za nadzor.

Ova kompanija također nudi nadzorne i upravljačke panele na webu za centralizirani nadzor, pri čemu se sistemi mogu naknadno opremiti senzorima za naprednu analitiku i okvire prediktivnog održavanja. Automatizirani sistem povrata tacni Breva 2.0, naprimjer, generiše vlastiti tok podataka i podržava samodijagnostiku koja se može koristiti za fino podešavanje performansi i prediktivno održavanje na više sigurnosnih linija. Ovaj sistem je trenutno operativan na približno 80 linija i nudi prilagodljivost i integraciju kako sa Gilardonijevim tako i sa skenerima drugih proizvođača. Pri tome, podržana samodijagnostika se može povezati s aerodromskim IoT sistemima radi sveobuhvatnog praćenja stanja i performansi.

Inteligentna podatkovna čvorišta

Kompanija Nuctech opisuje svoje sisteme kao “inteligentna podatkovna čvorišta” koja se povezuju sa sistemima za rukovanje prtljagom, aerodromskim operativnim centrima i drugom infrastrukturom. Njihovi sistemi podržavaju standardne protokole poput DICOS-a (Digitalno snimanje i komunikacija u sigurnosti), što omogućava besprijekornu integraciju s aerodromskim BHS i AOC sistemima. Rezultati skeniranja mogu se koristiti za davanje instrukcija sistemima za usmjeravanje prtljaga u realnom vremenu. To uključuje preusmjeravanje torbi koje zahtijevaju dodatni pregled, dok ugrađeni IoT senzori podacima hrane platforme za prediktivno održavanje koje detektiraju habanje i anomalije prije nego što dođe do kvara. Ovaj prelazak s reaktivnih popravki na proaktivnu prevenciju omogućava timovima za održavanje da intervencije planiraju izvan intervala najvećeg opterećenja. Tako se minimiziraju ometanja rada, a maksimalno povećava dostupnost sistema.

Konačni efekat je činjenica da skeneri više nisu samo detekcijski uređaji nego dio živog podatkovnog ekosistema koji aerodromi mogu koristiti za upravljanje protokom ljudi i prtljaga, održavanjem i rizicima. S obzirom na evolutivnu prirodu standarda, posebno kada je riječ o CT nivoima za ručni prtljag i potencijalnim budućim kombinacijama, ovakav regulatorni pristup postaje jednako važan kao i sadašnja lista odobrenja. Zbog toga aerodromi sve češće ne pitaju samo da li nešto ima certifikat nego i “da li je ovaj dobavljač jasno posvećen i tehnički sposoban da održava certifikaciju sistema kako se zahtjevi budu mijenjali?”, navode u Nuctechu.

Usklađenost kao pokretna meta

Koliko god je nova tehnologija sofisticirana, ona dolazi na aerodromske terminale samo ako prođe regulatornu certifikaciju. Sva tri proizvođača sistema za skeniranje prtljaga ovom aspektu poslovanja pridaju veliku pažnju. Juergen Kappler, direktor portfolija za avijaciju i kritičnu infrastrukturu u Smiths Detectionu, navodi da njihovi proizvodi imaju certifikat ECAC-a, TSA-a, ACSTL-a i CAAC-a. On ističe da je HI-SCAN 6040 CTiX bio prvi skener certificiran za algoritam koji omogućava pregled tečnosti do dva litra u ručnom prtljagu te da je iCMORE rješenje za automatiziranu detekciju zabranjenih predmeta bilo prvo koje je na nacionalnom nivou dobilo odobrenje prema APIDS standardu 1.

I Riccardo Bianchi, menadžer proizvoda u odjelu poslovne sigurnosti u Gilardoniju, navodi širok raspon certifikacija u okviru konvencionalnog portfolija ove kompanije, uključujući ECAC EDS-CB C1, ECAC LEDS, TSA, ENAC i STAC. On certifikaciju opisuje kao kontinuiran proces, a ne jednokratni korak, uz stalni rad na usklađivanju proizvoda s važećim i dolazećim standardima.

Nuctech, kao treći akter u ovoj priči, navodi da su njegovi sistemi dobili odobrenja ECAC-a, STAC-a u Francuskoj, britanskog Ministarstva saobraćaja i kineskog CAAC-a, te da aktivno učestvuju u razvoju međunarodnih i nacionalnih standarda. Štaviše, Nuctech sebe vidi kao “učesnika u definisanju budućih testnih režima, a ne samo kao subjekta koji odgovara na njih”. Pored certifikacije, kompanija je predvodila i učestvovala u razvoju brojnih međunarodnih i nacionalnih standarda i tako se pozicionirala ne samo kao dobavljač koji ispunjava zahtjeve već kao aktivni učesnik u oblikovanju budućeg regulatornog okvira sigurnosti u aviosaobraćaju.

Security 50: Industrija pokazuje otpornost uprkos snažnim ekonomskim pritiscima

11 Decembra, 2025

Kompanije na ovogodišnjoj Security 50 listi u prosjeku su rasle 3,28 posto. Uprkos trgovinskim barijerama, regionalnim sukobima i drugim neizvjesnostima, proizvođači iz sektora sigurnosti i dalje izražavaju optimizam za nastavak rasta, koji, kako navode, neće biti moguć bez naprednih tehnologija, posebno proboja u oblasti vještačke inteligencije

Piše: William Pao, asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Security 50 lista obuhvata pedeset najvećih javno izlistanih kompanija u sektoru sigurnosti, rangiranih prema prihodima od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2024. godini. Najvećih deset kompanija ove godine su: Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Motorola Solutions, Axis Communications, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision, Raythink i TKH. Hikvision i Dahua i dalje zauzimaju prva dva mjesta na svijetu, s prihodima u 2024. od 12,87, odnosno 4,48 milijardi dolara.

Na ovogodišnjoj listi pojavljuju se i neki novi učesnici. To su: Raythink, Alarm.com, Arlo i Innodep. Posebno se među njima ističe Raythink iz Kine, specijaliziran za razvoj, proizvodnju i plasman inteligentne fotoelektrične senzorske tehnologije. Innodep iz Koreje specijalizirana je za AI platforme za pametne gradove.

Kompanije s najvećim rastom

Većina kompanija (33) zabilježila je rast u odnosu na prethodnu godinu. Najvećih deset kompanija po rastu su: ITX, Sparsh CCTV, Dongguan Yutong Optical Technology, Tamron, Everfocus Electronics, Raythink, Milestone Systems, Dynacolor, Intelbras i Hanwha Vision. Vrijedi napomenuti da su dvije najveće kompanije na svijetu, Hikvision i Dahua, u ovom segmentu imale skromniji rezultat. Hikvision je zabilježio rast od 3,5 posto u 2024, znatno manji od 7,42 posto u periodu 2022-2023. Dahua je, pak, imala pad od 0,1 posto.

Pad kineskog tržišta

Kineske su kompanije zabilježile slabije rezultate i manje-više povukle globalno tržište nadole. Prema izvještaju Novaire, globalno tržište videonadzora zabilježilo je pad od 0,3 posto u 2024. godini, što je u velikoj mjeri uzrokovano padom kineskog tržišta od 7,8 posto, koji je neutralisao rast od 4,9 posto u ostatku svijeta. Omdia je u intervjuu za asmag.com također istakla da je kinesko tržište u 2024. zabilježilo treću uzastopnu godinu kontrakcije od 9,6 posto, dok su tržišta izvan te zemlje ostvarila zdrav rast od 7,5 posto, na ukupno 16,8 milijardi dolara.

“Neprestani pad rezultat je više faktora: dugotrajne korekcije u sektoru nekretnina, ograničenih javnih ulaganja i smanjenog poslovnog povjerenja, što je ozbiljno ograničilo investicije u projekte u vladinom, korporativnom i sektoru malih i srednjih preduzeća, produbljujući višegodišnju kontrakciju tržišta”, rekao je Tommy Zhu, glavni analitičar za privatnu zaštitu u Omdiji.

Kada je riječ o trenutnom stanju, Omdia je dala optimističniju procjenu za kinesko tržište, predviđajući manji pad 2025. godine i povratak rasta u 2026. “Pokretači rasta uključuju povećano izdavanje državnih obveznica usmjerenih na digitalizaciju, infrastrukturu i visoku tehnologiju u proizvodnji. Nedavno najavljeni mega projekti, poput hidroelektrane na rijeci Yarlung Zangbo i željeznice Xinjiang – Tibet, također će potaknuti rast sektora kritične infrastrukture”, rekao je Zhu.

Restrukturiranje kao rješenje

Kaznene mjere SAD-a prema Kini imale su minimalan utjecaj na kineske sigurnosne kompanije – barem kada su u pitanju veće firme. “Vodeće kompanije poput Hikvisiona i Dahue počele su restrukturirati svoje globalne lance snabdijevanja već 2018. godine, kada su se trgovinske tenzije između SAD-a i Kine pojačale. Osnivanjem proizvodnih baza u Indiji, Vijetnamu i Brazilu, ove dvije kompanije ublažile su utjecaj carina”, rekao je Zhu. “Osim toga, zbog trajnih američkih sankcija, Hikvision je postupno napustio američko tržište, dok je Dahua prodala svoje sjevernoameričke operacije. Kao rezultat, najnovije carine imaju minimalan utjecaj na ove lidere industrije. Druge manje kompanije, koje ovise o američkom tržištu, a nemaju lokalne proizvodne pogone, mogu se suočiti s rastućim izazovima zbog američkih trgovinskih barijera.”

Pogled na 2025. godinu

Nije potrebno posebno naglašavati da je 2025. bila godina puna događaja. Rat Rusije i Ukrajine se nastavio. Sukobi na Bliskom Istoku trajali su sve dok Izrael i Hamas nisu postigli primirje, koje još nije utvrđeno. Međutim, prava transformativna sila koja je promijenila globalnu ekonomsku dinamiku bila je trgovinski rat koji je SAD pokrenuo protiv različitih zemalja. Trgovinski rat protiv Kine bio je posebno intenzivan, pri čemu su Sjedinjene Američke Države uvele trocifrene carine na kinesku robu i zabranile prodaju naprednih američkih tehnologija Kini, uključujući napredne čipove. Kina je odgovorila kontrolom izvoza rijetkih zemalja prema SAD-u i zaustavljanjem kupovine američke soje. Nakon nedavnog sastanka predsjednika Xi Jinpinga i Donalda Trumpa u Južnoj Koreji, dvije supersile privremeno su postigle primirje koje se očekuje da će trajati godinu dana.

Kontrola izvoza čipova iz SAD-a trenutno ima ograničen učinak na kinesku sigurnosnu industriju, dodaje Omdijin analitičar. “Američke sankcije vodećim kineskim sigurnosnim kompanijama počele su prije pandemije i u posljednjih nekoliko godina kontinuirano su pojačavane. Tokom proteklih nekoliko godina, Hikvision i Dahua su prešli na alternative proizvedene u Kini kako bi osigurali sigurnost lanca snabdijevanja.”

Hikvision navodi da su izgledi za 2025. godinu dobri. “Iz perspektive Hikvisiona, ostvaren je stabilan rast na međunarodnim tržištima u 2025. Iako se određene regije suočavaju s geopolitičkim i trgovinskim izazovima, vidjeli smo snažnu potražnju na tržištima u razvoju, kao što su Bliski Istok i Afrika (MEA), Latinska Amerika i Pan-APAC”, rekao je Allen Tang, potpredsjednik Hikvisionovog Međunarodnog poslovnog centra.

Ostale kompanije s kojima smo razgovarali također su dale pozitivna očekivanja za 2025. godinu, unatoč globalnim izazovima i neizvjesnostima. “Geopolitičke trgovinske barijere su prepreka za industriju, posebno u vezi s prekograničnim prijenosom tehnologije i otpornosti lanaca snabdijevanja. U HID-u smo se s tim nosili tako što smo ostali fokusirani na ispunjavanje potreba kupaca, ulagali u lokaliziranu proizvodnju gdje je to bilo moguće i diverzificirali partnere za nabavku. To nam je omogućilo da ostanemo otporni i nastavimo pružati pouzdana rješenja za provjeru identiteta kupcima širom svijeta”, rekao je Ramesh Songukrishnasamy, stariji potpredsjednik i tehnički direktor u HID-u.

AI: Iz troška u vrijednost

Što se tiče pokretača rasta ove godine, predstavnici sigurnosnog sektora ističu povećanu potražnju i uvođenje naprednih tehnologija poput vještačke inteligencije, koja je, kako navode, transformisala sigurnost iz glavnog troška u glavnu vrijednost.

“Integracija vještačke inteligencije i dalje redefiniše sigurnosnu industriju, potičući prelazak s reaktivne zaštite na inteligentnije, adaptivne sisteme. Najznačajnije inovacije su one koje proširuju uvid u stanje na nadziranom prostoru i omogućavaju donošenje odluka utemeljenih na podacima u stvarnom vremenu, pomažući sigurnosnim i sistemima za upravljanje zgradama da rade zajedno što skladnije”, rekao je Howard Lang, predsjednik Gunnebo Entrance Controla.

Posebno su široku pažnju privukli tzv. veliki AI modeli, koji se treniraju na ogromnim skupovima podataka i za koje se smatra da znatno poboljšavaju tačnost detekcije i smanjuju broj lažnih alarma.

“Veliki AI modeli predstavljaju jednu od najtransformativnijih inovacija koja danas preoblikuje sigurnost. Od inteligentne analitike kamera do mogućnosti trenutnog pretraživanja videozapisa, primjena velikih AI modela donosi značajna poboljšanja u zaštiti, poslovnoj inteligenciji, upravljanju saobraćajem i drugim oblastima. U skladu s tim trendom, Hikvision je lansirao naše Guanlan velike AI modele, koristeći ove sposobnosti za pružanje napredne inteligencije u našim novim proizvodima i rješenjima. Ovaj strateški fokus na integraciju velikih AI modela pozicionira nas na čelo razvijajućeg sigurnosnog pejzaža”, rekao je Tang.

Izazovi

Uprkos optimizmu, u sektoru sigurnosti i dalje postoje različiti izazovi. Jedan od njih je kibernetička sigurnost, posebno u vrijeme kada su sigurnosni uređaji više povezani nego ikad, a videozapisi se mogu falsificirati ili manipulirati pomoću vještačke inteligencije.

“Jedan od glavnih izazova u 2025. bila je pojava sofisticiranih AI napada koji brišu granicu između fizičkih i digitalnih proboja. Izvještaj HID-a State of Security and Identity 2025 otkrio je da je 62 posto preduzeća iskusilo proboje vezane za identitet, što ukazuje na obim izazova. Istovremeno, organizacije su pod pritiskom da moderniziraju staru infrastrukturu, istovremeno osiguravajući usklađenost s globalnim i regionalnim propisima koji se razvijaju. Organizacije sve više shvataju da efikasna sigurnost ne smije ugroziti praktičnost, i upravo tu HID nastavlja pružati diferenciranu vrijednost kroz pouzdane tehnologije i unaprijeđeno korisničko iskustvo”, rekao je Songukrishnasamy.

“Nedostatak osoblja, visoka fluktuacija te troškovi i složenost obuke postale su neke od najvećih prepreka za kompanije u cijeloj industriji. Partneri u distribucijskom kanalu posebno osjećaju pritisak jer se bore da pronađu i zadrže kvalificirane tehničare, često se susrećući sa greškama i neefikasnostima koje proizlaze iz nedostatka iskustva. Ovi izazovi nisu samo problemi za odjele ljudskih resursa, oni oblikuju koliko brzo kompanije mogu inovirati i koliko efikasno mogu poslovati”, rekla je Danille Mitchell, menadžerica za obuku za APAC i IMEA regije u kompaniji Gallagher Security.

“Za nas, rješavanje problema vezanih za ljude značilo je snažno ulaganje u obrazovanje, obuku i partnerstva. Fokusirali smo se na pružanje resursa koji pomažu popuniti praznine u kompetencijama, omogućavajući pristup ekspertizi i gradeći dugoročno povjerenje s kupcima i partnerima. Suočavajući se direktno s ljudskim aspektom industrije, otkrili smo da možemo ukloniti dio prepreka koje usporavaju usvajanje tehnologije i pomoći da tehnologija zaista isporuči vrijednost koju obećava”, dodala je ona.

Optimistično za 2026.

Što se tiče naredne godine, akteri iz oblasti sigurnosti takođe su izrazili optimizam, navodeći da će se zamah s naprednim tehnologijama poput vještačke inteligencije i mobilne kontrole pristupa nastaviti. “Optimistični smo u pogledu 2026. godine, uz očekivanja daljeg rasta na našim ključnim tržištima. Zamah će biti potaknut ubrzanom primjenom digitalnih identifikacija, mobilnog pristupa i biometrije, kako sve više vlada uvodi inicijative za modernizaciju nacionalnih identiteta. U poslovnom sektoru očekuje se brzo širenje potražnje za objedinjеnim rješenjima pristupa, gdje jedna digitalna akreditacija osigurava i cyber i fizički pristup“, rekao je Songukrishnasamy, dodavši: “Naše istraživanje za 2025. ističe da preko 70 posto organizacija planira povećati ulaganja u mobilni identitet i izdavanje akreditiva u naredne dvije godine. Ovaj trend će se nastaviti i u 2026., zajedno s povećanom potražnjom za zero-trust arhitekturama koje duboko integrišu identitet u sigurnosne okvire.”

Andrew Elvish, potpredsjednik marketinga u Genetecu, dodaje: “Investicije se nastavljaju, a stručnjaci za sigurnost pristupaju tehnologiji s istinskom radoznalošću i kreativnošću. Kako alati vještačke inteligencije nastavljaju ubrzavati istrage, a inteligentna automatizacija pomaže operaterima sigurnosti da steknu objedinjeno razumijevanje aktivnosti u različitim sistemima, očekujemo nastavak rasta.”

“Očekujemo nastavak pozitivnog zamaha u 2026, posebno kako vještačka inteligencija postaje svjesnija konteksta i dodatno integrisana u ključne vertikale poput pametnih gradova. Usmjerenje ka automatskim radnim tokovima proširit će ulogu AI-ja, šireći njenu primjenu izvan tradicionalne sigurnosti u oblasti poput operacija i poslovne inteligencije, gdje kamera djeluje kao senzor koji generiše podatke”, rekao je Gerard Figols, glavni operativni direktor u i-PRO-u.

Održan prvi Romanian Security Summit

10 Decembra, 2025

Prvi Romanian Security Summit označio je početak nove ere u sigurnosnoj industriji Istočne Evrope. Događaj je okupio proizvođače, integratore, distributere i stručnjake u jedinstvenom formatu koji do sada nije postojao u ovom dijelu Evrope, izdvojivši se kao najveći sajam sigurnosnih tehnologija za tu regiju s 2.700 posjetilaca. Sudionici su posebno pohvalili besprijekornu organizaciju, raznovrstan program i profesionalnu, inspirativnu atmosferu koja je poticala networking, sklapanje poslova i razmjenu iskustava i znanja

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Rumunsko izdanje Security Summita označio je početak nove faze sigurnosne industrije u Istočnoj Evropi i otvorio prostor koji je do sada nedostajao – regionalni, ciljani događaj koji je ujedinio vodeće proizvođače, integratore, distributere i stručnjake u formatu koji ovaj dio Evrope do sada nije imao. Kao putujući vlak inovacija, Summit je krenuo svojim prvim kilometrom kroz Bukurešt, vodeći blizu tri hiljade učesnika kroz kolosijek iskustava, znanja i poslovnih prilika, čija je energija ispunila svaki kutak izložbenog prostora i dvorana konferencijskog programa. Događaj se odvijao u modernom prostoru Romexpo Exhibition Centre, što je dalo dodatnu praktičnu dimenziju cijeloj manifestaciji.

Partnerstvo koje gradi mostove

Događaj je nastao kao zajednički projekat magazina a&s Adria, organizatora desetogodišnje serije Adria Security Summita, najvećeg okupljanja sigurnosne industrije u Jadranskoj regiji, i ARTS-a, udruženja koje okuplja ključne rumunske aktere iz oblasti tehničke zaštite, vodi vlastiti centar za obuke i ekspertize te izdaje specijalizirani časopis ALARMA, pružajući rješenja i informacije iz oblasti privatne sigurnosti.

Ova saradnja otvorila je snažan most između Jugoistočne i Istočne Evrope, potvrđujući zajednički cilj – profesionalizaciju industrije, standardizaciju praksi i stvaranje prostora u kojem regionalni biznisi mogu rasti, povezivati se i jačati međusobno. Summit je, uz to, realiziran i u partnerstvu s rumunskim Glavnim inspektoratom za vanredne situacije i Glavnim inspektoratom rumunske policije te najvećim evropskim organizatorom poslovnih događaja kompanijom Messe Frankfurt, što je dalo dodatnu institucionalnu i međunarodnu dimenziju događaju, osiguravajući visok nivo kredibiliteta, profesionalnog standarda i povjerenja učesnika.

Prepoznat model

Koncept događaja u Bukureštu preuzeo je najbolje elemente modela Adria Security Summita – unificirani izložbeni prostor, fokusiranu profesionalnu publiku i događaj prije svega posvećen networkingu i sklapanju poslova. Od prvog dana bilo je jasno da je ambijent pažljivo osmišljen kako bi omogućio neposredne kontakte, razmjenu ideja i stvarnu poslovnu korist, za razliku od masovnih sajmova bez jasne ciljne publike. Veliki broj rumunskih kompanija, ali i najpoznatijih međunarodnih brendova koji godinama izlažu na Adria Security Summitu, prepoznao je kvalitet organizacije i standard koji se prenosio na novi događaj. Poruka je bila jasna – Istočna Evropa dugo je čekala ovakav format i sada konačno ima svoj centralni regionalni summit sigurnosne industrije.

Lepeza sponzora

Romanian Security Summit 2025 okupio je impresivan spektar sponzora i izlagača, koji su svojim prisustvom i predstavljenim rješenjima dodatno obogatili profesionalnu i tehnološku širinu događaja. Tačno je stotinu kompanija predstavilo svoju ponudu u izlagačkom dijelu. Dijamantni sponzori bili su Alarm automatika, Alcatel-Lucent Enterprise, KMW Systems i Telesystem, platinasti: AziGuard, Bosch Security Systems, Convergint, ELKO, General Security, Hytera Communications, Konica Minolta, MAGUS, RomAudioVideo, SIEL INVEST, Suprema Europe, TP Link i Tora Security Systems, a zlatni Ultravision Consult i TVT Digital Technology, dok su među ostalim, srebrenim sponzorima bili važni regionalni i međunarodni igrači poput Advancisa, ASSA ABLOY, Axis Communicationsa, AxxonSofta, Geneteca, Hochikija, Honeywella, Motorole Solutions, Panduita, Primiona, Teledyne FLIR-a i drugih.

Ova raznovrsna struktura partnera i sponzora omogućila je da izložbeni prostor odražava kompletnu profesionalnu i tehnološku širinu industrije, pokrivajući sve od videonadzora, kontrole pristupa i vatrodojave do cyber sigurnosti, integrisanih sistema i smart city rješenja, čime je Romanian Security Summit postao ključna platforma za umrežavanje, razmjenu znanja i poslovnu saradnju u cijeloj Istočnoj Evropi.

Znanje u akciji

Konferencijski program donio je više od 40 sesija, panel-diskusija i prezentacija, koje su obuhvatile ključne pravce razvoja industrije – od transformacije gradova u pametna okruženja, preko novih trendova u videonadzoru i kontroli pristupa, AI analitike i integrisanih sistema, pa sve do tema cyber sigurnosti, kritične infrastrukture i regulative u sektoru privatne zaštite.

Paneli i prezentacije bili su orijentisani na konkretna rješenja i iskustvene primjere, pružajući učesnicima, pored networkinga, i snažnu edukativnu vrijednost. Među istaknutim govornicima našli su se Mihai Stanciu, tehnički direktor KMW Systemsa, koji je održao keynote prezentaciju “Slika vrijedi hiljadu riječi”, te Eduard Craus, menadžer za razvoj poslovanja u Telesystemu, koji je govorio o trendovima na tržištu sigurnosti u eri vještačke inteligencije. Stelian Arion, vlasnik Secant Securityja, održao je stručnu prezentaciju “Reljef rizika u AI eri”, dok je Boris Popović, glavni izvršni direktor Alarm automatike, govorio o trendovima u industriji sigurnosti i zaštite. Fatima Elleouet, rukovoditeljica globalnih strateških industrija u Alcatel-Lucent Enterpriseu, fokusirala se na temu “Otpornost i sigurnost kao prioritet”, Daniel Kaminski, konsultant za sigurnost, predstavio je stručnu analizu “Povećanje plata zaštitara zahtijeva promjene u sigurnosnom modelu”, dok je Delia Apintei, direktorica globalne prodaje i razvoja poslovanja u Primionu, održala prezentaciju “Povezana budućnost: Kibernetička sigurnost i IoT za inovacije u različitim industrijama”.

Njihova izlaganja dopunile su i panel-diskusije “Od Srednje Evrope do Balkana: Regionalni pokretači tržišta sigurnosti”, “Više od kamere: Kako video postaje centralni nervni sistem sigurnosti”, “Sigurno po dizajnu: Ugradnja zaštite od požara u modernu arhitekturu”, “Pametnije nego ikad: Uređaji vođeni vještačkom inteligencijom i donošenje odluka u svakodnevnom radu”, “Otpornije mreže: Kibernetičko jačanje pristupa i nadzorne infrastrukture”, “Rušenje barijera: Integrisana sigurnost za sigurnije gradove i pametnije zgrade”, “Međusobna komunikacija – stvarnost i izazovi otvorenih sigurnosnih sistema” te “Kritična infrastruktura pod pritiskom: Možemo li osigurati ono što ne vidimo i ne možemo kontrolirati?”, čime su učesnici dobili sveobuhvatan uvid u aktuelna rješenja, izazove i inovacije sektora.

Najbolji među najboljima

Svečani vrhunac programa bila je dodjela nagrada Romanian Security Summit Awards 2025. Žiri su činili stručnjaci s bogatim iskustvom u sigurnosnoj industriji. Među članovima našli su se Roberto Licari, arhitekt sigurnosnih sistema i prvi ONVIF-om ambasador, Daniel Kaminski, viši menadžer rješenja u Orange Polska, Mircea Ciordas, predsjednik Rumunske asocijacije za sigurnosne tehnologije, Damir Muharemović, glavni i odgovorni urednik magazina a&s Adria i a&s Middle East, Stelian Arion, vlasnik Secant Securityja, te Cristian Soricut, vlasnik SET ALARM Internationala. Svojim znanjem, ekspertizom i iskustvom u industriji, žiri je prepoznao i nagradio najinovativnija rješenja koja oblikuju budućnost sigurnosne industrije u Istočnoj Evropi.

Među istaknutim laureatima našli su se: Alcatel-Lucent Enterprise sa svojom platformom OmniVista Network Advisor, kao dobitnik nagrade za najinovativniji proizvod; Advancisov softver AIM u kategoriji rješenja za kontrolu pristupa; Ajax sa svojom EN54-line adresabilnom vatrodojavnom linijom proizvoda; AI Center sa videonadzornom platformom za napredne analitičke funkcije; DVC za META AI kamere u kategoriji protivprovale; Boschev sistem PRAESENSA kao vodeće IP PA/VA rješenje; Magus CC, integrisana komandno-kontrolna platforma, te Axis Cybersecurity kao najbolji cybersecurity koncept u takmičarskom programu.

Sveukupno, prvi Romanian Security Summit opravdao je očekivanja i istovremeno postavio standard koji će biti teško nadmašiti. Bukurešt je dobio događaj koji okuplja industrijsko liderstvo, tehnološke inovacije i poslovne prilike pod jednim krovom, dok Istočna Evropa dobija platformu koja će u godinama koje dolaze igrati izuzetno važnu ulogu u oblikovanju sigurnosne industrije, jačanju profesionalizma i širenju regionalnog povezivanja i saradnje.

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

10 Decembra, 2025

Ova analiza, koju je za Hrvatski ceh zaštitara izradio Ekonomski institut Zagreb, pruža pregled ključnih pokazatelja i trendova u sektoru privatne zaštite u Hrvatskoj. Cilj je pratiti poslovne procese, tržišne odnose i ulogu sektora u privredi, istovremeno ističući izazove i prilike za daljnji razvoj.

Izvor: Hrvatski ceh zaštitara ; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara – strukovne zaštitarske komore izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju preduzeća unutar sektora privatne zaštite čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine u Republici Hrvatskoj. Analizu sektora privatne zaštite proveo je Ekonomski institut Zagreb (EIZ), u saradnji s HCZ-om, uključujući njihove komentare.

Rangiranje i ključni pokazatelji

Cilj analize je praćenje ključnih poslovnih procesa, tržišnih odnosa i značaja privatne zaštite za ukupnu privredu. Analiza se temelji na podacima Financijske agencije (FINA), preuzetim s web-portala Info.BIZ, i obuhvata dva podsektora – fizičku i tehničku zaštitu. Firmama koje posluju u oba segmenta dodjeljuje se podsektor u kojem ostvaruju veći udio prihoda. Novčane vrijednosti prikazane su u eurima, a raniji iznosi preračunati su prema prosječnom godišnjem kursu Hrvatske narodne banke.

Rang-lista top 30 preduzeća po podsektorima temelji se na broju zaposlenih prema satima rada i aktivnosti na tržištu tijekom godine. Za svaku firmu analizirani su ukupni prihod, dobit/gubitak, prihod i dobit po zaposlenom te prosječna mjesečna neto plata, prikazani za posljednje tri godine, uključujući rang i godišnje promjene.

Analiza ne obuhvata obrte koji ne predaju FINA-in izvještaj, unutrašnje čuvarske službe, firme koje većinu prihoda ostvaruju izvan privatne zaštite ili bez odgovarajuće dozvole. Budući da FINA ne prikazuje strukturu prihoda kod firmi s više djelatnosti, rezultati mogu blago precijeniti one kod kojih privatna zaštita nije osnovna djelatnost. U pojedinim slučajevima prosječne neto plate zbog rada u nepunom radnom vremenu prikazane su ispod zakonom propisanog minimuma za 2024. godinu (677 eura neto).

Stabilan broj zaposlenih

Ukupni prihodi sektora Privatne zaštite u posljednje tri godine bilježe snažan rast – s 400 miliona eura u 2022. na 470 miliona eura u 2023. te 532 miliona eura u 2024. godini. Time je sektor privatne zaštite rastao brže od prosjeka nacionalne privrede u periodu 2022/23. (17,6% u odnosu na 9,1%) i u periodu 2023/24. (13,2% u odnosu na 5,2%). Iako udio sektora u ukupnim prihodima hrvatske privrede iznosi tek oko 0,3%, stabilan rast upućuje na njegovu otpornost i sposobnost da se prilagodi promjenjivim tržišnim i makroekonomskim uslovima.

Grafikon 1. Stopa promjene rasta ukupnih Prihoda

Prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli su sporije od ukupne privrede, da bi se trend preokrenuo u 2023, pokazujući otpornost i fleksibilnost sektora prema inflaciji i rastu troškova. Iako sektor čini mali udio u ukupnim prihodima privrede, ostvaruje stabilan i iznadprosječan rast. Rashodi prate prihode, ali sporije, što je dovelo do povećanja profitabilnosti: dobit nakon oporezivanja porasla je s 34 miliona eura u 2022. na 50 miliona u 2024. Broj zaposlenih ostaje stabilan – oko 13.000 radnika, s prosjekom od 52 po preduzeću i minimalnim fluktuacijama.

Grafikon 2. Stopa promjene prosječnog broja zaposlenih

Sektor privatne zaštite pretežno čine srednje velike firme, što ga čini otpornijim na tržišne fluktuacije u odnosu na mikro preduzeća koja dominiraju ukupnom privredom. Stabilnost zaposlenosti postavlja izazov za povećanje produktivnosti i konkurentnosti bez većih ulaganja u tehnologiju. Prosječne mjesečne neto plate rastu s 676 eura u 2022. na 910 eura u 2024, ali i dalje zaostaju za prosjekom hrvatske privrede (1.174 eura).

Grafikon 3. Promjena prosječne mjesečne neto plaće po zaposleniku

Sektor privatne zaštite u Hrvatskoj stabilno raste, s povećanjem prihoda, dobiti i broja zaposlenih, ali ostaje radno intenzivan i suočen s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage. Ukupna aktiva raste s 240 miliona eura u 2022. na 297 miliona eura u 2024, pri čemu udio u privredi ostaje oko 0,13%. Dugotrajna i kratkotrajna imovina jačaju likvidnost, a obaveze po zaposlenom ostaju znatno niže od prosjeka privrede. Plate rastu, ali i dalje zaostaju za prosjekom, što potencijalno otežava kadrovsku stabilnost. Dugoročna održivost rasta ovisi o modernizaciji poslovnih procesa, većoj produktivnosti i konkurentnijim platama, uz daljnja ulaganja u tehnologiju i digitalizaciju.

Fizička zaštita

Podsektor fizičke zaštite u Hrvatskoj karakterizira snažna koncentracija tržišta i stabilna zaposlenost. Analiza 30 najvećih preduzeća pokazuje da ova grupacija dominira gotovo cijelim sektorom, dok manja preduzeća zapošljavaju simboličan broj radnika.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 94,6% ukupnog broja radnika u podsektoru (oko 10.700 zaposlenih u 2024), dok preostalih nekoliko stotina radnika radi u manjim firmama. Posebno se ističu Securitas Hrvatska i Sokol, koji zajedno zapošljavaju 3.926 radnika, odnosno više od trećine ukupnog broja zaposlenih. Analiza trenda posljednjih godina pokazuje da najveće kompanije bilježe blagi pad broja zaposlenih (Securitas sa 2.119 u 2023. na 2.058 u 2024), dok manje imaju izraženije oscilacije. Ukupna zaposlenost u podsektoru posljednjih pet godina stabilna je na razini od oko 11.300 zaposlenika.

Ukupan prihod

Top 30 preduzeća u 2024. ostvaruje 279,7 miliona eura prihoda, što predstavlja više od 92% ukupnog prihoda podsektora. Dominacija vodećih firmi posebno je izražena kod Securitasa i Sokola, koji zajedno generišu trećinu prihoda. Posljednje tri godine pokazuju kontinuirani rast sektora – prihodi su porasli s 262 miliona eura u 2023. na 301 milion eura u 2024, pri čemu je najveći skok zabilježen u 2024. (+15%).

Dobit nakon oporezivanja

Dobit 30 najvećih preduzeća u 2024. iznosi 24,6 miliona eura, što čini preko 88% ukupne dobiti podsektora. Najveći doprinos ostvaruju Sokol (5,8 miliona eura) i Klemm sigurnost (3,5 miliona eura), koji zajedno ostvaruju trećinu ukupne dobiti. Trend posljednjih godina pokazuje ubrzani rast – dobit podsektora porasla je 30% u odnosu na 2023, uz stabilan rast vodećih preduzeća i oscilacije kod manjih subjekata, uključujući povremene negativne rezultate.

Prihod po zaposlenom

Prosječan prihod po zaposlenom u 30 najvećih preduzeća iznosi 26.050 eura, dok specijalizirana preduzeća kao što su FINA Gotovinski servisi (44.127 eura) i Alfa Security & Demining (47.209 eura) višestruko nadmašuju prosjek zahvaljujući specifičnim poslovnim modelima. Najveće plate ostvaruju ista specijalizirana preduzeća, dok prosjek većine njih ostaje između 650 i 900 eura.

Stabilan rast

Podsektor fizičke zaštite ulazi u fazu stabilnog rasta prihoda, dobiti i plata, uz izraženu koncentraciju tržišta. Vodeće kompanije dominiraju zaposlenošću i finansijskim rezultatima, dok manje bilježe veće oscilacije u broju zaposlenih, dobiti i platama. Dugoročno gledano, sektor se suočava s izazovima u privlačenju i zadržavanju kvalificirane radne snage u manjim firmama, dok tržišni lideri dodatno učvršćuju svoju poziciju. Prosječna mjesečna neto plata u top 30 preduzeća iznosi 859 eura, što je rast od 16,2% u odnosu na prethodnu godinu.

Tabela 1. Fizička zaštita: 30 najvećih licenciranih kompanija prema ukupnim prihodima

Tehnička zaštita

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj bilježi stabilan rast i jačanje tržišne koncentracije, uz sve izraženiju ulogu najvećih poduzeća u oblikovanju sektorskih trendova.

Broj zaposlenih

Top 30 preduzeća zapošljava 1.051 radnika, što čini 64% ukupne zaposlenosti u podsektoru u 2024. Preostali 591 radnik radi u manjim firmama. Posebno se ističu Eccos inženjering i Alarm automatika, koji zajedno zapošljavaju 295 radnika, odnosno 17,9% ukupnog sektora. Posljednje tri godine pokazale su stabilan rast zaposlenosti: +3,3% u 2023. i +2,2% u 2024. Broj zaposlenih u top 10 preduzeća kreće se stabilno, uz blagi rast, dok ukupna zaposlenost u podsektoru od 2020. do 2024. pokazuje kontinuiranu ekspanziju.

Ukupan prihod

30 najvećih preduzeća u 2024. ostvaruje 165,9 miliona eura prihoda, odnosno 72,1% ukupnog sektorskog prihoda, dok manje firme generišu 64,3 miliona eura. Dva vodeća preduzeća po prihodima, Alarm automatika i Eccos inženjering, zajedno ostvaruju 58,4 miliona eura, što je četvrtina ukupnih prihoda podsektora. Posljednje tri godine zabilježen je snažan rast prihoda: 22,0% u 2023. i 10,9% u 2024.

Dobit nakon oporezivanja

Top 30 preduzeća ostvaruje 14,5 miliona eura dobiti, što čini 64,0% ukupne dobiti podsektora, dok manja preduzeća bilježe 8,1 milion eura. Najveći doprinos imaju Insig2 i Eccos inženjering, s ukupno 4,1 milion eura dobiti (18,5% sektora). Posljednje dvije godine pokazale su snažan rast profitabilnosti, naročito u 2024. (+11,2% u odnosu na 2023), nakon stabilnog razdoblja.

Prihod po zaposlenom i produktivnost

Prosječan prihod po zaposlenom u top 30 preduzeća u 2024. iznosi 157.891 euro, znatno više nego kod manjih preduzeća. Najveći rast bilježe Leadtech (-7,8% u odnosu na 2023.) i Uniteh (+13,1%). Posljednje tri godine pokazuju jasan uzlazni trend produktivnosti, od oko 130 hiljada eura u 2023. do 140 hiljada eura u 2024, uz prednost najvećih preduzeća. Povećanje produktivnosti odražava digitalizaciju, bolju organizaciju poslovnih procesa i ulaganja u tehnologiju.

Prosječna mjesečna neto plata

U 2024. prosječna plaća u cijelom podsektoru iznosi 1.274 eura, dok top 30 preduzeća isplaćuje prosječno 1.381 euro, a manja preduzeća 1.083 eura. Najveće plate ostvaruju Insig2 i Špica sustavi, koje znatno premašuju prosjek podsektora. Posljednje tri godine pokazuju kontinuiran rast plata – od 976 eura u 2022, preko 1.085 eura u 2023. do 1.274 eura u 2024.

Trendovi i liderstvo

Podsektor tehničke zaštite u Hrvatskoj ulazi u fazu stabilnog rasta, s izraženom koncentracijom resursa i rezultata u vodećim preduzećima. Broj zaposlenih, prihodi i dobit rastu kontinuirano, dok najveći igrači jačaju tržišnu poziciju i utjecaj. Produktivnost i plate u najvećim kompanijama signaliziraju konkurentnost i inovativnost sektora, dok se manje firme suočavaju s izazovima privlačenja kvalificirane radne snage. Trendovi ukazuju da će tržišni lideri imati ključnu ulogu u daljnjem razvoju sektora, oblikujući njegovu strukturu i performanse. Rastuća konkurencija za kvalificirane radnike znači da uspješna preduzeća sve više nagrađuju svoje zaposlenike, povezujući bolje rezultate s većim platama.

Tabela 2. Tehnička zaštita: 30 najvećih licenciranih firmi prema ostvarenim prihodima

Održan Adria Security Summit u Skoplju: Deset godina zajedništva

13 Novembra, 2025

Zatvoren je novi putujući krug Adria Security Summita. Pet godina od posljednje posjete – najveći regionalni sajam i konferencija sigurnosti ponovo je održan u Skoplju. Riječima posjetilaca – i ovaj put je nadmašio sam sebe: kvalitetom, uslugom, raznovrsnošću programa, ali ponajviše “atmosferom domaćina”, u kojoj se svi osjećaju dobrodošlo, opušteno i zadovoljno

Piše: Mirza Bahić i Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Deset je godina prošlo od ideje Adria Security Summita prvi put ostvarene na obalama sarajevske rijeke Željeznice. Od te početne stanice, Summit je željeznicom povjerenja krenuo na put povezivanja, saradnje i izgradnje zajedničke sigurnosti. Nizale su se Sava, Ljubljanica, Dunav, Miljacka i Vardar – svaki put dodajući novi vagon iskustva, znanja i inovacija. Svaki je kilometar jačao zajedništvo i uspjeh. Danas, deceniju kasnije, voz i dalje vijuga kroz naše slikovite predjele. Raste, širi se i nastavlja svoj put kroz regiju, ostavljajući za sobom paru osmijeha i lijepih dojmova.

Znatno bolji rezultati

No, brojke su “jači” govornik od bilo kakvih riječi. Jubilarno deseto izdanje Adria Security Summita okupilo je preko 2.100 posjetilaca iz 39 zemalja, što je 50-postotni rast u odnosu na prethodno makedonsko izdanje iz 2019. sa 1.400 učesnika iz 31 zemlje. Broj izlagača porastao je sa 84 na 111, što je povećanje od 32 posto, dok su konferencijske sesije doživjele skok sa dvadesetak na više od 40 panela i prezentacija. Naš tim procjenjuje da je održano više od 1.000 b2b sastanaka, što će, nesumnjivo, rezultirati novim projektima, investicijama i partnerstvima unutar Jadranske regije i šire. Za nešto opipljivije iskustvo interakcije s industrijom pobrinuli su se izlagači, koji su predstavili inovativna rješenja iz oblasti videonadzora, kontrole pristupa, vatrodojave, protivprovale, komunikacija, cyber sigurnosti, automatizacije, IT-a, pametnih gradova i drugih sektora snažno naslonjenih na sigurnosnu industriju.

Dodatnu dozu neposrednosti i interaktivnosti u istraživanju svih aspekata naše industrije dalo je i devet podcasta, koje smo realizirali s pažljivo odabranim gostima. Oni su govorili o sektoru u kojem rade, ali i o sebi, na način koji povezuje njihov intimni doživljaj industrije, jedinstvene insajderske uvide i ljudskost koji se često izgube u buci i žamoru poslovnih skupova i tehnoloških demonstracija.

Od filmske akcije do crvene vrpce

Nakon atraktivne uvodne filmske sekvence koja je u sebi spojila triler, superherojsku intrigu i detektivsku misteriju, uslijedila je ceremonija otvaranja. Obilježilo ju je simbolično presijecanje crvene vrpce, kojem su prisustvovale ugledne zvanice i partneri: Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbjeđenje Privredne komore Srbije, Branko Slak, predsjednik Slovenske komore za razvoj privatne zaštite, Dragan Radulović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore, Adnan Efendić iz Komore zaštitara FBiH, te Panče Toškovski, ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije. Njihovo prisustvo potvrdilo je prepoznatljivost Adria Security Summita kao ključne regionalne platforme za dijalog između sektora, državnih institucija i strukovnih udruženja u domenu sigurnosti i konvergentnih industrija.

Partnerstvo i vjernost kovani od plemenitih metala

Posebnu zahvalnost zaslužuju kompanije koje već godinama prepoznaju vrijednost Adria Security Summita i prate ga u stopu. Posebno je istaknuto dvanaest sponzorskih kompanija, od kojih su mnoge uz Summit još od njegovih početaka 2015. godine. One su, zajedno s drugim sponzorima, svojim povjerenjem i posvećenošću pomogle da tokom ovih deset godina preraste u najvažniji regionalni događaj ove vrste. Ove godine, jubilej su s nama obilježili Alarm automatika i Advancis Austria (dijamantni sponzori), Bosch Security Systems, Hytera Communications, Motorola Solutions i Suprema (platinasti sponzori) te ASSA ABLOY, Beta 80, Bosch Building Technologies, COIN LLC, Combis, Hexagon, Hikvision, OSA Security, Schneider Electric, SALTO WECOSYSTEM, PASTOR tvornica vatrogasnih aparata, PerpetuuMobile Security, Tenzor i TP Link (zlatni sponzori).

Osim njih, Adria Security Summit podržalo je i više od 80 ništa manje važnih sponzora različitih nivoa. Među srebrenim sponzorima našli su se: 2N, Aikom International, Ajax Systems, Armor Plus, AVControl, AVS Electronics, Axis Communications, AziGuard, Besa Security, Cardin Elettronica, Deluks Distribution, Delta Electronics, DVC, Division Visual Solutions, Eccos inženjering, ELAN, European Elite Business Hub, Fibernet, Honeywell, Integrated Control Technology, Inim Electronics, INsig2, InTec System, Interspace, iTek Systems, Iris ID Systems, IT odjel, IQ FireWatch, Jade Bird Europe, Jonik, Lande, Lunatronik, LDA Audio Tech, M2M Services, MAKIM, Maksiprint kompjuteri, MDN Security, Mikei Internacional, Milestone Systems, MSR Electronic, Partizan Security, Piton Security, Prima sistemi, Primion, Roombanker, Relysis, Ruijie | Reyee, Sectron, Sensor, Sides, Synology, SysTeh, Špica Sistemi, TC2, Tecnoalarm, TehTel, Telaeris, Teledyne FLIR, Telelink Infra, TESSA Security, The Rock Smart Security, Treco Net, TR Services, TVT Digital Technology, Uniview Technologies, Ultravision Consult, VELKOM, Video Alarm, Vueko, VIVOTEK, VuWall, Wizard Systems i XPR.

Sve smo ih pobrojali ovdje jer su to zaslužili, dok smo se na pozornici sjetili svih partnera i pratilaca na ovom desetogodišnjem putovanju na kojem smo zajedno rasli. “Veliko nam je zadovoljstvo što veliki broj kompanija i nakon deset godina vjeruje u Summit i prepoznaje ga kao ključnu platformu za umrežavanje, razvoj poslovanja i razmjenu znanja. Posebnu zahvalnost dugujemo onim kompanijama koje su s nama od samog početka i koje su vjerovale da naš tim može donijeti dodatnu vrijednost i pomoći im da rastu zajedno”, istakli su organizatori.

Vidimo se u Zagrebu

Nakon dva dana ispunjena inspirativnim, pa i provokativnim razgovorima, dinamičnim prezentacijama i strateškim poslovnim povezivanjima, učesnici su bili vidno zadovoljni posljednjom manifestacijom inovacija, saradnje i vizije, ali i slavljeničkog raspoloženja. Ipak, slaviti nećemo dugo jer nas čekaju novi izazovi i planovi, a za jedan od njih već možete otvoriti svoj poslovni kalendar i zabilježiti termin održavanja idućeg Adria Security Summita, koji će gostovati u Zagrebu 7. i 8. oktobra 2026. godine.

Adria Security Awards

Tokom završne ceremonije dodijeljene su nagrade Adria Security Awards za izuzetna dostignuća u sigurnosnoj industriji u devet kategorija. Ove godine, po drugi put otkada se nagrade dodjeljuju, pristiglo je više od 50 kvalificiranih aplikacija. Žiri koji je odlučivao o dobitnicima činili su međunarodni i regionalni stručnjaci: Dragan Petrić (bug.hr), Bata Vulović (Lunatronik), Roberto Licari (RL Security Consultancy), Igor Milkovski, Laert Klemo (ATECH), Israel Gogol (asmag) i Matija Mandić (King ICT).

U kategoriji Smart City Project pobijedio je projekat Smart City – Belgrade kompanije Hytera Communications, dok je nagrada za najinovativniji proizvod/rješenje pripala proizvodu HALO Smart Sensoru kompanije Alarm automatika. U domenu kontrole pristupa istakao se BioStar Air kompanije Suprema Europe, a u videonadzoru XProtect kompanije Milestone Systems. Nagradu za najbolje rješenje za detekciju upada osvojio je Connect FLX kompanije M2M Services, dok je u vatrodojavi trijumfovala Alarm automatika s Ajax EN54-line vatrodojavnim rješenjem. Honeywell je nagrađen za VARIODYN ONE sistem u kategoriji PA/VA sistema, UltraVision Consult za softver AppVision, a najbolja studija slučaja bila je Yard Logistics Digitalization at the OKTA Refinery with the AURA System kompanije Sensor Skopje.

“Adria Security Award nije samo priznanje za inovacije već i potvrda zajedničkog nastojanja cijele zajednice da sigurnosnu industriju regije učini vidljivom na globalnom nivou. Kroz ovaj program želimo istaknuti kompanije koje svojim radom postavljaju standarde i inspirišu druge na izvrsnost”, izjavio je Mahir Hodžić, predsjednik Organizacijskog odbora Adria Security Summita.

Bogat konferencijski dio

U četiri konferencijske sale održano je više od četrdeset predavanja i panela, a govornici iz cijelog svijeta su podijelili svoja iskustva, inovacije i primjere dobre prakse, dok su na B2B sastancima i prezentacijama dogovarani brojni projekti koji će oblikovati budućnost naše industrije.

Kako je kazao Mahir Hodžić, predsjednik Organizacionog odbora Adria Security Summita, stručnjaci iz više od 50 zemalja okupili su se da zajednički grade budućnost sigurnosne industrije. Jubilarni, deseti sajam potvrđuje važnost regionalnog povezivanja i profesionalnog razvoja.

“Posebno čestitam 25 godina rada Komore za privatno obezbjeđenje Sjeverne Makedonije, na njihovoj viziji i kontinuitetu, te na svemu što su učinili za sigurnost industrije zemlje i regiona. Također, želim da izrazim iskrenu zahvalnost svim kolegama koji su nas podržavali tokom svih ovih godina – u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, a u posljednje 3-4 godine i Bugarskoj i Rumuniji – za njihov dolazak, podršku i doprinos razvoju profesionalnih standarda u regionu. Bez vas, ovaj ekosistem ne bi bio ovako snažan”, rekao je Hodžić i pozvao prisutne da posjete i idući Adria Security Summit, koji će se održati oktobra 2026. u Zagrebu.

Platforma koja povezuje

Na svečanom otvaranju, okupljenima se obratio i Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, najveće svjetske standardizacijske platforme za industriju sigurnosti. Istakao je značaj Summita kao regionalne platforme koja već deceniju povezuje stručnjake, kompanije i partnere iz cijelog svijeta: “Veliko mi je zadovoljstvo što sam ponovo ovdje. Tokom proteklih deset godina, Adria Security Summit postao je istinska platforma za saradnju i inovacije u našoj industriji. Želio bih da se zahvalim organizatorima na njihovoj posvećenosti i trudu”, rekao je Levit.

Verica Mileska Stefanovska, predsjednica Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, izrazila je zadovoljstvo što je upravo Sjeverna Makedonija bila domaćin ovogodišnjeg događaja, koji je, kako je kazala, u proteklih deset godina uspio da se nametne kao najeminentniji međunarodni skup u oblasti privatne zaštite na Balkanu. “S istim entuzijazmom i posvećenošću – nakon decenije – zajedno radimo na razvoju efikasnog sektora privatne bezbjednosti i bržem odgovoru na postojeće i nove sigurnosne izazove. To su naši prioriteti i naša težnja. Upravo zbog toga naš cilj ostaje postizanje maksimalne efikasnosti sektora, uz integraciju fizičke zaštite i naprednih tehnoloških dostignuća”, kazala je ona.

Ministar unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije Panče Toškovski naglasio je značaj Summita kao ključne regionalne platforme koja povezuje sve one koji rade na stvaranju sigurnih i otpornih zajednica. “Summit predstavlja najvažniju regionalnu platformu koja okuplja predstavnike institucija, stručnjake, kompanije, inovatore i profesionalce iz oblasti sigurnosti i tehnologije. Živimo u vremenu kada se sigurnost više ne mjeri samo fizičkom zaštitom već i sposobnošću da odgovorimo na nove oblike rizika – od cyber napada i digitalnih prijetnji do zaštite kritične infrastrukture, urbane sigurnosti i upravljanja podacima”, rekao je ministar Toškovski, koji je posebne čestitke uputio zbog organiziranja platforme Adria Smart City, kao primjera uspješnog spoja tehnologije i sigurnosti u izgradnji održivih i sigurnih urbanih zajednica.

Uvodna predavanja

Konferencijski dio sadržavao je niz predavanja, panel-diskusija i prezentacija eminentnih stručnjaka iz najvećih svjetskih i regionalnih kompanija.

Sergej Pičulin i Nikolai Landa, prodajni tim za JI Evropu softverske kompanije Advancis, održali su predavanje “Rad i život u svijetu velikih podataka”, u kojem su pokazali kako PSIM rješenja pretvaraju ogromne količine podataka u jasne i primjenjive informacije. Naglasili su da budućnost sigurnosti leži u povezivanju i kontekstualizaciji podataka, prelasku s reaktivnih sistema na prediktivnu inteligenciju s ciljem donošenja pametnijih odluka, sprečavanja rizika i stvaranja sigurnijih, otpornijih okruženja. Landa je naglasio da živimo u svijetu u kojem količina podataka ne predstavlja problem – naprotiv, podataka ima previše, ali je nedostatak jasnoće i konteksta ono što otežava donošenje odluka.

“Svake sekunde širom svijeta generišu se milioni podataka – iz pametnih telefona, vozila, pametnih zgrada, društvenih mreža i sigurnosnih sistema. Mi ne živimo u svijetu s manjkom podataka, već s manjkom jasnoće. Najveći izazov nije u količini, već u značenju tih informacija”, rekao je Landa. On je upozorio da preopterećenost informacijama može dovesti do konfuzije među operaterima sigurnosnih sistema, a samim tim i do povećanja rizika, jer “zbrka u sigurnosnoj industriji može koštati – ponekad i života”.

Rješenje, kako je naglasio, nije u prikupljanju još više podataka, već u njihovom pametnijem korištenju. “Moramo preći s prikupljanja na povezivanje podataka. Naša industrija ima mnoštvo sistema – videonadzor, kontrolu pristupa, protivpožarne i protivprovalne sisteme, ali oni često rade izolovano. Kada ih povežemo i damo im kontekst, tek tada dobijamo stvarnu inteligenciju”, poručio je Landa.

Sergej Pičulin je kroz konkretne primjere pokazao kako se koncept “velikih podataka” pretvara u praktičnu korist za sigurnosne operacije, ali i za širu organizacijsku efikasnost. “Zamislite veliki korporativni kampus. Kontrola pristupa javlja da su vrata nasilno otvorena – za operatera to može biti samo još jedan u nizu tehničkih alarma. No, u istom trenutku, kamera u blizini detektuje neuobičajeno kretanje. Pojedinačno, to su samo još dva podatka u buci, ali zajedno, u kontekstu, oni postaju signal za hitnu reakciju”, objasnio je Pičulin. Kada se na to doda automatizacija, sistem automatski šalje obavještenje pravom timu, otvara relevantni videozapis i vodi operatera kroz jasno definisane procedure. “Tada prelazimo iz haosa u jasnoću. Operateru nije potrebno hiljadu alarma – već jedan, onaj koji je zaista bitan. To je razlika između gušenja u podacima i plivanja u inteligenciji”, naglasio je.

Pičulin je istakao da potencijal ovakvih tehnologija nadilazi granice sigurnosti budući da pametni sistemi mogu unaprijediti rad cijelih organizacija, pa čak i gradova. Naveo je primjer logističkog centra gdje senzori prepoznaju visoku temperaturu na kamionu i automatski iniciraju provjeru prije nego što dođe do požara. “Isti principi mogu pomoći i u svakodnevnim situacijama – prepoznavanje zaposlenika koji je zaboravio propusnicu, automatsko prilagođavanje potrošnje energije prema popunjenosti objekta ili vremenskim uslovima. Takvi sistemi ne samo da štite ljude i imovinu već povećavaju efikasnost i doprinose održivosti”, dodao je Pičulin, dodavši da s time dolazi i odgovornost: “Mi nismo samo zaštitnici sistema već i čuvari povjerenja. Privatnost, usklađenost i transparentnost nisu opcionalni – oni su temelj. Tehnologija daje uvid, ali povjerenje daje temelje.”

Cilj je inteligentna automatizacija

Boris Popović, izvršni direktor i suvlasnik kompanije Alarm automatika, govorio je o glavnim megatrendovima koji oblikuju sigurnosnu industriju, uključujući klimatske i demografske promjene, ubrzani tehnološki razvoj i sve veću društvenu nestabilnost. Naglasio je da tehnologija, naročito IoT, vještačka inteligencija i cloud, transformiraju način na koji se provode sigurnosne operacije. Brzi razvoj tehnologije omogućio je profesionalcima u industriji sigurnosti i zaštite da budu izuzetno kreativni u svakodnevnom dizajniranju rješenja za klijente. Interoperabilnost svih tehničkih sistema na objektu značajno je povećana, otvarajući beskrajne mogućnosti za širu primjenu sistema tehničke zaštite, uključujući upravljanje poslovnim procesima poput potrošnje energije i vode, prodaje karata, parkiranja i prometa.

Kako je Popović rekao, Alarm automatika posluje već 35 godina u jedanaest zemalja, posjeduje vlastiti R&D i razvija integrirana rješenja koja uključuju hardver, softver, platformu i usluge. Posebnu pažnju posvetio je pametnoj integraciji sistema. Videonadzor, kontrola pristupa, protivpožarni i alarmni sistemi, centralne stanice, praćenje čuvara, automatizacija zgrada i energetski menadžment sada se povezuju kroz cloud i inteligentnu analitiku, što omogućava bolju kontrolu, efikasnije operacije i uštedu vremena i resursa. “Cilj je inteligentna automatizacija – i dalje sa čovjekom u središtu odlučivanja, ali uz prave informacije za donošenje najboljih odluka”, poručio je Popović.

Odgovornost nije formalnost

Tragedija koja se dogodila 16. marta u noćnom klubu “Puls” u Kočanima, u kojoj su život izgubile 63 osobe, a više od 200 ljudi je povrijeđeno, otvorila je ozbiljnu diskusiju o sigurnosnim standardima i odgovornosti u privatnom sektoru. Na panelu “Naučene lekcije iz incidenta u Sjevernoj Makedoniji” stručnjaci iz industrije razmotrili su ključne izazove, ulogu nadzora i mogućnosti za jačanje saradnje između javnog i privatnog sektora.

Posljedica je to, kako je naglasila Sanja Kermetcieva, sekretarka Komore Republike Sjeverne Makedonije za privatnu zaštitu, sistemskih propusta i neadekvatnog nadzora. “Na dan nesreće, agencija koja je pružala sigurnosne usluge nije provela procjenu rizika, kontrolu ulaza i evakuacijskih puteva, niti je spriječila ulazak maloljetnika i korištenje pirotehničkih sredstava”, kazala je te dodala kako je neophodno jasno definisati odgovornosti u ugovorima o pružanju usluga.

Odgovornost u sektoru privatne zaštite nije samo formalnost, naglasila je Verica Milevska-Stefanovska, predsjednica Komore. Profesionalci u sektoru imaju ovlaštenja slična policiji, od kontrole ulaza i izlaza do upotrebe fizičke sile i oružja. Zato je važno da ugovori predviđaju sve sigurnosne rizike, dok odgovornost treba biti podijeljena između pružalaca usluga, korisnika i nadležnih državnih organa kako bi se zaštitili korisnici i spriječile nesreće.

Goran Savovski, savjetnik u Kabinetu ministra unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije i predsjednik Komisije Privredne komore za nadzor sektora privatne zaštite, predstavio je aktuelne procedure nadzora sektora. “Od oko dvije stotine izdatih dozvola, samo 50 agencija posluje u skladu sa zakonom. Redovni nadzor se sada provodi jednom godišnje, dok hitni nadzor reaguje na prijave građana i institucija”, objasnio je Savovski. Dodao je da su prevencija, međunarodna saradnja i formalni mehanizmi kontrole ključni za sprečavanje budućih tragedija. Linija između prekršaja i krivične odgovornosti u sektoru privatne zaštite, kako je objasnila Aleksandra Deanoska Trendafilova, redovna profesorica na Institutu za krivično pravo Pravnog fakulteta “Justinijan I” iz Skoplja, u praksi je veoma složena. “Radnici na terenu moraju znati šta smiju, a šta ne, jer njihova djela mogu imati ozbiljne pravne posljedice”, rekla je ona, naglašavajući značaj stalne edukacije i adekvatnog treninga za sprečavanje incidenata.

Kompleksnost sektora dodatno je pojasnio Zlate Dimovski, redovni profesor na Univerzitetu “Sv. Kliment Ohridski” u Bitoli i Fakulteta za bezbjednost u Skoplju. On je istakao da rad privatnih agencija nije samo zaštita pojedinaca ili objekata, već zahtijeva profesionalizam, stalno unapređenje i koordinaciju sa državnim institucijama. Edukacija i treninzi na svim nivoima, od menadžera do osoblja na terenu, doprinose profesionalizaciji sektora i efikasnom reagovanju na incidente.

Iz iskustva osiguravanja velikih događaja

Panel “Što veći eventi, veći i rizici: Kako zaštititi veliku grupu ljudi” bavio se sigurnošću velikih događaja, fokusirajući se na procjenu rizika, koordinaciju timova i upotrebu tehnologije u realnom vremenu. Prema Lariju Lovriću, izvršnom direktoru Aldra Alameena, prvi korak je prikupljanje informacija i analiza okoline i događaja, a tek potom planiranje sigurnosnih mjera. Sve elemente – timove na terenu, kamere, kontrolu ulaza – prati internacionalni monitoring centar, što omogućava brzu reakciju. Lovrić je podijelio iskustvo iz rada za Vatikan, gdje je dvije i po godine bio zadužen za sigurnost pape.

Tehnologija je ključna za efikasno upravljanje sigurnošću, istakao je Isidor Sterbu iz Hytera Communicationsa. Njihovi komunikacijski sistemi, softverski ekosistem i hibridni uređaji omogućavaju praćenje incidenata, analizu podataka nakon događaja i korištenje AI-ja za prepoznavanje lica, registarskih tablica i objekata u masi. Victor Bomfim, bivši major specijalnih policijskih jedinica u Brazilu, potcrtao je važnost koordinacije ljudskih timova. Prvo je potrebno povezati sve aktere – policiju, privatne agencije, vatrogasce i vojsku – kako bi zajednički razvili plan i procedure. Također je istakao značaj lidera koji može uskladiti različite institucije i iskustva, te stalno učiti iz grešaka i prilagođavati planove različitim situacijama i kulturama.

AI mijenja pristup sigurnosti

Na panelu o vještačkoj inteligenciji u sigurnosti, kojim je moderirao Leo Levit, predsjednik Upravnog odbora ONVIF-a, razgovaralo se o stvarnom utjecaju vještačke inteligencije na sigurnosne operacije i načinu na koji AI mijenja pristup sigurnosti u praksi. Diskusija je obuhvatila teme poput preciznosti u detekciji, zaštite privatnosti, interoperabilnosti sistema, ali i balansiranja između tehnologije i ljudske procjene. Govoreći o percepciji AI-ja, Marko Vasić, menadžer za prodaju i razvoj poslovanja u Boschu, naglasio je da je najvažnije razumjeti čemu AI, zapravo, služi i kako ga pravilno koristiti.

“Svi malo strahuju od AI-ja. Vjerujem da mnogi u publici koriste ChatGPT kao AI pomoć, ali ovdje govorimo o CCTV-u i stvarnim stvarima koje moraju biti sigurne”, rekao je on. Bosch, dodaje, klijentima nudi stvarnu vrijednost kroz proof-of-concept projekte i praktične primjere koji pokazuju da je AI danas mainstream tehnologija koju treba testirati, a ne izbjegavati. Na važnost kvaliteta podataka i treninga modela ukazao je Predrag Aćimov, Key Account Manager u Hikvisionu. Po njegovim riječima, tačnost sistema ovisi o stvarnim uvjetima testiranja i pravilnom razvoju modela. Sistemi koji mogu razlikovati ljude, vozila i životinje znatno smanjuju broj lažnih alarma, a vještačka inteligencija, naglašava on, treba biti podrška ljudima, a ne tehnologija koja će ih zamijeniti.

O praktičnoj primjeni vještačke inteligencije u nadzornim sistemima govorio je Stjepan Šurmanović, prodajni menadžer za Jugoistočnu Evropu u Axis Communicationsu, ističući kako tehnologija danas omogućava prepoznavanje objekata čak i u složenim uslovima, uz istovremenu zaštitu privatnosti. Zamagljivanje lica ili siluete već na kameri, prije nego što video stigne na server, čuva privatnost, dok posebni sigurni tokovi ovlaštenim korisnicima omogućavaju pristup originalnim snimcima u skladu s GDPR-om.

Česte greške u videonadzornim sistemima

Na česte greške u velikim projektima videonadzora upozorio je Simeon Petrov, inžinjer za sigurnosna rješenja u Milestone Systemsu. Pogrešne procjene broja kamera, mrežnog prometa i hardverskih zahtjeva mogu ozbiljno ugroziti funkcionalnost sistema. Zato je, naglašava, nužno planirati skalabilnost, redundanciju i sigurnosne protokole, uz saradnju različitih vendora. Podsjetio je i da neki GPU-ovi, iako tehnički moćni, ponekad nisu kompatibilni s određenim VMS-ovima, što može utjecati na performanse videozidova.

Moderne tehnologije u zaštiti škola

U okviru konferencijskog programa održan je i panel “Sigurnosna i protivpožarna rješenja za obrazovne ustanove”, koji je okupio predstavnike industrije sigurnosti, obrazovnih institucija i državnih tijela. Diskusija je bila fokusirana na izazove u školama i univerzitetima – od kontrole pristupa i videonadzora do kriznih procedura – te na primjenu tehnologija koje omogućavaju sigurno, ali nenametljivo okruženje. Panel je moderirala Lidija Stolica, predsjednica Hrvatskog ceha zaštitara, a učesnici su bili: Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju, Dario Radošević, voditelj ključnih kupaca u Motorola Solutionsu, Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije, Mića Negrilić, regionalni prodajni menadžer u Supremi Europe, i Sandro Šegedin, voditelj Inspekcije za privatnu zaštitu i detektivske poslove pri MUP-u Hrvatske.

Govoreći o primjeni tehničkih rješenja u zaštiti obrazovnih ustanova, Dario Radošević je naglasio da tehnologija može ponuditi viši nivo zaštite i smanjiti potrebu za zaštitarima. Navodeći lično iskustvo svog sina u Sloveniji, pojasnio je da Motorola Solutions danas nudi kompletan ekosistem sigurnosnih tehnologija – od kontrole pristupa i videonadzora do kritične komunikacije. Kao primjer inovativnog pristupa predstavio je Halo senzor, IoT uređaj koji ne snima, već lokalno analizira podatke i detektuje rizične situacije, poput pušenja, povišenog tona glasa ili neuobičajenog broja osoba u prostoriji.

S druge strane, Mića Negrilić govorio je o Supreminim rješenjima za kontrolu pristupa zasnovanu na biometriji. Istakao je da se današnje obrazovne ustanove sve češće suočavaju s neovlaštenim ulascima, prisustvom dilera droga i oružanim incidentima, što zahtijeva naprednija sigurnosna rješenja. Biometrija je najpouzdaniji način ograničavanja pristupa, jer lice ili otisak prsta ne mogu biti ukradeni poput kartice ili šifre, a svi podaci se kriptografski štite i obrađuju u skladu s GDPR regulativom. Kao primjer međunarodne prakse, naveo je integraciju Supreminih sistema s detektorima pucnjeva i eksplozija u SAD-u, što omogućava automatsko zaključavanje škole i sprečavanje ulaska napadača u realnom vremenu.

Brojni pozitivni primjeri

Etiku i pravni okvir sigurnosti u školama predstavio je Filip Petrovski, dekan Pravnog fakulteta u Skoplju. Naglasio je da sigurnost nije samo pitanje zidova i kamera, već zaštite samog procesa ljudskog razvoja. Uvođenje nadzornih sistema otvara etička i ustavna pitanja, jer učenici imaju pravo na privatnost i dostojanstvo. Primjeri iz Finske i Kanade pokazuju da se digitalni nadzor provodi uz saglasnost zajednice i pedagošku svrhu, dok EU rasprave o AI alatima za procjenu rizika ukazuju na potrebu stalnog pravnog prilagođavanja.

Praktičnu stranu sigurnosti u Srbiji predstavio je Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije. Istakao je da, posebno nakon incidenata u Beogradu, saradnja državnih institucija i lokalnih samouprava postaje ključna. Iako škole još nisu klasifikovane kao kritična infrastruktura i ne postoji zakonska obaveza fizičke zaštite, imenovani su školski policajci, a sistemi videonadzora nadgledaju privatne firme. Novi projekti uključuju kontejnere za brzu vezu između škola i gradskih službi, što omogućava bržu reakciju u kriznim situacijama. Nedić je zaključio da je glavni cilj prevencija i edukacija kako bi djeca dolazila u školu bez straha.

Na iskustvo Hrvatske i regulatorni okvir ukazao je Sandro Šegedin iz MUP-u Hrvatske. Njihovo tijelo nadgleda sve aktivnosti privatne i tehničke zaštite u školama, a postoji jasan zakonski okvir za procjenu rizika i mjere zaštite. Nakon incidenata u školama uvedeni su zaštitari, a sada se uvodi i novo radno mjesto operativnog koordinatora za sigurnost i civilnu zaštitu, posebno obučenog za komunikaciju s djecom i roditeljima. Šegedin je napomenuo i izazove primjene naprednih tehnologija poput biometrije zbog GDPR-a, naglašavajući da paralelni razvoj tehničkih i ljudskih komponenti zaštite ostaje ključan za sigurnost učenika.

Prethodni
1
2
3
4
…
25
Sljedeći

Najave II

Višeslojni izvor inteligencije koja oblikuje kvalitet življenja i ritam investicija

Iza polica i kasa vodi se tiha borba za sigurnost

Sigurnosni trendovi u 2026.: Kada iverak padne daleko od klade

Kako direktive Evropske unije mijenjaju koncept zaštite kritične infrastrukture

Tržište sigurnosti Jadranske regije: Nova pravila igre

Nova era skenera na aerodromima

Security 50: Industrija pokazuje otpornost uprkos snažnim ekonomskim pritiscima

Održan prvi Romanian Security Summit

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Održan Adria Security Summit u Skoplju: Deset godina zajedništva

INTERVJUI

Intervju: Peter Strom, predsjednik i izvršni direktor, March Networks i VIVOTEK

Intervju: Matija Mandić, direktor sektora integrisane sigurnosti i pametnih sistema, KING ICT

Intervju: Dejan Stančević, direktor prodaje, Hytera Communications Europe

IZDANJA

NAJČITANIJE

Aikom u Riminiju proslavio dvadeset godina rada

ITVDesk: Računalo kao ONVIF kamera

Hikvision: Kako smanjiti lažne alarme, troškove implementacije i slijepe točke

Global Security d.o.o.

Najnovije

Najave II

INTERVJUI

Tags

IZDANJA

NAJČITANIJE

Global Security d.o.o.