18 Aprila, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 4)

Najave II

Profesionalizacija ili improvizacija?

Jadranska regija se, poput ostatka svijeta, suočava s deficitom kadra i ključnih vještina u sektoru kibernetičke sigurnosti. Mogu li domaće obrazovne institucije pratiti ubrzani razvoj prijetnji i proizvesti dovoljno stručnjaka koji će zaštititi regionalni digitalni prostor?

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redakcija@asadria.com

U sjeni rastućeg vala cyber napada sve češće je pitanje ima li uopće dovoljno ljudstva na prvim odbrambenim linijama. I, ako ima, jesu li profesionalci koji se bave zaštitom od evoluirajućih prijetnji dovoljno obučeni za sve izazove savremene cyber sigurnosti? U Jadranskoj regiji jedan od ključeva odgovora na ova pitanja drže i organizacije koje nude specijalizirane programe obuke i certifikacije u oblasti cyber sigurnosti. U ambijentu u kojem se predviđa globalni rast potražnje za stručnjacima ovog profila, takve institucije moraju izbalansirati ulogu mostova prema tržištu rada i centara za obuku ljudstva u bespoštednom digitalnom ratu.

Manjak sigurnosnih vještina je regionalni izazov

No, na početku, jedna dobra vijest: tržišna glad za cyber sigurnosnim stručnjacima itekako se osjeti i u našoj regiji. Prema riječima dr. Jasmina Azemovića, šefa sigurnosnih operacija u HTEC Grupi, to je odjek globalne potražnje za ekspertima koja kontinuirano raste. “Predviđa se da će doći do 31-postotnog rasta radnih mjesta u cyber sigurnosti do 2029. godine, što odražava hitnu potrebu za tim stručnim kadrom”, ističe Azemović.

Kada je riječ o najtraženijim vještinama na tržištu rada, stručnjaci s kojim smo razgovarali navode više ključnih oblasti. Trenutno najtraženije vještine, dodaje Azemović, uključuju pripremu odgovora na incidente, etičko hakiranje, mrežnu sigurnost i DevSecOps, a jednako traženi su i stručnjaci za sigurnost oblaka (cloud).

Ovaj trend potvrđuje i Branko Džakula, suosnivač i izvršni direktor firme UN1QUELY, koji navodi da “u regionu Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru, postoji deficit stručnjaka u cyber bezbjednosti u sve tri glavne oblasti, što je potvrđeno lokalnim istraživanjem BIRN-a”. On posebno ističe nedostatak stručnjaka u defanzivnoj sigurnosti kao što su SOC analitičari i osoblje za odgovor na incidente. Ništa bolje nije ni u sferi tzv. ofanzivne sigurnosti, kojoj nedostaju stručnjaci za izvođenje penetracijskog testiranja i GRC-a (Governance, Risk & Compliance), s fokusom na ISO 27001, NIS2 i DORA regulativu. Tražene deficitarne vještine obuhvataju i oblasti etičkog hakiranja, sigurnosti oblaka, DevSecOps, upravljanje sigurnosnim rizicima, forenzičku analizu i istraživanje prijetnji.

Najtraženija kombinacija znanja

Dr. Igor Franc, osnivač Secit Securityja, koji ima svoju akademiju, navodi da najtraženije vještine predstavljaju kombinaciju različitih stručnih znanja u okviru informacijskih tehnologija. “Tu spadaju prepoznavanje prijetnji u računarskim mrežama (žičanim i bežičnim), napredna administracija operativnih sistema (Windows, Linux) i baza podataka (relacionih i no SQL), poznavanje protokola i mogućnost detekcije anomalija, poznavanje regulative i usklađivanje dokumentacije”, kaže Franc.

Za dr. Andreja Kosa, predstojnika Laboratorija za telekomunikacije na ICT Academy iz Slovenije, trenutno najtraženije vještine uključuju “sigurnost aplikacija, obavještajnu analizu prijetnji, penetracijsko testiranje, sigurnost mreža, sigurnost cloud računarstva i sigurni razvoj softvera”. Njegov kolega Zlatan Morić, stručnjak za kibernetičku sigurnost i voditelj studija kibernetičke sigurnosti Sveučilišta Algebra Bernays u Hrvatskoj, navodi da tržište traži stručnjake koji poznaju “implementaciju sigurnosnih kontrola, upravljanje sigurnosnim operacijama (SOC), analizu sigurnosnih prijetnji (threat intelligence), digitalnu forenziku, penetracijsko testiranje, procjenu rizika i razvoj sigurnosnih politika i procedura, kao i sigurnost industrijskih sistema (OT/ICS)”.

Prošlo je vrijeme statičnih kurikuluma

U ovakvom regionalnom ambijentu, mjesto za sebe traže i edukacijski centri i organizacije koje sve više prepoznaju potrebu za prilagođavanje svojih programa kako bi se odgovorilo na rastuće cyber prijetnje, ali i na potrebe tržišta kada je u pitanju poznavanje novih sigurnosnih tehnologija i trendova.

Dr. Jasmin Azemović primjećuje da ovi trendovi ukazuju na rastuću potrebu za proaktivnim pristupom u zaštiti podataka i infrastrukture, s naglaskom na integraciju naprednih tehnologija poput vještačke inteligencije u sigurnosne operacije i strategije. I njegov kolega Morić naglašava da, pored poznavanja temeljne cyber sigurnosti, tržište danas traži i stručnjake koji razumiju “sigurnosne aspekte vještačke inteligencije i automatizacije”.

Pored striktno tehničkih vještina, za Igora Franca su važne i “meke vještine koje uključuju sposobnost efikasne komunikacije, saradnju sa kolegama i različitim odjeljenjima, učešće u timskim projektima i aktivnostima, kao i organizaciju vremena”. Na tragu ovoga, Džakula naglašava da tehničke vještine jesu ključne, ali da važnu ulogu u uspjehu cyber sigurnosnih stručnjaka ima i njihova sposobnost kritičkog razmišljanja, rješavanja problema i komunikacije, “posebno u GRC-u i upravljanju incidentima”.

Tako se izgrađuju stručnjaci za koje Azemović smatra da moraju imati i nešto što on opisuje kao liderski pristup cyber sigurnosti. “Oni na sebe preuzimaju teret donošenja odluka i vođenja timova sa fokusom na nezavisnu vertikalu i tako utječu na to da cyber sigurnost vode oni koji imaju adekvatna tehnička znanja, vještine i iskustva koja se trebaju kombinirati sa liderskim sposobnostima”.

S druge strane, kao iskusan predavač u ovoj oblasti, Azemović u ponuđenim opcijama za obrazovanje o cyber sigurnosti vidi i slabosti, posebno kada je u pitanju agilnost i spremnost kreatora programa da  na vrijeme prepoznaju, kreiraju i ponude nove studijske programe u zavisnosti od potreba tržišta. “Vrijeme fiksnih planova i programa, barem iz perspektive informacijskih tehnologija – je iz nas. Zanimanja koja su bila u fokusu dugi niz godina više nisu, a naš obrazovni sistem to još nije adekvatno prepoznao”, upozorava Azemović. On ističe potrebu za većom fleksibilnošću akademskih programa kada je u pitanju kibernetička sigurnost. To se ogleda i u prepoznavanju važnosti jače saradnje između obrazovnih institucija i industrije, gdje povratna sprega između realnog sektora i akademskih programa može pomoći u definisanju potrebnih vještina. Kako bi se smanjio deficit stručnjaka u cyber sigurnosti, edukacija bi trebala biti što dinamičnija i usmjerena na praktične aspekte, pružajući studentima konkretno iskustvo u rješavanju sigurnosnih izazova. “Ovakva promjena zahtijeva veću agilnost i prilagodljivost prema konceptu studijskih programa koji se mogu brže organizirati prema potrebi”, zaključuje Azemović.

Praksa kao ključni element obuke

Agilnost u proizvodnji deficitarnog sigurnosnog kadra s adekvatnim vještinama ogleda se i u spremnosti organizacija da se odmaknu od ex cathedra pristupa fokusiranog na teoriju i modela brze zarade na lakovjernim korisnicima u potrazi za stabilnim i dobro plaćenim poslom u IT-u.

Svi naši regionalni sagovornici slažu se da je praktično iskustvo ključan element savremenog obrazovanja u oblasti cyber sigurnosti. Dr. Kos, naprimjer, ističe da su treninzi koje nudi ova institucija dizajnirani tako da simuliraju stvarne scenarije. Pri tome se koriste operaterske, poslovne i kućne mrežne infrastrukture, uključujući lokalne AI servere. “Ovo omogućava učesnicima rad s realnim postavkama, uključujući okruženja na operaterskom nivou i praktične vježbe koje odražavaju izazove u industriji”, navodi Kos.

Za Igora Franca i teorijska obuka ima ulogu, ali je ona sada reducirana samo na uvod “koji pruža osnovno razumijevanje ključnih koncepata, dok su kursevi dizajnirani tako da se uglavnom fokusiraju na praktični dio”. Ovaj segment uključuje simulacije cyber aktivnosti kod kojih se polaznicima omogućava da primijene stečena znanja u realnim situacijama.

I u Algebri su svjesni primata praktičnog aspekta nastave iz cyber sigurnosti, koji se danas realizira u laboratorijima opremljenim za simulacije napada i odbrambene scenarije. “Kroz hands-on vježbe i realne scenarije, polaznici razvijaju vještine koje su im potrebne za rad u stvarnim okruženjima”, navodi Morić.

U akademiji UN1QUELY fokus je na simulacijama cyber napada koje uključuju penetracijsko testiranje, phishing kampanje, rad u CTF (Capture The Flag) scenarijima i slično. Osim toga, ova institucija radi na redovnom ažuriranju kurikuluma u skladu s industrijskim promjenama. “To znači uključivanje novih tehnologija poput cloud sigurnosti i upotrebe vještačke inteligencije u cyber sigurnosti, kao i kroz praktične studije slučaja bazirane na aktuelnim prijetnjama”, navodi Džakula.

Ova praksa može imati i zabavnu, ali profesionalno ništa manje važnu stranu. Algebra, naprimjer, jednom godišnje organizira i Capture the Flag (CTF) takmičenja s primjenom stečenih vještina u simuliranim scenarijima. Kako ovi događaji nisu namijenjeni samo polaznicima konkretnih edukacija, Azemović ih preporučuje svim zainteresiranim koji žele izbrusiti svoje vještine iz domene cyber sigurnosti.

Od tehničara do direktora informatičke sigurnosti

Regionalni obrazovni programi iz cyber sigurnosti otvaraju vrata za različite pravce razvoja karijere koji nisu posebno drugačiji od njihovih svjetskih pandana, smatraju naši sagovornici. Vladimir Simić, IT inžinjer i predavač u Informatičkoj akademiji InfoArs, navodi da su po završetku programa obuke polaznici kvalificirani za pozicije kao što su analitičar kibernetičke sigurnosti, specijalista za sigurnosne operacije, IT sigurnosni tehničar, analitičar sigurnosnih incidenata, administrator sigurnosti mreže, specijalista za sigurnost sistema i analitičar za usklađenost sa sigurnosnim standardima.

Polaznici Secit Akademije mogu postati i “direktori informacione bezbjednosti (CISO)” ako su ambiciozniji, dok su nižerangirane pozicije ništa manje zanimljive za tržište i uključuju menadžere informacijske sigurnosti, konsultante za informacijsku sigurnost, IT revizore, SOC analitičare, specijaliste za rizike, penetracijske testere, forenzičke analitičare i konsultante u oblasti informacijske sigurnosti. Slična situacija je i u Algebri, čiji nastavni programi osposobljavaju polaznike za uloge sigurnosnih operatora, analitičara, penetracijskih testera, forenzičkih istražitelja, voditelja kibernetičke sigurnosti, SOC analitičara, sigurnosnih arhitekata i konsultanata za upravljanje sigurnosnim rizicima.

Saradnja s industrijom i certifikacija otvaraju i gvozdena vrata

Dodatni most koji povezuje tržište i obrazovne institucije za kibernetičku sigurnost u Jadranskoj regiji su i kompanije koje mentorišu, a nerijetko i direktno zapošljavaju polaznike obuke. “Najbolji polaznici imaju priliku da rade s mentorima iz UN1QUELY-ja i partnerskih kompanija. Postoji mogućnost direktnog zaposlenja nakon uspješno završene obuke, a svakog mjeseca nastojimo da omogućimo trosedmičnu praksu najboljim polaznicima našeg programa”, kaže Džakula.

U Secitu, polaznici se uključuju u aktivnosti matične kompanije u vidu terenske obuke za pružanje usluga iz oblasti cyber sigurnosti. Tu je i saradnja s partnerskom kompanijom koja pruža cjelodnevne SOC usluge i polaznicima nudi priliku da se s ovom oblašću upoznaju kroz praktično iskustvo rada na realnim projektima i kasnije ga sami primjenjuju u praksi.

Važna komponenta u uvođenju reda i standardizacije u rad obrazovnih centara je i certifikacija. Nakon obuke, certifikati ne samo da potvrđuju stečeno znanje nego i povećavaju konkurentnost na tržištu rada. Zapravo, domaći i strani poslodavci sve češće zahtijevaju certifikate kao dokaz stručnosti i usklađenosti s industrijskim standardima u oblasti cyber sigurnosti. U konačnici, pored veće zapošljivosti, certificirani stručnjaci imaju bolje šanse za napredovanje i širu prepoznatljivost izvan Jadranske regije.

Fleksibilizacija nastavnog plana

Morić iz Sveučilišta Algebra Bernays navodi kako njegova institucija “sarađuje s brojnim globalnim kompanijama koje rade edukacijske materijale i provode certifikaciju kako bi osigurali da nam programi ostanu usklađeni s najnovijim trendovima”.

Dio tih materijala uključen je i kao sadržaj na kolegijima koji se izvode u okviru studijskog programa. Polaznici se pripremaju za certifikate kao što su CISSP, CCISO, CPENT, CEH, CND, CHFI, CIH, CSA, SC-100, SC-200, SC-300, SC400, MS-500, CCNA-CCNP Security, FCP in Network Security, FCP in Security Operations, FCSS in OT Security i CompTIA Security+.

Vladimir Simić iz InfoArsa navodi da je njihov nastavni plan posebno dizajniran da pripremi polaznike za ISC2 CC certifikat. Prema njemu, ovo je kvalitetan početni certifikat koji može poslužiti kao važna odskočna daska za nastavak karijere u kibernetičkoj sigurnosti.

I Secit Akademija nudi obuku za važne certifikate u industriji cyber sigurnosti kao što su Certified Information Systems Security Professional (CISSP), CompTIA Security+, Certified Information Security Manager (CISM), Certified Information Systems Auditor (CISA), Offensive Security Certified Professional (OSCP) i GIAC Certified Incident Handler (GCIH).

Osim certifikacije, polaznici danas traže i fleksibilizaciju ponuđenih nastavnih sadržaja prema različitim profesionalnim potrebama tržišta, ali i ličnim ambicijama.

Slovenski ICT Academy na ovu potrebu odgovara različitim formatima obuka koje idu izvan sfere certifikacije za CCNA Cybersecurity Operations – Security Analytics i CCNP ENCOR (350-401) iz oblasti mrežne sigurnosti i infrastrukture. U ponudi su i posebne obuke za nove tehnologije s kojim danas cyber sigurnost često konvergira, poput rješavanja sigurnosnih izazova specifičnih za 5G mreže, korištenja analitike velikih podataka (big data) za poboljšanje sigurnosti, zaštite podataka i aplikacija u cloud okruženjima, SSDLC sigurnosnih mjera tokom cijelog procesa razvoja softvera i, na kraju, primjene kvantnih računara i enkripcije kao potencijalnih prijetnji postojećim sigurnosnim protokolima.

Sve ovo, smatra dr. Azemović, dokaz je da su industrijski certifikati ključni u jačanju profesionalne vidljivosti budućeg eksperta u oblasti cyber sigurnosti. “Stečeni certifikati demonstriraju poslodavcima da kandidat posjeduje specifične vještine i znanje koje su u skladu s industrijskim standardima i potrebama tržišta”, kaže on.

Ažurnost, certifikacija i prstohvat fleksibilnosti

Deficit cyber sigurnosnih vještina značajan je izazov za Jadransku regiju, ali i prilika za razvoj novih obrazovnih paradigmi i pristupa. Obrazovne institucije u regiji sve više prepoznaju važnost prilagođavanja kurikuluma aktuelnim trendovima i potrebama tržišta te stavljanja naglaska na praktično iskustvo i saradnju s industrijom, posebno s privatnim sektorom.

Da bi se adekvatno odgovorilo na rastuće potrebe za stručnjacima i deficitarnim vještinama u oblasti cyber sigurnosti, neophodno je kontinuirano brusiti obrazovne planove, promovirati programe certifikacije te razvijati što fleksibilnije modele učenja koji će biti dostupni kako početnicima tako i iskusnim profesionalcima koji žele unaprijediti vještine ili proći sve popularniju prekvalifikaciju.

Kroz sveobuhvatan pristup obrazovanju i jaču saradnju obrazovnih institucija, privatnog i sigurnosnog sektora, Jadranska regija može smanjiti postojeći deficit vještina i izgraditi snažnu bazu stručnjaka sposobnih da odgovore na sve složenije sigurnosne izazove digitalnog doba.

Prekvalifikacija kao rješenje iz sjene za manjak stručnjaka

Jedan od ključnih načina za smanjenje deficita cyber sigurnosnih stručnjaka jeste prekvalifikacija profesionalaca iz srodnih tehničkih oblasti. Dr. Igor Franc iz Secit Akademije primjećuje da je ova praksa sve češća, jer mnogi mrežni i sistem-administratori prepoznaju cyber sigurnost kao priliku za napredovanje. “To se prije svega dešava zbog deficita, ali i prepoznavanja mrežnih administratora i sistem-administratora da mogu napredovati u ovoj oblasti zbog dobrih osnova koje imaju za ovu oblast”, objašnjava on. Na Sveučilištu Algebra Bernays dio ovih programa akreditiran je kroz mikrokvalifikacije koje se finansiraju uz podršku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, što stručnjacima omogućava dodatnu specijalizaciju i stjecanje ključnih kompetencija. Slično tome, dr. Andrej Kos ističe da je njegova matična institucija ICT Academy razvila program cyber sigurnosti u okviru mikrokvalifikacija, uz planove za širenje ponude specijaliziranih kurseva u budućnosti.

Termalno snimanje i audiotehnologija

Dok su tradicionalne videonadzorne kamere ograničene na mali dio spektra svjetlosti, napredak na planu tehnologija koje se ne oslanjaju na vidljivu svjetlost znatno širi polja percepcije u svijetu sigurnosti. Ove tehnologije danas omogućavaju naprednu detekciju, bolju situacijsku svjesnost i lakše donošenje odluka, uz sveobuhvatnije razumijevanje okruženja u odnosu na ono što ljudsko oko može vidjeti

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Tradicionalne kamere, koje se oslanjaju isključivo na vidljivo svjetlo, ograničene su u sposobnosti detekcije u izazovnim uslovima, poput tame, magle i drugih vizuelnih prepreka. Kako bi se ova ograničenja prevazišla, industrija sve više usvaja tehnologije koje koriste nevidljivo svjetlo, kao što su termalno snimanje, radar, rendgenski zraci i audiosistemi.

Korištenjem spektra nevidljive svjetlosti takve tehnologije poboljšavaju mogućnosti praćenja kroz detekciju toplinskih potpisa, pokreta i detalja koji bi inače ostali neprimijećeni. To ne samo da unapređuje sigurnosne primjene, poput videonadzora u potpunom mraku ili nepovoljnim vremenskim uslovima, nego i otvara nove mogućnosti u oblastima poput zdravstvene zaštite, industrijske kontrole i monitoringa okoliša. Za bolju sliku o usvajanju ovih naprednih tehnologija potrebno je analizirati implementaciju i puni potencijal četiri ključne tehnologije nevidljive svjetlosti kao što su termalno snimanje, audio, rendgenski zraci i milimetarski radar.

Termalno snimanje i audio prednjače u primjeni

Rezultati ankete koju su asmag.com i Hikvision zajedno proveli pokazali su da su termalno snimanje (72%) i audiotehnologija (57%) najšire primjenjivane tehnologije među ispitanicima, dok rendgenske zrake (31%) i milimetarski radar (29%) imaju nešto niže stope usvajanja.

Audiotehnologija je postala važan segment sigurnosnih aplikacija, a posljednje inovacije su dodatno  proširile njene mogućnosti. Prijelaz na IP audiorješenja omogućio je integraciju s postojećim videonadzornim sistemima i unaprijedio komunikaciju i zvučna upozorenja. Osim toga, uključivanje dvosmjernog audija u videonadzorne kamere omogućilo je interakciju s osobama na terenu u realnom vremenu.

Iako rendgenske zrake i radarske tehnologije dobijaju na značaju, njihovo usvajanje se odvija sporije zbog većih troškova, složenosti i regulatornih ograničenja. Kako se ovi izazovi budu rješavali uz nastavak tehnološkog napretka, možemo očekivati širenje njihove primjene u različitim sektorima.

Usklađenost potražnje s tržišnom ponudom

Nivo potražnje kod kupaca pokazatelj je snažne povezanosti s tehnologijama koje se trenutno nude, posebno onih za termalno snimanje i audiorješenja. Anketa je pokazala da termalno snimanje dobija najviše upita, pri čemu je 15% ispitanika navelo da je ova tehnologija uvijek tražena, 24% da je često tražena, a 39% da je povremeno tražena. Isto tako, i audiotehnologija bilježi snažnu potražnju, s 16% ispitanika koji su naveli da je uvijek tražena, a 24% da je često tražena.

Međutim, potražnja za rendgenskom tehnologijom i milimetarskim radarom premašuje njihovu trenutnu primjenu. Dok 42% ispitanika dobija upite za rendgenskom tehnologijom (5% uvijek, 10% često, 27% povremeno), samo 31% ponuđača rješenja je ima u ponudi. Slično, milimetarski radar je tražen od 37% ispitanika (2% uvijek, 11% često, 24% povremeno), ali ga samo 29% njih ima u ponudi. Ovaj jaz ukazuje na priliku da dobavljači prošire svoju ponudu ukoliko uspiju efikasno riješiti postojeće izazove.

Sigurnost je primarni razlog usvajanja tehnologija

Kod svih tehnologija, sigurnost je i dalje primarni razlog za njihovo usvajanje. Nemalih 69% ispitanika kao ključnu motivaciju je navelo potrebu za poboljšanjem detekcije u uslovima slabog osvjetljenja i izazovnim okruženjima. Istovremeno, njih 49% se fokusiralo na proaktivnu detekciju i upravljanje prijetnjama, a 41% na poboljšanje situacijske svjesnosti kroz višedimenzionalnu percepciju. Ovaj naglasak na sigurnost usklađen je s visokom potražnjom za tehnologijama termalnog snimanja i zvuka, koje su dokazano unaprijedile nadzor i komunikaciju u sigurnosnim operacijama u realnom vremenu.

Zanimljivo je da rezultati ankete pokazuju sve izraženiji trend širenja primjena izvan sfere sigurnosti, pri čemu je 41% ispitanika navelo upravo ovo kao razlog usvajanja. Osim toga, isti postotak (41%) naveo je potrebu za ispunjavanjem zahtjeva kupaca i projekata. Ova korelacija ukazuje na pristup usmjeren na kupca unutar industrije, pri čemu dobavljači odgovaraju na specifične potrebe i preferencije klijenata.

Tehnološki uvidi i primjene po industriji

Termalna tehnologija

Sigurnost i zaštita perimetra ostaju primarni scenariji primjene za termalno snimanje. Na ovaj segment otpada 86% odgovora ispitanika. Ostale ključne primjene uključuju rano otkrivanje požara i dima (65%), nadzor industrijske opreme (53%) i mjerenje tjelesne temperature (43%). Ove primjene u skladu su s jedinstvenim mogućnostima termalnog snimanja koje detektira objekte na osnovu njihovog toplinskog potpisa. Izjave ispitanika dodatno potvrđuju ove nalaze, gdje se kaže da se “termalno snimanje može primijeniti za upozorenja o pregrijavanju mašina” ili da je namijenjeno za “nadzor perimetra i specifične industrijske potrebe” ili, pak, za “detekciju požara”.

Pet ključnih vertikala za primjenu termalnog snimanja su energetska infrastruktura, fabrike, transport, zdravstvo i poslovne zgrade. Ovo je u skladu s potencijalom ovog režima snimanja da poboljša situacijsku svjesnost i otkrije izvore opasnosti. Naprimjer, u energetskoj infrastrukturi termalno snimanje se može koristiti za praćenje pregrijavanja opreme.

Audiotehnologija

Sigurnost je na uvjerljivo prvom mjestu (88%) kao primarni scenarij primjene audiotehnologije. Audiorješenja poput interfona te razglasnih i evakuacijskih sistema već se dugi niz godina primjenjuju u sigurnosne svrhe. Danas se audiotehnologija i videonadzor mogu integrirati, što omogućava slanje poruka upozorenja preko zvučnika čim se otkriju potencijalni uljezi ili sumnjivo zadržavanje.

Ispitanici navode i primjene izvan sfere sigurnosti kao što su, npr., nadzor industrijske opreme (47%) i pozadinska muzika (41%). Glavne industrijske grane za primjenu audiorješenja uključuju maloprodaju, fabrike, energetsku infrastrukturu, poslovne zgrade i zdravstvo. Ovo nije iznenađenje jer, naprimjer, prodavnice koriste sisteme za javno obavještavanje kako za sigurnost tako i za pozadinsku muziku, dok fabrike koriste audioanalitiku za nadzor opreme.

Važno je napomenuti da industrija audiotehnologija prelazi na rješenja bazirana na IP tehnologiji, slično onome što se desilo tokom uspona IP videonadzora. Ovaj prijelaz trebao bi znatno povećati rast na tržištu audiotehnologija jer kompanije sada usvajaju naprednija i integrirana rješenja.

Tehnologija milimetarskog radara

Sigurnost i upravljanje saobraćajem su primarni scenariji primjene na koje se odnosi 81%, odnosno 64% odgovora ispitanika. Radar šalje signale u okolinu, pri čemu se reflektirani signali obrađuju kako bi se odredili brzina, veličina i udaljenost objekata. Ovo radar čini idealnim za sigurnost i transport, odnosno za primjene poput mjerenja brzine i praćenja toka saobraćaja.

U poređenju s kamerama, radar nudi nekoliko prednosti, uključujući mogućnost pokrivanja velikih površina i rad koji ne ovisi o vremenskim uslovima. Osim toga, može se kombinirati s PTZ kamerama kako bi se ponudilo sveobuhvatnije sigurnosno rješenje.

Zahvaljujući ovim prednostima, ključne industrije za primjenu radara su transport, energetska infrastruktura, fabrike, parkirališta i poslovne zgrade. Radar ima primjenu i u zdravstvu, gdje se uređaji mogu koristiti za detekciju padova pacijenata u bolničkim odjelima i staračkim domovima bez narušavanja privatnosti. Iako samo 37% ispitanika trenutno navodi zdravstvo kao aplikaciju, u budućnosti se očekuje rast primjene u ovom sektoru.

Rendgenska tehnologija

Prema rezultatima ankete, sigurnosne kontrolne tačke su najvažniji scenariji primjene za rendgensku tehnologiju i na njih se odnosi 93% odgovora ispitanika. Ovo daleko premašuje druge dvije vodeće primjene: kontrolu kvaliteta (46%) i industrijske procese (37%).

Ove primjene su usklađene s vodećim industrijskim granama u kojim je rendgenska tehnologija najprikladnija i najzrelija opcija: transport, energetska infrastruktura i fabrike. Ovo naglašava ključnu ulogu rendgenske tehnologije u sigurnosnim aplikacijama, posebno na aerodromima, željezničkim stanicama i u državnim zgradama. Sposobnost rendgenskih zraka da brzo i učinkovito pregledaju pojedince i prtljag s ciljem otkrivanja krijumčarenih i zabranjenih predmeta čini ih neizostavnim alatom u održavanju sigurnosti.

Dodatni faktori koji doprinose pogodnosti primjene u ovim vertikalama uključuju rad s velikim količinama materijala koje se kontroliraju, potrebu za neinvazivnim testiranjem raznih materijala i komponenti te regulatornu usklađenost. Iako se rendgenska tehnologija koristi i u poslovnim zgradama i zdravstvu, ovi sektori mogu imati niže stope usvajanja zbog različitih potreba i prioriteta kada su u pitanju kontrole.

Izazovi usvajanja i budući trendovi

Na pitanje u koje tehnologije planiraju investirati ili ih ponuditi u bliskoj budućnosti, većina ispitanika (61%) navela je termoviziju. Slijede radarska (48%), audio (45%) i rendgenska tehnologija (37%).

Ovaj trend ukazuje na opću svijest i spremnost pružatelja rješenja da usvoje ove tehnologije kako bi zadovoljili sve složenije zahtjeve kupaca. Termalno snimanje, koje se često koristi za zaštitu perimetra i noćni nadzor, ovdje prednjači zahvaljujući sposobnosti da učinkovito radi u potpunom mraku, dimu i magli. Milimetarski radar i audiotehnologija također dobijaju na popularnosti zbog primjena u upravljanju saobraćajem i praćenju gužvi.

Optimistična projekcija rasta za tehnologije nevidljivog svjetla

Ispitanici su općenito optimistični u vezi s rastom tehnologija nevidljivog svjetla u sigurnosnoj industriji tokom narednih pet godina. Cijelih 92% ispitanika očekuje umjeren do značajan rast za termalno snimanje, što ponovo naglašava široku primjenu i svestranost ove tehnologije. Slijede prognoze za audiotehnologiju (76%), milimetarski radar (63%) i rendgensku tehnologiju (57%).

Ovi podaci ukazuju na snažan potencijal rasta za milimetarski radar. Trenutno 29% ispitanika nudi ovu tehnologiju, a 48% je planira uvesti u bliskoj budućnosti, što ukazuje na značajan trend rasta. Tehnologija radara pronalazi sve više primjena u sektorima kao što su transport, zdravstvo i pametni gradovi, gdje se cijeni njena sposobnost detekcije pokreta i praćenja objekata u svim vremenskim uslovima.

Visoki troškovi i složenost glavne prepreke usvajanju

Uprkos pozitivnim očekivanjima, anketa je ukazala na više prepreka širem usvajanju tehnologija nevidljivog svjetla. Primarni izazov su visoka početna ulaganja, koja je navelo 69% ispitanika. Ostali izazovi uključuju tehničku složenost (49%), troškove održavanja i podrške (41%) te regulatorne i zakonske okvire (37%).

Ovo je razumljivo s obzirom na to da su ove tehnologije često skuplje od konvencionalnih rješenja baziranih na vidljivom svjetlu. Naprimjer, visokokvalitetne termalne kamere mogu koštati između 1.000 i 10.000 dolara, u poređenju s 2 MP kamerama koje obično koštaju od 30 do 100 dolara. Rendgenske mašine su još skuplje, s početnim cijenama od 50.000 dolara koje idu do više miliona za napredne sisteme, bez troškova instalacije i održavanja.

Ovi faktori mogu dovesti do oklijevanja korisnika prilikom odabira rješenja baziranih na nevidljivom svjetlu. To naglašava potrebu da proizvođači smanje troškove i pojednostave implementaciju kako bi povećali buduće usvajanje tehnologija. Osim toga, regulatorna usklađenost, posebno za rendgenske sisteme, zahtijeva certifikaciju i pridržavanje strogih smjernica, što je još jedan otežavajući faktor za korisnike.

Povrat ulaganja i studije slučaja

Na pitanje o faktorima koji bi mogli potaknuti šire usvajanje ovih tehnologija u budućnosti, 59% ispitanika je izdvojilo povrat ulaganja (ROI) i studije slučaja / uspješne priče kao najvažnije pokretače. S obzirom na veće troškove povezane s tehnologijama nevidljivog svjetla, krajnjim korisnicima je potreban jasan ROI kako bi opravdali ulaganja. Demonstracija efikasnosti ovih tehnologija kroz studije slučaja također može pomoći u izgradnji povjerenja i pouzdanosti među potencijalnim kupcima.

Potražnja kupaca (53%), tehnološki napredak (51%) i nove primjene (47%) također su istaknuti kao važni faktori koji utječu na buduće usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla.

Nove primjene i integracija

Ispitanici su upitani da komentiraju i nove primjene koje bi mogle potaknuti šire usvajanje tehnologija nevidljivog svjetla u budućnosti.
Integracija s drugim sistemima često se navodi kao ključni faktor rasta, s prijedlozima koji idu u pravcu međusobne integracije tehnologija nevidljivog svjetla, a ne samo povezivanja s kamerama baziranim na vidljivom svjetlu. To bi moglo dovesti do optimizacije sistema, smatraju ispitanici koji to komentiraju na sljedeći način: “Nova tehnologija je odlična, ali je najvažnija mogućnost njene integracije u sistem, pri čemu trošak ulaganja nije toliko bitan”, “integracija milimetarskog radara s termalnim i kamerama za detekciju brzine može povećati efikasnost upravljanja saobraćajem”, “integracija s biometrijom i kamerama”, “integracija s drugim tehnologijama”, “DAS sistem omogućava detekciju duž rute i paralelno uspostavlja komunikacijsku infrastrukturu”, “mislim da će se primjena zvuka u kombinaciji s kamerama širiti u budućnosti”.

Vještačka inteligencija (AI) i napredna analitika također su navedeni kao ključni faktori za poticanje šireg usvajanja ovih tehnologija. Nekoliko ispitanika je kao važnu karakteristiku navelo funkcije koje se oslanjaju na AI, poput automatske detekcije događaja. Integracija AI-ja za detekciju zvuka na rubu može unaprijediti nadzor kroz prepoznavanje zvukova povezanih s prijetnjama sigurnosti ili sigurnosnim incidentima. Ispitanici to opisuju sljedećim komentarima: “Dalji razvoj funkcionalnosti AI-ja i veći fokus na automatsko upravljanje događajima, senzorima i kamerama uz, npr., automatski prijelaz između kamera i svijest o senzorima”, “AI detekcija zvuka na rubu”, “AI pomoću kojeg zvuk prati sve profile sigurnosnih događaja u  kombinaciji s videom za precizniju detekciju”, “Tehnologija i AI”, “inteligentno snimanje bazirano na vještačkoj inteligenciji”.

Aplikacije vezane za sigurnost i zaštitu ostaju primarne oblasti primjene ovih tehnologija. Osim zaštite perimetra, ove tehnologije se primjenjuju u oblastima kao što su zaštita granica, detekcija opasnih materijala i automatizacija u fabrikama. Njihova sposobnost da detektiraju prijetnje i prate okruženje u uslovima u kojima tradicionalni sistemi bazirani na vidljivom svjetlu nude ograničene performanse čini ih neprocjenjivim u kritičnoj infrastrukturi i okruženjima visokog rizika.

Nevidljivo postaje globalno vidljivo

Tehnologije koje se ne oslanjaju na vidljivo svjetlo poput termalnog snimanja, detekcije zvuka, milimetarskog radara i rendgenskih sistema sve više dobijaju na značaju u sigurnosnoj industriji i šire. Termalno snimanje i zvuk ističu se po efikasnosti u sigurnosnim i operativnim primjenama, dok rendgenski sistemi i radar nešto sporije pronalaze širu primjenu zbog visokih troškova, složenosti i regulatornih izazova.

Ipak, kako tehnologija bude napredovala, a potražnja kupaca rasla, ove tehnologije čeka šira implementacija u raznim industrijama, uključujući zdravstvo i industrijski nadzor. Njihov potencijal je evidentan i u kombinaciji s vještačkom inteligencijom i integracijom u šire sisteme jer će se tako odgovoriti na izazove koji su postali preteški za tradicionalne kamere. Kako se uspješne priče budu širile, a povrat ulaganja postane očitiji, ove tehnologije će igrati sve značajniju ulogu u zadovoljavanju potreba svijeta sigurnosti i drugih oblasti.

Sigurnosne zakrpe za Android

Zakrpe (engl. patches) su ažuriranja softvera koja ispravljaju slabosti i greške, poboljšavaju funkcionalnost i povećavaju sigurnost sistema. Mogu biti usmjerene na operativne sisteme, aplikacije ili pojedinačne komponente softvera te općenito funkcionalnosti koje poboljšavaju performanse i stabilnost uređaja. Zašto ih je važno pratiti i koristiti?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Kompanija Google vlasnik je Androida, danas najpopularnijeg operativnog sistema za mobilne uređaje na svijetu. Android je prvobitno 2003. godine razvila kompanija Android Inc., ali ju je Google dvije godine kasnije kupio za pedesetak miliona dolara te nastavio razvijati taj sistem. Kako bi osigurao širu podršku i razvoj, Google je okupio tehnološke kompanije u okviru Open Handset Alliancea (OHA) i pokrenuo Android Open Source Project (AOSP), omogućavajući da osnovni kod sistema uvijek bude otvoren i dostupan svima. No, iako je Android open-source, Google je zadržao ključne komponente ekosistema, uključujući Google Play usluge, Play Store, kao i aplikacije kao što su Gmail, YouTube i Google Maps, pa uređaji moraju biti certificirani kako bi mogli koristiti zvanične Google servise. Mnoge kompanije, poput Samsunga i Xiaomija, koriste prilagođene verzije Androida, dok je Huawei zbog sankcija morao razviti vlastiti operativni sistem.

Ažuriranje softvera je važno

Uprkos tome što je osnovni dio sistema dostupan svima, Google kroz svoje servise i brendiranje u velikoj mjeri nadzire rad Android ekosistema, osiguravajući njegov razvoj i funkcionalnost na globalnom nivou.

Kako ističu iz kompanije, posvećenost sigurnosti korisnika njihov je najvažniji prioritet, stoga nastoje raditi na tome da uvijek budu ispred prevaranata i njihovog softvera. Kako taktika hakera postaje sve sofisticiranija i šira, i Google unapređuje svoje napredne sigurnosne funkcije i zaštitu zasnovanu na vještačkoj inteligenciji kako bi zaštitio korisnike Androida. Svaki mjesec objavljuju Android Security Bulletin, gdje detaljno navode i ispravljaju sve ranjivosti. Ove tzv. zakrpe često ciljaju specifične slabosti u sistemu, aplikacijama ili upravljačkim programima uređaja. Proizvođači telefona, poput Samsunga, Xiaomija i drugih, zatim implementiraju te zakrpe u svoje uređaje. Zakrpe su ključne za održavanje sigurnosti i stabilnosti softvera, jer sprečavaju zloupotrebu poznatih ranjivosti i omogućavaju uređajima da ostanu zaštićeni od novih prijetnji. Zato uvijek držite aktivnu opciju “update” na svojim telefonima.

A šta je to novo u Android operativnom sistemu, pojasnili su iz Googlea. “Pored naših novih naprednih funkcija zaštite od krađe, koje pomažu u očuvanju sigurnosti vašeg uređaja i podataka u slučaju krađe, sve više se fokusiramo i na pružanje dodatnih zaštita protiv mobilnih finansijskih prevara”, objavio je Google krajem 2024. godine i najavio nove funkcije zaštite od prevara i obmana koje dolaze s Androidom 15 i ažuriranjima Google Play usluga. “Također dijelimo nove alate i politike koji pomažu developerima da prave sigurnije aplikacije i štite svoje korisnike”, kazali su.

Google Play Protect: detekcija prijetnji u realnom vremenu

Google Play Protect sada svakodnevno skenira 200 milijardi instaliranih Android aplikacija širom svijeta, pomažući da se više od tri milijarde korisnika zaštite od malicioznog softvera. Time kompanija proširuje AI sposobnosti Play Protecta s funkcijom detekcije prijetnji u realnom vremenu kako bi poboljšala detekciju prevara i smanjila zloupotrebu od strane aplikacija koje pokušavaju sakriti svoje radnje.

Uz ovo, AI Google Play Protecta na uređaju analizirat će i dodatne “signale” ponašanja u vezi s korištenjem osjetljivih dozvola i interakcijama s drugim aplikacijama i uslugama. Ako se otkrije sumnjivo ponašanje, Google Play Protect može poslati aplikaciju na dodatnu provjeru Googleu i upozoriti korisnike ili onemogućiti aplikaciju ukoliko se potvrdi maliciozno ponašanje. Sumnjivo ponašanje detektuje se na uređaju i to na način koji štiti privatnost kroz Private Compute Core, dakle bez prikupljanja ličnih podataka. Google Pixel, Honor, Lenovo, Nothing, OnePlus, Oppo, Sharp, Transsion i drugi proizvođači implementirat će detekciju prijetnji u realnom vremenu u ovoj godini.

Snažnija zaštita od prevara i obmana

Google posljednjom zakrpom uvodi i dodatne zaštite za borbu protiv prevara i obmana u Androidu 15 s dvije ključne nadogradnje. Prva je “zaštita jednokratnih lozinki od malicioznog softvera”. S izuzetkom nekoliko vrsta aplikacija, poput onih za nosive uređaje, jednokratne lozinke sada su skrivene od obavijesti, čime se zatvara ugao napada za prevare i špijunski softver. Druga zaštita su “proširena ograničena podešavanja”, odnosno proširenje ograničenih podešavanja iz Android 13 operativnog sistema, koja zahtijevaju dodatno odobrenje korisnika za omogućavanje dozvola prilikom instalacije aplikacija s web preglednika, aplikacija za razmjenu poruka ili upravitelja datotekama. “Nastavljamo s razvojem novih zaštita zasnovanih na vještačkoj inteligenciji, poput funkcionalnosti za detekciju poziva za prevare koju testiramo, a koja koristi Gemini-Nano AI na samom uređaju kako bi u stvarnom vremenu upozorila korisnike kada detektuje obrasce razgovora koji su obično povezani s prevarama i obmanama”, navode iz Googlea.

Zaštita od napada putem dijeljenja ekrana

Google je novim zakrpama pooštrio i kontrolu dijeljenja ekrana u Android 15 sistemu kako bi ograničio napade društvenog inženjeringa, koji pokušavaju pregledati ekran i ukrasti korisne informacije. Tokom dijeljenja ekrana privatni sadržaj obavijesti bit će sakriven, čime se sprečava da udaljeni gledatelji vide detalje u obavijestima korisnika. Aplikacije koje postavljaju automatski sakrivene obavijesti i jednokratne lozinke (OTP-ove) u obavijestima bit će automatski zaštićene od udaljenih gledatelja čak i kada se dijeli sadržaj ekrana. Također, ekran će biti skriven i kada se unose korisnička imena, lozinke i brojevi kreditnih kartica tokom sesije dijeljenja ekrana.

Trenutno je ova funkcionalnost dostupna samo na Pixel uređajima, ali i drugi Android uređaji uskoro će imati mogućnost dijeljenja sadržaja samo jedne aplikacije, umjesto cijelog ekrana, kako bi se očuvala privatnost ekrana. Jasni indikatori dijeljenja sadržaja važni su za korisnike kako bi razumjeli kada su njihovi podaci vidljivi. Novi, istaknutiji indikator ekrana, koji će doći na Android 15 uređaje nešto kasnije ove godine, uvijek će obavještavati korisnike kada je dijeljenje ekrana aktivno, a dijeljenje će se moći zaustaviti jednostavnim dodirom.

Napredna sigurnost mobilne mreže

Google je u svoj novi ekosistem dodao i nove napredne zaštite za mobilne mreže kako bi se odbranio od zloupotreba kriminalaca koji koriste simulatore mobilnih baznih stanica za prisluškivanje korisnika ili slanje SMS poruka vezanih za prevare.

Stoga će novi update obaviještavati korisnike ukoliko je mobilna mreža nešifrirana, što potencijalno izlaže glasovni i SMS saobraćaj presretanju radiosignala. Ovo će pomoći korisnicima da budu upozoreni ukoliko su meta kriminalaca koji pokušavaju presresti njihov saobraćaj ili ubaciti u uređaj svoju SMS poruku s prevarom.

Funkcija transparentnog otkrivanja identifikatora pomoći će korisnicima koji su pod rizikom, poput novinara ili disidenata, upozoravajući ih ako potencijalna lažna mobilna bazna stanica ili alat za nadzor bilježi njihovu lokaciju koristeći identifikator uređaja. Naravno, ove funkcije zahtijevaju integraciju proizvođača uređaja i ostalog kompatibilnog hardvera, a iz Googlea očekuju da će takva integracija itekako napredovati tokom sljedećih nekoliko godina.

Više sigurnosnih alata za developere

Zaštita aplikacija od prevara i obmana stalna je borba za developere. Play Integrity API omogućava developerima da provjere da li su njihove aplikacije neizmijenjene i rade li na pravom Android uređaju, čime se može otkriti prevarantsko ili rizično ponašanje i poduzeti mjere za prevenciju napada i zloupotrebe. Google je ažurirao API s novim signalima unutar aplikacija koji će pomoći developerima da osiguraju svoje aplikacije od novih prijetnji. Jedan od tih signala tiče se rizika od snimanja ekrana ili udaljenog pristupa.  Developerima je sada omogućeno da provjere postoje li druge aplikacije koje mogu snimati ekran, stvarati prekrivene slojeve preko njega ili kontrolirati uređaj. Ovo je korisno za aplikacije koje žele sakriti osjetljive informacije od drugih aplikacija i zaštititi korisnike od prevara.

Također, developeri će sada moći provjeriti da li je Google Play Protect aktivan i je li korisnički uređaj slobodan od poznatog malicioznog softvera prije nego što izvrše osjetljive radnje ili obrade osjetljive podatke. Ovo je posebno korisno za finansijske i bankarske aplikacije, jer se praktično dodaje još jedan sloj sigurnosti za zaštitu korisničkih podataka.

Migracija u oblak i AI oslonac za budućnost sigurnosti u regiji

Tržište sigurnosti u Jadranskoj regiji u 2024. godini zabilježilo je stabilan rast, a značajan napredak ostvarile su zemlje Evropske unije Hrvatska i Slovenija, kao i Rumunija, Bugarska i Grčka. Tehnološke inovacije, poput uvođenja vještačke inteligencije u sigurnosna rješenja te integracija različitih sigurnosnih sistema, osigurale su rast investicija. Regija je sve atraktivnija za investitore, a sigurnosne tehnologije postale su ključne ne samo za zaštitu lica i imovine već i za optimizaciju poslovnih procesa u različitim sektorima

Piše: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

 Ekonomski rast na Zapadnom Balkanu pokazuje znakove ubrzanja, stoji u izvještaju Svjetske banke, koja prognozira pozitivan trend za 2025. godinu. Ključni faktori rasta bit će unutrašnja potrošnja i investicije, dok će izvoz biti slab, a rast uvoza premašiti izvoz. Politička nesigurnost i globalni ekonomski faktori ostaju izazovi, što bi moglo usporiti regionalni razvoj, upozorava Isolina Rossi, ekonomistkinja u Svjetskoj banci i glavna autorica izvještaja.

Ulaganje u ljudski kapital

Migracije su prepoznate kao potencijalni ekonomski resurs, uz preporuke za bolje upravljanje tim procesima. Iako se tržište rada poboljšava i stopa siromaštva opada, smanjenje siromaštva je sporije nego prije pandemije. Svjetska banka predviđa rast od 3,7% u 2025. godini za šest ekonomija Zapadnog Balkana, podržan EU planovima za rast i regionalnu integraciju. Kako bi se ubrzao ekonomski rast, zemlje Zapadnog Balkana moraju ojačati regionalnu trgovinu, smanjiti vrijeme čekanja na granicama i integrisati sisteme plaćanja. Razvoj ljudskog kapitala kroz obrazovne i zdravstvene sisteme bitan je za napredovanje prema statusu ekonomija visokih prihoda. Pravilno upravljanje migracijama može doprinijeti smanjenju siromaštva, podsticanju izvoza i privlačenju investicija.

Nova radna mjesta

Tržište rada na Zapadnom Balkanu nastavilo je napredovati, sa zaposlenošću koja je dostigla historijski visok nivo od 48,5% u junu 2024. godine, iako je i dalje niža od 54,4% u Evropskoj uniji. Između sredine 2023. i sredine 2024. godine stvoreno je dodatnih 114.000 radnih mjesta u regiji. Iako se smanjenje siromaštva nastavlja, tempo je sporiji nego prije pandemije, s padom od oko 1% godišnje između 2022. i 2025. godine, dok je prije bilo veće smanjenje. Recentna povećanja plata možda neće dovesti do značajnog poboljšanja kvaliteta života porodica koje žive ispod granice siromaštva.

Život u inostranstvu

S obzirom na to da gotovo četvrtina stanovništva Zapadnog Balkana živi u inostranstvu, bolje upravljanje migracijama može biti ključni faktor za ekonomski razvoj. Iako migracija može izazvati probleme poput nedostatka radne snage, ona također može stvoriti mogućnosti za ekonomski rast kroz smanjenje siromaštva, podsticanje izvoza i privlačenje investicija. Novčane doznake mogu poboljšati finansijske resurse za porodice migranata, dok povratak kvalifikovanih radnika može donijeti “povratak mozgova” u matične zemlje. Povećana motivacija za obrazovanje i stjecanje novih vještina može biti potaknuta višim platama u inostranstvu.

Benefiti od migracija

Prema izvještaju Svjetske banke, političke mjere za maksimiziranje koristi od migracija uključuju razvoj programa obuke i mobilnosti vještina, proširenje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju te poboljšanje zaštite emigranata kroz sve faze migracije. Također, važno je olakšati proceduru za transfer kapitala, stručnosti i tehnologija među dijasporom, kao i koristiti digitalne alate za efikasno upravljanje migracijama.

Ekonomski indikatori

Hrvatska je 2024. nastavila pozitivan privredni trend, bilježeći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,8%. Ovaj rast svrstava Hrvatsku među najbrže rastuće ekonomije u Evropskoj uniji, odmah iza Malte. Glavni pokretači rasta bili su povećana potrošnja domaćinstava za 6,3% te snažan rast investicija u fiksni kapital od 9,5%. Ove trendove dodatno su potaknula značajna evropska sredstva, uključujući sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te Višegodišnjeg finansijskog okvira, koja su usmjerena na obnovu i razvoj infrastrukture.

S druge strane, Slovenija se suočava s izazovima zbog usporavanja njemačke privrede. Mnoge slovenske kompanije, koje su dugo opskrbljivale njemačke fabrike komponentama, sada osjećaju posljedice usporavanja, uključujući otkaze i preseljenje proizvodnje u zemlje s nižim troškovima, poput Bosne i Hercegovine.

Uprkos tim poteškoćama, Slovenija se i dalje može pohvaliti relativno visokim BDP-om po stanovniku u poređenju s drugim zemljama regije. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je potrebno provesti strukturne reforme i povećati inovacije kako bi se prilagodili novim globalnim trendovima i osigurali dugoročni privredni rast.

Albanija je u 2023. ostvarila rast BDP-a od 3,6%, u 2024. je blago usporila na 3,2%, a isti trend bi se trebao nastaviti i u 2025. godini. Bosna i Hercegovina je imala sporiji rast (2,2% u 2023), ali se očekuje poboljšanje, s rastom od 3,4% u 2025. Kosovo je pokazalo stabilan rast, sa 3,2% u 2023, koji se ubrzao na 3,9% u 2024. i može dostići 4% u 2025. Sjeverna Makedonija imala je najsporiji rast među zemljama regiona (1,8%), ali se predviđa da će u 2025. dostići 2,9%. Crna Gora je imala jedan od najdinamičnijih oporavaka, s rastom od 4,8% u 2023, ali će se stopa rasta smanjiti na 3,2% u 2024. i dalje na 3,1% u 2025. Srbiji se predviđa rast od 3,8% u 2025. godini, nakon rasta od 2% u 2023. i 3% u 2024.

STABILAN OPORAVAK REGIONALNOG TRŽIŠTA SIGURNOSTI

Tržište sigurnosti u Jadranskoj regiji zabilježilo je stabilan rast u prošloj, 2024. godini, nastavivši pozitivan trend koji je počeo nakon pandemije. Prema odgovorima regionalnih menadžera poznatih proizvođača sigurnosne opreme – kompanija Ajax Systems, ASSA ABLOY, Avigilon (Motorola Solutions), Axis Communications, Bosch Building Technologies, Cambium Networks, NSC i VIVOTEK – regija je bila poprište povećanog interesa za sigurnosna rješenja, bilo da je riječ o videonadzoru, vatrodojavi, protivprovali, kontroli pristupa, mrežnoj opremi, cyber sigurnosti ili integrisanim sistemima. Iako postoje razlike među pojedinim zemljama, opći trend ukazuje na rast, s nekoliko tržišta koja su pokazala iznadprosječne rezultate.

Ulaganja u napredne sisteme potiču rast

Većina menadžera potvrđuje da je regionalno tržište sigurnosti u 2024. godini zabilježilo pozitivan rast, i to u različitim segmentima industrije. Ilija Yashmakov, direktor prodaje za Jugoistočnu Evropu u kompaniji Ajax Systems, ističe: “Imali smo fantastičnu godinu, u kojoj smo daleko premašili prosječan rast industrije. Naša specifična vertikala na tržištima na kojima već imamo veliki udio zabilježila je rast veći od 40%, što je pokazatelj visoke posvećenosti naših partnera i korisnika, vrlo strukturiranog prodajnog rada mog lokalnog tima i velike lojalnosti korisnika i instalatera.”

Sličnu dinamiku prepoznaju i u Axis Communicationsu. Uprkos globalnim izazovima, određene su regije ili podregije, u odnosu na prošlu godinu, zabilježile rast, prvenstveno zbog sve veće upotrebe vještačke inteligencije, koja proširuje primjenu sigurnosnih proizvoda. “Naša industrija je uistinu otporna i vjerujem da može dobro raditi i u teškim i u dobrim vremenima jer se rješenja više ne svode isključivo na sigurnost kao takvu, već na razna druga područja koja sada možemo pokriti jako dobro, poglavito s uvođenjem AI tehnologije u proizvode. Time smo sigurnosnu industriju proširili i na optimizaciju poslovanja, poslovnih procesa te ostalo”, ističe Stjepan Šurmanović, voditelj prodaje za Jugoistočnu Evropu, koji napominje kako napredak na tržištu uvijek ovisi o mnogo faktora, poput političkih odnosa, koji uveliko utječu na stabilnost i sigurnost ulaganja, pa otud i određena doza opreza.

 Sve veća ulaganja u napredne videonadzorne sisteme izvor su prilika za sve u prodajnom lancu. “Iako su investicijski ciklusi različiti od zemlje do zemlje, tržište sigurnosti i dalje pokazuje dosljedan rast, a ulaganja u napredne sustave nadzora nastavljaju rasti”, kaže Andrej Ćuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Izrael u kompaniji Avigilon, koja je u vlasništvu Motorole Solutions.

 Kada je riječ o sektoru protivpožarnih sistema, na koji se kompanija Bosch nedavno fokusirala prodavši ostale segmente svog poslovanja u sektoru sigurnosti, primjećuju se povećana ulaganja u moderne i integrisane sisteme zaštite od požara, smatra Danijel Jerković, direktor odjela za South East Adria regiju. Rezultat je to, između ostalog, povlačenja sredstava iz fondova Evropske unije. “Naša je kompanija u pojedinim zemljama SEA regije rasla brže od samog tržišta naše industrije. SEA regija kontinuirano privlači značajna ulaganja iz europskih fondova, gdje je Bosch sa svojim tehnološki naprednim i pouzdanim rješenjima iz detekcije požara postao nezaobilazan partner u selektiranim gospodarskim granama i njihovim pratećim investicijama”, kaže Jerković, dodavši kako tržište sigurnosti u Adria regiji bilježi kontinuiran procijenjen rast na godišnjem nivou od tri do pet posto.

 Zemlje Evropske unije u prednosti

Među zemljama koje su zabilježile najveći rast, prema mišljenjima naših sagovornika, ističu se Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Grčka, dok su Slovenija i Albanija pokazale značajan napredak. Tajvanska kompanija VIVOTEK najveći je rast, kako kažu iznad 50%, ostvarila upravo u Rumuniji, Bugarskoj i Grčkoj, a u bivšim jugoslavenskim zemljama i Mađarskoj između 10 i 20%. “Rast na novim tržištima u Jugoistočnoj Evropi pokazuje zdravu dinamiku, dok su tradicionalna tržišta, kao što su bivša Jugoslavija, i dalje stabilna”, objašnjava Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja u VIVOTEK-u. Iz Ajax Systemsa također ističu posebno izražen rast u Grčkoj, Rumuniji i Bugarskoj, uz napomenu kako je za njih i Hrvatska u fokusu zbog potrebe za dodatnim ulaganjima s ciljem održanja rasta u toj zemlji.

Da države Evropske unije dominiraju, potvrđuju i predstavnici najveće svjetske kompanije za kontrolu pristupa ASSA ABLOY, renomiranog proizvođača mrežne opreme Cambium Networks te njemačke vatrodojavne kompanije NSC. “Prema mom, vjerojatno subjektivnom viđenju, najveći porast zabilježen je u zemljama Europske unije, dakle Sloveniji i Hrvatskoj, zbog strože regulative”, kaže Marko Kozar, voditelj poslovne jedinice kompanije ASSA ABLOY Opening Solutions. On je mišljenja da je tržište sigurnosti, ovisno o segmentu, zabilježilo rast od cca 5-15%.

 

Povećana ulaganja u napredne sigurnosne alate su ono što Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Albaniju čini liderima u ovom dijelu Evrope, smatra Kristijan Fabina, voditelj prodaje Cambium Networksa za Jadransku regiju, Bugarsku Tursku i druge zemlje. “Organizacije sve više ulažu u zero-trust arhitekturu, mrežnu segmentaciju i napredne sigurnosne alate. Sektor financija, državne institucije i obrazovne ustanove prednjače u investicijama”, kaže Fabina.

NAJPRODAVANIJI PROIZVODI

Lani je na ovim prostorima značajan interes iskazan za inovativnim rješenjima koja zadovoljavaju rastuće potrebe korisnika. Prema odgovorima naših sagovornika, mogli smo primijetiti nekoliko zajedničkih trendova među najprodavanijim proizvodima u videonadzoru, kontroli pristupa, protivprovali, vatrodojavi i mrežnoj opremi, što ukazuje na sve veću potražnju za naprednim tehnologijama i integrisanim rješenjima.

Mrežna oprema

U segmentu mrežne opreme, najprodavanija su bila rješenja koja omogućuju zaštitu mrežnog pristupa i segmentaciju, kao i visokokvalitetnu bežičnu infrastrukturu. Najtraženiji proizvodi Cambium Networksa bili su: NSE 3000 (Network Security Edge), koji odgovara na povećanu potrebu za zaštitom mrežnog pristupa i segmentacijom, pri čemu sve više kompanija prepoznaje potrebu za zaštitom korisničkog i IoT prometa bez kompromisa u performansama; te Wi-Fi 6/6E access pointovi kao rezultat rastuće potrebe za pouzdanom i sigurnom bežičnom infrastrukturom, pogotovo u hotelima, obrazovnim ustanovama i korporativnim mrežama. Dodatno, cnMatrix switchevi omogućuju automatiziranu sigurnosnu segmentaciju mreže, što je ključno za organizacije sa složenim IT okruženjima. Razlog rasta ovih rješenja leži u sve većim sigurnosnim prijetnjama i potrebi za jednostavnijim upravljanjem sigurnošću mreže.

Videonadzor

Tržište videonadzora u Jadranskoj regiji bilo je obilježeno značajnim interesom za proizvode koji kombiniraju visoku tehnologiju, napredne analitičke funkcije i integraciju s drugim sigurnosnim sistemima. Bez obzira na razlike u specifičnostima proizvoda, svi odgovori ukazuju na sličnu tendenciju – naglasak na naprednim funkcijama vještačke inteligencije, prilagodljivosti rješenja i većoj preciznosti u analizi podataka.

VIVOTEK se fokusira na kamere za prepoznavanje registarskih oznaka i multisenzorske kamere visoke rezolucije. Kamere za prepoznavanje registarskih oznaka, koje omogućuju prepoznavanje vozila na brzinama do 40 km/h, bile su vrlo dobro prihvaćene na tržištu. “Standardni modeli 5 MP u bullet i dome varijanti u srednjoj i višoj klasi, ali i u komercijalnoj klasi te multisenzorske kamere razlučivosti 20 MP” bili su među najprodavanijima, s naglaskom na napredne analitičke funkcije koje omogućuju visoku tačnost u prepoznavanju objekata i situacija.

Sličan trend bilježi i Avigilon, iz kojeg ističu proizvode pogonjene vještačkom inteligencijom, koji upozoravaju sigurnosno osoblje kada je potrebno djelovati, čime se povećava efikasnost i tačnost u prepoznavanju prijetnji u stvarnom vremenu. “Razlozi za odabir određenih proizvoda mogu varirati ovisno o specifičnim potrebama korisnika, uključujući mogućnost prilagodbe rješenja različitim veličinama i vrstama objekata”, napominje Ćuraković, čime se stavlja naglasak na fleksibilnost rješenja.

Axis Communications ističe svoju otvorenu platformu koja omogućuje prilagodbu rješenja prema potrebama krajnjih korisnika. Veliki je uspjeh ostvarila prva svjetska videofuzijska kamera, koja kombinira vizuelnu kameru i radar u jednom uređaju. Takva rješenja automatski izazivaju velik interes tržišta te vidimo njihovu veliku primjenu, naročito u saobraćaju i pametnim gradovima. Ovakva integracija omogućuje visoku preciznost i širu primjenu, naročito u upravljanju saobraćajem i pametnim gradovima, gdje je brza i precizna identifikacija prijetnji ključna.

Protivprovala

Iza svakog napretka stoji kvalitet. Inovativnost i širenje nisu dovoljni ukoliko ih ne prati zadovoljstvo korisnika kupljenim proizvodima, korisničkom podrškom i povratom investicija. Upravo su se s tim suočili u Ajax Systemsu, poznatom ukrajinskom proizvođaču alarmnih sistema, koji je početkom 2024. godine zakoračio na tržište videonadzora kreiravši veliku potražnju za svojim prvim izdanjem žičanih kamera. “Uložili smo mnogo energije da to promovišemo i uspjeli napraviti malo buke, ali shvatili smo da čak i uz zainteresovano tržište moramo slijediti naš moto ʻNe proizvodimo smećeʼ. Zato smo odgodili lansiranje za nekoliko mjeseci dok nismo optimizirali proizvodnju. Zašto vam sve ovo govorim? Jer želim ilustrirati da kompanije vrlo malo uče iz uspjeha – zapravo nas ʻneuspjehʼ uči kako da rastemo”, kaže Yashmakov. No, kao rezultat kašnjenja u proizvodnji videonadzornih kamera, ostvarili su izuzetno dobar rast s postojećim žičanim i bežičnim protivprovalnim uređajima i bežičnim detektorima topline, dima i ugljik-monoksida.

Kontrola pristupa

Tržište kontrole pristupa bilježilo je rast u zemljama Evropske unije zahvaljujući strožijim regulativama. Iz ASSA ABLOY Opening Solutionsa navode kako su njihovi proizvodi za elektronsko zaključavanje i evakuaciju bili najprodavaniji, jer takva rješenja odgovaraju rastućoj potražnji za sigurnosnim uređajima koji omogućuju bolju kontrolu pristupa i evakuaciju u skladu s regulativama.

Vatrodojava

Da su regulative presudne i u protivpožarnim sistemima, potvrđuje i Bosch Building Technologies, koji je zabilježio izvrsne rezultate s Avenar multikriterijskim detektorima, koji su usklađeni s EN54 regulativom, te novim generacijama AVIOTEC kamera za videodetekciju plamena i dima. Danijel Jerković napominje kako je prediktivno održavanje sistema, koje omogućuje nova Boscheva Nexospace IoT platforma, postalo sve važniji segment u sektoru vatrodojave. Ova rješenja omogućuju veću efikasnost i sigurnost, uz dugoročnu uštedu u održavanju sistema. Rješenja koja ne samo da reagiraju na prijetnje već omogućuju i proaktivno upravljanje sigurnosnim sistemima jasno ukazuju na budućnost ove industrije u kojoj je važna dugotrajna održivost i integracija s novim tehnologijama.

Uz integraciju, kvalitet izvedbe i dalje je ključna stavka. Upravo te dvije karakteristike NSC ističe kao ključne u svojim proizvodima. “Naši proizvodi su tehnološki i ekonomski visokokompetitivni. Uz to, sarađujemo s nekim dobro poznatim i jakim brendovima u oblasti detektora požara”, kaže Alexander Bartling, direktor prodaje u kompaniji NSC Sicherheitstechnik.

KLJUČNI PROJEKTI I VERTIKALE

Kompanije iz sektora sigurnosti nastavile su s intenzivnim radom na važnim projektima u različitim industrijama. Od kritične infrastrukture do pametnih gradova, sigurnosne su tehnologije postale ključni element u svakodnevnom poslovanju, posebno u svjetlu rastućih izazova sa cyber prijetnjama. U nastavku, donosimo pregled najistaknutijih vertikala i projekata koji su dominirali sigurnosnim sektorom.

Kritična infrastruktura

Kompanije koje nude sigurnosna rješenja neizostavan su faktor u zaštiti kritične infrastrukture. Među njima je i švedski Axis, koji se ističe dugogodišnjom posvećenošću cyber sigurnosti. Njihova su rješenja usklađena s NIS2 direktivom, koja je postavila visoke standarde za zaštitu infrastrukture u Evropskoj uniji. “Industrija i kritična infrastruktura najviše su cijenili tu pogodnost rada s Axisom, s obzirom na našu usklađenost s NIS2 direktivom”, ističe Šurmanović. Među najvažnijim prošlogodišnjim projektima izdvajaju Tunel Učka, na kojem su radili u saradnji s Eccos inženjeringom, te projekat jačanja sigurnosti u zatvorima u Sloveniji u saradnji s partnerom A kodom plus.

Iz Motoroline kompanije Avigilon također navode kritičnu infrastrukturu kao područje u kojem bilježe posebno snažan rast. “U 2024. godini realizirali smo brojne strateške projekte, kako u javnom tako i u poslovnom sektoru, s nizom krajnjih korisnika koji su prepoznali Motorolu Solutions kao važnog i pouzdanog partnera”, kaže Ćuraković. Iako izvan ove vertikale, kao projekat na koji su naročito ponosni navode novi kampus proizvođača električnih vozila Rimac Technology u Svetoj Nedjelji, za koji su odabrani kao tehnološki partner.

 Obrazovni sektor

Sigurnost u obrazovnim institucijama bila je jedan od glavnih fokusa Cambium Networksa, koji je lani implementirao sigurne Wi-Fi mreže u škole i fakultete širom regije. Korištenjem naprednih alata za kontrolu pristupa i AI tehnologije omogućili su visok nivo zaštite od kibernetičkih prijetnji. “Sektor obrazovanja zahtijeva sofisticirane mrežne sigurnosne sisteme, a naš WIDS/WIPS sustav i AI alati osiguravaju zaštitu od neovlaštenih pristupa i napada”, rekao je Fabina. S druge, protivprovalne strane, i Ajax Systems je bio prepoznat kao ključni partner za obrazovne ustanove, škole i vrtiće, uz druge vertikale. “Posebno je to slučaj u zemljama”, ističe Yashmakov, “u kojima investitori i projektanti sigurnosnih sistema dodatnu vrijednost vide u sljedećim principima: nećemo više visokosigurnosne proizvode koji zastarijevaju, nećemo više diskonektovanu vatrodojavu, nećemo više videonadzor pun stražnjih vrata.”

Pametni gradovi

Povećana ulaganja u pametne gradove neizbježno su učinila sigurnost ključnim pitanjem. U ovoj su se vertikali, s rješenjima adekvatnim za urbane sredine, istaknuli Cambium Networks, koji nudi rješenja za povezivanje sigurnih javnih mreža, videonadzora, senzora te integraciju s IoT uređajima, zatim Bosch, iza čijeg uspjeha i visoke potražnje za njihovim vatrodojavnim sistemima stoji rastući fokus na sigurnost, kao i Axis s rješenjima s visokom zaštitom od krađe podataka, što je u urbanom nadzoru od ključne važnosti.

Industrija

S obzirom na strožije zakonske regulative i potrebu za usklađivanjem s evropskim standardima zaštite od požara, mnoge su investicijske kompanije ulagale u napredne protivpožarne sisteme koji im omogućuju brzu reakciju u slučaju nesreće, automatsko gašenje i daljinsko praćenje stanja sistema. “Investitori sve više prepoznaju da jednokratno financijski manje ulaganje u sisteme za zaštitu od požara ne doprinosi dugotrajnom smanjenju troška, već upravo suprotno”, kaže Jerković iz Boscha, čiji protivpožarni detektori i videonadzorne kamere s mogućnošću detekcije vatre igraju presudnu ulogu u mnogim industrijskim proizvodnim okruženjima. Pravovremeno otkrivanje požara, posebno u fabrikama, od esencijalne je važnosti jer može značajno smanjiti materijalnu štetu i spriječiti opasnost po ljudske živote.

Saobraćaj

U prometnoj industriji VIVOTEK je tradicionalno veoma aktivan, nudeći analitička rješenja koja omogućuju brzu pretragu videozapisa i precizno praćenje objekata u prometu. Njihova Deep Search tehnologija omogućila je partnerima i krajnjim korisnicima brz pristup informacijama o vozilima i osobama u videozapisima, što je postalo ključno u upravljanju sigurnošću u urbanim sredinama. Baćić ističe: “Naša mogućnost spremanja atributa za vozila i osobe omogućila je korisnicima da brzo pretražuju i analiziraju videozapis, što je ključno za efikasno upravljanje prometom.”

Hotelijerstvo

Sigurnost podataka u sektoru hotelijerstva također je bila ključna tema u 2024. godini. NSC i Ajax su radili na više projekata u ovoj vertikali, Cambium Networks je implementirao NSE sigurnosna rješenja i mrežnu segmentaciju u brojnim hotelima, čime su ojačali sigurnost podataka i zaštitu od cyber prijetnji, dok je Bosch Building Technologies, kako kažu, zabilježio rastuću potražnju za naprednim vatrodojavnim sistemima u hotelima, čija usluga i reputacija zavisi od pravovremenog preveniranja sigurnosnih incidenata.

 Maloprodaja i banke

U sektoru maloprodaje i banaka, Ajax Systems je postao željeni partner zahvaljujući rješenjima koja omogućuju integraciju visoke razine sigurnosti uz smanjenje ovisnosti o zastarjelim tehnologijama. Rješenja koja uključuju povezivanje videonadzora, detekciju požara i alarmne sisteme omogućuju stvaranje sveobuhvatnih sigurnosnih mreža koje garantuju zaštitu podataka i imovine. I Avigilon je, uz kritičnu infrastrukturu, sportske arene, državnu upravu, prepoznao maloprodaju kao “područje s posebno snažnim rastom”.

TEHNOLOŠKI TRENDOVI

Vještačka inteligencija

Vještačka inteligencija ne prestaje dominirati našom industrijom. Sigurnosni sistemi iskorištavaju potencijal brze obrade podataka kako bi automatski prepoznali ranjivosti i efikasnije reagovali na incidente. Korištenjem naprednih algoritama za analizu podataka, AI može prepoznati neobične obrasce ponašanja i prepoznati potencijalne napade u stvarnom vremenu. “AI postaje sastavni dio svih sigurnosnih sistema jer može pomoći u razlikovanju normalne aktivnosti i potencijalnih sigurnosnih prijetnji s visokom preciznošću, smanjujući broj lažnih alarma i poboljšavajući efikasnost reagovanja. Danas ljudi mogu integrisati različite sigurnosne komponente, kao što su pametne brave, kamere i alarmi, pružajući potpuno novi pristup sigurnosti stambenih prostora”, navodi Yashmakov. I u vatrodojavi je 2024. godina bila obilježena snažnim rastom primjene naprednih protivpožarnih tehnologija, uključujući integraciju sustava za detekciju požara s IoT uređajima i umjetnom inteligencijom (AI). “Investitori sve više usko surađuju sa dizajnerima i projektantima”, kaže Jerković, “osviješteni o važnosti implementacije sistema naprednih tehnoloških rješenja.”

Lani su bili traženi i alati koji omogućuju automatizirano prepoznavanje sigurnosnih prijetnji, ranjivosti i pogrešnih mrežnih konfiguracija, analizu mrežne infrastrukture i otkrivanje slabosti koje mogu dovesti do sigurnosnih rizika, loših performansi ili mogućih cyber napada. “Sigurnosni alati bazirani na umjetnoj inteligenciji su jedan od tehnoloških trendova u 2024. godini”, kaže Fabina iz Cambium Networksa, “gdje automatizirani sustavi poput cnMaestro X Assurance omogućuju brže otkrivanje i otklanjanje sigurnosnih prijetnji.”

Efektivna primjena AI-ja

Iako je vještačka inteligencija već godinama na prvom mjestu kada se govori o tehnološkim trendovima u svijetu sigurnosti, sve više se čuju i glasovi koji pokušavaju objektivno analizirati njene primjene i sagledati je iz druge perspektive. Velika pompa se malo smanjila te su se sada integratori počeli više fokusirati na to kako tu tehnologiju efektivno i funkcionalno predstaviti kupcima u vidu rješenja koja će unaprijediti njihov svakodnevni rad. “Rekao bih stoga da nije bio toliko fokus na specifičnom proizvodu, nego više na široj slici te vrijednosti sveukupnog rješenja. Nadam se da ovi trendovi ukazuju da je naše tržište dovoljno sazrjelo do te razine da nam cijena više neće biti glavni ili jedini faktor koji donosi prevagu na tenderima, nego da će se na neki način početi definirati vrijednosti koje utječu na sveukupnu cijenu projekta, u vidu trajanja projekta kroz određeni period vremena”, ustvrdio je Šurmanović.

Prelazak na cloud tehnologije

Cloud tehnologije ne prestaju igrati ključnu ulogu u modernim sigurnosnim sistemima, omogućujući pohranu podataka i aplikacija u udaljene data centre. Korištenje oblaka u sigurnosne svrhe omogućava lakši pristup podacima i sistemima s bilo kojeg mjesta, uz visok nivo zaštite i skalabilnosti. Cloud sigurnosne platforme omogućuju centralizirano praćenje i upravljanje sigurnosnim incidentima, a s obzirom na napredne metode enkripcije i autentifikacije, podaci su zaštićeni od neovlaštenog pristupa. Osim toga, cloud infrastruktura često uključuje automatizirane sigurnosne protokole, kao što su backup sistemi i alati za prevenciju gubitka podataka, koji osiguravaju kontinuitet poslovanja čak i u slučaju cyber napada ili tehničkih problema. S obzirom na fleksibilnost i niže troškove, cloud tehnologije omogućuju bržu implementaciju naprednih sigurnosnih rješenja bez potrebe za velikim kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu.

Upravo je zbog toga VIVOTEK iskoristio 2024. godinu u pripremi za tranziciju u oblak. “Krajem prošle godine pokrenuli smo cloud servis Vortex za područje EMEA regije. Fokus i razvoj će ići u smjeru cloud rješenja, na čemu već neko vrijeme radimo. U tom smjeru ćemo i nastaviti”, kazao nam je Baćić, istaknuvši kao važan trend i upotrebu Deep Search i analitičkih funkcija u stvarnim projektima za rješavanje projektnih zadataka, koji su sve zahtjevniji.  Sigurnost koja se temelji na oblaku jedan je od ključnih trendova i za Bosch Building Technologies, pri čemu će osiguranje cloud platforme postati presudno. Upravo se iz tog razloga, kažu, raduju lansiranju nove Nexospace platforme s kojom će korisnicima pružati neograničene mogućnosti digitalnih usluga.

“Uz velike pomake u vještačkoj inteligenciji, ipak bih istaknuo migraciju na cloud rješenja, koja vidimo kao okosnicu potpune, end-to-end sigurnosti koja je i pouzdana i spremna na budućnost”, dodao je Ćuraković te kazao kako će to biti način na koji će organizacije osigurati da njihova rješenja za videosigurnost i kontrolu pristupa ostanu opremljena najinovativnijim mogućnostima i inteligentnom analitikom, što će im pomoći u izgradnji otporne sigurnosne kulture.

I za kompaniju ASSA ABLOY je “prelazak s lokalnih na cloud rješenja” glavni tehnološki trend, navodi Kozar. Njihovo Incedo Business Cloud rješenje omogućava sigurno upravljanje pristupom u stvarnom vremenu s bilo kojeg mjesta, bez potrebe za skupim hardverom ili IT stručnjacima, jer su podaci pohranjeni u sigurnom cloud okruženju. Ovaj sistem smanjuje početne i skrivene troškove, omogućujući skalabilnost i daljinsku dijagnostiku bez fizičkog prisustva na lokaciji.

Cyber sigurnost

Izražen fokus na kibernetičku sigurnost u mrežnoj arhitekturi svakako je obilježio prošlu godinu. Organizacije više ne postavljaju sigurnost kao dodatak, već je ona osnovni element dizajna IT infrastrukture. Sigurnost mreže postala je ključna tema u svim industrijama. “Cambium Networks omogućuje organizacijama sigurnu i jednostavnu mrežnu infrastrukturu kroz Wi-Fi, switcheve i sigurnosna rješenja koja su skalabilna i efikasna u upravljanju prijetnjama”, kaže Fabina te kao trendove navodi i Zero Trust Networking, gdje sigurnost više nije samo perimetarska, već se implementiraju mikrosegmentacija i napredna autentifikacija, te Wi-Fi 6/6E i pripremu za Wi-Fi 7, gdje sve više organizacija prelazi na napredniju Wi-Fi infrastrukturu, koja nudi jaču enkripciju i zaštitu prometa.

Koliko je zaista siguran naš mobilni telefon?

Sigurnost mobilnih uređaja postala je ključna u digitalnom dobu, jer su telefoni danas nezamjenjivi alati za komunikaciju, rad i obavljanje finansijskih transakcija. Gubitak ili krađa telefona može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući pristup ličnim podacima, bankovnim računima i mnogim drugim osjetljivim informacijama. Koliko su danas sigurni i šta trebamo poduzeti da ih zaštitimo?

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Mobilni telefoni postali su neizostavni dio savremenog života, služeći ne samo za komunikaciju već i za pristup osjetljivim ličnim i poslovnim podacima. Njihova sigurnost nije važna samo na nivou svakog od nas pojedinačno već i u širem društvenom kontekstu, jer ugroženi uređaji mogu postati ulazna tačka za cyber napade i krađu identiteta većeg broja pojedinaca odjednom. Sve veća povezanost s digitalnim servisima, uključujući online bankarstvo i poslovne mreže, čini mobilne telefone ključnom metom napada. Stoga, razumijevanje i unapređenje sigurnosti tih uređaja postaje nužnost, ne samo radi zaštite privatnosti već i očuvanja cjelokupne digitalne infrastrukture. Mobiteli danas često služe i kao ulazna tačka za pristup lokalnim mrežama, bilo u kompanijama, institucijama ili javnim sistemima. Zlonamjerni softver na jednom kompromitovanom uređaju može se proširiti na čitavu mrežu, ugrožavajući osjetljive podatke organizacija.

 Ključni faktori sigurnosti

Zbog svega ovoga, sigurnost mobilnih uređaja nije samo pitanje lične zaštite već i jedan od ključnih faktora u zaštiti kritične infrastrukture i organizacija. Nedostatak sigurnosti mobilnih telefona može imati ozbiljne posljedice, što pokazuju brojni stvarni slučajevi. Primjer toga su hakerski napadi putem phishing poruka ili zaraženih aplikacija, gdje se preko nesigurnog mobilnog telefona može dobiti pristup povjerljivim sistemima. Posebno su ugrožene institucije koje koriste BYOD (Bring Your Own Device) politiku, jer zaposlenici povezuju svoje privatne telefone na poslovne mreže, često bez adekvatnih sigurnosnih mjera. Napadi poput “man in the middle” tehnike preko nesigurnih Wi-Fi mreža mogu omogućiti presretanje komunikacije i krađu osjetljivih informacija.

Također, hakerska grupa je 2019. godine iskoristila sigurnosni propust u aplikaciji WhatsApp i inficirala hiljade telefona spywareom *Pegasus*, omogućavajući neovlašten pristup kamerama, mikrofonima i podacima korisnika. U drugom slučaju, hakeri su upotrijebili SIM swap napad da bi preuzeli kontrolu nad telefonskim brojem američkog investitora Michaela Terpina, što je rezultiralo krađom kriptovaluta u vrijednosti od 24 miliona dolara. No, i javni Wi-Fi može biti zamka, kao što su otkrili turisti u Kini 2019. godine, kada su njihovi uređaji, nakon povezivanja na nesigurnu internetsku mrežu, postali meta cyber špijunaže. Ovi primjeri pokazuju da neadekvatna zaštita mobilnih uređaja može dovesti do finansijskih gubitaka, narušavanja privatnosti, pa čak i ozbiljnih sigurnosnih ugrožavanja.

Aspekti zaštite

Sigurnost mobilnih telefona obuhvata više aspekata. U prvom redu potrebna nam je fizička zaštita uređaja, a ona podrazumijeva da telefon držimo uvijek uz sebe ili na nekom sigurnom mjestu te da koristimo osnovne sigurnosne metode poput lozinki za zaključavanje, PIN-ova ili nekih biometrijskih opcija (otisak prsta ili prepoznavanja lica). U slučaju da dođe do gubitka uređaja, naši lični podaci svakako će biti sigurniji ukoliko imamo jaku šifru za otključavanje. Ona pomaže u zaštiti naših ličnih podataka, uključujući poruke, fotografije, kontakte i aplikacije, i sprečava krađu identiteta, a samim time i pristupe računima, bankovnim informacijama, emailovima i društvenim mrežama. Jaka šifra može odvratiti potencijalne hakere i znatno im otežati pristup napadačima, što nam daje i dodatni sloj zaštite, a pogotovo ako se često povezujemo na javne WI-Fi mreže.

Na kraju, uređaj zaključan jakom lozinkom ima i “dužu” otpornost na krađu podataka, jer u slučaju da telefon bude ukraden, ona će pomoći da naši podaci budu sigurni još neko vrijeme, barem dok ne obavijestimo nadležne ili eventualno ne blokiramo telefon. S obzirom na sve ove prednosti, jaka šifra ili PIN kod je važan element sigurnosti, no tu je tek početak brigā o sigurnosti naših “mobilnih” podataka.

 Koliko je Android siguran?

Nakon fizičke sigurnosti mobilnog uređaja neophodno je voditi računa i o sigurnosti operativnog sistema i aplikacija s kojima smo svakodnevno u dodiru. Kako korisnici sve više povjeravaju osjetljive informacije svojim mobilnim uređajima, sigurnost operativnih sistema postala je ključno pitanje u današnjem digitalnom dobu. Android i iOS su dva najpopularnija operativna sistema. S obzirom na svoju otvorenost i prilagodljivost, Android nudi korisnicima veću slobodu u personalizaciji i postavkama sigurnosti, dok je iOS poznat po zatvorenoj arhitekturi koja pruža visoku kontrolu i sigurnost uz strožiju regulaciju aplikacija. iOS i iPhone uređaji općenito se smatraju sigurnijim, no usporedbu ova dva operativna sistema ostavit ćemo za neki drugi put. Oba sistema dominiraju tržištem zbog sposobnosti da zadovolje širok spektar korisničkih potreba, nudeći mnoštvo aplikacija, visoku funkcionalnost i redovne sigurnosne nadogradnje.

Android je najrasprostranjeniji mobilni operativni sistem na svijetu koji, prema zvaničnim podacima, koristi više od tri milijarde uređaja. Zasnovan je na modifikovanom Linux kernelu, a sam Linux je poznat po prilagodljivoj otvorenoj platformi. Android stoga nudi širok spektar mogućnosti prilagođavanja korisnicima, ali i izazova u zaštiti od prijetnji. Njegovo otvoreno okruženje može omogućiti i veće rizike, što ga čini jedinstvenim u kontekstu sigurnosti mobilnih uređaja.

“Sigurnost naših korisnika najvažniji je prioritet za Android. Neprestano radimo na tome da ostanemo ispred globalnih prevaranata, ucjenjivača i malicioznih aktera. Kako njihove taktike postaju sofisticiranije i rasprostranjenije, mi se kontinuirano prilagođavamo i unapređujemo naše napredne sigurnosne funkcije, koristeći zaštitu temeljenu na vještačkoj inteligenciji, kako bismo osigurali sigurnost svih Android korisnika”, naveli su iz kompanije Google povodom objave posljednjih zakrpa za njihov operativni sistem prošle godine. Google se u posljednjem ažuriranju posebno fokusirao na unapređenje funkcija zaštite od krađe koje pomažu u očuvanju sigurnosti mobitela i podataka u slučaju gubljenja uređaja te na pružanje dodatnih zaštita protiv sve učestalijih mobilnih finansijskih prevara. Najavljene nove funkcije dolaze uz Android 15 verziju OS-a, kao i s ažuriranjima Google Play prodavnice. Također, tu su i neki novi alati i politike koji pomažu developerima da prave sigurnije aplikacije i štite svoje korisnike.

 Praktični savjeti za zaštitu mobilnih telefona

Zaštita mobilnog telefona od malwarea, lažnih aplikacija, zlonamjernog internetskog saobraćaja i sigurnosnih prijetnji putem e-mailova zahtijeva nekoliko ključnih mjera.

Prvo, uvijek preuzimajte aplikacije samo s provjerenih izvora poput Google Play Storea ili Apple App Storea, jer neprovjerene aplikacije mogu sadržavati malware. Aktiviranje opcije za automatska ažuriranja na uređaju osigurava da su zakrpe uvijek najnovije, čime se znatno smanjuje rizik od napada. Također, korištenje jakih i jedinstvenih lozinki za svaki nalog, uz dvofaktorsku autentifikaciju, dodatno povećava sigurnost. Za zaštitu od lažnih e-mailova i phishing napada, najvažnije je biti oprezan pri otvaranju nepoznatih poruka i linkova, zato provjeravajte e-mail adrese i URL-ove.

Ako koristite Wi-Fi mreže, uvijek se pobrinite da koristite zaštitu poput VPN-a (Virtual Private Network) kako biste osigurali da vaš internet saobraćaj bude šifriran i zaštićen od presretanja. Uz to, instalacija aplikacija za zaštitu od malwarea može pomoći u identifikaciji i uklanjanju potencijalno opasnih sadržaja. Postoji nekoliko antivirusnih i sigurnosnih aplikacija kao što su Bitdefender, Norton, Kaspersky i Malwarebytes koje pružaju zaštitu od malwarea, phishing napada i drugih prijetnji na Android uređajima. Ove aplikacije nude zaštitu u stvarnom vremenu, skeniranje aplikacija, sigurnost web saobraćaja i dodatne funkcije poput blokiranja nepoželjnih poziva i SMS poruka. Većina ovih aplikacija za Android nudi i besplatne i plaćene verzije. Besplatne verzije obično nude osnovnu zaštitu od malwarea i phishing napada, dok plaćene verzije nude dodatne funkcije poput zaštite u stvarnom vremenu, zaštite privatnosti, optimizacije baterije i naprednih alata za zaštitu od krađe. Naprimjer, Bitdefender, Kaspersky i Malwarebytes nude besplatne opcije s osnovnom zaštitom, dok Norton i McAfee imaju plaćene planove koji uključuju proširene mogućnosti. Na kraju, preporučuje se i redovno pravljenje sigurnosnih kopija podataka na uređaju kako bi se u slučaju napada mogli obnoviti podaci.

Pronađi ukradeni telefon

U slučaju krađe, savjet je da se koriste funkcije Find My iPhone i Google Find My Device čija je svrha pomoći korisnicima da pronađu izgubljene uređaje. Find My iPhone, kao dio Appleovog ekosistema, koristi iCloud praćenje i pronalaženje uređaja poput iPhonea, iPada, Mac računara i drugih Apple uređaja. Kada je funkcija aktivirana, korisnici mogu vidjeti lokaciju svog uređaja na mapama, emitirati zvuk, zaključati uređaj ili, u slučaju krađe, izbrisati podatke kako bi spriječili neovlašteni pristup. Također, opcija Lost Mode omogućava korisnicima da ostave poruku na ekranu, pozivajući nalazača da ih kontaktira.

S druge strane, Google Find My Device omogućava korisnicima Android uređaja da prate svoje telefone, tablete ili čak pametne satove kroz Googleov ekosistem. Funkcija radi na sličan način, omogućavajući lociranje uređaja na mapama, slanje zvučnog signala, zaključavanje ili brisanje podataka. Također, nudi i mogućnost ponovnog povezivanja s uređajem putem Google računa, što je koristan alat za zaštitu podataka.

 

Dronovi u sigurnosti: Transformacija nadzora uz naprednu integraciju

Kako dronovi postaju dio modernih sigurnosnih sistema, njihova se uloga u nadzoru brzo širi. Nekada smatrani pomoćnim alatima, sada su postali ključni za sveobuhvatna sigurnosna rješenja, nudeći detekciju prijetnji u stvarnom vremenu, automatizirane odgovore i dinamičnu pokrivenost koju tradicionalne metode nadzora često ne mogu postići

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

S napretkom u vještačkoj inteligenciji i umreženim sigurnosnim tehnologijama, dronovi mijenjaju sigurnosni pejzaž većom fleksibilnošću, autonomijom i dosegom. Kako se industrija prilagođava ovom novom dobu, dronovi će igrati ključnu ulogu u sigurnosnim primjenama u urbanim i udaljenim područjima, od javne sigurnosti do zaštite kritične infrastrukture.

Promjena uloga

Uloga dronova u industriji sigurnosti i nadzora brzo se mijenja. Prema Guilhemu de Marliaveu, izvršnom direktoru i suosnivaču Elistaira, bespilotne letjelice su na putu da postanu neizostavan element sigurnosnih infrastruktura.

“Dronovi će igrati ključnu ulogu u sigurnosti, prelazeći iz uloge pomoćnih alata u osnovne elemente sveobuhvatnih sigurnosnih sistema”, rekao je Marliave. Uz napredak u vještačkoj inteligenciji, dronovi su sada sposobni za detekciju prijetnji u stvarnom vremenu i automatizirane odgovore, znatno smanjujući potrebu za ljudskom intervencijom.

Marliave ističe da će tehnologija rojeva, u kojoj više dronova djeluje zajedno, vjerojatno postati rješenje za veće, dinamičnije površine. Iako će ovu tehnologiju ograničavati lokalni propisi o zračnom prostoru, ona nudi obećavajući način za efikasniju pokrivenost velikih prostora. “Tehnologija rojeva, gdje više dronova sarađuje, postat će sve češća, omogućujući širu i dinamičniju pokrivenost velikih područja”, objasnio je Marliave.

Ova mogućnost mogla bi transformirati sigurnosne operacije u nadzoru granica, velikih događaja i kritične infrastrukture, gdje tradicionalne metode često nemaju potrebnu širinu ili fleksibilnost. Jack Wu, suosnivač i izvršni direktor firme Nightingale Security, ističe da su ekonomija i nužnost neki od glavnih faktora koji potiču rastuću potražnju za dronovima u sigurnosnom sektoru. On napominje da je potražnja stabilno rasla u posljednjih nekoliko godina jer sve više kompanija prepoznaje isplativost i napredne mogućnosti koje dronovi donose sigurnosnim operacijama.

Dronovi povezani kablom

Regulatorni okvir koji omogućava bespilotnim letjelicama da lete izvan vidokruga predstavlja značajnu prednost za industriju. Wu je dodao da je ovaj razvoj otvorio nove mogućnosti za primjenu dronova, poboljšavajući njihovu korisnost u sigurnosnim operacijama. Ova regulatorna promjena omogućila je kompanijama da prošire mogućnosti nadzora i efikasnije odgovore na sigurnosne izazove.

Još jedna obećavajuća primjena je u dronovima povezanim kablom. Letjelice na taj način imaju stalno napajanje i komunikaciju te nude mogućnost stalnog nadzora bez potrebe za čestim zamjenama baterija. Ova tehnologija posebno je korisna za nadzor kritičnih područja poput industrijskih objekata, vladinih ustanova i velikih javnih događaja. “Također vidimo širu primjenu dronova povezanih kablom za stalni zračni nadzor u kritičnim područjima poput granica, velikih događaja i industrijskih lokacija”, rekao je Marliave.

Stalna integracija dronova s analitikom pokretanom vještačkom inteligencijom i drugim sigurnosnim sistemima, poput videonadzornih mreža, omogućava besprijekoran, međusobno povezan sigurnosni ekosistem. Ova integracija mogla bi omogućiti naprednu detekciju prijetnji i odgovore, gdje svaki element sistema podržava i poboljšava one druge.

Marliave predviđa budućnost u kojoj “dronovi opremljeni sofisticiranim senzorima, termalnim kamerama visoke rezolucije i naprednim lidarom” mogu autonomno operirati u različitim okruženjima, uključujući urbana područja i teške vremenske uvjete. U pametnim gradovima dronovi će organima reda i hitnim službama pružati podršku stalnim nadzorom.

 VMS i dronovi: besprijekorna integracija

Videozapis s kamera na dronovima ne zahtijeva revolucionaran pristup od softvera za upravljanje videozapisima (VMS). Dan Berg, viši menadžer proizvoda za integracije u Salient Systemsu, pojašnjava kako VMS platforme već posjeduju potrebne mogućnosti za upravljanje videozapisima s dronova.

“Ne vidim da će VMS morati evoluirati kako bi podržao dronove. Postoji zabluda da je video s drona drugačiji od videa sa sigurnosne kamere. To nije tačno”, pojašnjava Berg i kaže da je tehnologija VMS-a dizajnirana za snimanje i upravljanje videopodacima koji se prenose mrežom, bez obzira na njihov izvor. Bilo da se video šalje bežično s drona ili putem kabla, VMS ga obrađuje jednako kao bilo koji drugi videozapis.

“Uloga VMS-a je snimati videopodatke koji se prenose mrežom. U slučaju dronova, nije važno je li video kodiran na dronu i prenesen putem bežične mreže ili dolazi s enkodera koji pretvara analogni u IP signal, a koji je povezan na analogni izlaz kontrolera drona, rezultat je isti – VMS to vidi kao još jednu kameru“, istaknuo je Berg.

Ova kompatibilnost omogućava lakšu integraciju dronova u postojeće sigurnosne infrastrukture, jer VMS platforme već mogu obraditi i snimati videopodatke sa širokog spektra izvora. Sigurnosnim timovima neće biti potrebno potpuno preuređenje svojih sistema za uključivanje dronova, što čini prijelaz lakšim i isplativijim.

Potencijalni izazovi u integraciji dronova

Uprkos obećavajućem napretku u tehnologiji dronova, postoje izazovi koje industrija mora riješiti. Jedan od većih su regulatorna ograničenja za rad dronova, posebno u stambenim i urbanim područjima. Ova ograničenja mogla bi usporiti prihvatanje tehnologija dronova. Također, uspjeh dronova u sigurnosti ovisi o sposobnosti industrije da razvije snažne protokole za upravljanje i zaštitu podataka. Integracija tih protokola s postojećim VMS i drugim sigurnosnim sistemima zahtijevat će blisku saradnju učesnika u industriji, kao i usklađenost sa zakonima o privatnosti podataka.

 

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sigurnosti škola: Da li sigurnost ipak dolazi u hrvatske škole?

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora

Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr

 Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.

 Što donosi Protokol?

Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:

 Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.

 Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.

Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.

Protokol i sigurnosni elementi

Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.

Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.

 Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja

Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.

Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.

 Zaštitari u školama

Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.

Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.

Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.

 Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.

Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.

Radno mjesto zaštitara

Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.

Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.

Ide nabolje

Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.

Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.

Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.

Jesmo li, na kraju, sigurni?

Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.

Indeks zrelosti i prikladnosti tehnoloških trendova u 2024.

Naš partnerski medij asmag.com proveo je istraživanje tehnoloških trendova u prošloj godini. Sponzor istraživanja je kompanija ZKTeco, a cilj je da čitaoci bolje razumiju tehnologije koje duboko oblikuju našu industriju

Izvor: asmag.com ; E-mail: redakcija@asadria.com

U anketi je učestvovalo 250 igrača na tržištu sigurnosti koji su odgovarali ne samo o tržišnoj prikladnosti i zrelosti sigurnosnih tehnologija već i o interesu/entuzijazmu kupaca za nove tehnologije i njihovim izgledima rasta u bliskoj budućnosti.

Cloud/hibridna arhitektura

Videonadzor kao usluga (VSaaS) i kontrola pristupa kao usluga (ACaaS), koje sve češće pronalaze put do korisnika, pokazuju male promjene u pogledu prikladnosti i zrelosti u odnosu na 2023. godinu, iako je ACaaS na prvom mjestu u tehnologijama kontrole pristupa s velikim potencijalom rasta.

Vrijedi napomenuti da je hibridna arhitektura dobila više ocjene: 4,03 za tržišnu prikladnost i 3,7 za tehničku zrelost. Kada su u pitanju upiti kupaca, hibrid je na četvrtom mjestu, a prema potencijalu rasta na trećem mjestu. Na osnovu rezultata, možemo vidjeti da popularnost oblaka i dalje raste, a to je posebno slučaj za hibridnu cloud arhitekturu, kod koje se obrada/pohrana podataka dijeli između lokalnog servera i clouda.

“Hibridna arhitektura postaje sve popularnija jer spaja najbolje od lokalnog i cloud sistema. Kompanijama omogućava da zadrže lokalnu kontrolu nad svojim najosjetljivijim podacima, dok istovremeno koriste skalabilnost i pogodnost oblaka za šire upravljanje. Ova dvostrukost posebno je korisna za kompanije sa zastarjelim sistemima koje nisu spremne za punu migraciju u oblak”, rekao je Tom Buckley, suosnivač Qumulexa.

“Fleksibilna implementacija hibridnog oblaka pruža više opcija, jer koliko god sistema radi na lokalnim serverima ili je povezano s oblakom, svi mogu biti spojeni na centralni softver za neometano upravljanje s jedne platforme. Hibridni pristup također pojednostavljuje postepen prelazak na cloud sisteme kako bi uređaji na rubu mreže postali kompatibilni s oblakom. Time se cloud usluge dodaju postojećoj infrastrukturi i omogućavaju razvoj dugoročnih strategija”, rekao je Laurent Villeneuve, viši menadžer marketinga proizvoda u Genetecu.

Vještačka inteligencija / generativni AI

Generativni AI odnosi se na vještačku inteligenciju koja može kreirati nove sadržaje na osnovu postojećih skupova podataka. Kao potencijalna prekretnica za industriju sigurnosti, generativna vještačka inteligencija dobila je ocjenu podobnosti 4,16 i zauzima prvo mjesto i po upitima kupaca i po potencijalu rasta u narednih pet godina.

“Generativna vještačka inteligencija dobija veliku pažnju u sigurnosti zbog sposobnosti da poveća tačnost i brzinu otkrivanja prijetnji, kao i zbog potencijala da smanji broj lažnih alarma. Učenjem iz ogromnih količina podataka, generativni AI može identificirati obrasce koje bi ljudi ili tradicionalni sistemi mogli propustiti, omogućavajući proaktivnije sigurnosne mjere. Također se može koristiti za poboljšanje prepoznavanja lica, prediktivnog održavanja i videoanalitike. Iako još sazrijeva kao sigurnosna tehnologija, njen brz razvoj i široka primjenjivost čine je vrhunskim kandidatom za ulaganje i usvajanje u bliskoj budućnosti”, rekao je Buckley.

Villeneuve, pak, tvrdi da GenAI može dovesti do novih rizika, koji se moraju adekvatno riješiti. “Rast generativne vještačke inteligencije donosi i nove sigurnosne prijetnje, uključujući naglo širenje deep fake modela i ranjivosti u temeljnim modelima, koji su obučeni na ogromnim količinama javno dostupnih internetskih podataka. Industrija sigurnosti mora raditi na identifikaciji i ublažavanju ovih novih rizika kako bi osigurala integritet i sigurnost svojih sistema. Ako se pravilno implementira, to može dovesti do bržeg odgovora i efikasnijih istraga, a u konačnici i povećanja ukupne operativne efikasnosti”, rekao je on.

Obrada podataka na rubu mreže

Obrada podataka u rubnim uređajima dobila je ocjenu prikladnosti 4,3 i zrelosti 3,86. Na trećem je mjestu prema upitima kupaca. Visoka ocjena tržišne prikladnosti otkriva da korisnici uživaju u prednostima obrade podataka na rubu mreže, pri čemu se samo metapodaci prenose na server radi dalje obrade. Ovo omogućava bolje korištenje propusnog opsega i brži odgovor na incidente. Sve veća dostupnost AI kamera koje mogu obraditi videosnimke također pomaže u usvajanju ovog trenda.

Cyber sigurnost

Kibernetička sigurnost dobila je ocjenu prikladnosti 4,39, a zrelosti 3,91. Također je na 2. mjestu i po upitima kupaca i po potencijalu budućeg rasta. Rezultati odražavaju rastuću važnost cyber sigurnosti usred visokih stopa napada. Prema Broadcomu, kamere povezane na internet činile su 15 posto svih IoT napada. Anketa US News and World Reporta pokazuje da je 13 posto ispitanika iskusilo hakiranje kamere, dok je 49 posto zabrinuto zbog toga. Ovo je navelo prodavače da dizajniraju svoje proizvode sa zaštitom od cyber napada. Gallagher je, naprimjer, lansirao svoj Controller 7000 s poboljšanim hardverom i sigurnosnom infrastrukturom kako bi optimizirao zaštitu od takvih napada. Proizvođači videonadzorne opreme sve više ističu usklađenost s NDAA regulativom, pri čemu se ključni dijelovi komponenti ne proizvode u Kini.

Sigurnost bez posade: dronovi i roboti

Sigurnosni sistemi bez posade, kao što su dronovi i roboti, dobili su umjerene ocjene podobnosti i zrelosti od 3,7 i 3,34. Na četvrtom su mjestu prema potencijalu rasta u bliskoj budućnosti. Sigurnost bez posade bila je tema o kojoj se mnogo raspravljalo prije nekoliko godina, ali izgleda da su interes i entuzijazam korisnika malo splasnuli. Međutim, i dalje ima korisne primjene, posebno u kritičnim misijama gdje je nadzor pomoću fiksnih kamera nedovoljan. Mitsubishi se, naprimjer, udružio sa 3S-om kako bi ponudio rješenje za sprečavanje požara u kojem dronovi lete s termalnim kamerama i otkrivaju izvore vatre, koji mogu eskalirati u požare većih razmjera.

Rangiranje sigurnosnih tehnologija prema upitima kupaca

Br. Tehnologija
1 AI / Generativna vještačka inteligencija
2 Cyber sigurnost / Rješenja za zaštitu od cyber napada
3 Obrada/pohrana podataka na rubu mreže
4 Hibridna cloud arhitektura
5 Sigurnosne platforme bez posade
6 5G
7 Radar i lidar

Rangiranje sigurnosnih tehnologija prema potencijalu rasta

Br. Tehnologija
1 AI / Generativna vještačka inteligencija
2 Cyber sigurnost / Rješenja za zaštitu od cyber napada
3 Hibridna cloud arhitektura
4 Sigurnosne platforme bez posade
5 5G
6 Obrada/pohrana podataka na rubu mreže
7 Radar i lidar

 

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Kao i svake godine, i ovaj put predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je, za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara, uradio Ekonomski institut iz Zagreba. Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje

Pripremili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite, kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih, a čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima u Republici Hrvatskoj. Prilikom izrade analize Ekonomski institut iz Zagreba je kontinuirano sarađivao s HCZ-om, a i ovaj put su korišteni isključivo podaci Financijske agencije (FINA) preuzeti s web-portala Info.biz. Također, analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite, a to su tehnička i fizička zaštita.

Kriterij za izradu

Prilikom izrade rang-lista firmi kriterij koji smo u a&s Adriji uzeli su ostvareni prihodi, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 preduzeća za svaki od podsektora. Dodatan kriterij je da je firma bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih firmi prema prihodima, za svako od ovih kolektiva su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: broj zaposlenih, dobit/gubitak, ukupan prihod po zaposlenom te prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku za posljednje tri godine.

Analizom nisu obuhvaćene fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-i, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20, te preduzeća koja nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. No, treba znati da podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno analiza ih precjenjuje.

Rezultati analize

Pokazatelj poslovanja djelatnosti privatne zaštite i ukupne privrede Hrvatske u posljednje tri godine prikazan je kroz Grafikon 1. On pokazuje povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023, kako u ukupnoj privredi tako i u sektoru privatne zaštite (Grafikon 1). Uporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 14,7% u privatnoj zaštiti, dok su 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije prihodi su također u ostatku privrede porasli za 9%, što govori o nešto većem potencijalu generisanja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli brže od ukupne privrede Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.

Treba reći i da analiza bilježi blagi rast prosječnog broja zaposlenih po svakoj firmi u sektoru privatne zaštite od 0,3% u 2023. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio u prosjeku 58,3 zaposlenih po firmi, što je predstavljao pad od 1,5% u odnosu na 2021, dok u 2023. sada iznosi 58,5.

Nadalje, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura u 2023, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi Hrvatske koja također bilježi konstantan rast od 2021. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka (Grafikon 2).

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura, što je povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije

Fizička zaštita

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazano je u Tabeli 1, koja obuhvata prihode, dobit, stopu i broj zaposlenih. Od ukupnog prihoda koji iznosi 257,220 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 242,331 miliona eura ili 94,2% (93,9% u 2022; 93,5% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio tih kompanija. Dvije najveće firme po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti i 2023. godine su Securitas Hrvatska i Sokol, a njihovi prihodi iznose ukupno 88,038 miliona eura, odnosno zajedno nose 34,2% cijelog podsektora. Značajno je istaći da su se ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%, što je gotovo jednak trend rasta u odnosu na ranije godine (13,9% za 2022).

Ukupni prihodi u ovom podsektoru konstantno su rasli u posljednjih pet godina sa 183,984 miliona eura u 2019. do 257,220 miliona u 2023, a 30 najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022; 93,8% u 2021). Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u ovome podsektoru – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika, tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023. Ipak, treba reći da je ukupan broj zaposlenih manji u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20,897 miliona eura u 2023. trideset najvećih firmi ostvarilo je 18,596 miliona eura ili 89,1% dobiti ukupnog podsektora (95,7% u 2022). Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u podsektoru fizičke zaštite ovaj put su Sokol i Klemm sigurnost. Njihova ukupna dobit za 2023. godinu iznosi 8,918 miliona eura ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora. Ukupna dobit podsektora nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ipak porasla za 27%, što je također trend koji se nastavlja u posljednjih pet godina.

15-postotni rast plata

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u podsektoru fizičke zaštite u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 734 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%, kada je iznosila 634 eura. Zanimljivo je da su dvije najveće firme po rastu prosječne neto plate po zaposlenom u ovome podsektoru FINA Gotovinski servisi i AKD-Zaštita, i to za 13,1%, odnosno i 17,4% u odnosu na 2022. Iz podataka je vidljivo da je prosječna mjesečna neto plata konstantno rasla unazad pet godina, sa 529 eura u 2019. na 734 eura u 2023.

I ukupan prihod po zaposlenom u ovome podsektoru je rastao za 16,7% i sada iznosi 22.941 euro. Kada je ovaj pokazatelj u pitanju, dvije firme s najvećim ukupnim prihodom po zaposlenom u 2023. su FINA Gotovinski servisi i Joker fitness. One bilježe rast u ovoj stavki za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu. Treba istaći da su ukupni prihodi po zaposlenom u ovom podsektoru u posljednjih pet godina konstantno rasli, sa 15.837 eura u 2019. na 22.941 euro u 2023.

Tehnička zaštita

Najvećih 30 kompanija u podsektoru tehničke zaštite prema ostvarenim prihodima prikazano je u Tabeli 2. Ukupan prihod podsektora tehničke zaštite u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio je 232,775 miliona eura. Trideset najvećih ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 149,847 miliona eura ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022; 64,2% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih kompanija. I po ovoj stavci, dva najveća preduzeća su Alarm automatika i Eccos inženjering, koji su ostvarili ukupno 46,167 miliona eura prihoda, odnosno 19,8% cijelog podsektora. Značajno je navesti da su se i ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23% i da odražavaju kontinuiran trend rasta u posljednjih pet godina. Trideset najvećih bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i kompletan podsektor.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti (1.935 radnika) 30 najvećih zapošljava njih 997 ili 51,3% (51,1% u 2022; 50,1% u 2021). Dvije najveće kompanije prema ovoj stavci su Eccos inženjering i Alarm automatika, koje zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora. Važno je napomenuti da se ukupan broj zaposlenih u 2023. povećao u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Ovo povećanje, iako u manjem procentu u odnosu na godinu ranije, ipak predstavlja kontinuiran rast u posljednjih pet godina, gdje smo imali 1.652 zaposlena u 2019, a 1.935 u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenih između 30 najvećih kompanija i ostalih.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22,144 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 13,322 miliona eura ili 60,2% od ukupnog podsektora (62,1% u 2022). Dvije najveće firme po ovoj stavci su Aling i Insig 2, a zajedno su ostvarili ukupno 3,296 miliona eura dobiti ili 14,9% cijelog podsektora. Pozitivno je i to što je ukupna dobit u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. I ovaj rast također predstavlja konstantu u posljednjih pet godina.

Prosječna mjesečna neto plata i prihodi po zaposleniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je segment iznosio 936 eura, s povećanjem od 4,5% (896 eura) u odnosu na godinu ranije. Dvije firme s najvećom prosječnom mjesečnom neto platom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu), dok je trend povećanja plata u posljednjih pet godina općenito kontinuiran.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 eura) povećanje za 18,4%. Dvije firme s najvećim rastom prosječne mjesečne neto plate u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu). Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 hiljada eura do 2021, kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.