2 Juna, 2026
image
Home Kategorija Najave II (Page 5)

Najave II

Dronovi u sigurnosti: Transformacija nadzora uz naprednu integraciju

Kako dronovi postaju dio modernih sigurnosnih sistema, njihova se uloga u nadzoru brzo širi. Nekada smatrani pomoćnim alatima, sada su postali ključni za sveobuhvatna sigurnosna rješenja, nudeći detekciju prijetnji u stvarnom vremenu, automatizirane odgovore i dinamičnu pokrivenost koju tradicionalne metode nadzora često ne mogu postići

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

S napretkom u vještačkoj inteligenciji i umreženim sigurnosnim tehnologijama, dronovi mijenjaju sigurnosni pejzaž većom fleksibilnošću, autonomijom i dosegom. Kako se industrija prilagođava ovom novom dobu, dronovi će igrati ključnu ulogu u sigurnosnim primjenama u urbanim i udaljenim područjima, od javne sigurnosti do zaštite kritične infrastrukture.

Promjena uloga

Uloga dronova u industriji sigurnosti i nadzora brzo se mijenja. Prema Guilhemu de Marliaveu, izvršnom direktoru i suosnivaču Elistaira, bespilotne letjelice su na putu da postanu neizostavan element sigurnosnih infrastruktura.

“Dronovi će igrati ključnu ulogu u sigurnosti, prelazeći iz uloge pomoćnih alata u osnovne elemente sveobuhvatnih sigurnosnih sistema”, rekao je Marliave. Uz napredak u vještačkoj inteligenciji, dronovi su sada sposobni za detekciju prijetnji u stvarnom vremenu i automatizirane odgovore, znatno smanjujući potrebu za ljudskom intervencijom.

Marliave ističe da će tehnologija rojeva, u kojoj više dronova djeluje zajedno, vjerojatno postati rješenje za veće, dinamičnije površine. Iako će ovu tehnologiju ograničavati lokalni propisi o zračnom prostoru, ona nudi obećavajući način za efikasniju pokrivenost velikih prostora. “Tehnologija rojeva, gdje više dronova sarađuje, postat će sve češća, omogućujući širu i dinamičniju pokrivenost velikih područja”, objasnio je Marliave.

Ova mogućnost mogla bi transformirati sigurnosne operacije u nadzoru granica, velikih događaja i kritične infrastrukture, gdje tradicionalne metode često nemaju potrebnu širinu ili fleksibilnost. Jack Wu, suosnivač i izvršni direktor firme Nightingale Security, ističe da su ekonomija i nužnost neki od glavnih faktora koji potiču rastuću potražnju za dronovima u sigurnosnom sektoru. On napominje da je potražnja stabilno rasla u posljednjih nekoliko godina jer sve više kompanija prepoznaje isplativost i napredne mogućnosti koje dronovi donose sigurnosnim operacijama.

Dronovi povezani kablom

Regulatorni okvir koji omogućava bespilotnim letjelicama da lete izvan vidokruga predstavlja značajnu prednost za industriju. Wu je dodao da je ovaj razvoj otvorio nove mogućnosti za primjenu dronova, poboljšavajući njihovu korisnost u sigurnosnim operacijama. Ova regulatorna promjena omogućila je kompanijama da prošire mogućnosti nadzora i efikasnije odgovore na sigurnosne izazove.

Još jedna obećavajuća primjena je u dronovima povezanim kablom. Letjelice na taj način imaju stalno napajanje i komunikaciju te nude mogućnost stalnog nadzora bez potrebe za čestim zamjenama baterija. Ova tehnologija posebno je korisna za nadzor kritičnih područja poput industrijskih objekata, vladinih ustanova i velikih javnih događaja. “Također vidimo širu primjenu dronova povezanih kablom za stalni zračni nadzor u kritičnim područjima poput granica, velikih događaja i industrijskih lokacija”, rekao je Marliave.

Stalna integracija dronova s analitikom pokretanom vještačkom inteligencijom i drugim sigurnosnim sistemima, poput videonadzornih mreža, omogućava besprijekoran, međusobno povezan sigurnosni ekosistem. Ova integracija mogla bi omogućiti naprednu detekciju prijetnji i odgovore, gdje svaki element sistema podržava i poboljšava one druge.

Marliave predviđa budućnost u kojoj “dronovi opremljeni sofisticiranim senzorima, termalnim kamerama visoke rezolucije i naprednim lidarom” mogu autonomno operirati u različitim okruženjima, uključujući urbana područja i teške vremenske uvjete. U pametnim gradovima dronovi će organima reda i hitnim službama pružati podršku stalnim nadzorom.

 VMS i dronovi: besprijekorna integracija

Videozapis s kamera na dronovima ne zahtijeva revolucionaran pristup od softvera za upravljanje videozapisima (VMS). Dan Berg, viši menadžer proizvoda za integracije u Salient Systemsu, pojašnjava kako VMS platforme već posjeduju potrebne mogućnosti za upravljanje videozapisima s dronova.

“Ne vidim da će VMS morati evoluirati kako bi podržao dronove. Postoji zabluda da je video s drona drugačiji od videa sa sigurnosne kamere. To nije tačno”, pojašnjava Berg i kaže da je tehnologija VMS-a dizajnirana za snimanje i upravljanje videopodacima koji se prenose mrežom, bez obzira na njihov izvor. Bilo da se video šalje bežično s drona ili putem kabla, VMS ga obrađuje jednako kao bilo koji drugi videozapis.

“Uloga VMS-a je snimati videopodatke koji se prenose mrežom. U slučaju dronova, nije važno je li video kodiran na dronu i prenesen putem bežične mreže ili dolazi s enkodera koji pretvara analogni u IP signal, a koji je povezan na analogni izlaz kontrolera drona, rezultat je isti – VMS to vidi kao još jednu kameru“, istaknuo je Berg.

Ova kompatibilnost omogućava lakšu integraciju dronova u postojeće sigurnosne infrastrukture, jer VMS platforme već mogu obraditi i snimati videopodatke sa širokog spektra izvora. Sigurnosnim timovima neće biti potrebno potpuno preuređenje svojih sistema za uključivanje dronova, što čini prijelaz lakšim i isplativijim.

Potencijalni izazovi u integraciji dronova

Uprkos obećavajućem napretku u tehnologiji dronova, postoje izazovi koje industrija mora riješiti. Jedan od većih su regulatorna ograničenja za rad dronova, posebno u stambenim i urbanim područjima. Ova ograničenja mogla bi usporiti prihvatanje tehnologija dronova. Također, uspjeh dronova u sigurnosti ovisi o sposobnosti industrije da razvije snažne protokole za upravljanje i zaštitu podataka. Integracija tih protokola s postojećim VMS i drugim sigurnosnim sistemima zahtijevat će blisku saradnju učesnika u industriji, kao i usklađenost sa zakonima o privatnosti podataka.

 

Kada oružje progovori, sigurnost osluškuje

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva iz temelja su promijenili način na koji zajednice odgovaraju na oružano nasilje jer nude preciznu, pravovremenu i proaktivnu zaštitu. Od smanjenja vremena reakcije u rizičnim objektima do unapređenja planiranja strategija urbane sigurnosti, ova tehnologija postaje važna komponenta savremene sigurnosne slagalice u kojoj zvuk više nije u sjeni slike

Piše: Mirza Bahić; E-mail: mirza.bahic@asadria.com

Pucnji su već dugo vremena dio neizostavnih nota u ritmu savremenog života. Ovi uznemirujući i brutalni tonovi poziv su na buđenje i podsjetnik na sve složenosti kompozicije koju zovemo “savremena sigurnost”. No, igra li zvuk zasluženu ulogu u eri kada vizuelno fokusirani nadzor dominira sigurnosnim strategijama i praksama? To često i nije slučaj jer detekcija zvukova koji upućuju na narušavanja sigurnosti predstavlja manje vidljivu i istančaniju dimenziju procjene prijetnji. Tehnologija akustične detekcije pucnjeva i prateći sistemi obećavaju transformaciju načina na koji pristupamo zvučnoj komponenti sigurnosti koja se odavno ne smije oslanjati samo na ljudske uši.

Čitanje nota u kompoziciji pucnjave

Nasilje povezano s vatrenim oružjem prisutno je svuda u svijetu, uz geografske varijacije koje ne umanjuju njegove teške posljedice na javnu sigurnost ljudi i imovine. Najizraženija komponenta ovih incidenata upravo je zvuk koji je usko povezan s brzinom identifikacije krizne situacije u kojoj doslovce sekunde predstavljaju razliku između života i smrti. Zato rješavanje ovog problema podrazumijeva uprezanje svih dostupnih tehnoloških resursa u sisteme koji će ponuditi naprednu akustičnu detekciju, analizu dobijenih podataka u realnom vremenu i preciznu lokalizaciju problema, tim redoslijedom.

U ovom segmentu su se nametnuli sistemi za akustičnu detekciju pucnjave koji obično uključuju akustične senzore, senzore vibracija i, ponekad, optičke senzore. Ove komponente zajedno detektuju jedinstvene karakteristike pucnjave, uključujući zvuk, udarni val i bljesak iz cijevi.

Američka kompanija SoundThinking (nekadašnji ShotSpotter), jedan od pionira tehnologije akustične detekcije pucnjeva, na ovim principima razvila je ShotSpotter, akustični sistem koji je implementiran u više od 100 gradova širom svijeta, uključujući urbane konglomerate poput Chicaga, New Yorka i San Francisca. Ovaj sistem je u velikoj mjeri inspirisao dizajn savremenih mreža senzora za detekciju pucnjave i triangulaciju lokacija na kojima se odvijaju.

“U roku od 60 sekundi, organi reda dobijaju detaljne informacije, uključujući tačnu lokaciju pucnjave s preciznošću unutar 25 metara, broj ispaljenih metaka te informaciju o tome jesu li uključeni višestruki napadači i da li se koristi vatreno oružje velikog kapaciteta. Ovaj brz i pouzdan proces omogućava pravovremene reakcije, spašava živote, olakšava prikupljanje dokaza i poboljšava javnu sigurnost”, kaže Ian Lester, predstavnik kompanije SoundThinking.

Kako radi detekcija

U srži detekcijskih kapaciteta ovih akustičnih sistema je kombinacija analize zvučnih valova i precizne geolokacijske tehnologije. Sistemi su dizajnirani da prepoznaju jedinstvene akustične karakteristike zvuka pucnjave i ponude što precizniju lokaciju incidenta. Cijeli proces započinje bilježenjem i identifikacijom zvučnih talasa, nakon čega kreće napredna obrada podataka.

“Sistem za detekciju zvuka identificira pucnjavu ili prijetnje kombiniranjem napredne akustične analize, obrade signala i prepoznavanja obrazaca na temelju vještačke inteligencije. Mikrofoni visoke osjetljivosti bilježe zvukove iz okoline, dok obrada signala razlikuje pucnjavu od drugih zvukova, poput vatrometa ili pucanja auspuha. Modeli mašinskog učenja, obučeni na raznovrsnim skupovima podataka, uspoređuju zvukove u stvarnom vremenu s poznatim uzorcima kako bi se osigurala tačnost. Tehnike lokalizacije, poput triangulacije, precizno određuju izvor zvuka”, navodi Tertius Wolfaardt, menadžer za arhitekturu i inženjerstvo u švedskoj kompaniji Axis Communications, koja u svom portfoliju ima i ovu tehnologiju.

Pri tome se, navodi Wolfaardt, ovi sistemi oslanjaju na tehnologije poput akustičnih senzora, softvera za obradu signala, geoprostorno mapiranje i rubno računarstvo za detekciju u realnom vremenu.

Kod pucnjeva iz vatrenog oružja javljaju se specifični zvukovi koje sistemi detekcije pucnjave mogu prepoznati. Prvi zvuk izaziva eksplozija na izlazu iz cijevi. On se manifestira kao glasna i snažna buka koja nastaje usljed brzog širenja gasova iz cijevi oružja. Ovaj zvuk je oštar i jak, pa se često koristi kao prvi pouzdani pokazatelj pucnjave. Drugi zvuk obuhvata sonični prasak koji nastaje kada se metak kreće brže od brzine zvuka. To stvara prepoznatljiv “pucajući” zvuk u momentu dok metak probija zvučni zid. Sistemi detekcije pucnjeva, odnosno njihovi senzori primarno prate ove zvukove za identifikaciju i potvrdu pucnjave.

Senzorska tehnologija je ključna i za američku kompaniju EAGL Technology. “EAGL-ova tehnologija senzora oslanja se balistički energijski potpis koji nastaje pucanjem iz vatrenog oružja u kombinaciji s valnim oblikom metka. Ovaj naučni pristup ima visok stepen tačnosti, odnosno do 99% u zatvorenom prostoru i oko 97% na otvorenom”, kaže Jennifer Russell, viša potpredsjednica kompanije EAGL Technology.

U kompaniji Shooter Detection Systems (SDS) iz SAD-a, tradicionalna formula oslanjanja na senzore morala je biti usavršena kako bi sistemi izbjegli miješanje zvukova vatrenog oružja sa srodnim okolišnim izvorima buke, poput “eksplozije balona ili pada paleta u skladištu”.

“SDS je razvio dvomodni senzor koji se oslanja na akustičnu i infracrvenu detekciju bljeska na izlazu cijevi kako bi se osigurala tačnost. Sistem nazvan SDS Indoor Gunshot Detection System detektuje infracrvenu toplinu i svjetlost emitovanu kada se ispali metak, paralelno sa zvukom. Ova metoda dvostruke verifikacije minimizira lažne alarme. Senzori su povezani sa softverskom platformom koja obavještava korisnike objekta, sigurnosne profesionalce i organe reda, dok se paralelno prati položaj napadača unutar zgrade. Za vanjska okruženja, koristimo istu tehnologiju za detekciju pucnjeva oko perimetara zgrada, parkirališta i kritičnih infrastrukturnih lokacija, što osigurava sveobuhvatnu zaštitu kroz saradnju sa sistemom za rad u zatvorenom”, kaže Rich Onofrio, tehnički direktor u Shooter Detection Systemsu.

Vibracijski i optički senzori, poput akcelerometara ili infracrvenih senzora, često se dodaju ovim sistemima radi poboljšanja preciznosti. Ovi redundantni sistemi namijenjeni su smanjenju učestalosti lažnih detekcija. Nakon autentične detekcije, algoritmi analiziraju “akustični potpis” pucnja kako bi potvrdili incident kao korištenje vatrenog oružja. Neki moderni sistemi koriste i mašinsko učenje za smanjenje lažnih uzbuna i prilagodbu zvučnim profilima različitih radnih okruženja.

“Tačnost se osigurava robusnim skupovima podataka za obuku, redovnom kalibracijom i prilagodbom okolini. Ovi sistemi nude obavještenja u realnom vremenu, uključujući ona o vrsti prijetnje i lokaciji. Osim toga, podržana je i integracija s cloud platformama za centraliziranu analizu podataka i kontinuirana poboljšanja. Lažni alarmi se minimiziraju integracijom dodatnih senzora, poput kamera”, kaže Wolfaardt.

Pomoću triangulacije ili analize zvučnih talasa, sistemi mogu precizno odrediti lokaciju pucnjave u roku nekoliko sekundi, što je ključno za velike ili složene objekte poput višespratnica. Integracija sa sigurnosnim infrastrukturnim sistemima omogućava automatske reakcije, poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuacije.

Za ovo se sistemi moraju osloniti na mikrofone koji su u željenom području raspoređeni u formatu mreže. Ovi mikrofoni su izuzetno osjetljivi i postavljeni su na preciznim razmacima kako bi se osigurala potpuna pokrivenost, a njihova distribucija se pažljivo planira kako bi se zvučni valovi mogli “uhvatiti” iz što više pravaca. Kada dođe do pucnjave, zvučni valovi se šire unutar pokrivene zone i mikrofoni ih bilježe s minimalnim vremenskim razlikama. Mjerenjem razlike u vremenu dolaska zvuka do svakog postavljenog mikrofona sistem može triangulirati tačnu lokaciju pucnjave s velikom preciznošću.

Je li ljudsko uho suvišno?

Treba imati na umu da identifikacija pucnjave ne završava pukom detekcijom glasnih zvukova. Zvukovi koje mikrofoni zabilježe prolaze kroz algoritme dizajnirane da razlikuju pucnjavu od drugih glasnih zvukova, poput pokretanja  građevinske opreme. Ovi algoritmi su obučeni pomoću opsežnih baza podataka zvučnih profila i omogućavaju sistemima detekcije da prepoznaju specifične frekvencije, trajanje i obrasce zvučnih valova karakteristične za pucnjave. Na taj način sistem pouzdano razlikuje stvarnu pucnjavu od drugih uobičajenih i srodnih zvukova u urbanim sredinama.

Kod nekih sistema detekcije u igru ulazi i ljudska provjera kako bi se dodatno smanjila mogućnost grešaka. Obučeni operateri provjeravaju da li je zabilježeni zvuk zaista pucanj ili izvor lažne uzbune. Ovaj korak je posebno koristan u okruženjima s visokim nivoom pozadinske buke, gdje je rizik od pogrešnog prepoznavanja nešto veći. U slučaju sistema kompanije SoundThinking, naprimjer, važnu ulogu u verifikaciji autentičnosti zvuka ima prateći centar za praćenje incidenata. Tamo rade posebno obučeni specijalisti za akustiku, koji potvrđuju incident prije obavještavanja policije.

Nakon što sistem potvrdi da je riječ o pucnjavi, on brzo obrađuje dobijene informacije i generira upozorenje u stvarnom vremenu. Ovo upozorenje obično sadrži precizne detalje o lokaciji incidenta, uključujući geografske koordinate i fizičku adresu. U zavisnosti od konfiguracije sistema, upozorenje se može poslati direktno na mobilne uređaje sigurnosnog osoblja i policijskih službenika ili se proslijediti na centralni dispečerski sistem. Cijeli proces od detekcije do obavještavanja u većini slučajeva traje samo nekoliko sekundi, što omogućava brzu i efikasnu reakciju nadležnog osoblja.

Kombiniranjem napredne tehnologije i strateške implementacije, ovi sistemi danas mogu ponuditi pouzdan i efikasan način identifikacije i reagovanja na pucnjavu u realnom vremenu. Tehnička osposobljenost za ovaj proces ne samo da poboljšava kapacitete sigurnosnog osoblja i policije u rješavanju incidenata s vatrenim oružjem već doprinosi i podizanju nivoa opće javne sigurnosti.

Detekcija pucnjeva kao komponenta tehničke zaštite

U domenu tehničke sigurnosti, sistemi za detekciju pucnjave služe da unaprijede sigurnost u zgradama, kampusima i objektima za masovna okupljanja u kojima pomažu u otkrivanju i podršci intervencijama povezanim s upotrebom vatrenog oružja u realnom vremenu. Oni se, pri tome, oslanjaju na napredne senzorske tehnologije, algoritme za obradu podataka i integraciju s postojećim sigurnosnim infrastrukturnim rješenjima. Istovremeno, napredne metode detekcije minimiziraju lažno pozitivne rezultate, što omogućava da se upozorenja aktiviraju samo za stvarne prijetnje.

Kod integracije sistema detekcije pucnjeva s ostatkom sigurnosne infrastrukture, potvrda o postojanju autentičnog incidenta može aktivirati i automatske odgovore poput zatvaranja vrata i preusmjeravanja videonadzornih kapaciteta na mjesto na kojem je detektirana paljba.

“ShotSpotter se besprijekorno integrira s različitim sigurnosnim tehnologijama, uključujući sisteme videonadzora, dronove, fiksne ili mobilne kamere i sisteme za prepoznavanje registarskih tablica (LPR). Ove integracije poboljšavaju situacijsku svjesnost i omogućavaju kamerama da se automatski fokusiraju na tačnu lokaciju incidenta s pucnjavom i tako organima reda daju vidljivost u realnom vremenu”, kaže Lester.

U okruženjima kao što su bolnice, škole, poslovni uredi, trgovački centri ili dvorane, detekcija pucnjeva služi kao važan element sigurnosti. Ovi sistemi mogu detektovati i potvrditi pucnjavu u roku nekoliko sekundi, što omogućava poduzimanje mjera odgovora u najkraćem mogućem intervalu. Osim toga, prateći sistemi pružaju trenutnu situacijsku svijest o incidentu s pucnjavom i tako sprečavaju dalju eskalaciju i štite ljude u blizini mjesta incidenta.

Za Axisove sisteme detekcije, primarne zone za primjenu ove tehnologije su urbani kvartovi pogođeni visokom stopom kriminaliteta, no nisu zapostavljene ni škole, kampusi i zdravstvene ustanove u kojima je rana detekcija esencijalna za smanjenje broja žrtava među učenicima, pacijentima, osobljem i posjetiteljima.

“Ovi sistemi su korisni i u kazneno-popravnim ustanovama, gdje služe za praćenje sukoba i pokušaja bijega. Korisni su i za detekciju prijetnji tokom gužvi u transportnim čvorištima poput aerodroma i željezničkih stanica. Maloprodajni i poslovni prostori, uključujući tržne centre i poslovne komplekse, imaju koristi od ublažavanja prijetnji od aktivnih napadača, dok ih državne i vojne ustanove koriste za zaštitu osjetljivih lokacija. Isto tako, i stambena naselja mogu koristiti ove sisteme za dodatnu sigurnost”, kaže Wolfaardt.

Za Russell iz EAGL-a, kod ovih i sličnih primjena važan je još jedan momenat: funkcionalnost sistema bez obzira na dostupne tehničke kapacitete pokrivene lokacije.

“Naše rješenje radi jednako na otvorenom i zatvorenom, bežično je i lako se instalira i skalira prema potrebama.  DragonFly IoT senzor za rad na otvorenom ne treba napajanje i mrežnu pokrivenost i zato je koristan za dvorane, kritičnu infrastrukturu, vojne i državne primjene”, kaže ona.

Sistem za detekciju pucnjave u školi, naprimjer, po detekciji incidenta može odmah obavijestiti administratore i sigurnosno osoblje, automatski pokrenuti procedure zaključavanja i dati precizne podatke o lokaciji policiji prije dolaska na teren.

Isto važi i za industrijska postrojenja, poput logističkih i proizvodnih centara sa više stotina ili hiljada radnika za čiju zaštitu je danas zadužen ShotSpotter, navode u kompaniji SoundThinking.

Integracija sa drugim sistemima

Sličnu primjenu u poslovnom i industrijskom svijetu imaju i SDS-ovi sistemi, uz fokus na konkretne sigurnosno osjetljive zone unutar ovih objekata.

“Naši senzori obično se postavljaju u zone visokog rizika i okupljališta, poput recepcija, menadžerskih kancelarija, teretana ili fabričkih hala. Česta je zabluda da senzor mora biti u svakoj prostoriji. Zato preporučujemo da se prvo uradi procjena prijetnji za određene zone, a tek onda ide na postavljanje senzora na tim lokacijama, uz mogućnost dodavanja dodatnih senzora po potrebi”, kaže Onofrio.

I EAGL-ov sistem detekcije pucnjeva nudi mogućnost integracije zahvaljujući svojoj otvorenoj API arhitekturi. “Podržana je integracija sa svakom IP kamerom kompatibilnom s ONVIF-om, kao i sa SDK/API-jima sigurnosnih sistema. Za integraciju sa starijim sistemima, rasvjetom ili alarmnim centralama koristimo analogne ulaze”, kaže Russel.

U SDS-u tvrde da se njihovi proizvodi za detekciju pucnjeva na otvorenom i zatvorenom integriraju sa kontrolom pristupa, sistemima upravljanja videozapisima i, što je posebno važno, platformama za masovno obavještavanje. “Naši proizvodi podržavaju jednostavne bespotencijalne kontakte za aktiviranje sigurnosnih uređaja u skladu s potrebama korisnika. Ova integracija osigurava sveobuhvatno upravljanje sigurnošću kroz povezivanje naših sistema za detekciju pucnjave s postojećom sigurnosnom infrastrukturom”, kaže Onofrio.

Dubinska integracija sistema detekcije pucnjeva s videonadzornim kamerama nije neobična za izvornog proizvođača ovih tehnologija kakav je Axis. Detekcija pucnjeva je integrirana s Axisovim kamerama uz oslanjanje na otvorene API-je i ONVIF standarde koji omogućavaju da otkriveni zvuk pucnja posluži za zumiranje i fokusiranje videa na izvor prijetnje. Podržana je i integracija s drugim sigurnosnim sistemima, kao  i softverom za upravljanje videozapisima proizvođača kao što su Milestone ili Genetec. Ovo omogućava sinkronizirano evidentiranje audio i video zapisa kako za nadzor u stvarnom vremenu tako i za naknadnu analizu incidenata.

“Sistemi za detekciju zvuka mogu se povezati i s razglasnim (PA) sistemima, čime se automatiziraju objave s uputama za evakuaciju ili odlazak u sklonište. Oni rade i u kombinaciji s interfonima sistema za kontrolu pristupa kako bi se upozorilo osoblje, zaključala ili otključala vrata i upravljalo evakuacijama. Obavijesti se mogu slati na mobilne uređaje ili direktno sigurnosnim timovima radi brže reakcije. Ovako centralizirana integracija osigurava brže vrijeme reakcije, detaljniju situacijsku svijest i skalabilna rješenja za različita okruženja, čime se kreira jedinstven sistem za efikasno upravljanje zvukom, videom i komunikacijom u stvarnom vremenu”, kaže Wolfaardt.

U korporativnom okruženju, sistem za detekciju pucnjeva se može integrirati s mehanizmima za kontrolu pristupa kako bi se spriječilo napadača da se slobodno kreće kroz zgradu. Za sve korisnike, slanje detaljnih informacija o lokaciji i karakteru prijetnje ima vitalnu ulogu u donošenju kvalitetnih odluka u ključnim trenucima, što, na duže staze, može pomoći i u planiranju naprednijih sigurnosnih protokola.

Osim toga, na ovaj način se zaobilazi znatno sporije telefonsko obavještavanje nadležnih o incidentima, kakvi su pozivi policiji ili sistemima nalik američkom 911. Skraćenjem intervala potrebnog za izlazak na teren omogućava se i brže pružanje pomoći ozlijeđenim u pucnjavi, bilo u kontaktu s policijom ili prebacivanjem u medicinske ustanove.

Primjena izvan profitnog sektora

Situacijska svijest s fokusom na pucnjavu ima svoju primjenu i izvan striktno poslovnog ili profitnog sektora. Zanimljiv primjer je instalacija sistema ShotSpotter u nacionalnim parkovima i rezervatima gdje je on ključni alat za borbu protiv krivolovaca. “ShotSpotter se koristi i za borbu protiv krivolova, kao što je to slučaj u Nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Mogućnošću detekcije pucnjave u realnom vremenu, sistem omogućava zaštitarima da brzo interveniraju, zaštite ugrožene životinje i sačuvaju ključne ekosisteme”, kaže Lester.

Iako su ovi sistemi prvenstveno dizajnirani za detekciju pucnjave, njihova primjena se danas širi i na druge zvukove iz sigurnosno interesantnog spektra. Akustični senzori sada mogu pratiti različite zvučne signale, u rasponu od lomljenja stakla i saobraćajnih nesreća do zvukova koji ukazuju na tuče ili druge incidente. Ove funkcije otvaraju nove mogućnosti za poboljšanje poslovne i javne sigurnosti u raznovrsnim okruženjima, uključujući transportne centre i zone s aktivnim noćnim radom kada je vidljivost smanjena.

Akustika u službi javnog reda

Sistemi akustične detekcije pucnjeva nude brojne prednosti i za policijske snage. Neposredna korist je sposobnost ovih sistema da drastično smanje vrijeme reakcije, odnosno izlaska na teren s ciljem neutralizacije napadača. U odsustvu ovih sistema, prijava pucnjave često zavisi od poziva članova zajednice koji zbog straha ili nesigurnosti mogu oklijevati da prijave incidente. Studije su pokazale da oko 80% slučajeva pucnjava ostaje neprijavljeno. Akustična detekcija premošćuje ovaj jaz automatskim obavještavanjem policije o pucnjavi, čime se eliminiraju kašnjenja i osigurava brza reakcija.

Drugim riječima, ljudski životi se spašavaju zahvaljujući mogućnosti da policajci mogu brže stići na mjesto zločina, pružiti medicinsku pomoć žrtvama i osigurati pogođeno područje kako bi spriječili dalju štetu. Osim pomoći žrtvama, brže reakcije na bazi detekcije pucnjeva povećavaju vjerovatnoću da će osumnjičeni biti privedeni, kao i da će vrijedni dokazni materijali biti prikupljeni prije nego ih se ukloni ili ošteti.

Dobijanje preciznih podataka o lokaciji napada na bazi akustične analitike još je jedna ključna prednost. Akustična detekcija pucnjeva policijskim snagama daje uvid u geolokacijske koordinate i fizičke adrese incidenta, što znatno povećava preciznost planiranja intervencija. Ova preciznost posebno je korisna u urbanim sredinama gdje se pucnjave dešavaju u dvorištima, uličicama ili na drugim skrivenim mjestima.

“ShotSpotter je posebno razvijen za vanjske prostore u kojima oružano nasilje predstavlja problem. Optimiziran je za implementaciju u područjima s visokom stopom kriminala, javnim prostorima i kampusima koji se mogu suočiti s prijetnjama od pucnjave na otvorenom”, kaže Lester. Olakšano prikupljanje dokaza je još jedan važan segment detekcije pucnjeva. Svijest o broju ispaljenih metaka unaprijed priprema policiju za prikupljanje dokaznog materijala poput čahura nakon što se napadač neutralizira.

Isto tako, precizna indentifikacija lokacije pucnjave omogućava policajcima da efikasnije prikupe čahure i druge forenzičke dokaze na konkretnim i jasno ograničenim lokacijama. Ovi materijali igraju ključnu ulogu u kriminalističkim istragama jer povezuju korišteno oružje s prethodnim incidentima, što olakšava balističku analizu i vođenje istrage.

Na kraju, ne treba zaboraviti ni faktor odvraćanja gdje će potencijalni napadači dvaput razmisliti prije upotrebe vatrenog oružja uz svijest da će biti znatno brže otkriveni i suočeni s policijskim snagama na terenu.

Zaštita objekata i zajednice: isti cilj, drugi fokus

Tehnologija za detekciju pucnjave koristi se za potrebe odjela sigurnosti i organa reda, no njihove operativne razmjere su različite. Oba konteksta se oslanjaju na slične osnovne sisteme, npr. akustične senzore, obradu podataka i mehanizme za obavještavanje, ali se njihova implementacija i ciljevi razlikuju.

U svijetu tehničke sigurnosti, fokus je na zaštiti jasno definiranih prostora poput zgrada, kampusa ili dvorana. Sistemi za detekciju pucnjave u ovom kontekstu najčešće su integrirani s lokaliziranim sigurnosnim resursima kao što su videonadzorne kamere, sistemi za kontrolu pristupa i protokoli za automatsko zaključavanje. Ovi sistemi su dizajnirani da brzo i precizno detektuju pucnjavu i tako omoguće trenutne reakcije na prijetnje poput zaključavanja vrata, obavještavanja sigurnosnog osoblja i usmjeravanja evakuiranih osoba ka sigurnijim zonama. Cilj je smanjiti štetu za ljude koji se nađu u blizini prijetnje i pojednostaviti proces organizacije intervencije unutar štićenog područja. Ovi sistemi često su prilagođeni da pružaju detaljne podatke po spratovima, čime se jača situacijska svijest i olakšava donošenje informiranih odluka tokom aktivnih incidenata.

S druge strane, primjene detekcije pucnjeva u radu policijskih službi i drugih organa javne sigurnosti obuhvataju nešto širi opseg pokrivenog terena u urbanim ili prigradskim sredinama. Ovi sistemi se fokusiraju na unapređenje javne sigurnosti u širem rejonu na bazi mapiranja lokacija incidenata i slanja obavijesti policijskim i sigurnosnim tijelima u realnom vremenu. Osim trenutnih reakcija, ovi sistemi doprinose prevenciji kriminala i vođenju istraga kroz prikupljene forenzičke podatke o pucnjavi.

Novi nivo analitike sigurnosnih trendova

Osim operativnih prednosti, sistemi akustične detekcije pucnjeva imaju dalekosežne implikacije po javnu sigurnost i odnose između aktera sigurnosti i zajednice. Jedan od značajnijih doprinosa ovih sistema je njihova sposobnost da pruže jasniju sliku obrazaca i trendova koji prate napade vatrenim oružjem. Analizom dobijenih podataka, sigurnosni akteri mogu lakše identificirati žarišta oružanog nasilja, pratiti promjene trendova u kriminalitetu i efikasnije raspoređivati svoje resurse.

Ovakav pristup na temelju preciznih podataka podržava proaktivniji stav u prevenciji kriminala. Naprimjer, policijske snage mogu trajno preusmjeriti patrole na rizična područja, dok će zajednica imati jasniju sliku o faktorima koji doprinose rastu stope kriminala, poput slabo osvijetljenih ulica ili napuštenih parcela i objekata. Saradnja obje komponente na temelju dobijenih uvida olakšava provođenje mjera koje ciljaju na jačanje općeg nivoa sigurnosti u zajednici.

U kompaniji SoundThinking navode da su podaci koje je ponudio njihov ShotSpotter sistem imali važnu ulogu u optimizaciji raspodjele policijskih resursa na lokalnom, ali i na državnom nivou. “Identificiranjem visokorizičnih područja i podržavanjem operativnih strategija, sistem je ojačao saradnju lokalnih i nacionalnih agencija i organa reda. Ovi napori su dio šire inicijative za prevenciju nasilja s ciljem spašavanja života i stvaranja sigurnijih zajednica”, kaže Lester.

Potražnja za sistemima za detekciju pucnjeva raste

Globalno tržište sistema za akustičnu detekciju pucnjeva bilježi snažan rast potaknut povećanom potražnjom za naprednim sigurnosnim tehnologijama. Prema procjenama kompanije Grand View Research, ovo tržište je u 2023. dostiglo vrijednost od preko milijardu dolara, a očekuje se da će ova cifra narasti uz složenu godišnju stopu od 12,7% u intervalu od 2024. do 2030. Ovaj rast je vođen sve većom zabrinutošću za javnu sigurnost, rastom nasilja koje uključuje vatreno oružje i napretkom na planu tehnologije detekcije.

Ipak, usvajanje tehnologije akustične detekcije pucnjeva znatno varira širom svijeta. Sa 37,02% tržišnog udjela u globalnom kolaču, Sjeverna Amerika je lider u usvajanju ove tehnologije sa više od 40% ukupnih prihoda na ovom tržištu u 2023. godini. Ovo tržište u Sjedinjenim Američkim Državama očekuje značajan rast uz složenu godišnju stopu višu od 11% između 2024. i 2030. Rast se uglavnom pripisuje sve većem broju slučajeva masovnih pucnjava u školama i kampusima, rastu urbanog nasilja i proaktivnim naporima savezne vlade na unapređenju javne sigurnosti.

U Evropi se očekuje da će uz podršku regulative i finansiranja tehnologija za javnu sigurnost tržište sistema za detekciju pucnjave rasti uz složenu godišnju stopu veću od 10% u periodu od 2024. do 2030. Nastojanja da se gradska sigurnost unaprijedi savremenim tehnologijama dobijaju sve veći zamah širom evropskih gradova.

U Velikoj Britaniji, naprimjer, primjena sistema za detekciju pucnjave raste kao odgovor na rastući urbani kriminal i prijetnje terorizmom. Ovi sistemi se integriraju u postojeću sigurnosnu infrastrukturu kako bi se skratilo vrijeme reakcije i spriječili incidenti. Sličan trend se očekuje i za Njemačku, u kojoj tržište sistema za detekciju pucnjave također bilježi stabilan rast. Ovo će biti potaknuto fokusom na tehnološke inovacije i integraciju ovih sistema u okvire pametnih gradova.

U Azijsko-pacifičkoj regiji tržište sistema za detekciju pucnjave donijelo je više od 22% ukupnog prihoda u 2023. godini. Sve veća zabrinutost za sigurnost, zajedno s državnim inicijativama za razvoj pametnih gradova ubrzava potražnju za ovim sistemima. Jedna od zemalja koju vrijedi istaći je Indija, koja će bilježiti najvišu stopu rasta na tržištu sistema za detekciju pucnjave do 2030. godine. Brza urbanizacija i državne inicijative za unapređenje infrastrukture javne sigurnosti glavni su pokretači ovog trenda, a stabilan rast očekuje i druge azijske zemlje poput Kine i Japana.

I tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku bilježi značajan rast kako zemlje u toj regiji intenziviraju napore za jačanje javne sigurnosti i borbu protiv sigurnosnih prijetnji. Očekuje se da će tržište sistema za detekciju pucnjeva na Bliskom Istoku rasti uz složenu godišnju stopu rasta od preko 13%. Saudijska Arabija se već pozicionirala kao ključni igrač, s velikim ulaganjima u sigurnosnu infrastrukturu povezanim s inicijativom Vision 2030.

Fokus na modernizaciju gradova i javne sigurnosti potiče široku primjenu ovih sistema i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji integriraju tehnologije za detekciju pucnjeva u svoje strategije borbe protiv terorizma, zaštite ključne infrastrukture, vojnih baza i gusto naseljenih gradskih područja.

Konkretne primjene

Američka kompanija EAGL navodi da se njeni sistemi akustične detekcije pucnjeva uspješno koriste na različitim lokacijama jer su prilagođeni okolnostima u konkretnim regijama.

“EAGL je implementiran u jedan veliki metropolitanski grad koji koristi senzorsku tehnologiju DragonFlyEX IoT za detekciju i triangulaciju pucnjeva na otvorenom te prijavljivanje Centru za kriminal u realnom vremenu (RTCC). Nakon toga se šalju patrole na lokaciju na kojoj je zabilježena aktivnost pucanja. Ovaj sistem je kasnije proširen i na rad u zatvorenom u prostorima poput javnih škola, državnih ureda i sudnica koje su otvorene za javnost od 9 do 17 sati”, kaže Russell.

Lokalni izazovi bili su prepreka i za kompaniju Axis Communications. Bolnica Martin Luther King u saveznoj državi Indiani implementirala je Axisov sistem za zvučnu analitiku na kamerama za zaštitu pacijenata i osoblja. U srži sistema je tehnologija akustičnog nadzora zadužena za detekciju pucnjeva i uznemirujućih zvukova povezanih s agresivnim ponašanjem koje prethode ovakvim incidentima (galama, lomljava stakla). Kamere s komponentom detekcije zvuka pokazale su se poželjnijim za proaktivno djelovanje u odnosu na one koje nude isključivo vizuelnu pokrivenost, zbog čega su ovi uređaji našli mjesto u prijemnoj sobi za hitne slučajeve, glavnom ulazu, kafeteriji i satelitskim objektima. Napredni audioanalitički alati u srži sistema omogućavaju sigurnosnom timu da brzo reaguje na potencijalne incidente, osiguravajući proaktivnu zaštitu i smanjenje rizika od eskalacije situacija, navode u Axisu.

Da napredna sigurnosna rješenja ovog tipa bilježe povećanu potražnju potvrdio nam je i Onofrio iz kompanije SDS. On dodaje da su izazovi povezani s detekcijom prijetnji izvan zgrada, odnosno za situacije u kojima napadač još nije probio sigurnosni perimetar, riješeni pomoću sistema za detekciju pucnjeva SDS Perimeter Outdoor Gunshot Detection.

Ovaj sistem je integriran s unutrašnjim sistemom koji šalje obavijesti u realnom vremenu i podržava automatizirane sigurnosne odgovore, čime se “povećava budnost i jača prilagodljivost u odnosu na regionalne sigurnosne prijetnje”.

“Mnogi su klijenti usvojili naša rješenja nakon incidenata s oružanim nasiljem unutar ili u blizini njihovih objekata. Iako još nismo imali slučaj pucnjave uživo na lokaciji na kojoj su naši senzori implementirani, klijenti imaju povjerenje u proaktivnu i pouzdanu zaštitu koju pružaju naši sistemi”, kaže Onofrio.

U kompaniji SoundThinking navode da se njihov ShotSpotter naširoko koristi u regiji EMEA, pri čemu izdvajaju uspješne implementacije u Cape Townu i Nelson Mandela Bayu za borbu protiv urbanog oružanog nasilja, te u Nacionalnom parku Kruger, gdje ovaj sistem služi u borbi protiv krivolova.

“Sistem je posebno razvijen za vanjske prostore i može se implementirati bilo gdje u regiji EMEA gdje oružano nasilje predstavlja problem. Nema potrebe za posebnim prilagođavanjem jer ShotSpotter nudi univerzalnu i primjenjivu inteligenciju koja omogućava snagama reda da brzo i efikasno reagiraju na pucnjavu”, kaže Lester.

Izazov je smanjiti cijenu i broj lažnih alarma

Ipak, sistemi detekcije pucnjeva dolaze u paketu s izazovima koje treba razmotriti na vrijeme kako bi se iz njih izvukao maksimum u smislu učinka i isplativosti. Za početak, instalacija u složenim okruženjima zahtijeva pažljivo planiranje kako bi se izbjegle akustične slijepe tačke.

Lažni pozitivni rezultati znatno su smanjeni kod modernih sistema, no i dalje su izvor briga za sve potencijalne investitore. Pored mehaničkih zvukova sličnih pucnjavi, detekciju zvuka kroz akustično zagušenje mogu omesti i snažan vjetar, grmljavina i kiša. Jednako opasni su i lažni negativni rezultati, gdje stvarna pucnjava uopće ne bude detektirana.

Troškovi su još jedan značajan faktor. Sistemi akustične detekcije pucnjeva obično zahtijevaju ulaganje od oko 27.000 do 33.000 dolara po kvadratnom kilometru godišnje. Iako ovi troškovi uključuju održavanje i podršku dobavljača, oni mogu biti prepreka za manje organizacije ili finansijski slabije zajednice. Osim toga, veći obim dobijenih informacija o pucnjavi može opteretiti resurse policije, što zahtijeva angažman dodatnog osoblja, vozila i kapaciteta za forenzičku analizu.

I obuka je važna za maksimiziranje efikasnosti sistema akustične detekcije pucnjeva. Policajci moraju biti osposobljeni da interpretiraju akustične podatke, prepoznaju obrasce u incidentima povezanim s vatrenim oružjem i planiraju reakciju na odgovarajući način. To uključuje razumijevanje razlike između kriminalističkih istraga, odnosno identifikacije počinilaca i rješavanja osnovnih uzroka pojave pucnjave u određenim područjima.

Isto tako, korištenje ove kao i drugih sigurnosnih tehnologija često izaziva zabrinutost u vezi s privatnošću i sistem akustične detekcije pucnjeva tu nije izuzetak. Kritičari tvrde da postavljanje sistema akustične detekcije sistema u rejonima s visokom stopom kriminala u lokalnim zajednicama može pojačati osjećaj pretjeranog nadzora i policijske represije. Nošenje s ovim problemom zahtijeva transparentnost, angažman zajednice i jasno naglašavanje prednosti ovih sistema za javnu sigurnost.

Službe za provedbu zakona zato moraju blisko sarađivati s predstavnicima zajednice kako bi im objasnili način rada sistema za detekciju pucnjave i naglasiti da se oni implementiraju na temelju objektivnih podataka o kriminalu, a ne u skladu sa subjektivnim predrasudama. U ovom segmentu, redovna komunikacija, javni forumi i lako dostupni portali s podacima mogu znatno ojačati povjerenje i pokazati posvećenost ispravnoj sigurnosnoj praksi uz manje poznate tehnologije.

Na kraju, realna su očekivanja da će sazrijevanje ove tehnologije dovesti i do veće cjenovne pristupačnosti za širi spektar organizacija. Za sada, njeni ključni aduti su proaktivni karakter detekcije pucnjeva, rastući broj napada povezanih s oružanim nasiljem i viši stepen zaštite života i imovine na temelju identifikacije prijetnje u realnom vremenu i kvalitetnijih informacija koje pomažu u njenoj bržoj neutralizaciji.

SAD je najveće tržište

Akustični sistemi za detekciju pucnjeva najviše se koriste u Sjedinjenim Američkim Državama. Velika zastupljenost u SAD-u posljedica je izraženih problema s oružanim nasiljem u mnogim američkim gradovima koji premašuju stope kriminaliteta u Evropi i Aziji. Osim toga, visoka cijena ovih sistema ograničava njihovu upotrebu u manje bogatim zemljama. Većina američkih policijskih agencija koristi fiksne sisteme akustične detekcije pucnjeva koji su integrirani u sisteme kompjuterske dispečerske službe (CAD) ili povezani s mobilnim terminalima (MDT) i pametnim telefonima. Ova povezanost omogućava brzu reakciju policijskih službenika na lokacije na kojima su zabilježeni pucnji. Iako se ukupna efikasnost sistema za detekciju pucnjeva još ispituje, jedan od vodećih proizvođača ove tehnologije navodi da ima aktivne ugovore s više od 120 američkih policijskih agencija.

Kako je ShotSpotter smanjio kriminal u Cape Townu

Učinak sistema ShotSpotter u Cape Townu jedan je od primjera uspješne implementacije akustičnog sistema za detekciju pucnjeva. Ovaj grad je prvi u Južnoafričkoj Republici uveo ovu tehnologiju 2016. godine u sklopu trogodišnjeg pilot-projekta u kvartovima Hanover Park i Manenberg, koji su došli na loš glas zbog kriminala povezanog s vatrenim oružjem i nasiljem bandi.

“Tokom realizacije pilot-programa, ShotSpotter je pomogao u hapšenju preko 50 osoba, zapljeni više od 35 komada vatrenog oružja i konfiskaciji 400 komada municije. Slanjem obavijesti u stvarnom vremenu, policijski službenici mogli su brzo reagovati na incidente, uz podršku vođenju istraga i prikupljanju ključnih dokaza”, kaže Lester.

Uspjeh inicijalne implementacije doveo je do značajnog proširenja zone pokrivenosti sistemom u decembru 2022. godine, kada je ShotSpotter implementiran na području površine devet kvadratnih kilometara, odnosno u naseljima Nyanga i Lavender Hill. Do 2024. godine, učinak ShotSpottera se dodatno osjetio. Sistem je zabilježio preko 7.400 ispaljenih metaka u nadgledanom području i tako direktno doprinio zapljeni 60 komada vatrenog oružja u Philippiju (uključujući Hanover Park) i 54 komada u Manenbergu. Važno je napomenuti da je 70% svih komada vatrenog oružja koje su zaplijenili organi reda u Cape Townu pronađeno u zonama u kojima je instaliran ShotSpotter. U konačnici, navedene aktivnosti su donijele i konkretne promjene na terenu jer se naselja poput Hanover Parka, Nyange i Manenberga više nisu nalazila na listi 30 najsmrtonosnijih policijskih oblasti u Južnoafričkoj Republici.

Zvuk promjena daleko se čuje

Pejzaž tehničke i javne sigurnosti prolazi dramatičnu transformaciju. Važan kamenčić u novom mozaiku su akustični sistemi za detekciju pucnjeva koji obećavaju revoluciju u načinu na koji gradovi, organizacije i institucije odgovaraju na oružano nasilje.

Uz rastuću zabrinutost zbog pucnjava u školama i rasta urbanog nasilja, ovi akustični sistemi predstavljaju više od tehnološke inovacije i izvor su nade za nasiljem pogođene zajednice koje od država i organa reda danas traže brze i precizne odgovore.

Ipak, pred širim usvajanjem tehnologije akustične detekcije pucnjeva leže brojni izazovi. Visoki troškovi instalacije, tehnička složenost i zabrinutost zbog zaštite privatnosti su prepreke koje se ne mogu ignorirati. Istovremeno, ovi sistemi nisu nepogrešivi jer okolišni faktori poput vjetra i buke u gradovima mogu utjecati na preciznost detekcije.

Uprkos tome, globalna potražnja za ovim sistemima je neosporna. Od rastućih tržišta u Indiji i Kini do Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, države i organizacije sve više tretiraju akustičnu detekciju pucnjeva kao ravnopravnu komponentu infrastrukture javne sigurnosti. Kako se inicijative pametnih gradova šire i tehnološke inovacije ubrzavaju, ovi sistemi su na putu da postanu jednako važni za tehničku i gradsku sigurnost kao videonadzorne kamere. Zato je ovo svojevrsno ozvučenje nekada “gluhe” javne sigurnosti proces koji će vrijediti pažljivo i pametno osluškivati i u godinama pred nama.

Analiza sigurnosti škola: Da li sigurnost ipak dolazi u hrvatske škole?

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti u školama i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Novim Protokolom nastoje se obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora

Piše: Alan Barr, CMKS, Salon bankarske opreme Ozimec; ravnatelj Centra za sigurnost u obrazovnim ustanovama pri UHMS-u; E-mail: alan.barr@sbo.hr

 Jesu li sigurnosni procesi i dokumentirani protokoli bili dovoljni ili je nedavno doneseni Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama zaista bio prijeko potreban? Bio je potreban itekako, ali… Kako bi se osigurao viši stupanj sigurnosti u obrazovnim ustanovama – osnovnim i srednjim školama te učeničkim domovima – i zaštitili učenici i zaposlenici, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske donijelo je 2. siječnja 2025. godine Protokol o kontroli ulaska i izlaska u školskim ustanovama. Cilj Protokola je smanjiti sigurnosne rizike i unaprijediti zaštitne mjere u školama.

 Što donosi Protokol?

Protokol pruža smjernice za prilagodbu školskih pravila s ciljem kontrole pristupa obrazovnim ustanovama i jačanja sigurnosnih mjera. No, s obzirom na brzo donošenje dokumenta, smjernice su prilično općenite – nisu navedene tehničke specifikacije, sigurnosni certifikati, euro norme ni standardi koje bi škole trebale primjenjivati prilikom planiranja i provedbe mjera. To ravnateljima ostavlja nejasnoće o konkretnim koracima koje trebaju poduzeti i na koji način. Ipak, Protokol uvodi nekoliko ključnih elemenata:

 Identifikacija posjetitelja – Svaka osoba koja ulazi u školu (roditelji, vanjski suradnici, gosti) mora se identificirati pri dolasku. Posjetitelji se unaprijed prijavljuju školskom osoblju i prolaze sigurnosnu kontrolu. U nekim školama može biti obvezno nošenje vidljive iskaznice ili značke tijekom boravka u školi.

 Zabranjeni (kontrolirani) ulazi, odnosno jasno označeni i kontrolirani ulazi. Svi vanjski posjetitelji mogu ulaziti isključivo na određene i jasno označene ulaze, poput glavnog ulaza ili portirnice, osobito za vrijeme nastave. Načelno, učenici mogu koristiti dodatne ulaze predviđene za brži pristup školi, ali samo u razdoblju od 30 minuta prije početka nastave. Nakon tog vremena, svi ulazi se zaključavaju, a pristup školi omogućen je isključivo kroz glavni ulaz, uz prethodnu najavu.

Tehnička zaštita i fizičke barijere – sigurnosne barijere, poput zaključanih vrata, elektronički zaključanih prolaza ili vrata koja se ne mogu otvoriti bez prethodne identifikacije, ključni su elementi tehničke zaštite u obrazovnim ustanovama. Osim što je potrebno spriječiti neovlašteni ulazak uklanjanjem ključeva i osiguravanjem da vrata budu zaključana, važno je uzeti u obzir i mogućnost brze i učinkovite evakuacije. U hitnim slučajevima, poput požara, potresa ili unutarnje prijetnje, moraju postojati jasni protokoli za otvaranje vrata i siguran izlaz iz škole.

Prije provedbe i usklađivanja sigurnosnih mjera potrebno je poduzeti dodatne korake kako bi se postigli viši standardi sigurnosti i očuvali postojeći. Obrazovne ustanove u Hrvatskoj već su bile obvezne pridržavati se određenih standarda i posjedovati operativne dokumente koji se redovito ažuriraju i nadziru. Među važnijim dokumentima koji su povezani sa sigurnosnim protokolima škole i osobama koje borave u školi su: Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o zaštiti od požara, koji uključuje ažurirani Evakuacijski plan za slučaj požara ili drugih vanjskih opasnosti, Odluka o imenovanju voditelja i zamjenika voditelja evakuacije i spašavanja, Odluka o imenovanju radnika za pružanje prve pomoći, Politika privatnosti i Odluka o osobama odgovornim za obradu osobnih podataka.

Protokol i sigurnosni elementi

Protokolom se nastoje obuhvatiti svi sigurnosni elementi koji štite učenike, zaposlenike, roditelje i vanjske posjetitelje dok se nalaze unutar školskih prostora. Međutim, Protokol se ne odnosi na sigurnost izvan zgrade, poput perimetra oko škole, školskih igrališta ili parkirališta za zaposlenike i posjetitelje.

Glavna točka 2. Protokola sadrži naputke za kontrolu pristupa školskim prostorima. Iako je pravilo o zaključanim vratima već bilo u prijašnjim pravilnicima, sada je jasno propisano da svi ulazi i izlazi škole moraju biti zaključani tijekom nastave. Jedini operativni ulaz za komunikaciju i prolaz tijekom nastave je glavni ulaz, uz detaljne upute o tome tko, kada i kako može koristiti taj ulaz.

 Ulaz i izlaz učenika i posjetitelja

Prema Protokolu, učenici ulaze kroz glavni ulaz ili druge predviđene ulaze 30 minuta prije početka nastave i izlaze 15 minuta nakon završetka. Točno vrijeme ulaska i izlaska određuje ravnatelj škole na temelju rasporeda školskih sati, uz prilagodbu ulaza radi jednostavnijeg i bržeg protoka učenika.

Tijekom malih i velikih odmora, učenici osnovnih škola nemaju dopuštenje napuštati školske prostore. Učenicima srednjih škola dozvoljen je izlazak tijekom velikog odmora. Razlog za ovu razliku je činjenica da osnovne škole učenicima osiguravaju obroke u školskoj kuhinji, dok to nije slučaj za srednje škole. Svi posjetitelji obrazovnih ustanova obvezni su unaprijed najaviti dolazak te dobiti potvrdu od školskog osoblja. Školski zaposlenik koji zaprimi najavu obvezan je o tome obavijestiti radnika na ulazu u školsku ustanovu.

 Zaštitari u školama

Načelno, zaštitari u školama trebali bi igrati ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti i prevenciji potencijalnih prijetnji unutar školskog prostora. Njihova zadaća ne uključuje samo fizičku zaštitu već i preventivno djelovanje koje omogućava sigurno okruženje za učenike i nastavnike. Uloga zaštitara mora biti prilagođena specifičnim potrebama svake škole, ovisno o veličini, lokaciji i specifičnim sigurnosnim izazovima.

Nekoliko dana nakon donošenja Pravilnika, a neposredno prije početka drugog polugodišta školske godine 2024./2025., Grad Zagreb odobrio je sredstva za angažiranje zaštitarskih tvrtki. Prema trenutnom planu, svaka osnovna škola dobila je jednog zaštitara u smjeni od deset sati, a zaštitari će ostati angažirani do kraja školske godine. Međutim, s obzirom na to da u Hrvatskoj trenutno nedostaje 3.000 zaštitara, angažirane su sve osobe s licencom koje mogu odraditi satnicu. Posljedica toga je smanjena kvaliteta profesionalnosti, komunikacijskih sposobnosti i mogućnosti dugoročnog zaposlenja na istim ili sličnim pozicijama. Iako je formalno angažiranje zaštitara ostvareno, stupanj sigurnosti u mnogim obrazovnim ustanovama nije značajno porastao, pa su u nekim školama jedino zaključana vrata rezultat mjera za poboljšanje sigurnosti.

Zaštitari u školama trebali bi nadzirati i kontrolirati pristup, što uključuje praćenje i provjeru ulazaka i izlazaka svih osoba – učenika, roditelja i posjetitelja – osobito na glavnim ulazima, bočnim vratima i drugim osjetljivim područjima. Njihova zadaća obuhvaća i preventivno djelovanje u slučajevima nasilja, prijetnji, vandalizma ili drugih sigurnosnih prijetnji, uz sposobnost brze reakcije i deeskalacije situacije te, po potrebi, obavještavanje nadležnih službi. Osim toga, zaštitari su prvi kontakt u kriznim situacijama, osiguravaju koordinaciju s policijom i hitnim službama, te prate školske prostore poput hodnika, dvorišta, igrališta i parkirališta, često putem videonadzora. Također, sastavljaju sigurnosne izvještaje o incidentima i potencijalnim prijetnjama, koji služe za daljnju analizu i prevenciju.

 Kako su zaštitari u Zagrebu angažirani privremeno, a u ostalim gradovima i županijama nisu jednako zastupljeni, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih predložilo je nadopunu Protokola (točka 6., paragraf 6.A) kojom bi škole od početka iduće školske godine bile obvezne zaposliti osobu zaduženu isključivo za sigurnost unutar škole, kao stalnog zaposlenika obrazovne ustanove. Naziv radnog mjesta ove osobe bio bi “operativni djelatnik/djelatnica za sigurnost i civilnu zaštitu”. Njihove zadaće uključivale bi zaštitu osoba i imovine od protupravnog ponašanja, što obuhvaća otključavanje i zaključavanje škole, obilazak prostorija, provjeru ispravnosti videonadzora, sustava i uređaja, kao i identifikaciju osoba.

Također, zaduženja bi uključivala zaštitu od požara i eksplozija kroz provjeru prohodnosti vatrogasnih pristupa, upravljanje krizama i civilnu zaštitu uz osiguranje prohodnosti evakuacijskih puteva te provođenje evakuacije i spašavanja. Osim toga, ta bi se osoba brinula o zaštiti podataka i informacija, primjerice obavještavanjem nadležnih o pronađenim dokumentima i osiguravanjem zaštite osobnih podataka učenika i djelatnika.

Radno mjesto zaštitara

Operativni djelatnici trebali bi komunicirati uljudno i profesionalno, upozoravati na neprihvatljivo ponašanje, sprječavati sukobe među učenicima te pružati informacije posjetiteljima škole. Obavljali bi i ostale poslove vezane uz sigurnost i civilnu zaštitu, definirane godišnjim planovima i relevantnim propisima.

Unatoč ovim planovima, još nisu jasno definirani obuka i uvjeti zapošljavanja na ovom radnom mjestu. Nije poznato hoće li zapošljavanje prethoditi obuci ili će se zahtijevati završeno obrazovanje za ovu poziciju. Riječ je o velikom broju novih radnih mjesta, a trenutačno nema podataka o interesu za ovu poziciju. Prema neslužbenim informacijama, velik broj zaštitara želi se zaposliti u obrazovnim ustanovama zbog sigurnijeg okruženja i većih primanja u odnosu na zaštitarske tvrtke. No, postavlja se pitanje hoće li biti provedene sigurnosne provjere prije zapošljavanja ili obuke, što je uobičajena praksa za profesionalno sigurnosno osoblje u privatnom i javnom sektoru.

Ide nabolje

Uz sve izazove koje je Protokol donio ravnateljima obrazovnih ustanova, zaštitarskim tvrtkama, centrima za obuku, zaposlenicima škola, roditeljima i učenicima, sigurnost obrazovnih ustanova u Hrvatskoj kreće prema unificiranju sigurnosnih standarda.

Prvi korak koji škole moraju poduzeti jest angažiranje stručnjaka za izradu dokumentacije koja uključuje sigurnosnu procjenu postojećeg stanja, analizu i matricu rizika te Plan sigurnosti i zaštite cijele škole. Budući da upravo ovi dokumenti predstavljaju temelj svih daljnjih aktivnosti, a u njihovoj izradi će sudjelovati sigurnosni stručnjaci, tehničari sigurnosti i zaštite, očekuje se da će kroz ovaj proces biti ispravljene nejasnoće u Protokolu, uključujući sigurnosne mjere, specifikaciju certifikata, popis europskih normi i uvođenje standarda kojih bi se škole trebale pridržavati pri planiranju, provedbi i realizaciji Protokola.

Sigurnosnom procjenom utvrdit će se trenutačno stanje dokumentacije povezane sa sigurnošću, odnosno provjeriti postoji li nešto što nedostaje. Analiza rizika i matrica rizika, koja uključuje stupnjeve vjerojatnosti te stupnjeve utjecaja i posljedica, omogućuju identifikaciju, procjenu i upravljanje rizicima. Na temelju tih podataka donose se odluke o smanjenju, prijenosu ili prihvaćanju rizika, ovisno o njihovoj ozbiljnosti i vjerojatnosti. Ključni dokument za daljnje postupke u osiguranju škola i svih sudionika jest Plan sigurnosti. On mora obuhvatiti strategije, procedure i mjere za zaštitu učenika, nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba koje borave u školi. Temelji se na prevenciji, brzom odgovoru u kriznim situacijama i kontinuiranom praćenju sigurnosnih prijetnji, a uključuje mjere tehničke zaštite, obuku i jasne protokole za postupanje u slučaju nužde, bilo da je riječ o lockdownu ili evakuaciji.

Jesmo li, na kraju, sigurni?

Unatoč izoliranim incidentima koji se mogu dogoditi bilo gdje – u školama, prometu, ordinacijama liječnika ili na benzinskim postajama – moglo bi se kazati da je naša regija sigurna, a škole u regiji zaštićene. Ipak, ključni korak prema višem stupnju sigurnosti jest činjenica da se na njoj aktivno radi i da se razvija svijest ne samo stručnjaka već i šire javnosti. Danas su to škole, sutra će to biti i sve druge ustanove s velikom fluktuacijom ljudi. Sigurnost dolazi.

Indeks zrelosti i prikladnosti tehnoloških trendova u 2024.

Naš partnerski medij asmag.com proveo je istraživanje tehnoloških trendova u prošloj godini. Sponzor istraživanja je kompanija ZKTeco, a cilj je da čitaoci bolje razumiju tehnologije koje duboko oblikuju našu industriju

Izvor: asmag.com ; E-mail: redakcija@asadria.com

U anketi je učestvovalo 250 igrača na tržištu sigurnosti koji su odgovarali ne samo o tržišnoj prikladnosti i zrelosti sigurnosnih tehnologija već i o interesu/entuzijazmu kupaca za nove tehnologije i njihovim izgledima rasta u bliskoj budućnosti.

Cloud/hibridna arhitektura

Videonadzor kao usluga (VSaaS) i kontrola pristupa kao usluga (ACaaS), koje sve češće pronalaze put do korisnika, pokazuju male promjene u pogledu prikladnosti i zrelosti u odnosu na 2023. godinu, iako je ACaaS na prvom mjestu u tehnologijama kontrole pristupa s velikim potencijalom rasta.

Vrijedi napomenuti da je hibridna arhitektura dobila više ocjene: 4,03 za tržišnu prikladnost i 3,7 za tehničku zrelost. Kada su u pitanju upiti kupaca, hibrid je na četvrtom mjestu, a prema potencijalu rasta na trećem mjestu. Na osnovu rezultata, možemo vidjeti da popularnost oblaka i dalje raste, a to je posebno slučaj za hibridnu cloud arhitekturu, kod koje se obrada/pohrana podataka dijeli između lokalnog servera i clouda.

“Hibridna arhitektura postaje sve popularnija jer spaja najbolje od lokalnog i cloud sistema. Kompanijama omogućava da zadrže lokalnu kontrolu nad svojim najosjetljivijim podacima, dok istovremeno koriste skalabilnost i pogodnost oblaka za šire upravljanje. Ova dvostrukost posebno je korisna za kompanije sa zastarjelim sistemima koje nisu spremne za punu migraciju u oblak”, rekao je Tom Buckley, suosnivač Qumulexa.

“Fleksibilna implementacija hibridnog oblaka pruža više opcija, jer koliko god sistema radi na lokalnim serverima ili je povezano s oblakom, svi mogu biti spojeni na centralni softver za neometano upravljanje s jedne platforme. Hibridni pristup također pojednostavljuje postepen prelazak na cloud sisteme kako bi uređaji na rubu mreže postali kompatibilni s oblakom. Time se cloud usluge dodaju postojećoj infrastrukturi i omogućavaju razvoj dugoročnih strategija”, rekao je Laurent Villeneuve, viši menadžer marketinga proizvoda u Genetecu.

Vještačka inteligencija / generativni AI

Generativni AI odnosi se na vještačku inteligenciju koja može kreirati nove sadržaje na osnovu postojećih skupova podataka. Kao potencijalna prekretnica za industriju sigurnosti, generativna vještačka inteligencija dobila je ocjenu podobnosti 4,16 i zauzima prvo mjesto i po upitima kupaca i po potencijalu rasta u narednih pet godina.

“Generativna vještačka inteligencija dobija veliku pažnju u sigurnosti zbog sposobnosti da poveća tačnost i brzinu otkrivanja prijetnji, kao i zbog potencijala da smanji broj lažnih alarma. Učenjem iz ogromnih količina podataka, generativni AI može identificirati obrasce koje bi ljudi ili tradicionalni sistemi mogli propustiti, omogućavajući proaktivnije sigurnosne mjere. Također se može koristiti za poboljšanje prepoznavanja lica, prediktivnog održavanja i videoanalitike. Iako još sazrijeva kao sigurnosna tehnologija, njen brz razvoj i široka primjenjivost čine je vrhunskim kandidatom za ulaganje i usvajanje u bliskoj budućnosti”, rekao je Buckley.

Villeneuve, pak, tvrdi da GenAI može dovesti do novih rizika, koji se moraju adekvatno riješiti. “Rast generativne vještačke inteligencije donosi i nove sigurnosne prijetnje, uključujući naglo širenje deep fake modela i ranjivosti u temeljnim modelima, koji su obučeni na ogromnim količinama javno dostupnih internetskih podataka. Industrija sigurnosti mora raditi na identifikaciji i ublažavanju ovih novih rizika kako bi osigurala integritet i sigurnost svojih sistema. Ako se pravilno implementira, to može dovesti do bržeg odgovora i efikasnijih istraga, a u konačnici i povećanja ukupne operativne efikasnosti”, rekao je on.

Obrada podataka na rubu mreže

Obrada podataka u rubnim uređajima dobila je ocjenu prikladnosti 4,3 i zrelosti 3,86. Na trećem je mjestu prema upitima kupaca. Visoka ocjena tržišne prikladnosti otkriva da korisnici uživaju u prednostima obrade podataka na rubu mreže, pri čemu se samo metapodaci prenose na server radi dalje obrade. Ovo omogućava bolje korištenje propusnog opsega i brži odgovor na incidente. Sve veća dostupnost AI kamera koje mogu obraditi videosnimke također pomaže u usvajanju ovog trenda.

Cyber sigurnost

Kibernetička sigurnost dobila je ocjenu prikladnosti 4,39, a zrelosti 3,91. Također je na 2. mjestu i po upitima kupaca i po potencijalu budućeg rasta. Rezultati odražavaju rastuću važnost cyber sigurnosti usred visokih stopa napada. Prema Broadcomu, kamere povezane na internet činile su 15 posto svih IoT napada. Anketa US News and World Reporta pokazuje da je 13 posto ispitanika iskusilo hakiranje kamere, dok je 49 posto zabrinuto zbog toga. Ovo je navelo prodavače da dizajniraju svoje proizvode sa zaštitom od cyber napada. Gallagher je, naprimjer, lansirao svoj Controller 7000 s poboljšanim hardverom i sigurnosnom infrastrukturom kako bi optimizirao zaštitu od takvih napada. Proizvođači videonadzorne opreme sve više ističu usklađenost s NDAA regulativom, pri čemu se ključni dijelovi komponenti ne proizvode u Kini.

Sigurnost bez posade: dronovi i roboti

Sigurnosni sistemi bez posade, kao što su dronovi i roboti, dobili su umjerene ocjene podobnosti i zrelosti od 3,7 i 3,34. Na četvrtom su mjestu prema potencijalu rasta u bliskoj budućnosti. Sigurnost bez posade bila je tema o kojoj se mnogo raspravljalo prije nekoliko godina, ali izgleda da su interes i entuzijazam korisnika malo splasnuli. Međutim, i dalje ima korisne primjene, posebno u kritičnim misijama gdje je nadzor pomoću fiksnih kamera nedovoljan. Mitsubishi se, naprimjer, udružio sa 3S-om kako bi ponudio rješenje za sprečavanje požara u kojem dronovi lete s termalnim kamerama i otkrivaju izvore vatre, koji mogu eskalirati u požare većih razmjera.

Rangiranje sigurnosnih tehnologija prema upitima kupaca

Br. Tehnologija
1 AI / Generativna vještačka inteligencija
2 Cyber sigurnost / Rješenja za zaštitu od cyber napada
3 Obrada/pohrana podataka na rubu mreže
4 Hibridna cloud arhitektura
5 Sigurnosne platforme bez posade
6 5G
7 Radar i lidar

Rangiranje sigurnosnih tehnologija prema potencijalu rasta

Br. Tehnologija
1 AI / Generativna vještačka inteligencija
2 Cyber sigurnost / Rješenja za zaštitu od cyber napada
3 Hibridna cloud arhitektura
4 Sigurnosne platforme bez posade
5 5G
6 Obrada/pohrana podataka na rubu mreže
7 Radar i lidar

 

Analiza sektora privatne zaštite u Hrvatskoj

Kao i svake godine, i ovaj put predstavljamo najkompletniji dokument koji tretira oblast privatne zaštite u Hrvatskoj, a koji je, za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara, uradio Ekonomski institut iz Zagreba. Cilj analize je kontinuirano praćenje osnovnih poslovnih i drugih procesa unutar djelatnosti privatne zaštite, kao i sagledavanje tržišnih odnosa i važnosti poslovanja u ukupnoj privredi te zemlje

Pripremili: Damir Muharemović i Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Za potrebe Hrvatskog ceha zaštitara izrađena je analiza osnovnih pokazatelja o radu i poslovanju firmi unutar sektora privatne zaštite, kao najvažnijeg segmenta djelatnosti po ukupnom prihodu i broju zaposlenih, a čija je osnovna djelatnost pružanje usluga fizičke i tehničke zaštite osoba i imovine pravnim i fizičkim licima u Republici Hrvatskoj. Prilikom izrade analize Ekonomski institut iz Zagreba je kontinuirano sarađivao s HCZ-om, a i ovaj put su korišteni isključivo podaci Financijske agencije (FINA) preuzeti s web-portala Info.biz. Također, analiza je provedena posebno za dva podsektora unutar sektora privatne zaštite, a to su tehnička i fizička zaštita.

Kriterij za izradu

Prilikom izrade rang-lista firmi kriterij koji smo u a&s Adriji uzeli su ostvareni prihodi, pa se prema tome formirala lista najvećih 30 preduzeća za svaki od podsektora. Dodatan kriterij je da je firma bila aktivna na tržištu prema podacima za posljednje dostupnu godinu u svim mjesecima. Nakon definiranja skupa od 30 najvećih firmi prema prihodima, za svako od ovih kolektiva su dodatno prikazani sljedeći pokazatelji: broj zaposlenih, dobit/gubitak, ukupan prihod po zaposlenom te prosječne mjesečne neto plate po zaposleniku za posljednje tri godine.

Analizom nisu obuhvaćene fizička lica (obrti) koja, iako posjeduju licencu MUP-a za obavljanje poslova privatne zaštite, ne predaju godišnje finansijske izvještaje FINA-i, unutrašnje čuvarske službe, preduzeća koja posjeduju licencu za poslove privatne zaštite, ali većinu prihoda ostvaruju izvan djelatnosti N80.10 i N80.20, te preduzeća koja nemaju licencu za obavljanje poslova privatne zaštite. No, treba znati da podaci FINA-e ne daju uvid u strukturu ostvarenih prihoda u slučaju da se firma bavi više od jednom djelatnošću. Stoga su prikazani podaci za preduzeća kojima obavljanje poslova privatne zaštite nije primarna djelatnost pristrani prema gore, odnosno analiza ih precjenjuje.

Rezultati analize

Pokazatelj poslovanja djelatnosti privatne zaštite i ukupne privrede Hrvatske u posljednje tri godine prikazan je kroz Grafikon 1. On pokazuje povećanje ukupnih prihoda od 2021. do 2023, kako u ukupnoj privredi tako i u sektoru privatne zaštite (Grafikon 1). Uporedimo li 2022. s godinom ranije, vidljiv je rast ukupnih prihoda od 14,7% u privatnoj zaštiti, dok su 2023. u usporedbi s prethodnom godinom prihodi u privatnoj zaštiti porasli za 12,8%. U 2023. u odnosu na godinu ranije prihodi su također u ostatku privrede porasli za 9%, što govori o nešto većem potencijalu generisanja prihoda sektora privatne zaštite u odnosu na ostatak privrede. Grafikon 1 također pokazuje da su prihodi sektora privatne zaštite u periodu 2020–2022. rasli brže od ukupne privrede Hrvatske, da bi se onda ovaj trend preokrenuo u 2023.

Treba reći i da analiza bilježi blagi rast prosječnog broja zaposlenih po svakoj firmi u sektoru privatne zaštite od 0,3% u 2023. U 2022. ovaj je pokazatelj iznosio u prosjeku 58,3 zaposlenih po firmi, što je predstavljao pad od 1,5% u odnosu na 2021, dok u 2023. sada iznosi 58,5.

Nadalje, prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura u 2023, što predstavlja povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prosječnu platu po zaposleniku u ukupnoj privredi Hrvatske koja također bilježi konstantan rast od 2021. naovamo, plate u sektoru privatne zaštite su konstantno niže od hrvatskog prosjeka (Grafikon 2).

Prosječna mjesečna neto plata po zaposleniku u sektoru privatne zaštite kontinuirano je rasla u posljednje tri godine i sada iznosi 963 eura, što je povećanje od 15% u odnosu na godinu ranije

Fizička zaštita

Trideset firmi koje su ostvarile najviše ukupne prihode u podsektoru fizičke zaštite prikazano je u Tabeli 1, koja obuhvata prihode, dobit, stopu i broj zaposlenih. Od ukupnog prihoda koji iznosi 257,220 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 242,331 miliona eura ili 94,2% (93,9% u 2022; 93,5% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio tih kompanija. Dvije najveće firme po ukupnom prihodu u fizičkoj zaštiti i 2023. godine su Securitas Hrvatska i Sokol, a njihovi prihodi iznose ukupno 88,038 miliona eura, odnosno zajedno nose 34,2% cijelog podsektora. Značajno je istaći da su se ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 13,8%, što je gotovo jednak trend rasta u odnosu na ranije godine (13,9% za 2022).

Ukupni prihodi u ovom podsektoru konstantno su rasli u posljednjih pet godina sa 183,984 miliona eura u 2019. do 257,220 miliona u 2023, a 30 najvećih kompanija bilježe konstantan rast ukupnih prihoda u cijelom promatranom periodu i prate trend ukupnog podsektora.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u fizičkoj zaštiti u 2023. od 11.212 radnika, 30 najvećih zapošljava njih 10.684 ili čak 94,9% (94,1% u 2022; 93,8% u 2021). Dvije najveće kompanije po broju zaposlenih u ovome podsektoru – Securitas Hrvatska i Sokol – zapošljavaju ukupno 4.023 zaposlenika, tj. više od trećine (35,9%) cijelog podsektora u 2023. Ipak, treba reći da je ukupan broj zaposlenih manji u odnosu na prethodnu godinu za 2,4%, dok je u 2022. u odnosu na 2021. pao za 0,2%.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 20,897 miliona eura u 2023. trideset najvećih firmi ostvarilo je 18,596 miliona eura ili 89,1% dobiti ukupnog podsektora (95,7% u 2022). Dvije najveće kompanije po ukupnoj bruto dobiti nakon oporezivanja u podsektoru fizičke zaštite ovaj put su Sokol i Klemm sigurnost. Njihova ukupna dobit za 2023. godinu iznosi 8,918 miliona eura ili dvije petine (42,7%) cijelog podsektora. Ukupna dobit podsektora nakon oporezivanja je u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ipak porasla za 27%, što je također trend koji se nastavlja u posljednjih pet godina.

15-postotni rast plata

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u podsektoru fizičke zaštite u Hrvatskoj u 2023. iznosila je 734 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 15,6%, kada je iznosila 634 eura. Zanimljivo je da su dvije najveće firme po rastu prosječne neto plate po zaposlenom u ovome podsektoru FINA Gotovinski servisi i AKD-Zaštita, i to za 13,1%, odnosno i 17,4% u odnosu na 2022. Iz podataka je vidljivo da je prosječna mjesečna neto plata konstantno rasla unazad pet godina, sa 529 eura u 2019. na 734 eura u 2023.

I ukupan prihod po zaposlenom u ovome podsektoru je rastao za 16,7% i sada iznosi 22.941 euro. Kada je ovaj pokazatelj u pitanju, dvije firme s najvećim ukupnim prihodom po zaposlenom u 2023. su FINA Gotovinski servisi i Joker fitness. One bilježe rast u ovoj stavki za 14,9% i 28,0% u odnosu na prethodnu godinu. Treba istaći da su ukupni prihodi po zaposlenom u ovom podsektoru u posljednjih pet godina konstantno rasli, sa 15.837 eura u 2019. na 22.941 euro u 2023.

Tehnička zaštita

Najvećih 30 kompanija u podsektoru tehničke zaštite prema ostvarenim prihodima prikazano je u Tabeli 2. Ukupan prihod podsektora tehničke zaštite u 2023. godini u Hrvatskoj iznosio je 232,775 miliona eura. Trideset najvećih ostvarilo je ukupne prihode u iznosu od 149,847 miliona eura ili 64,4% ukupnog podsektora (63,5% u 2022; 64,2% u 2021), što ukazuje na relativno konstantan udio najvećih kompanija. I po ovoj stavci, dva najveća preduzeća su Alarm automatika i Eccos inženjering, koji su ostvarili ukupno 46,167 miliona eura prihoda, odnosno 19,8% cijelog podsektora. Značajno je navesti da su se i ukupni prihodi u 2023. u odnosu na prethodnu godinu povećali za 23% i da odražavaju kontinuiran trend rasta u posljednjih pet godina. Trideset najvećih bilježe isti trend ukupnih prihoda kao i kompletan podsektor.

Broj zaposlenih

Od ukupnog broja zaposlenih u tehničkoj zaštiti (1.935 radnika) 30 najvećih zapošljava njih 997 ili 51,3% (51,1% u 2022; 50,1% u 2021). Dvije najveće kompanije prema ovoj stavci su Eccos inženjering i Alarm automatika, koje zapošljavaju ukupno 281 zaposlenika u 2023. ili 14,5% cijelog podsektora. Važno je napomenuti da se ukupan broj zaposlenih u 2023. povećao u odnosu na prethodnu godinu za 3,9%, dok se u 2022. u odnosu na godinu ranije povećao za 5,3%. Ovo povećanje, iako u manjem procentu u odnosu na godinu ranije, ipak predstavlja kontinuiran rast u posljednjih pet godina, gdje smo imali 1.652 zaposlena u 2019, a 1.935 u 2023. Zanimljivo je da nema razlika između broja zaposlenih između 30 najvećih kompanija i ostalih.

Dobit/gubitak nakon oporezivanja

Od ukupne dobiti nakon oporezivanja od 22,144 miliona eura u 2023, 30 najvećih ostvarilo je 13,322 miliona eura ili 60,2% od ukupnog podsektora (62,1% u 2022). Dvije najveće firme po ovoj stavci su Aling i Insig 2, a zajedno su ostvarili ukupno 3,296 miliona eura dobiti ili 14,9% cijelog podsektora. Pozitivno je i to što je ukupna dobit u 2023. u odnosu na prethodnu godinu porasla za čak 26,6%. I ovaj rast također predstavlja konstantu u posljednjih pet godina.

Prosječna mjesečna neto plata i prihodi po zaposleniku

Prosječna mjesečna neto plata po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosila je 1.043 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 11,4%. U 2022. ovaj je segment iznosio 936 eura, s povećanjem od 4,5% (896 eura) u odnosu na godinu ranije. Dvije firme s najvećom prosječnom mjesečnom neto platom u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (rast za 4,7% u odnosu na prethodnu godinu), dok je trend povećanja plata u posljednjih pet godina općenito kontinuiran.

Ukupan prihod po zaposlenom

Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti u 2023. iznosio je 120.297 eura, što je u odnosu na prethodnu godinu (101.643 eura) povećanje za 18,4%. Dvije firme s najvećim rastom prosječne mjesečne neto plate u tehničkoj zaštiti u 2023. su Špica sustavi (povećanje za 9,7% u odnosu na prethodnu godinu) i Insig 2 (povećanje za 73,8% u odnosu na prethodnu godinu). Ukupan prihod po zaposlenom u tehničkoj zaštiti bio je relativno konstantan na razini od oko 90 hiljada eura do 2021, kada počinje blago uzlazni trend ponajviše zbog rasta prihoda po zaposlenom u ostalim firmama.

Security 50: Optimizam povratka na trasu rasta

Security 50 je godišnje istraživanje a&s grupacije koje rangira 50 najvećih globalnih proizvođača u industriji sigurnosnih tehnologija shodno njihovim prihodima i  tržišnom utjecaju. Lista obuhvata kompanije koje se bave videonadzorom, kontrolom pristupa, alarmnim sistemima i drugim sigurnosnim rješenjima, a među vodećim proizvođačima i ovaj put su Hikvision, Dahua Technology, Axis Communications, Honeywell, ASSA ABLOY i Motorola Solutions

Izvor: asmag.com ; E-mail: redakcija@asadria.com

Sve su industrije na svijetu, uključujući i sigurnosnu, prošle godine doživjele rast. Prema podacima Svjetske banke, prosječni bruto domaći proizvod u svijetu u 2023. porastao je 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Sjedinjene Američke Države su imale značajniji učinak od ostalih naprednijih ekonomija s rastom od 2,5 posto, kineski BDP porastao je za 5,2 posto, dok su tržišta i ekonomije u razvoju dale zadovoljavajuće rezultate, sa četveropostotnim rastom.

Prvih deset kompanija

Pozitivan sentiment osjeća se i u ovogodišnjem Security 50 istraživanju, koje rangira pedeset najboljih kompanija u sigurnosti na osnovu prihoda od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2023. godini. Svih je deset prvih kompanija – Hikvision Digital Technology, Dahua Technology, ASSA ABLOY, Motorola Solutions, Axis Communications, Allegion, Tiandy, Hanwha Vision, TKH (Smart Vision Systems) i Aiphone – registrovalo rast prihoda u 2023. godini u rasponu od jednocifrenog do nižeg dvocifrenog. Hikvision i Dahua zadržali su prvo i drugo mjesto na ljestvici svjetskih sigurnosnih kompanija, s prihodima od prodaje sigurnosnih proizvoda u 2023. od 9,31 milijarde američkih dolara, odnosno 4,32 milijarde dolara, respektivno.

Na ovogodišnjoj Security 50 listi imamo novo ime – GWELLTIMES, proizvođača pametnih kamera, pametnih zvona za vrata i pametnih reflektora sa sjedištem u Shenzhenu. Tu su i povratnici na listu: TKH (Smart Vision Systems), DNAKE, JOVISION i Sparsh CCTV.

Trend rasta

Trideset šest kompanija registrovalo je povećanje prihoda u periodu 2022–2023, dok je četrnaest zabilježilo gubitke. Prvih deset koje prema procentu rasta su: Sparsh CCTV, GWELLTIMES, Synectics, Kedacom, Evolv, MEARI, CP Plus, Allegion, NAPCO i ASSA ABLOY. Vrijedi napomenuti da su sve kineske kompanije (osim dvije) ove godine zabilježile rast. Ovo je u velikoj suprotnosti s prošlom godinom, kada je većina kineskih proizvođača na Security 50 listi imalo pad prihoda zbog različitih unutrašnjih i vanjskih izazova. Ako gledamo ovogodišnju listu, možemo jasno vidjeti da se kineske kompanije oporavljaju, u skladu s pozitivnim ekonomskim učinkom Kine u 2023. godini.

Pregled za 2024. godinu

Konsenzus je da će sigurnosna industrija nastaviti rasti. To je manje-više potkrijepljeno našim nalazima, koji pokazuju da većina kompanija koje su ustupile podatke i o prihodima za 2024. bilježi rast u odnosu na prethodnu godinu. Sigurnosna industrija, zapravo, konačno doživljava “povratak u normalu” nakon pandemije.

“Industrija sigurnosti pokazala je značajan rast u 2024. godini, a tržište se vratilo u normalu. Kompanija i-PRO doživjela je dosljedan dvocifreni rast, a raspoloženje je bilo pozitivno širom Amerike te EMEA i APAC regija. Ovaj rast potaknut je našom strategijom da poboljšamo rad s integratorima i učinimo tehnologiju AI rubnog računarstva standardom u većini naših proizvodnih linija”, rekao je Gerard Figols, direktor proizvoda u kompaniji i-PRO.

“Mnogo je faktora utjecalo na rast industrije integracije sigurnosnih sistema, uključujući veći fokus na integraciju tehničke i kibernetičke sigurnosti, veću potražnju za cloud sigurnosnim rješenjima, rast tehnologija pametnih zgrada i IoT integracije, kontinuiranu modernizaciju sistema i sve veće usvajanje vještačke inteligencije i analitike”, rekao je Eric Yunag, izvršni potpredsjednik za proizvode i usluge u Convergintu.

“Značajan pokretač rasta bilo je sve veće usvajanje cloud rješenja i SaaS modela. Ova promjena, koja je već neko vrijeme dobivala na snazi, sada je u potpunosti u toku, s većim kompanijama koje predvode pomjeranje ka cloud ili hibridnim instalacijama. Osim toga, potražnja za rješenjima za vještačku inteligenciju i inteligentnu automatizaciju postaje sve istaknutija u pogledu sigurnosti, iako se tek čekaju konkretni rezultati trenutnog snažnog publiciteta u vezi s vještačkom inteligencijom”, rekla je Despina Stamatelos, viša komercijalna menadžerica u Genetecu.

“Oblak i AI nisu novi trendovi, ali ipak opažamo promjene zbog njihovog većeg usvajanja, pri čemu prodajni kanali, posebno integratori i instalateri, transformišu svoje poslovanje kako bi najbolje prodali ove tehnologije”, rekao je Jon Cropley, glavni analitičar, i Josh Woodhouse, osnivač Novaira Insightsa. U međuvremenu, ne treba zanemariti ni rubna AI rješenja. “AI analitika na rubu mreže i rješenja u oblaku bili su istaknute tehnologije u 2024. Jedan od izazova korištenja cloud tehnologije je taj što prenošenje videopodataka u/iz oblaka može biti skupo. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji isključivo u oblaku povećava trošak i može uzrokovati neprihvatljiva kašnjenja, zbog čega je obrada podataka na rubu mreže od suštinskog značaja. Obrada nekompresovanih slika u kameri povećava preciznost te osigurava da se samo lagani metapodaci koji opisuju događaje i atribute prenose u oblak za dalju analizu”, rekao je Figols.

Važne akvizicije i spajanja

Ove smo godine također svjedočili nekim značajnim slučajevima spajanja i preuzimanja kompanija kako se industrija nastavila konsolidirati. To uključuje Vitaprotechovu kupovinu Identiva za 145 miliona dolara, Honeywellovu akviziciju Carrierovog sigurnosnog poslovanja za 4,95 milijardi dolara, koji je uključivao LenelS2 (dogovor je objavljen u decembru 2023), te spajanje Milestonea s BriefCamom i Arculesom, čime su udružene snage ponuđača softvera za upravljanje videozapisima, videoanalitiku i VSaaS.

“2024. je bila godina velikih spajanja i akvizicija u sektoru sigurnosti. Značajno je da su vodeće sigurnosne kompanije agresivno sklapale poslove s analitičkim firmama koje koriste vještačku inteligenciju, poboljšavajući njihove sposobnosti u prediktivnom nadzoru i automatiziranom otkrivanju prijetnji. Za mnoge u industriji, ovaj trend konsolidacije pokazao se korisnim jer je ubrzao primjenu inovativnih tehnologija i pomogao da se pojednostavi razvoj integrisanijih rješenja”, rekao je Aditya Khemka, generalni direktor CP PLUS-a.

Tekući izazovi

Uprkos pozitivnim izgledima, određeni izazovi i dalje ostaju. Jedan od njih je kontinuirano divljanje kibernetičkih napada, od kojih su neki pokrenuti pomoću umreženih sigurnosnih uređaja.

“Prijetnja od cyber napada nije se smanjila tokom 2024. godine, s više visokoprofilnih povreda podataka, hakiranjima većih količina podataka i više upozorenja o mogućnostima sofisticiranih napada koje sponzoriraju neprijateljske države. Dakle, cyber sigurnost ostaje jedan od najvećih izazova s ​​kojima se sigurnosni sektor suočava. Rješavanje ovog izazova zahtijeva sveobuhvatne strategije zaštite podataka i robusne mjere sigurnosti”, rekao je Alex Lee, viši menadžer prodaje u IDIS-u.

U međuvremenu, strožiji propisi u vezi s privatnošću podataka, posebno za tehnologije za prepoznavanje lica i analizu ponašanja zasnovane na vještačkoj inteligenciji, predstavljaju dodatne prepreke. “Kompanije u 2024. morale su se snalaziti u složenim pravnim okvirima, istovremeno osiguravajući da njihova rješenja ostanu usklađena s regulativama i efikasna. Očekuje se da će ovi izazovi i dalje biti prisutni. Ipak, u CP PLUS-u vjerujemo da su izazovi, iako ogromni, otvorili i prilike. Fokus na inovacije doveo nas je do partnerstva s tehnološkim divovima koji donose različite perspektive u rješavanju ovih problema”, rekao je Khemka.

Yunag je naveo neke od izazova s ​​kojima se industrija suočava: manjak radnika i vještina, neefikasnost lanca snabdijevanja, rastuća budžetska ograničenja i povećanje zabrinutosti za sigurnost kritične infrastrukture. “Ove zabrinutosti posebno su rasprostranjene jer se mnoge kompanije i dalje oslanjaju na složene, tradicionalne arhitekture sigurnosnih sistema. Iako će se ovi izazovi vjerovatno nastaviti i 2025. godine, lideri mogu nastojati da ih prevaziđu razvojem visokoprilagođenih edukacijskih programa kako bi osigurali da su njihovi zaposlenici osposobljeni za najnovije vještine i tehnologije, zatim primjenom inovativnih strategija sigurnosnih programa kako bi se pojednostavili svakodnevni procesi te jačanjem odnosa i partnerstava u industriji radi moderniziranja sposobnosti integracije sistema”, rekao je on.

Konačno, regionalni sukobi – posebno ratovi u Ukrajini i na Bliskom Istoku – također su utjecali na postojeće stanje, donoseći prilike, ali i rizike. “Regionalni sukobi primjetno su utjecali na sigurnosnu industriju. Potražnja za sistemima nadzora je porasla, posebno u osjetljivim područjima kao što je kritična infrastruktura. Konflikti su povećali potrebu za brzim, AI nadzornim rješenjima za otkrivanje prijetnji u realnom vremenu. Osim toga, veća državna potrošnja na odbranu i sigurnost podržala je rast tržišta”, rekao je Thomas Lausten, izvršni direktor MOBOTIX-a.

“Međunarodni poredak manje je stabilan sada nego u bilo koje vrijeme od kraja hladnog rata, s razornim regionalnim sukobima i rastućom prijetnjom od još goreg”, rekao je Lee. On je naglasio da su za kompanije i vlade negativne posljedice višestruke i različite i da ih je teško predvidjeti. “Od poremećaja globalnog transporta do utjecaja prisilne migracije, od povećanja međunarodnih tenzija koje vode do nametanja carina do razvoja novog oružja i novih načina vođenja rata – svijet u kojem živimo još je opasniji”, kazao je on. Imajući to u vidu, preduzeća moraju diverzificirati svoj opskrbni lanac i usvojiti fleksibilnije proizvodne strategije kako bi prevazišla ovaj izazov.

Sljedeća godina

Kratkoročno, sigurnosna industrija je na putu rasta. Prema nedavnom zajedničkom izvještaju SIA-e, ASIS-a i Omdije, predviđa se da će kombinovana godišnja stopa rasta tržišta sigurnosne opreme u periodu od 2022. do 2026. biti 8,2 posto, a tržišta sigurnosnih usluga 6,9 posto.

S obzirom na to, rast će se nastaviti i 2025. godine jer se industrija suočava s većom izvjesnošću i nastavlja usvajati napredne tehnologije i rješenja. “2025. će biti pozitivnija godina za rast. Neki od geopolitičkih poremećaja 2024. uzrokovani su izbornom godinom u zemljama širom svijeta. Iduća će godina imati više efekta od novih vlada u mnogim zemljama, uz usvojene nove investicijske planove i veću izvjesnost investicija privatnog sektora”, rekli su Cropley i Woodhouse.

“Očekujemo da će se rast nastaviti do 2025. godine, a ključni pokretači su stalno usvajanje kontrole pristupa i videonadzora kao usluge. Ove tehnologije će ostati centralne za evoluciju industrije jer organizacije traže skalabilna, fleksibilna i efikasna sigurnosna rješenja”, rekla je Stamatelos.

Lausten je ponovio njihove stavove. “U 2025. se očekuje nastavak rasta postignutog u 2024. godini. Urbanizacija, veća ulaganja u pametne gradove i kontinuirana geopolitička nestabilnost potaknut će potražnju za naprednim sigurnosnim rješenjima. Ključni pokretači rasta su veći rast vještačke inteligencije i softverske analitike, posebno bihevioralne analize, širenje sigurnosnih platformi u oblaku te veći fokus na cyber sigurnost i sisteme usklađene sa NDAA-om. Sve veći fokus na održivost i energijski efikasna rješenja također će utjecati na tržište u bliskoj budućnosti”, rekao je on.

“Neki očekuju da će 2025. donijeti nove inovacije, posebno u oblastima kvantne kriptografije i autonomnog nadzora dronova. Kvantna enkripcija, sa svojim potencijalom da zaštiti komunikaciju čak i od najnaprednijih cyber prijetnji, mogla bi redefinirati budućnost kibernetičke sigurnosti. Autonomne bespilotne letjelice opremljene vještačkom inteligencijom mogle bi igrati veću ulogu u praćenju ogromnih, udaljenih područja uz minimalnu ljudsku intervenciju”, rekao je Khemka. “Biometrija sljedeće generacije, kao što je prepoznavanje hoda i glasovna identifikacija, također bi mogla postati glavni trend, nudeći sofisticiranije metode osiguranja osjetljivih okruženja. Ove inovacije pomoći će u rješavanju evoluirajućih izazova s kojima se suočavaju sigurnosni profesionalci, osiguravajući da industrija ostane ispred krivulje u pogledu fizičkih i kibernetičkih prijetnji.”

Diverzifikacija od sigurnosti

Za sljedeću godinu tu je i trend – posebno uočljiv u Kini – da se kompanije udaljuju ili diverzificiraju od same sigurnosti, fokusirajući se na rješenja za različite oblasti kao što je obrazovanje. Naprimjer, neke kineske kompanije pružaju rješenja koja ne samo da čuvaju kampus sigurnim već i prate dešava li se bilo kakvo vršnjačko nasilje ili jesu li učenici zadovoljni nastavom. Neke kompanije sada se pozicioniraju kao firme za IoT/digitalizaciju, nudeći rješenja za online sastanke/striming, pa čak i rješenja za punjenje električnih vozila.

Zaključak

Sve u svemu, možemo vidjeti da se sigurnosna industrija vraća u normalu nakon pandemije. Očekuje se rast u ovoj i narednoj godini, prvenstveno potaknut većim usvajanjem vještačke inteligencije i clouda. Iako izazovi kao što su kontinuirane kibernetičke prijetnje, strožije regulatorno okruženje i tekući regionalni sukobi i dalje ostaju, sigurnosni igrači ipak su optimistični glede putanje rasta, koja će trajati narednih nekoliko godina.

Kako je spašena oteta djevojčica u Srbiji

Ovaj put vam donosimo priču o zaštitarima koji su učestvovali u desetodnevnoj potrazi za otetom djevojčicom iz Niša. Njen otmičar je osuđivani silovatelj i pedofil, nadaleko poznat kao Malčanski berberin, čija su zlodjela dodatno motivisala ekipu agencije Nifon Security da ne odustaju dok se mala Monika ne pronađe

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Decembar 2019. godine donio je jedan od najupečatljivijih slučajeva u modernoj historiji potrage za nestalim osobama u Srbiji. Dvanaestogodišnja Monika Karimanović bila je oteta na putu do škole u njenom rodnom gradu, a svaki izgubljeni trenutak značio je dodatnu opasnost za njen život. Dok su policija i žandarmerija tragali za otmičarem Ninoslavom Jovanovićem, timovi agencije Nifon Security pokazali su šta znači istinska posvećenost i hrabrost na djelu.

Težak teren

Tih deset dana neizvjesnosti, praćenih hladnim vremenom i nepristupačnim terenom, pokazalo je da upornost i zajednički rad mogu spasiti ljudski život. “Tokom dugog niza godina rada susreli smo se s različitim izazovima, ali taj slučaj ostavio je dubok trag na sve zaposlene, koji danas s ponosom ističu zadovoljstvo zbog uspešnog epiloga. Svaki minut je bio važan, a svaki korak na teškom i hladnom terenu bio je vođen samo jednom mišlju – pronaći Moniku i vratiti je kući”, prisjetila se događaja Sanja Petrović Nikolić, operativna direktorica kompanije Nifon Security iz Niša.

Dvanaestogodišnja djevojčica Monika Karimanović nestala je u petak, 20. decembra 2019. godine, u ranim jutarnjim satima, na putu do škole, na teritoriji grada Niša. Operativnim radom MUP-a Republike Srbije vrlo brzo je utvrđen način i mjesto nestanka i onda je pokrenuta opsežna operacija potrage.

 Ostavljao tragove

“Ono što će kasnije biti utvrđeno je da je devojčica prevarom namamljena u automobil Ninoslava Jovanovića, poznatijeg kao Malčanski berberin, četrdesetšestogodišnjeg silovatelja i pedofila koji je više puta osuđivan za seksualne delikte. On joj se predstavio kao domar koji prvi put ide na posao, baš u njenu školu”, rekla je Petrović Nikolić. S obzirom na to da se radilo o vrlo zahtjevnom terenu kojim se kretao, a koji je otmičar odlično poznavao, policiji je rad umnogome bio otežan. Počela je borba za spas mladog života.

“Nifon Security, kao društveno odgovorna kompanija, odmah je na raspolaganje stavio sve svoje raspoložive kapacitete i ljudstvo. Danima je 20 kolega i koleginica učestvovalo u zajedničkim aktivnostima pretrage terena, zajedno sa pripadnicima policije, žandarmerije, lovcima i mnogobrojnim dobrovoljcima. Svi zajedno sa samo jednim ciljem – spasiti život i dete bezbedno vratiti porodici. Nije postojao umor, uprkos hladnom vremenu, planinskim predelima i višednevnim potragama. Sve vreme je izmicao, ostavljajući za sobom tragove”, rekla je Petrović Nikolić.

Neumorno traganje

U selu Orašac kod Knjaževca, 23. decembra 2019. godine, nađena je napuštena kuća u kojoj je otmičar boravio sa devojčicom. U kući su nađeni tragovi otete djevojčice, što je svima davalo nadu da je i dalje živa i da je kretanje nastavio sa žrtvom.

“Obruč oko zločinca se stezao. Potraga je 26. decembra 2019. godine sužena na četiri sela. Stari planinski predeli, slabo naseljeni, koje je otmičar odlično poznavao, nisu nas demoralisali. Nifonovim timovima za potragu rukovodio je koordinator operativnih poslova Bojan Lukić. Rukovodstvo kompanije Veselin Jakovljević i Slavko Šain podržali su jednoglasan stav svih da se sa terena ne vraćamo i da ne odustajemo do pronalaska Monike”, ispričala nam je sagovornica. U obijenoj kući u selu Svrljiški Miljkovac, 27. decembra 2019. godine, ponovo su pronađeni novi tragovi – dva jastuka, jorgan, ostaci hljeba.

Bijeg kroz prozor

“Službenici obezbeđenja agencije Nifon Security u tom trenutku su sa svojim ekipama bili baš na tom delu terena. Sa jedne strane, očaj na našim licima, jer opet izmiče, sa druge strane snaga i inat zato što smo svi do jednog verovali da ćemo biti brži i pametniji. Nifonovi timovi radili su temeljno na teritoriji koja je pokrivala 20 kilometara kretanja. U toku potrage pregledali smo preko 20 napuštenih objekata i kilometre planinskih predela”, kazala je Petrović Nikolić.

Monika je pronađena živa 29. decembra, deset dana nakon nestanka, oko 16 sati, u ataru sela Pasjača. Mještanin, koji je krenuo da obiđe svoju vikendicu, primijetio je sumnjive tragove. Otmičar je to spazio kroz zavjesu, iskočio kroz prozor i dao se u bijeg. Vlasnik vikendice javio je ovo saznanje policiji i tu se potraga završila, na sreću sa sretnim ishodom. Monika je pronađena živa.

“Najvažnija misija bila je ostvarena. Monika je bila promrzla i gladna, ali živa i spašena. Ubrzo nakon toga uspešno je lišen slobode otmičar Ninoslav Jovanović. Danas o ovom događaju govorimo s ponosom zbog spašenog života mlade devojčice”, zaključila je Petrović Nikolić. Zbog nemjerljivog učešća u pronalaženju otete djevojčice, Nifon Security dobio je zahvalnice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, kao i Policijske uprave u Nišu.

Tri decenije uspješnog rada

Nifon Security je kompanija koja se 32 godine uspešno bavi sigurnosnim poslovima. Odgovorno brinu o 2.000 klijenata kroz pružanje usluga fizičko-tehničkog obezbjeđenja, instalacije tehničkih sistema, videonadzora i obezbjeđenja javnih skupova. Ponosni su, kažu, na postignute rezultate i istrajnost u očuvanju osnovnih ciljeva kompanije – sigurnosti u službi građana.

 

Adria Security Summit 2024: Knjiga koja se ne ispušta iz ruku

Prije devet godina, u Sarajevu, počela je priča o onome što je danas najveće okupljanje zajednice sigurnosnih profesionalaca u Jugoistočnoj Evropi. Isto je toliko vremena bilo potrebno da se Adria Security Summit vrati u mjesto početka pripovijedanja. Danas se ova priča čita širom svijeta, u više od četrdeset zemalja. Jer je dobra, dinamična i drži pažnju čitalaca

Pišu: Damir Muharemović; E-mail: redakcija@asadria.com

 Bio je tamo, na tom sastanku, autor ovih redaka kad je prezentovana ideja o pokretanju vlastitog sajma i konferencije namijenjenih tržištu o kojem smo, u tom trenutku, medijski izvještavali već desetak godina. Gotovo svi do jednog člana redakcije iznosimo niz razloga zašto nismo za to. Takav projekat neće uspjeti: nemamo dovoljno kapaciteta, dovoljno sredstava, dovoljno jako tržište, dovoljno interesovanje globalnih proizvođača. Tadašnji su sajmovi širom regije gubili bitku sa tržištem. Nedugo poslije će se i ugasiti. Čak su i velike evropske izložbe, poput onih u Essenu ili Londonu, gubile zamah. Previše razloga protiv, premalo za.

Test kvaliteta i istrajnosti

Ta je godina, za malu grupu ljudi, bila, zapravo, test samopouzdanja, ali i kvaliteta vlastitoga rada. Na ispit je došao odnos s kompanijama i pojedincima: koliko je, zapravo, ta saradnja bila čvrsta i možemo li ponuditi nešto novo u čemu će vidjeti priliku za rast svoga poslovanja. Otuda se stvorila ideja o spoju sajma, na kojem svi imaju jednake prilike, i jakog konferencijskog programa, koji bismo popunili najstručnijim ljudima koje ova regija ima. Podrška svih regionalnih komora i udruženja sigurnosti nije izostala. Proizvođači, distributeri, instalateri, integratori i korisnici također su podržali projekat. I tako je Adria Security Summit proslavio svoj prvi rođendan.

Dvadeset četiri izlagača tada su popunila izlagački prostor, a 393 posjetioca obilazila štandove. Čak i danas, kada se usporedi s većinom ovdašnjih konferencija, bio je to veliki uspjeh. Ideja je bila da Summit bude istinski regionalna priča, koja je svoja poglavlja svake godine pripovijedala iz drugog grada i zemlje. Nizali su se Beograd, Šibenik, Ljubljana, Skoplje, Zagreb… Svake godine sve veća posjeta, raznovrsnija ponuda, veći izazovi. Adria Security Summit prepoznali su i iz Messe Frankfurta, kompanije organizatora poznatih Intersec međunarodnih sajmova sigurnosti, pa je dobio nazivnu dopunu Powered by Intersec. Napredovalo se organizacijski, koristile su se razne softverske platforme, proširivali načini umrežavanja, povećavao broj ljudi u organizaciji, širio spektar usluga…

Rekordan broj izlagača

Danas je Adria Security Summit, nakon skoro decenije rada, u mjestu svoga začeća, Sarajevu, okupio blizu 3.200 gostiju i 170 izlagača i sponzora. Postalo je to najveće okupljanje sigurnosne industrije u Jugoistočnoj Evropi, s rastom od oko 714 posto u broju posjetilaca i 608 posto u broju izlagača u odnosu na prvo izdanje. I onim najvažnijim – zadovoljnim licima onih koji posluju u ovoj industriji, jer sve je žamorilo od razgovora, zastupničkih i distributerskih ugovora, budućih projekata.

Gotovo jednak broj međunarodnih i regionalnih posjetilaca

Rast je značajan u odnosu prošlogodišnje izdanje u Ljubljani. Broj posjetilaca je sa 2.800 porastao na 3.200, što je povećanje od 14,29%, a izlagača i sponzora sa 150 na 170, odnosno 13,33%. Posjetioci iz zemlje domaćina, Bosne i Hercegovine, činili su 34,54% ukupnog broja gostiju, a zatim, pojedinačno po zemljama, iz Hrvatske (5,89%), Srbije (5,31%), Crne Gore (4,93%) i Slovenije (4,39%). Važno je kazati da je Summit okupio rekordnih 43,70% posjetilaca izvan zemalja Jadranske regije, što je izuzetno veliki rast u odnosu na prošlogodišnje izdanje u Ljubljani, gdje je taj procenat iznosio 17%. Ilustracije radi, broj od 476 posjetilaca izvan zemalja Jadranske regije na lanjskom izdanju ove je godine iznosio 1.398, što je povećanje od 193,7%. Tako su kroz vrata konvencijskog centra Hotela Hills u Sarajevu ove godine prošli gosti s putnim dokumentima više od četrdeset zemalja: Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Kine, Tajvana, Njemačke, Španije, Austrije, Francuske, Nizozemske, Turske, Norveške, Kanade, Poljske, Rusije, Grčke, Ujedinjenih Arapskih Emirata itd.

U ukupnom zbiru svih devet izdanja, taj je procenat, logično, drugačiji jer Bosna i Hercegovina sa 18,72%, Hrvatska sa 17,20%, Srbija sa 17,06% te Slovenija i Crna Gora kombinirano sa 22,01% čine tri četvrtine posjetilaca, odnosno tačno 74,99%. Zemlje izvan Jadranske regije čine 22,14%, a ostatak gosti iz Sjeverne Makedonije i Kosova. Ovdje treba uzeti u obzir već spomenuti skok međunarodnih posjetilaca posljednjih godina te činjenicu da se Summit održao samo jednom u Skoplju, što utječe na ukupni broj posjetilaca iz te zemlje.

Adria Security Summit je, dakle, postao uistinu međunarodni događaj, a zadržao je i prednost promjene zemlje organizacije, jer lokalni gosti i dalje čine oko trećine posjetilaca svake godine. Na taj način se struktura sigurnosnih profesionalaca svaki put znatno mijenja, što je veliki benefit za sve one koji su u potrazi za novim partnerima, jer svake godine, zapravo, stupaju u kontakt s novim ljudima. Summit je ovime ovjerio poziciju vodećeg regionalnog događaja za razmjenu znanja, inovacija i poslovnih prilika u svijetu sigurnosti i sektorima naslonjenim na njega.

Također je važno spomenuti da je gotovo svaki četvrti posjetilac (22,04%) donosilac odluka u kompanijama (vlasnici i direktori), a dodatnih 18,19% osobe koje imaju znatan utjecaj na donošenje odluka. Ukupno, to je četrdeset posto.

Udvostručen broj cyber sigurnosnih profesionalaca

Adria Security Summit je kao koncept od početka razvijan kao dinamično ogledalo industrijskih trendova koji se, između ostalog, reflektiraju i u zastupljenosti učesnika i izlagača s cijelim spektrom proizvoda i vertikala iz kojih dolaze. Videonadzor i dalje drži primat sa 21,09%, odnosno petinu izlagača i posjetilaca kombinirano, što je manje-više stabilan omjer u svih devet izdanja (20,24%). Ova tehnologija i na globalnom nivou drži centralnu ulogu u industriji sigurnosti, stoga ne predstavlja iznenađenje prisustvo posljednjih inovacija u ovom segmentu i na događaju u Sarajevu.

Najveća promjena, ali ne i tako veliko iznenađenje s obzirom na globalna kretanja, jeste broj onih koji nude rješenja za cyber sigurnost, kojih je sa prošlogodišnjih 10,19 posto sada više nego dvostruko više – 22,35 posto. Ako tome dodamo osobe koje rade u IT i ICT industriji (11,36%), možemo kazati da već sada, kombinirano, gotovo trećinu posjetilaca i izlagača na Summitu (33,71%) čine posjetioci čija osnovna djelatnost nije tehnička i fizička zaštita. Ovo je pomjeranje vrlo važno jer je zaštita od kibernetičkih napada glavni izvor zabrinutosti posljednjih godina širom industrije sigurnosti, budući da se broj i složenost takvih vrsta napada eksponencijalno povećava. Tehnička i cyber sigurnost stoga postaju sve više isprepletene i neminovno su usmjerene jedna na drugu. To Adria Security Summitu daje dodatni kvalitet i širinu.

Vatrodojava također u usponu

Značajan skok zabilježio je i broj onih koji se bave vatrodojavom s lanjskih 10,61% na ovogodišnjih 16,05%, dok ostatak čini kontrola pristupa (7,46%), rješenja za pametne gradove i domove (5,02%), protivprovala (4,55%), zaštita perimetra (2,79%), mehanička zaštita (2,35%) te razglasni i evakuacijski sistemi (1,25%). Kada je riječ o ulozi u nabavnom lancu, najviše je sistem-integratora (17,79%), otprilike isto kao i u ranijim izdanjima, a zatim instalatera (12,79%), krajnjih korisnika (11,18%), distributera (10,89%), dok je proizvođača bilo 6,64%. Ostatak čine ponuđači usluga, konsultanti, developeri te zaposlenici u različitim vertikalnim tržištima.

U društvu najboljih

Rekordnih je 170 izlagača i sponzora ove godine popunilo izložbenu salu Adria Security Summita, prostorno najveću u devetogodišnjoj historiji. To uključuje i niz sigurnosnih kompanija s ugledne Security 50 liste najboljih svjetskih tržišnih igrača, ali i najvažnije regionalne kompanije. Velika većina svoje proizvode i rješenja izlaže konsekutivno, svake godine, što je pokazatelj uspješnosti Summita u pružanju potentnog okruženja za razvoj poslovanja. Među izlagačima posebno mjesto zauzimaju dijamantni (Alarm automatika, Konica Minolta), platinasti (ACS, Bosch, Canon, Check Point, El.Mo., Huawei, Suprema) i zlatni sponzori (Advancis, A.f.p., ASSA ABLOY, Atlas IT, BH Telecom, EGAL, Hikvision, ISS, KM Trade, Middle point, Motorola Solutions, SALTO, SEC ONE, Tecnoalarm, Telemach i Tenzor).

Delegacija kupaca

Pomjeranje organizacijskih granica već je ustaljena praksa Adria Security Summita. Ni ovaj put nije bilo drugačije. Krajnji korisnici imali su priliku da prvi put učestvuju u programu delegacije kupaca. Više od stotinu pedeset krajnjih korisnika iz različitih grana industrije posjećivali su štandove proizvođača i dogovarali saradnju uz asistenciju osoblja organizatora. Takav je korak naišao na veliku podršku izlagača, kojima i jeste cilj dolazak do pravih osoba kojima će prezentirati mogućnosti svoje opreme. Za tu je namjenu ove godine organizovan i VIP salon, gdje su učesnici u delegaciji kupaca i drugi istaknuti gosti mogli razgovarati u nešto većoj privatnosti. U izložbenom dijelu, pak, prvi put je organizovan paviljon za policijsku opremu, uz prostorno objedinjene izlagače iz cyber sigurnosti i zaštite od požara.

Prvi a&s Adria Awards

Konferencijski program ove je godine obuhvatio i prvu dodjelu nagrada u izboru magazina a&s Adria. Nominacije su prihvatane u deset kategorija. Najbolje rješenje i u videonadzoru i u kontroli pristupa dodijeljeno je kompaniji Avigilon za cloud rješenje Alta. Alarm automatika je ponijela plaketu u segmentu protivprovale sa hibridnim sistemom za zaštitu od provala s integrisanom maglom, dok je u vatrodojavi vodeći bio Honeywellov Li-Ion Tamer sistem za detekciju litij-jonskih gasova. SmartVES bio je najbolji razglasni i evakuacijski sistem, opet u nominaciji Alarm automatike, dok je “Renata” hercegovačke kompanije IT Odjel osvojila nagradu za najbolji softver. ARMADA AI engine modul dobio je najviše glasova u cyber sigurnosti, a najinovativnijim proizvodom proglašen je Senstarov Multisensor. Tenzorov projekat “Aura” bio je najbolji case study, dok je Damir Car, menadžer sigurnosti u kompaniji Rimac, dobitnik plakete za najistaknutijeg menadžera sigurnosti. Nagrade su dodjeljivane na osnovu bodova međunarodnog stručnog žirija i glasova publike u omjeru 80:20.

 

Evropske zemlje odobrile viši frekvencijski opseg za RFID

Korištenje višeg frekvencijskog opsega od 915 do 921 MHz u većini evropskih zemalja će poboljšati performanse UHF RFID-a i učiniti ga univerzalnijim jer se kanali preklapaju s onima koji se koriste u Sjevernoj Americi i šire. Samo Njemačka, Grčka i Nizozemska zadržavaju niži frekvencijski opseg zbog vojne primjene gornjeg opsega

Priredila: redakcija a&s Adrije; E-mail: redakcija@asadria.com

Odluka 11 evropskih zemalja da usvoje viši frekvencijski opseg u rasponu od 915 do 921 MHz prvi put omogućava globalni i univerzalni pristup spektru za UHF RAIN RFID tehnologije i proizvođače. Ovo su posljednje zemlje Unije koje su donijele ovu odluku nakon što su to ranije učinile i druge države na evropskom kontinentu. Odobravanjem korištenja RFID tehnologije u višem opsegu, evropske zemlje omogućavaju poboljšane RF performanse i instalacije s nižom potrošnjom energije, navode u RAIN Allianceu. Ovaj konzorcij je u posljednje dvije godine lobirao kod vlada evropskih zemalja da odobre primjenu ovog nedovoljno iskorištenog frekvencijskog opsega širom kontinenta.

 Koje su prednosti?

Prednosti višeg frekvencijskog opsega za razliku od tradicionalnog (865 do 868 MHz) uključuju do 40% veći domet čitanja, dvostruko veće brzine komunikacije i manju potrošnju energije. Za proizvođače na globalnom nivou, odobrenje će značiti da oni sada mogu lakše dizajnirati čitače i sisteme za globalnu upotrebu. Ovo također olakšava i dizajn oznaka, čitača i sistema te ubrzava plasman novih rješenja na tržište, navodi Aileen Ryan, direktorica RAIN Alliancea. Posljednje zemlje koje su se pridružile inicijativi su Austrija, Češka, Hrvatska, Latvija, Malta, Crna Gora, kao i Poljska, Rumunija, Švedska, Srbija i Turska. Time je ukupan broj zemalja učesnica porastao na 35.

 Preklapanje opsega širom svijeta

UHF RAIN RFID sistemi su se do sada na globalnom nivou suočavali s izazovom neujednačenih frekvencijskih opsega za primjenu s RFID tehnologijom u različitim zemljama i na kontinentima. Cijeli radiofrekvencijski spektar koji se ranije koristio kretao se između 860 i 960 MHz, dok se RAIN RFID tehnologija se obično koristila u opsegu od 860 do 930 MHz. Ipak, većina zemalja dozvoljava korištenje opsega od 865 do 868 MHz (koji uključuje Evropu) ili segmenta opsega u rasponu od 902 do 928 MHz koji se koristi u SAD-u i većini drugih zemalja na svijetu.

Kao posljedica toga, proizvod dizajniran za jedan frekvencijski opseg možda neće biti jednako funkcionalan svugdje na svijetu ako mu korišteni RF kanali ne odgovaraju. U nekim slučajevima, to je usporavalo globalni razvoj tehnologija i rješenja. Osim toga, niži spektar koji se tradicionalno koristio u Evropi nosi i određene kompromise kada su u pitanju performanse. Zbog toga je viši RAIN RFID opseg od 915 do 921 MHz odobrio Evropski institut za telekomunikacijske standarde (ETSI), dok su regulatorna tijela definirala dostupnost kanala i njihovu iskoristivost.

Bolje performanse

Do sada je viši opseg imao tek ograničen utjecaj. Iako su neke evropske zemlje rano počele koristiti ovaj spektar, on nije bio univerzalno prihvaćen širom kontinenta. “Prednosti performansi kod korištenja gornjeg opsega su značajne”, smatra Josef Preishuber-Pflügl, direktor regulatornih poslova u RAIN Allianceu. On pojašnjava da prijenosna snaga čitača sada raste s dva vata, s nižim ETSI-jevim frekvencijskim opsegom, na sadašnja četiri vata. “Osim toga, razmak između kanala čitača se udvostručuje i prelazi sa 600 kHz na 1200 kHz, dok se širina prijenosnog kanala povećava s 200 na 400 kHz. Snaga povratnog rasipanja oznaka raste deset puta, sa 10 µW u donjem opsegu na 100 µW u gornjem opsegu”, kaže Preishuber-Pflügl.

Još tri zemlje preostale

Tri zemlje koje nisu usvojile gornji frekvencijski opseg u Evropi su Njemačka, Grčka i Nizozemska. One su se od tog koraka uzdržale zbog vojnih snaga koje u tim zemljama već koriste navedeni opseg. Ipak, postoji mogućnost da se pridruže ostalima u budućnosti. “Ovdje nije riječ o ‘ne’, već o ‘ne sada’”, navodi Aileen Ryan, izvršna direktorica RAIN Alliancea. U međuvremenu, uključivanje 11 evropskih zemalja predstavlja kritičnu masu koja bi mogla oblikovati i proširiti upotrebu RFID-a, uz jačanje globalnog razvoja i potencijalno širenje polja njegove primjene. Odobravanje korištenja gornjeg frekvencijskog opsega dolazi u vrijeme kada se primjena RAIN RFID tehnologije širi, posebno u Evropi. Razlog za to je činjenica da proizvođači nastoje ispuniti zahtjeve EU-a kada je u pitanju “digitalni pasoš proizvoda”, koji predviđa njegovo praćenje od momenta proizvodnje do odlaganja ili recikliranja. RFID tehnologija je u poziciji da omogući automatsko evidentiranja identiteta i historijata proizvoda pomoću pasivnih oznaka koje su kodirane s jedinstvenim ID-jem za konkretni proizvod.

U protekle dvije godine, neke zemlje su rano počele koristiti viši frekvencijski opseg, ali je svijest o njemu bila ograničena. “U posljednjih 12 mjeseci poticali smo kompanije članice konzorcija RAIN Alliance da počnu implementirati rješenja u gornjem opsegu ETSI-ja, ali smo paralelno s tim nastavili lobirati u drugim zemljama koje još nisu dodijelile ovaj opseg”, kaže Ryan.

Većina implementacija je obuhvatala rješenja s lokaliziranim primjenama, budući da se oznake nisu mogle očitati u svakoj evropskoj zemlji. “Sada vjerujemo da će zbog šire dostupnosti ovog opsega doći i do šire primjene RAIN RFID-a u gornjem opsegu ETSI-ja”, dodaje ona.

Uključivanje 11 evropskih zemalja predstavlja kritičnu masu koja bi mogla oblikovati i proširiti upotrebu RFID-a, uz jačanje globalnog razvoja i potencijalno širenje polja njegove primjene

Uklanjanje prepreka za globalni RAIN RFID

Ključni cilj konzorcija RAIN Alliance je skaliranje tehnoloških implementacija na globalnom nivou, zbog čega ova organizacija pozdravlja nove odluke kao uklanjanje prepreka široj primjeni. “To je još jedan korak naprijed koji pokazuje da RAIN RFID sada može rasti globalno jer ta prepreka više ne postoji”, kaže Ryan.

Kako korištenje gornjeg frekvencijskog opsega i RAIN RFID-a u cjelini nastavlja rasti, obim i raznovrsnost slučajeva primjene za koje je tehnologija dizajnirana nastavit će se širiti i diverzificirati, navode u RAIN Allianceu. “Smatram da je ovo temeljni pokretač promjena i važan momenat za industriju, pa i velika pobjeda za RFID industriju”, zaključuje Ryan.

Priče zaštitara: Poštenje nema cijenu

Iako je prošlo više od decenije, zaposlenici agencije Flek Security s ponosom spominju taj događaj. Njihovi su zaštitari tada pokazali ne samo profesionalnost već i poštenje dostojno sjećanja na taj divan ljudski gest

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Povjerenje i profesionalizam ključne su vrijednosti u zaštitarstvu. Uz svakodnevno suočavanje s brojnim izazovima, dogode se i prilike u kojima zaposlenici zaštitarskih agencija mogu pokazati istinsku posvećenost i moralnu odgovornost na upečatljiv način. Jedan takav događaj desio se u Prijedoru, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u septembru 2013. godine, kada je izgubljena, pronađena i vlasniku vraćena torba s velikom svotom novca.

Profesionalna reakcija

Iako je prošlo više od decenije, ovaj događaj duboko se urezao u sjećanje zaposlenicima agencije Flek Security. Kako su nam ispričali, tada su pokazali da se poštenje i profesionalizam isprepliću u svakom aspektu njihovog posla. Dogodilo se to tokom redovne patrole u prodajnom centru “Bingo” u Prijedoru. Zaštitar Dalibor Banović je tokom redovnog obilaska objekta pronašao čudnu crnu torbicu u muškom toaletu u Bingo centru. “Naizgled se činilo da je u pitanju običan događaj, ali sadržaj torbice dao je ovoj priči sasvim novu dimenziju”, priča nam Daliborov kolega Emir Bato Begić, inače tehnički direktor agencije Flek Security. “Dobro se svi sjećamo tog događaja, kad je kolega zaštitar Dalibor Banović pronašao neobičnu torbicu u toaletu. Sjećam se da je u prvi mah zastao, skoro da se uplašio kada je vidio koliko novca ima u njoj. A, ko ne bi”, kaže Begić.

Sačinili zapisnik

Odmah po pronalasku, Dalibor je obavijestio kolege u smjeni. Torbicu je odnio u kancelariju, gdje su je zajedno otvorili i, na veliko iznenađenje, pronašli veliku količinu novca – 46.000 KM (oko 23.000 eura). “Tokom te smjene, sigurnost objekta održavali su šef obezbjeđenja Predrag Kragulj, koji je, nažalost, u međuvremenu preminuo, zatim zaštitar Dalibor Banović, koji je pronašao zaboravljeni novac prilikom redovnog obilaska, te Siniša Čelić, nadglednik zadužen za sistem videonadzora. Oni su torbicu otvorili i tamo našli ravno 46 hiljada konvertibilnih maraka”, kaže Begić. On ističe da su radnici agencije Flek Security, bez obzira na “iskušenje” kojima bi rijetki odolili, bez razmišljanja postupili krajnje profesionalno, osiguravajući da pronađena imovina budu zaštićena sve do pronalaska njenog vlasnika.

“Zanimljivo je – i to zaista moram istaći – da je torbica s novcem bila pronađena u toaletu koji nije pokriven videonadzornim kamerama. Kad to kažem, jasno vam je da je naš kolega zaista postupio krajnje profesionalno i ljudski. Za nas je to jedan istinski herojski čin”, kaže tehnički direktor agencije.

“Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti” – Dalibor Banović

Oteto je prokleto

Kolege iz agencije su zatim sačinile zapisnik, a utvrđeno je da torbica, pored novca, sadrži i jednu crvenu hemijsku olovku i dvije uplatnice i to na ime Hrvatske radio-televizije (HRT). To im je otkrilo i određeni trag prema vlasniku Vedžidu Mehagiću, koji je torbicu zaboravio prilikom pauze u Bingo centru tokom puta iz Banje Luke ka Cazinu. Nakon što je shvatio da je izgubio torbicu, Vedžid je ubrzo stigao na mjesto događaja, javio se zaštitarima i zamolio ih da mu pomognu, detaljno opisujući njen sadržaj. Nakon potvrde da je on zaista vlasnik, zaposlenici agencije Flek Security vratili su mu torbicu i novac. U znak zahvalnosti, Mehagić je nagradio Banovića sa 400 KM, koje je on podijelio s kolegama, uključujući i one koji tog dana nisu bili u smjeni.

“Ma i da živim sto godina, opet bih isto uradio i vratio bih novac njegovom vlasniku. Ne kaže se uzalud – oteto je prokleto. Taj novac možda je nekome bio potreban za lijek ili neki važan životni cilj. Nikada ne bih htio nositi to na savjesti. Kada radite ovakav posao, poštenje mora biti temelj svakog postupka”, kazao je za naš magazin Dalibor Banović. “Zaista, nije im ni palo na pamet da se okoriste, već su samo željeli da što prije vrate novac onome kome pripada. Banović je, bez razmišljanja, postupio onako kako mu nalaže profesionalna etika i lični moral. Kao i druge kolege”, dodao je Begić.

I nije prvi put…

Ovaj događaj dodatno oslikava vrijednosti koje agencija Flek Security njeguje u svom radu. Tehnički direktor Begić naglasio je kako je povjerenje temelj njihove misije. “Naši zaštitari ne štite samo objekte i ljude već svojim postupcima pokazuju kako se moralne vrijednosti čuvaju i njeguju. Ovo nije prvi put da su naši radnici vratili pronađeni novac, a takve priče govore o njihovoj profesionalnosti i predanosti”, kazao nam je Begić, dodajući da je Flek Security ponosan na tim ljudi koji svakodnevno pokazuju najviše standarde u poslu. Ova priča svjedoči o značaju etike u zaštitarstvu i doprinosu koji ovakvi činovi imaju na zajednicu, ali i na reputaciju zaštitarske agencije koja je pokazala čast i odgovornost, osnažujući povjerenje svojih klijenata i zajednice.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.