Najave II

Kako osigurati posao pod suncem?

15 Jula, 2024

S obzirom na velike površine koje zauzimaju, solarne elektrane se čine kao lahke mete za neovlaštene upade i potencijalne štete. I upravo zbog veličine, njihova opsežna infrastruktura zahtijeva pažljiv izbor tehničkih rješenja kako bi se osigurala dugoročna efikasnost i pouzdanost

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

Tehnologija dobijanja električne energije iz sunčeve svjetlosti u svijetu je poznata i popularna decenijama. Sunce kao nepresušan izvor energije isijava ogromne količine svjetlosti, koja u maloj ali i više nego dovoljnoj količini dolazi do naše planete, gdje pokreće i održava kompletan život. Solarna energija spada u obnovljive izvore energije. Ona je čista i ekološki potpuno prihvatljiva jer ne stvara emisije stakleničkih gasova ili drugih tvari koje zagađuju planetu i zbog toga je sve popularnija kao alternativa tradicionalnim izvorima energije koji koriste fosilna goriva.

Proizvodnja energije

Korištenje ove obnovljive energije u svrhu proizvodnje električne energije odavno privlači naučnike i industriju, pa možemo reći da je u pitanju i pomalo zastarjela tehnologija. Električna energija iz sunca sa danas dobija na dva načina. Prvi je putem fotovoltaičnih ćelija unutar solarnih panela koje hemijskom reakcijom iz svjetlosti direktno proizvode električnu energiju. Drugi način je termalnim putem preko tzv. solarnih kolektora i ogledala. Preko njih se usmjerena svjetlost koristi za zagrijavanje tekućine, najčešće solne otopine, koja grije kotlove vode, nakon čega se pokreću turbine i generatori.

Zanimljivo je da solarni paneli proizvode isključivo istosmjernu struju, koja se za dalju upotrebu mora pretvarati, dok se termalnim putem direktno dobija naizmjenična struja. Uređaji za pretvaranje istosmjerne struje iz solarnih panela u naizmjeničnu struju, kakva se koristi u domaćinstvima i industriji, zovu se inverteri i predstavljaju srce svake solarne elektrane. Solarnim kolektorima inverteri nisu potrebni. Također, dva su najčešća načina instalacije solarnih panela: on-grid i off-grid. Kako samo ime kaže, on-grid sistem solarnih elektrana podrazumijeva instalaciju koja se konektuje na postojeću lokalnu elektroenergetsku mrežu, kojoj isporučuje kompletnu proizvedenu struju. Off-grid sistem nije konektovan na energetsku mrežu i proizvodi električnu energiju isključivo za vlastite potrebe nekog objekta. Ovi sistemi obično dolaze s baterijama, koje pohranjuju višak proizvedene energije kako bi se mogla koristiti kad sunce zađe.

Kako stojimo sa solarnom energijom?

Jadranska regija ima odlične uvjete za korištenje solarnih resursa zbog svoje geografske pozicije i povoljnih klimatskih karakteristika. Ovi dijelovi Evrope imaju visoku sunčanu insolaciju tokom većeg dijela godine, što znači da primaju relativno velike količine sunčeve energije. Većina područja ima relativno malu nadmorsku visinu s malo prirodnih prepreka koje bi mogle zakloniti sunce, i to olakšava prikupljanje energije. Međutim, u Jadranskoj regiji do razvoja ovih projekata dolazi tek negdje 2010. godine, kada kreće i prva masovnija ekspanzija u izgradnji. Tome je kumovalo usvajanje i usaglašavanje zakonskih regulativa sa zakonima Evropske unije o obnovljivim izvorima energije, gdje su se zemlje članice, ali i one koje to žele biti, obavezale na odbacivanje fosilnih goriva i povećanje proizvodnje struje iz tzv. zelenih ili čistih izvora. Ipak, tek nakon pandemije dolazi do naglog otvaranja regionalnog tržišta el. energije, pojave berzi i većih otkupnih cijena za ovu vrstu energije, što je dovelo i do prave eksplozije ovih projekata u regiji. Danas imamo izgrađeno nekoliko hiljada solarnih elektrana različitih veličina, od 10 kW do 80 MW instalirane snage.

Kako zaštititi solarne elektrane?

Solarne elektrane se najčešće instaliraju na zemlji i obično zauzimaju površinu od nekoliko hiljada do nekoliko stotina hiljada kvadratnih metara. S obzirom na to, čine se kao lahke mete za neovlaštene upade i potencijalne štete, a jedan od ključnih razloga za zaštitu je njihova osjetljivost na različite vanjske prijetnje, uključujući vandalizam, krađu i vremenske nepogode. Upravo zbog svoje veličine, njihova opsežna infrastruktura zahtijeva pažljiv izbor tehničkih rješenja kako bi se osigurala dugoročna efikasnost i pouzdanost. Najčešći sigurnosni sistemi koji se koriste za zaštitu solarnih elektrana danas uključuju prvenstveno fizičke barijere u vidu ograda i zidova oko perimetra elektrane koji imaju zadatak da spriječe neovlašten pristup. Tu su zatim alarmni sistemi sa senzorima pokreta te videonadzor.

Primjena ovih sigurnosnih mjera osigurava ne samo fizičku zaštitu solarnih elektrana već i očuvanje njihove funkcionalnosti i efikasnosti, što je ključno za održavanje pouzdanih izvora energije u budućnosti. Važnost internetske konekcije za zaštitu solarne elektrane također se ne može zanemariti. Kroz stabilnu i sigurnu internetsku vezu solarne elektrane mogu koristiti napredne nadzorne i kontrolne sisteme koji omogućavaju daljinsko praćenje i upravljanje, što pomaže u pravovremenom otkrivanju i reakciji na potencijalne sigurnosne prijetnje. Tamo gdje nema klasične broadband konekcije, internet se osigurava putem 4G modema ili mobilnog interneta.

Najčešći sigurnosni sistemi koji se koriste za zaštitu solarnih elektrana su fizičke barijere u vidu ograda i zidova oko perimetra, alarmni sistemi sa senzorima pokreta te videonadzor

Proaktivna zaštita iz Axisa

Brojni svjetski proizvođači sigurnosne opreme nude rješenja za zaštitu solarnih elektrana. Jedan od njih je i Axis Communications. Njihova rješenja spajaju napredne senzore s vizuelnom potvrdom i zvučnicima, tako da je moguće efikasno nadzirati i velike perimetre s udaljenih lokacija – i to s jednim uređajem koji igra višestruke uloge. Jedan Axisov sistem može pokriti svaki aspekt zaštite aktivnosti na solarnoj farmi, a dokazan kvalitet njihovih proizvoda znači da ćemo manje trošiti na održavanje i popravke. Rezultat je produktivna solarna farma, koja nudi i brži povrat investicije.

Kako sistem radi?

Axisov mrežni videonadzorni sistem spaja vrhunski hardver sa snažnom analitikom kako bi zaštitio lokaciju te potvrdio i klasificirao potencijalne prijetnje duž perimetra. Sistem koristi kombinaciju termalnih i PTZ kamera postavljenih direktno uz ogradu, koje posjeduju automatsko praćenje i omogućavaju vizuelnu potvrdu, identifikaciju svih prijetnji, uz naprednu analitiku – kao i radar te senzore pokreta za aktivaciju alarma. U slučaju sumnjive aktivnosti, senzori pokreta, također postavljeni duž ograda, aktiviraju odvraćajuće mehanizme poput alarma s prethodno snimljenim ili uživo emitiranim glasovnim porukama (putem zvučnika) i svjetlima koja se mogu aktivirati automatski ili ručno.

Ukoliko želimo odbiti potencijalne provalnike i prije nego što se približe našem objektu, Axis preporučuje i uključivanje radara u svoje rješenje. “Uparivanjem s PTZ kamerama i odvraćajućim mehanizmima poput alarma, svjetla ili glasovnih poruka, radar se čini kao veoma ekonomično rješenje. On se može koristiti i kao dopuna termalnim kamerama kako bi se upozorenje o potencijalnom upadu dobilo mnogo ranije i daleko izvan tradicionalnog perimetra”, navode iz te kompanije. Radar s ugrađenom analitikom ima nisku stopu lažnih alarma, a posebno kada se kombinira s termalnim kamerama. On može tačno otkriti, klasificirati i pratiti ljude i vozila, pružajući precizne detalje o njihovoj udaljenosti i brzini.

“Sveobuhvatna Axisova sigurnosna rješenja osiguravaju perimetre i osjetljiva materijalna i tehnička sredstva, uprkos činjenici da se solarne farme često nalaze na udaljenim lokacijama i da su opskrbljene minimalnim osobljem. Napredna analitika, mrežni audio za komunikaciju u stvarnom vremenu i zavidna kvaliteta videa za forenzičke svrhe pomažu da otkrijete, provjerite, klasificirate, identificirate, pratite i odvratite uljeze, uz manje lažnih alarma, čak i tokom izazovnih svjetlosnih i vremenskih uslova. S detaljnim uvidom u stanje na terenu koji pružaju Axisova rješenja možete djelovati ne samo brzo već i inteligentno”, ističu iz ove kompanije.

Uparivanjem s PTZ kamerama i odvraćajućim mehanizmima poput alarma, svjetla ili glasovnih poruka, radar se čini kao veoma ekonomično rješenje. On se može koristiti i kao dopuna termalnim kamerama kako bi se upozorenje o upadu dobilo ranije i daleko izvan tradicionalnog perimetra

Ukoliko su videomaterijali forenzičkog kvaliteta, to znači da je moguće istražiti incidente nakon događaja i prikupiti dokaze u svrhu pokretanja krivičnog procesa. Kamere opremljene analitikom za prepoznavanje registarskih tablica omogućavaju automatsko odobravanje pristupa vozilima, praćenje vremena provedenog na mjestu i vođenje evidencije posjetilaca. Pristup je moguće kontrolisati i pomoću mrežnih interfona. Koristeći mogućnosti dvosmjerne komunikacije, operateri mogu direktno razgovarati s osobama na terenu kako bi zaštitili svoje ljude, osigurali pridržavanje sigurnosnih propisa i dostavili upute u slučaju hitnih situacija.

Optimiziranje proizvodnje

Axisova mrežna rješenja s inteligentnom analitikom pomažu vlasnicima elektrana i tako što podržavaju prediktivno održavanje i pravovremene popravke, čime utječu na produženje vremena trajanja opreme. Pravovremeno uočavanje potencijalnih problema može spasiti opremu od većeg kvara, a vlasnike od komplikacija s isključivanjem elektrane i prekidom proizvodnje. S Axisovim termalnim kamerama moguće je održavati kontinuitet rada elektrane budući da one prate i identificiraju pregrijavanje opreme poput panela, kablova, baterija i transformatorskih stanica, minimizirajući tako rizik od požara, a omogućavajući brzu reakciju. “Lociranjem neočekivano toplih ili hladnih područja na solarnim panelima ove kamere pomažu u dijagnosticiranju smanjene efikasnosti elektrane te daju signal vlasniku da reaguje. PTZ kamerama moguće je pratiti položaj pokretnih panela (panela sa trackerima), tako da uvijek možemo poslati servisere ukoliko vizuelno uočimo problem”, kažu iz Axisa te napominju kako potvrdu da je posao obavljen ekipe mogu poslati i putem njihovih nosivih kamera, a ti snimci se kasnije mogu koristiti i za interne obuke ekipa.

Senstarova sigurnosna rješenja

Kanadski Senstar također ima bogat portfolio rješenja za zaštitu perimetra solarnih farmi i elektrana. Kompanija je specijalizirana za sigurnosne tehnologije s fokusom na sisteme za detekciju upada u perimetar i sisteme za upravljanje videonadzorom. Osnovan 1981. godine, Senstar donosi više od četiri decenije iskustva u zaštiti kritične infrastrukture, uključujući i energetska postrojenja, transportne mreže i industrijske lokacije. “Solarne farme i elektrane su kritični infrastrukturni objekti podložni krađama, vandalizmu i terorističkim napadima. Vlasnici mogu bolje zaštititi svoje resurse i osoblje od potencijalnih prijetnji korištenjem naših rješenja za zaštitu perimetra. Zaštita perimetra je sveobuhvatan i integrisan pristup sigurnosti koji uključuje fizičke, virtuelne i logičke mjere sigurnosti”, kažu iz Senstara. Oni smatraju da je višeslojni pristup neophodan za zaštitu velikih solarnih farmi i drugih komponenti energetskih mreža te da razumna kombinacija sigurnosnih tehnologija predstavlja jedino isplativo rješenje za sve kritične elemente mreže.

Šta nude Axisova rješenja za solarne farme?

Već smo rekli da se Axisova rješenja sastoje se od IP vizuelnih i termalnih kamera, radara, kontrole pristupa i audioopreme. Opremljeni inteligentnom analitikom, Axisovi proizvodi podržavaju otvorene industrijske standarde i interfejse, pa ih je lako integrisati s drugim IP sistemima, a istovremeno su skalabilni. Termalne kamere dolaze sa Zipstream tehnologijom, koja u prosjeku omogućava 50% manje zahtjeva za pohranom i propusnošću, dok su ostale IP kamere dovoljno kvalitetne da izdrže izazove okoline, a pružaju izvrstan kvalitet slike u zahtjevnim uslovima. Lightfinder tehnologija pruža video visoke rezolucije u koloru s minimalnom zamućenošću slike čak i u mraku. Mrežni zvuk, pri čemu je svaki zvučnik potpuno audiorješenje, dolazi s PoE napajanjem, dok se inteligentna analitika temelji na otvorenim standardima i podržava ACAP fleksibilnu platformu, koja partnerima kompanije olakšava isporuku aplikacija prilagođenih njihovim specifičnim potrebama.

Sistematski pristup

Iz Senstara dalje kažu da je neophodan sistemski pristup za postizanje sigurnosti solarnih farmi i elektrana. On u prvome redu podrazumijeva odvraćanje kao vid izbjegavanja incidenata i uvijek je, zapravo, i najbolji ishod. Zatim slijedi detekcija, koja može pouzdano otkriti mjesta upada, pa odgoda kroz detekciju na perimetru, što će pružiti dodatno vrijeme za procjenu i reakciju sigurnosnog osoblja. Zahvaljujući integraciji sistema za upravljanje videozapisima sa senzorima na perimetru, procjena će maksimizirati uvid u stvarnu situaciju i zajedno s komunikacijom dovesti do reakcije i angažovanja ekipa na mjestu događaja.

Zaštita perimetra uz FlexZone

FlexZone senzori za lociranje montiraju se na ogradu. Precizni su i isplativi, jednostavni za instalaciju te prilagodljivi i skalabilni za bilo koju veličinu perimetra. U ponudi su i FiberPatrol FP400 optički senzori, koji se također montiraju na ogradu i koji su otporni na elektromagnetne smetnje i munje, što je veoma važno za objekte ove veličine. Senstar nudi i Symphony VMS, skalabilan i povoljan softver za videonadzor s analitikom koji omogućava praćenje ljudi i vozila na otvorenom te automatsko praćenje PTZ kamera.

Upravo FlexZone štiti prilaze Tázlár Solar Parku, najvećoj solarnoj elektrani u Mađarskoj, koja se prostire na stotinjak hektara i posjeduje instaliranu snagu od 60 MW. Kako bi zaštitio perimetar solarne elektrane od 7 km od krađe i vandalizma, integrator STYX Sicherheitstechnik, dugogodišnji partner Senstara, osigurao je zavarenu mrežastu ogradu sa FlexZone senzorom za detekciju upada. Senzor je integrisan s PTZ kamerama, koje se usmjeravaju ka tački detekcije u slučaju alarma. “FlexZone je jednostavan za instalaciju i rad, isplativ i, najvažnije, pouzdan u otkrivanju i lociranju pokušaja upada. S punim povjerenjem ga preporučujemo našim klijentima za zaštitu njihovih ključnih resursa”, rekao je René Steinkellner, izvršni direktor STYX Sicherheitstechnika.

Napad na srce elektrane

Već smo rekli da je inverter najvažniji dio svake solarne elektrane. Osim što pretvara istosmjernu struju (DC) u naizmjeničnu (AC), on predstavlja hardversko i softversko srce elektrane. Inverter uvezuje grupe panela, kontrolira izlaznu snagu i obračunava njihovu proizvodnju, ali i komunicira sa svim uređajima unutar i izvan mreže te šalje i prima sve podatke i naredbe od krucijalne važnosti za rad elektrane. Neki inverteri se direktno mogu spajati na mrežne rutere, a nekima je za daljinski pristup i nadzor ipak neophodan i web logger. Kako god, daljinski pristup zahtijeva internet, a internet znači i mogućnost kibernetičkog napada. Nažalost, energetski sektor širom svijeta već je doživio ozbiljne cyber napade u prošlosti, što ukazuje da nas slično očekuje i u budućnosti.

U maju 2021. jedan takav napad na Colonial Pipeline u Texasu doveo je do zatvaranja naftovoda te nestašice i povećanja cijena benzina, što je potaknulo i paničnu kupovinu na pumpama, posebno u teško pogođenim južnim američkim državama. Ukrajina je 2015. godine doživjela prvi poznati cyber napad na električnu mrežu, koji je izazvao prekide na 30 trafostanica i ostavio oko 230.000 ljudi bez struje nekoliko sati. Ljudi koji posjeduju off-grid solarne sisteme obično bi profitirali od takvih situacija jer su u stanju održavati dotok struje. Ali, baš kao i on-grid solarni sistemi, nisu u potpunosti imuni na rizik od cyber napada ukoliko nemaju odgovarajuću zaštitu.

Koje su tehnologije podložne cyber napadima?

“Kibernetički napadi se u principu koncentrišu na informacijsku tehnologiju (IT), tj. softver koji pohranjuje, šalje ili preuzima informacije. No, hakeri sve više ciljaju i operativnu tehnologiju (OT) – hardver i softver koji nadzire i kontroliše uređaje, posebno kako ova tehnologija postaje šire dostupna i izložena internetu”, kaže Mahir Jabandžić, izvršni direktor firme EMY iz Zenice, koja se dugi niz godina bavi projektovanjem i izgradnjom solarnih elektrana u Bosni i Hercegovini. Jabandžić posebno naglašava kako je EMY na tom tržištu prisutan od 2011. godine, da u svom porfoliju ima više od tri stotine izgrađenih solarnih elektrana, ali da se do sada još nije susreo s problematikom cyber napada. “Mi se u dosadašnjem radu zaista nismo susretali s kibernetičkim napadima, gašenjima ili hakerskim preuzimanjima elektrana, a u ovome smo poslu jako dugo. Praktično smo pioniri na tržištu solara u Bosni i Hercegovini. Možda je to zbog toga što smo relativno malo tržište, pa nismo previše zanimljivi hakerima”, kaže Jabandžić.

Tokom cyber napada na solarne elektrane haker bi teoretski mogao preuzeti kontrolu ciljajući na invertere, budući da su oni praktično dio interneta stvari, a kroz pristup ruteru mogao bi pogasiti i kompletnu odbranu elektrane. “Ako bi hakeri preuzeli kontrolu nad inverterima, zasigurno bi mogli smanjiti izlaznu snagu sistema, ugasiti eventualnu limitaciju elektrane ili čak potpuno zaustaviti njen rad. Također, ako solarni sistem skladišti električnu energiju, na udaru bi se mogle naći i baterije, kojima bi prijetila opasnost od preopterećenja. Međutim, ukoliko gledamo veće naponske nivoe, jasno je da bi napadi na više solarnih sistema mogli izazvati i nestabilnost mreže”, upozorava Jabandžić.

Kako se zaštititi?

Na pitanje kako se zaštititi od cyber napada i šta proizvođači solarne opreme nude za tu namjenu, izvršni direktor firme EMY u prvi plan ističe izbor pouzdanih brendova. “U svakom slučaju, preporuka je da se kupuju inverteri od provjerenih proizvođača poput Huaweija, Froniusa, SMA i sličnih. Ovi proizvođači nude pouzdana softverska rješenja i aplikacije koje uspješno štite te proizvode. Druga bitna stvar u zaštiti svakako su jake šifre. Nemojte nikada prilikom konfiguracije invertera ostavljati šifre proizvođača. Neka vaše šifre budu jake i komplikovane. I treća stvar, ukoliko su inverteri dio vaše mreže, zaštitite se pouzdanim hardverskim rješenjima rutera i switcheva koja nude visok nivo zaštite, od antivirusa do firewalla i drugih sigurnosnih protokola. Bitno je i pravovremeno ažuriranje sistema, gdje do izražaja ipak dolaze brendirana rješenja koja sam ranije spomenuo”, zaključuje Jabandžić te napominje kako se i sigurnosna obuka osoblja ne bi trebala zanemarivati. Za kraj treba reći da ove mjere opreza nisu nužne, ali mogu pružiti mir investitorima i vlasnicima solarnih elektrana.

Principi tehnologije detekcije plinova

15 Jula, 2024

Tehnologija detekcije plinova s vremenom se snažno razvijala. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka

Piše: Zlatko Dičak, direktor, Aurel; E-mail: zlatko.dicak@aurel.hr

Opasni se gasovi u rudnicima stalno nagomilavaju i uzrokuju snažne eksplozije i nesreće. Stoga je potraga za metodama za rano otkrivanje opasnih plinova, kao što su metan i ugljik-monoksid, već u 19. i 20. stoljeću bila od presudne važnosti za zaštitu rudara. Prva metoda detekcije gasa uključivala je kanarinca. Naime, kanarinac se držao u malom kavezu i redovno ga se pratilo. Ako je pokazivao znakove stresa ili bolesti, to je uzimano kao jasan signal prisustva opasnih plinova.

Kasnije su se, umjesto životinja, koristile plamene lampe za određivanje opasnih nivoa koncentracije plina. Rudari bi palili plamen na svježem zraku. Ako bi se plamen smanjio ili počeo gasiti, to je ukazivalo na nizak nivo kisika u zraku. Ako bi se, s druge strane, povećao, to je značilo da je u rudniku prisutan i metan, ali i kisik.

Od tada se tehnologija detekcije plinova snažno razvijala. Danas se precizni, kompaktni i robusni plinski detektori koriste za praćenje opasnih koncentracija gasova i zapaljivih para. Različite tehnologije kao što su katalitičke, elektrohemijske, infracrvene, ultrazvučne ili MPS tehnologije nude najbolje moguće opcije za analiziranje zraka u okruženju. Oni omogućavaju sigurnu i pouzdanu detekciju plina u širokom rasponu primjena i osiguravaju maksimalnu zaštitu ljudi, životinja i biljaka.

Plinski detektori moraju sigurno i kontinuirano pratiti različite gasove i pare u promjenjivim uslovima. To zahtijeva maksimalnu pouzdanost, fleksibilnost i stabilnost kako bi se na najbolji mogući način zaštitili ljudi i postrojenja. Osim toga, ne može se svaki detektor gasa koristiti u svakom radnom okruženju. Stoga je neophodno da provjerite jesu li ispunjene tražene specifikacije uređaja prije upotrebe. Ovi zahtjevi za uređaje objašnjeni su u relevantnim standardima i propisima.

Šta su gasovi?

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva gasom. U tom fizičkom stanju molekule ili atomi se udaljavaju jedni od drugih i potpuno zauzimaju raspoloživi prostor. Za razliku od materije u čvrstom i tekućem stanju, gasovi nemaju čvrstu formu i čvrst volumen. Plinovi se sastoje od roja molekula koje se kreću nasumično i haotično, neprestano se sudarajući jedne s drugima i sa svime oko sebe. One ispunjavaju svaki raspoloživi prostor i, zbog velike brzine kretanja, brzo se miješaju s bilo kojom atmosferom u koju se ispuštaju.

Plinovi mogu biti lakši ili teži od zraka ili imati približno istu gustinu. Mogu imati miris ili biti bez mirisa. Postoje obojeni i bezbojni gasovi. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema. Plinovi u principu nisu štetni. Oni su, na kraju krajeva, dio Zemljine atmosfere. Tek kada njihova koncentracija pređe kritične nivoe, postoji opasnost od trovanja i eksplozije, a ako padne ispod određenog nivoa, javlja se opasnost od gušenja zbog nedostatka kisika.

Metan je, naprimjer, bez boje i mirisa i teško ga je otkriti. Međutim, kako se ovaj prirodni plin koristi u mnogim domovima za grijanje i kuhanje, svakodnevno je prisutan u životima ljudi. Motori vozila sagorijevaju gorivo i kisik i proizvode otpadne plinove koji sadrže nitrogen-okside, ugljik-monoksid i ugljik-dioksid te predstavljaju opasnost za ljude, životinje i biljke. Oksigen i hidrogen se također moraju kontinuirano detektovati kako bi se ambijentalni zrak održao čistim i spriječile eksplozije kisika.

Materija iznad svoje tačke ključanja se generalno naziva plinom. Gasovi mogu biti lakši ili teži od zraka, imati miris ili biti bez mirisa. Čak i ako ih ne možete vidjeti, pomirisati ili dodirnuti, to ne znači da ih nema

Opasnosti od gasova

Odabir ispravnog principa mjerenja od ključne je važnosti u otkrivanju opasnosti od plina. Svaki princip mjerenja je prikladan za različite zone opasnosti i optimiziran je za otrovne i/ili zapaljive plinove i kisik. U principu, mogu se razlikovati sljedeće opasnosti od plina:

Opasnost od eksplozije zbog prisustva zapaljivih gasova: Gdje god su prisutni zapaljivi plinovi kao što su metan, butan i propan, postoji povećan rizik od eksplozije, naprimjer u petrohemiji, industriji i rafinerijama. Ovdje se koriste senzori s katalitičkim senzorskim elementom za zapaljive plinove.

Višak i manjak kisika: Dok višak kisika čini materijale zapaljivijim, njegov izostanak je opasan po život. Kisik se može potrošiti ili istisnuti drugim gasom. Senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom uglavnom se koriste za praćenje nivoa kisika.

Toksičnost: Nesreće od toksičnih gasova mogu nastati u raznim proizvodnim pogonima ili tokom transporta, ali i za vrijeme prirodnih procesa, kao što su procesi truhljenja tokom razgradnje biomase. Ovdje se koriste senzori s elektrohemijskim senzorskim elementom za otrovne plinove.

Osim različitih grupa plinova, odabir odgovarajuće metode mjerenja zavisi od mnogih drugih faktora, kao što je provjera da li su druge opasne supstance prisutne u okolini (unakrsna osjetljivost), da li je kontinuirano mjerenje ili dugotrajno ili kratkoročno mjerenje potrebno te da li su alarmi i upozorenja potrebni ako su granične vrijednosti prekoračene.

Senzori i principi mjerenja

Senzori koriste određena svojstva plina kako bi ih pretvorili u električni signal. U tehnologiji detekcije gasa koristi se pet principa mjerenja: elektrohemijski, katalitički, infracrveni, poluprovodnički i MPS mjerni princip.

Elektrohemijski princip mjerenja

Elektrohemijski senzori često se koriste zbog svoje preciznosti, osjetljivosti i brzog vremena reakcije. Upotrebljavaju se u oblastima kao što su nadzor okoliša, medicinska dijagnostika, kontrola hrane i industrija. Elektrohemijski senzori plina rade na sličan način kao i baterije i koriste se za mjerenje ugljik-monoksida (CO), dušikovog oksida (NO), dušikovog dioksida (NO₂), amonijaka (NH₃) i kisika (O₂). Nadzirani ambijentalni zrak difundira se kroz membranu filtera u tečni elektrolit senzora.

Hemijski proces mjerenja je oksidacija, pri čemu se jedna molekula štetnog plina zamjenjuje jednom molekulom kisika. Reakcija pokreće molekulu kisika u kontraelektrodu, što rezultira strujnim signalom (nA) između mjerne i referentne elektrode. Po pravilu, plinski senzori su specifični, tako da postoji mala – ako uopće i postoji – unakrsna osjetljivost na druge supstance. Prednosti ove metode su linearno mjerenje signala, visoka osjetljivost i manja cijena.

Katalitički princip mjerenja

Katalitička mjerna metoda uključuje mjerenje pomoću senzora pelistora i katalitičkih zrna i pogodna je za mjerenje eksplozivnih plinova i para. U ovoj mjernoj metodi dva platinasta namotaja su ugrađena u keramički sloj i električno povezana preko premosnog sklopa (Wheatstoneov mjerni most). Površina jedne platinaste zavojnice se aktivira katalizatorom koji potiče oksidaciju, dok površina druge platinaste zavojnice nije aktivirana. Struja teče kroz zavojnice, zagrijavajući ih na približno 500°C. Kisik u zraku reaguje sa zapaljivim gasom na površini aktivnog namotaja. Ovo povećava temperaturu i otpor u aktivnoj platinastoj zavojnici, uzrokujući da mjerni most postane neuravnotežen. Ovaj proces se može izmjeriti. Prednosti katalitičke metode mjerenja su mogućnost mjerenja više vrsta zapaljivih plinova, linearni signal, visoka preciznost mjerenja, silikonsko trovanje itd.

Infracrvena metoda mjerenja

Infracrveni princip uključuje mjerenje CO₂, metana itd. pomoću infracrvenih senzora. IR princip koristi pojedinačni apsorpcijski spektar gasa koji se mjeri kao baza i određuje tačnu koncentraciju precizno i kvantitativno. Budući da se svi izmjereni plinovi apsorbiraju u različitim spektralnim rasponima, to rezultira svojevrsnim “otiskom prsta” koji omogućava selektivnu karakterizaciju gotovo bez unakrsne osjetljivosti. Prednosti ovakvog načina mjerenja su: niska unakrsna osjetljivost, visoka preciznost mjerenja, široki mjerni opseg, visoka selektivnost, osjetljivost na prašinu i tačku rose, dug vijek trajanja te niski troškovi održavanja.

Poluprovodnički princip mjerenja

Poluprovodnički senzori se koriste za neke otrovne i eksplozivne plinove. Poluprovodnik na bazi metalnog oksida (kalajni oksid) se nanosi na podlogu. Podloga sadrži elektrode koje mjere otpornost poluprovodnika i grijač koji ga zagrijava na 200 do 400°C. Senzor reaguje na promjene u sastavu okolne atmosfere promjenom otpora poluprovodnika. Reducirajući plinovi kao što su ugljik-monoksid ili hidrogen smanjuju njihov otpor, a osjetljivost poluprovodnika na određeni gas može se promijeniti kroz promjenu temperature. Uz nisku cijenu, prednosti su svestrana upotreba, neselektivnost i robusnost.

MPS mjerni princip

MPS senzorska tehnologija se koristi za detekciju zapaljivih gasova kao što su hidrogen, metan, propan i acetilen, kao i rashladna sredstva. Ovo visokofleksibilno senzorsko rješenje je atraktivno za širok spektar primjena. MPSTM senzori su posebno pogodni za teško dostupna područja, jer mogu raditi dugo vremena bez potrebe za kalibracijom ili održavanjem. Integrisani atmosferski senzor mjeri promjenu termodinamičkih svojstava. Vijek trajanja ovakvih senzora duži je od petnaest godina i nije ih potrebno održavati. Uz to, troše malo energije, visoko su linearni i stabilni te neselektivni.

Zone opasnosti i granice zapaljenja

Mnoge se zapaljive tvari pojavljuju u industrijskim procesima gdje se zapaljivi plinovi i pare oslobađaju kroz ventile ili druge otvore. U svrhu prevencije, takve opasne zone nazivaju se zonama opasnosti (Ex zone), u kojima se smije koristiti samo oprema sigurne kategorije zaštite od zapaljenja. Zaštita od eksplozije je standardizirana širom svijeta i bazirana na trozonskom konceptu. Zone opasnosti su područja u kojima postoji opasna eksplozivna atmosfera. Mogu se razlikovati na sljedeći način:

Zone opasnosti	Vrsta opasnosti	Područja s opasnom eksplozivnom atmosferom	Dozvoljeni uređaji / zaštitne mjere
Zona 0	Trajna opasnost od eksplozivne atmosfere	Npr., unutar kontejnera	Potrebni uređaji sa zaštitom od eksplozije
Zona 1	Povremena opasnost od eksplozivne atmosfere	Neposredna blizina zone 0, npr. otvori za punjenje	Preporučuju se uređaji sa zaštitom od eksplozije, ali mogu se koristiti i oni koji nisu zaštićeni posebnim mjerama
Zona 2	Nizak rizik od eksplozivne atmosfere	Područje oko zona 0 i 1	Uređaji koji nisu zaštićeni od eksplozije, pod uslovom da je vjerovatnoća eksplozivne atmosfere mala

Opseg eksplozije definisan je donjom granicom zapaljivosti (LFL) i gornjom granicom zapaljivosti (UFL). Donja granica zapaljivosti opisuje najnižu koncentraciju zapaljive supstance u zraku pri kojoj se plamen može pojaviti i proširiti. Gornja granica zapaljivosti opisuje najveću koncentraciju pri kojoj se plamen može zapaliti i samostalno širiti. Međutim, ovdje treba napomenuti da se situacija može brzo promijeniti, naprimjer raspršivanjem mješavine uzrokovane naletom vjetra, pa koncentracija opet može pasti ispod gornje granice zapaljivosti.

Zahtjevi i smjernice

Razina sigurnosnog integriteta (SIL), poznata i kao razina sigurnosnih zahtjeva, međunarodno je priznata mjerena varijabla u području funkcionalne sigurnosti. Razina sigurnosnog integriteta se koristi za procjenu električnih, elektronskih i programabilnih elektronskih sistema i odnosi se na pouzdanost sigurnosnih funkcija. Četiri SIL nivoa se koriste za određivanje potencijalnog rizika za osobe, sisteme, postrojenja i procese. Oni se određuju korištenjem sigurnosnih funkcija uz pomoć sigurnosno instrumentiranog sistema (SIS), koji se može sastojati od različite opreme kao što su senzori, aktuatori i upravljački elementi. Pravi se razlika između SIL1, SIL2, SIL3 i SIL4 nivoa, odnosno najstrožije se mjere koriste ondje gdje je najveći rizik. Ovo su zahtjevi koji određuju vjerovatnoću pojave opasnih slučajnih kvarova.

Funkcionalna sigurnost je dio ukupne sigurnosti uređaja, postrojenja, vozova, automobila ili bilo kojeg drugog složenog automatiziranog sistema. Cilj funkcionalne sigurnosti uvijek je zaštititi ljude, postrojenja i okoliš od kvarova. Bez funkcionalne sigurnosti, vozovi ne bi bili bez nezgoda, hemijska postrojenja ne bi mogla sigurno raditi ili bi se zračni jastuci aktivirali u pogrešnom trenutku.

Certifikati i standardi za plinske detektore

Mnoge primjene zahtijevaju posebne certifikate koji dokazuju da plinski detektori ispunjavaju ekološke zahtjeve kao što su ATEX, ISO, Marine, IEC, EN, SIL itd. Plinski detektori se također znatno razlikuju po svojim tehničkim karakteristikama. Konkretno, ponekad postoje značajne razlike u pogledu funkcionalnosti, kalibracije, vijeka trajanja i pogodnosti za ugradnju kao i jednostavnosti upotrebe.

Širok spektar detektora i metoda za detekciju otrovnih i zapaljivih gasova karakteristika je portfolija njemačkog proizvođača MSR-Electronic. Kompanija proizvodi plinske senzore, kontrolere i uređaje za upozorenje za mnoge primjene, kao što su parking-garaže, tuneli, petrohemijska postrojenja i vozila. Uređaji zadovoljavaju i prevazilaze opće standarde i propise i na taj način mogu garantovati sigurnost postrojenja. MSR-Electronicovu opremu možete pronaći u ponudi njihovog certificiranog partnera, firme Aurel d.o.o. iz Zagreba.

Mobilne patrolne aplikacije i pohranjivanje u oblaku

10 Juna, 2024

Centralizirano upravljanje podacima, komunikacija u stvarnom vremenu i automatizirani procesi povećavaju produktivnost i zadovoljstvo kako zaposlenih tako i klijenata. Investiranje u softver koji podatke pohranjuje u oblak stoga je strateška odluka koja može imati dalekosežno pozitivne efekte na sve aspekte rada sigurnosne kompanije

Pripremio: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

U današnjem digitalnom svijetu kompanije imaju više opcija nego ikad pri izboru softverskih rješenja. Dva najčešća modela su softver kao usluga (SaaS) i softver na lokaciji. Dok se softver na lokaciji tradicionalno instalira i održava na lokalnim serverima, SaaS nudi alternativu u oblaku gdje se softver isporučuje preko interneta. U sigurnosnoj industriji, efikasnost i tačnost mobilnih patrola su u središtu svakodnevnih zadataka. One su ključni dio sigurnosnih usluga, gdje zaštitari redovno provjeravaju određena područja ili lokacije kako bi osigurali da je sve uredu i da ne dolazi do incidenata. Tradicionalno, ovi zadaci su često dokumentirani ručno i analogno, što često dovodi do grešaka i neefikasnosti. U modernom, digitaliziranom svijetu softver zasnovan na oblaku nudi rješenje za pojednostavljenje ovih procesa.

Nove mogućnosti

Digitalizacija sigurnosne industrije je neizbježna, a ova vrsta softvera nudi niz prednosti koje čine patrole efikasnijim, sigurnijim i isplativijim. Korištenjem ovakvih tehnologija sigurnosne kompanije mogu ne samo poboljšati kvalitet svojih usluga već i steći konkurentsku prednost. Pitanje koje se nameće je da li je vrijeme da napustimo tradicionalne metode i prihvatimo mogućnosti moderne tehnologije? Pa, vjerovatno jeste. Zaštita usamljenih radnika, npr. u noćnim smjenama, posebno naglašava potrebu i prednosti cloud rješenja za maksimiziranje sigurnosti i efikasnosti sigurnosnih usluga. Osim toga, centralizirano upravljanje podacima, komunikacija u stvarnom vremenu i automatizirani procesi povećavaju produktivnost i zadovoljstvo kako zaposlenih tako i klijenata. Investiranje u softver koji podatke pohranjuje u oblak stoga je strateška odluka koja može imati dalekosežno pozitivne efekte na sve aspekte sigurnosne kompanije. Zato ćemo navesti i neke od najčešćih razloga zbog kojih bi zaštitarske agencije trebale obavljati patrole koristeći ovu vrstu softvera.

Podaci i komunikacija u stvarnom vremenu

Softver zasnovan na oblaku omogućava nadzornim centrima da u stvarnom vremenu primaju podatke od svojih zaštitara na terenu. Svaka patrola koja se obavi, svako područje kojim se patrolira i svaka zapažanja mogu biti trenutno učitana u oblak i pregledana u kontrolnom centru. Ovo ne samo da poboljšava vrijeme reakcije na incidente već i komunikaciju između timova i nadzornog centra. Naravno, komunikacija u stvarnom vremenu omogućava da sigurnosno osoblje može odmah odgovoriti na instrukcije, što je posebno korisno u kritičnim situacijama. Trenutni prijenos informacija znači da sigurnosne snage mogu brže reagovati na potencijalne prijetnje ili incidente, znatno povećavajući ukupnu efikasnost sigurnosnog osoblja.

Centralizirano upravljanje podacima

Upravljanje podacima i izvještajima može biti izazov, posebno ako su dostupni na različitim uređajima i u različitim formatima. S cloud rješenjem svi podaci se pohranjuju centralno i može im se pristupiti s bilo kojeg mjesta, što pronalaženje informacija i kreiranje izvještaja čini mnogo lakšim. Centralizirani sistem također znači da su svi podaci ažurirani, čime se smanjuju greške i povećava efikasnost, što je posebno korisno za velike agencije koje trebaju nadzirati mnogo lokacija. S centraliziranom bazom podataka sve informacije mogu biti pohranjene i upravljane s jednog mjesta, pojednostavljujući posao administracije i povećavajući njenu tačnost.

Zaštita podataka

Moderna cloud rješenja nude napredne mjere za zaštitu osjetljivih podataka. Enkripcija, kontrole pristupa i redovno pravljenje rezervne kopije osiguravaju da su podaci zaštićeni od neovlaštenog pristupa i gubitka. Ovo je posebno važno za sigurnosne kompanije koje često rade s povjerljivim informacijama. Sigurnost podataka je ključna za stjecanje povjerenja klijenata i ispunjavanje zakonskih zahtjeva. Rješenja zasnovana na oblaku često nude više slojeva sigurnosti, uključujući fizičke sigurnosne mjere u centrima podataka i stroge kontrole pristupa kako bi se osiguralo da samo ovlaštene osobe mogu pristupiti podacima.

Skalabilnost i fleksibilnost

Softver zasnovan na oblaku izuzetno je skalabilan i prilagodljiv. Bilo da kompanija raste ili doživljava sezonske fluktuacije, softver se može lako prilagoditi promjenjivim zahtjevima. Ovo sigurnosnim kompanijama omogućava da fleksibilno odgovore na nove izazove bez potrebe za investiranjem u skupu hardversku ili dodatnu IT infrastrukturu. Fleksibilnost ove vrste je posebno važna u industriji koja mora brzo reagovati na promjene. Bilo da je riječ o širenju usluga ili kratkoročnoj potrebi za dodatnim sigurnosnim osobljem, cloud rješenja pružaju prilagodljivost potrebnu za nesmetano i efikasno poslovanje.

Smanjenje troškova

Korištenje cloud softvera također može dovesti do značajnih ušteda troškova. Nema potrebe za visokim početnim ulaganjima u hardver, a tekuće troškove održavanja obično snosi dobavljač softvera. Osim toga, zaštitarske agencije mogu smanjiti troškove osoblja i operativne troškove automatizacijom i optimizacijom svojih procesa. Korištenjem cloud usluga također mogu koristiti pretplatničke modele koji im omogućavaju da plaćaju samo za usluge koje stvarno koriste. Ovo smanjuje ukupne troškove i čini planiranje budžeta lakšim i predvidljivijim.

Poboljšano izvještavanje i analiza

Tradicionalne metode obrade podataka i izvještavanja često su vremenski zahtjevne i sklone greškama. S rješenjima zasnovanim na oblaku moguće je brže i preciznije kreirati detaljne izvještaje. Ovakav softver omogućava efikasnu obradu velikih količina podataka i njihovo pretvaranje u korisne uvide, što sigurnosnim kompanijama pomaže da prepoznaju trendove i obrasce u svojim podacima, a to, s druge strane, vodi proaktivnijoj sigurnosnoj strategiji.

Naprimjer, česti incidenti u određenim područjima mogu biti identificirani, a zatim i poduzete odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo njihovo ponavljanje. Mogućnost analize podataka o ranijim incidentima također pomaže u planiranju i optimizaciji sigurnosnih ruta i operacija. Osim toga, izvještavanje zasnovano na oblaku olakšava komunikaciju s klijentima. Redovni, detaljni izvještaji mogu se automatski generisati i slati direktno klijentima. To povećava transparentnost i jača povjerenje klijenata u usluge sigurnosne kompanije.

Jednostavne opcije planiranja i raspoređivanja

Softver zasnovan na oblaku omogućava efikasnije planiranje i raspoređivanje sigurnosnog osoblja. Tradicionalne metode su često vremenski zahtjevne, dok cloud rješenja omogućavaju dinamično planiranje rasporeda na osnovu podataka u stvarnom vremenu. Ovo omogućava brz odgovor na nepredviđene događaje i olakšava koordinaciju i komunikaciju kroz centralno upravljane planove rasporeda. Osim toga, analiza prethodnih operacija omogućava optimizaciju budućih planova. Sveukupno, ovi sistemi povećavaju efikasnost i fleksibilnost, što vodi boljoj iskorištenosti resursa i višem kvalitetu usluge.

Zaštita usamljenih radnika

Još jedna ključna prednost korištenja oblaka je poboljšana zaštita izolovanih radnika. Zaštitari često rade sami, što nosi posebne sigurnosne rizike. Cloud sistemi mogu imati funkcije pomoću kojih se prati lokacija zaposlenika u stvarnom vremenu, šalju automatske hitne poruke i omogućavaju redovne sigurnosne provjere. Ovo znatno povećava sigurnost zaposlenika i osigurava da pomoć može biti pružena odmah u slučaju nužde. Takvi sistemi također mogu aktivirati alarme ako se zaštitar ne javi ili bude neaktivan određeno vrijeme, dodatno minimizirajući rizik za usamljene radnike.

Povećano zadovoljstvo klijenata

Sigurnosne kompanije sada mogu svojim klijentima ponuditi bolju uslugu. Detaljni izvještaji i bolje pripremljeni podaci mogu im biti dostupni, što jača njihovo povjerenje i povećava transparentnost. Oni mogu pristupiti relevantnim podacima i izvještajima u bilo kojem trenutku putem korisničkih portala. To ne samo da povećava zadovoljstvo klijenata već može pomoći u jačanju dugoročnih poslovnih odnosa i privlačenju novih klijenata.

Održivost i ekološka prihvatljivost

Softverska rješenja zasnovana na oblaku također mogu pomoći u smanjenju ekološkog otiska. Eliminacijom fizičkih servera, korištenjem efikasnih, centraliziranih data centara i prelaskom s papirnih dokumenata na one digitalne, kompanije mogu smanjiti potrošnju energije i emisiju CO₂. Ovo nije samo dobro za okoliš već može poboljšati imidž kompanije i doprinijeti pozitivnoj percepciji među klijentima.

Prednosti mobilnih aplikacija za patrole

Mobilne patrole trebale bi biti opremljene i mobilnim aplikacijama za patroliranje. Takve su aplikacije posebno dizajnirane da pojednostave patrolne operacije koristeći sve prednosti pametnih telefona i tableta. Obično su zasnovane na oblaku i nude se u okviru modela softvera kao usluge (SaaS).

Ovisno o softveru, uključene su različite funkcije. Tipično, mobilne patrolne aplikacije nude funkcije kao što su GPS praćenje, izvještavanje o incidentima, upravljanje zadacima i alatima za komunikaciju, a sve je dostupno putem korisnicima prilagođenog interfejsa. S ovim aplikacijama zaštitarske agencije mogu optimizirati rad svojih patrola, smanjiti rizike i bolje zaštititi prostor klijenata i vlastitog osoblja. Jedna od njihovih primarnih prednosti je mogućnost povećanja transparentnosti i odgovornosti. Skeniranjem NFC oznaka i QR kodova tokom patrole ili korištenjem GPS podataka, nadzornici mogu lako pratiti da li je njihov zaposlenik zaista bio na lokaciji tokom patrole i, ako je potrebno, pružiti ove informacije svojim klijentima. Sveukupno, ovo smanjuje rizik od mogućih nepravilnosti u radu zaposlenika, ali pruža i dokaze o njihovom savjesnom radu. Međutim, precizno skeniranje kontrolnih tačaka nije jedina prednost ove vrste mobilnih aplikacija. Mnoge nude opciju i snimanja fotografija incidenata, poput slomljenog prozora na lokaciji, i uključivanja takvih fotografija u izvještaj na kraju patrole.

Bolja komunikacija, jača saradnja

Jednostavna i efikasna komunikacija od ključne je važnosti u sigurnosnoj industriji. Rad se obavlja prema principu “prvi put ispravno”, a svaka se greška, npr. zbog loše komunikacije, plaća dragocjenim vremenom i na kraju novcem. S druge strane, mnoge sigurnosne kompanije i dalje rade “na papiru” ili imaju samo dijelove svojih operativnih procesa digitalizirane. Kada je riječ o upravljanju podacima i izvještavanju, to može donijeti niz nedostataka. Ne samo da je zamorno već je i sklono greškama. Patrolne aplikacije za sigurnosne čuvare preuzimaju ovaj posao automatizirajući proces prikupljanja podataka, ali i pojednostavljujući izvještavanje, čime se znatno poboljšava tačnost i pouzdanost. Naprimjer, kada se smjena završi, standardna procedura je digitalizirati završenu patrolu, uključujući incidente i drugu dokumentaciju, a zatim izraditi izvještaj za klijente. Mobilne patrolne aplikacije eliminišu potrebu za papirologijama, štedeći vrijeme i resurse i za čuvare i za nadzornike. Izvještaji se automatski kreiraju i direktno su dostupni za slanje. U isto vrijeme smanjuju mogućnost grešaka prouzrokovanih, npr., umorom.

Savjeti za efikasnu instalaciju interfona

10 Juna, 2024

Savremeni interfonski sistemi za firme mogu se integrisati sa drugim sigurnosnim rješenjima kako bi poboljšali sigurnost i rad korisnika. Postavljanje ovih sistema u takvim okruženjima zahtijeva razmatranje više faktora

Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com

Interfonski sistemi omogućavaju posjetiocima komunikaciju sa svojim domaćinom i ulazak u objekat. Samim time su važan dio sigurnosti u firmama i korisni za različite vrste korisnika. “Sve kompanije mogu imati koristi od interfonskih sistema, bez obzira na veličinu, jer se suočavaju s mnogim izazovima. Komunikacija je uvijek važna, a interfoni pomažu osoblju u praćenju interakcija s kupcima i vođenju evidencije o ulasku i izlasku s lokacije. Velika preduzeća, škole, zdravstvene ustanove i druge organizacije također integrišu svoja interfonska rješenja sa razglasom, procedurama zaključavanja ili za komunikaciju sa stanarima u slučaju vremenske nepogode”, kaže John Hemp, direktor prodaje za Srednji Atlantik i Novu Englesku u kompaniji Aiphone.

Ključ je u komunikaciji

“Umjesto da se svi pozivi usmjeravaju na recepciju, interfon može biti podešen tako da direktno komunicira s odgovarajućim odjelima. To smanjuje potrebu za traženjem različitih osoba ili da recepcioner preduzima provjeru u ime cijele kompanije. Dostavljač ili gost koji traži odjel za ljudske resurse može direktno komunicirati s njima i obavijestiti ih. Osim toga, IP interfon koji koristi mobilne aplikacije osigurava da se posjetilac uvijek prima čak i ako stranka nije u kancelariji”, ističe Ler Wee Meng, direktor Securevisiona. Dakle, svaka firma koja ima sistem za kontrolu vrata ima koristi od interfona, bilo da je riječ o velikim kompanijama s više odjela ili malim firmama sa samo dvije osobe. Ključ je komunicirati sa posjetiocima i omogućiti im pristup.

Prednosti integracije

Sve više se moderni interfonski sistemi za poslovne korisnike mogu integrisati sa drugim sigurnosnim rješenjima kao što su videonadzor i kontrola pristupa. Ovo donosi značajne prednosti za krajnje korisnike. “Naprimjer, kada se integrišu s videonadzorom, automatski će prikazati snimak pozivne lokacije na videozidu kontrolnog centra, što sigurnosnom osoblju pomaže da ima bolji uvid u stanje na mjestu događaja”, izjavio je Zhou Liang, tehnički direktor SPON Communicationsa.

U današnjem poslovnom okruženju integracija interfona sa drugim sigurnosnim rješenjima igra ključnu ulogu u povećanju sigurnosti i operativne efikasnosti. “Naprimjer, ako je interfon integrisan sa sistemom kontrole pristupa, kompanija može lakše i efikasnije komunicirati sa posjetiocima i omogućiti im pristup objektu. Kada je integrisan s videom, preduzeća mogu dobiti vizuelnu potvrdu da osoba pred ulazom zaista dolazi da dostavi pošiljku”, objasnio je Alex Kazerani, osnivač OpenPatha, kompanije u vlasništvu Motorole Solutions.

U današnjem poslovnom okruženju integracija interfona sa drugim sigurnosnim rješenjima igra ključnu ulogu u povećanju sigurnosti i operativne efikasnosti

Kazerani je naveo i primjere njegove kompanije. “Avigilon Alta rješenje u oblaku nudi Video Intercom Reader Pro, “sve u jednom” uređaj s integrisanim interfonom, videom i čitačem kontrole pristupa. To je spoj svih vaših sigurnosnih uređaja na ulaznim vratima u jednom, sa 5 MP kamerom, tehnologijom vještačke inteligencije za preusmjeravanje poziva sa dvosmjernim audiom i pouzdanim bežičnim pristupom za korisnike s odobrenim pristupom”, rekao je Kazerani.

To će kreirati bezbrižan ali siguran pristup i za posjetioce i za korisnike. Posjetioci jednostavno mogu izgovoriti ime osobe koju posjećuju ili zatražiti da razgovaraju s recepcijom. Pozivi se prosljeđuju odgovarajućim osobama, koje mogu gledati video uživo, razgovarati sa gostima i lako im omogućiti pristup koristeći mobilnu aplikaciju ili Avigilon Alta Control Centar.

Savjeti za instalaciju

Instalacija interfonskih sistema za poslovne korisnike zahtijeva uzimanje u obzir više faktora, između ostalih i lokaciju instalacije i ugao pod kojim sistem treba biti postavljen. “IP interfoni se postavljaju na ulazima i izlazima s parkinga, u garažama, na perimetru kampusa, u hodnicima ili zajedničkim prostorijama u zgradama, ulazima/izlazima iz kancelarija i stubišta. Prilikom instalacije dno IP interfonske jedinice treba biti metar i po iznad tla kako bi se osiguralo jasno snimanje i prijenos glasa i podataka o licu tokom razgovora”, kaže Zhou. IP interfonski terminali obično zahtijevaju minimalno održavanje, jer kontrolni centar može prikazivati stvarni status. Daljinsko praćenje audio i videosignala s IP interfona je moguće. Kvalitet videa također je važan.

“Kvalitet videa treba uzeti u obzir u različitim periodima dana kada je sunčeva svjetlost pod različitim uglovima. Također, korisnici trebaju pregledati cijelo polje gledišta, a ne samo mjesto gdje će se nalaziti posjetilac. Rubovi gledišta trebaju biti jasni ili se područje treba definirati u skladu sa zaštitom privatnosti ako su kamere usmjerene prema osjetljivim područjima”, rekao je Kazerani.

Većina servisa proizaći će iz činjenice da je interfon dostupan velikom broju ljudi. Bit će podložan očekivanom habanju i možda će biti potrebno postaviti ga u ojačani oklop ako se nalazi na mjestu s velikim prometom. Također, videonadzor je tu da osigura da ništa ne ometa objektiv kamere poput prljavštine ili masnoće s ljudskih prstiju.

Na kraju, ključna je komunikacija s klijentom. “Preporučujem razgovor s klijentom o njihovim uobičajenim poslovnim praksama i komunikacijskim navikama prilikom odabira i instaliranja interfona. Cilj je poboljšati njihovu komunikaciju bez dodatnih komplikacija. Saradnja s IT odjelima prilikom instalacije IP rješenja je bitna, posebno ako sistem mora biti povezan na IT mrežu”, izjavio je Hemp.

John Hemp iz kompanije Aiphone ima još jedan važan savjet za instalatere. “Moj je savjet da se unaprijed planira postavljanje žica i osigura da je fizički moguće postaviti uređaje tamo gdje ih kupac želi. Bitno je testirati dostupnost i odrediti kanale za žice i poziciju na zidu ili stolu. Komunikacija s kupcem je ključna, a rješenja trebaju raditi unutar njihovih poslovnih parametara. Ne želimo instalirati rješenje koje će ih usporiti ili im otežati stvari. Ako sistem nije jednostavan za korištenje, kupac će ga na kraju prestati koristiti i izgubiti prednosti koje mu pruža interfon pruža”, zaključio je Hemp.

Između “nužnog zla” i regulatornog pritiska

10 Juna, 2024

U ambijentu u kojem 50 posto ispitanih organizacija u Hrvatskoj informatičku sigurnost percipira kao nemilu troškovnu stavku, regulativa se nameće kao generator pozitivnih trendova

Piše: Mirza Bahić; E-mail: redkacija@asadria.com

U sjeni priče o Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti i NIS2 direktivi, cyber sigurnost u Hrvatskoj u protekloj godini obilježili su trendovi koje je najlakše opisati kao kombinaciju koraka naprijed i nazad, pri čemu je teško procijeniti kojih je bilo više. Zadatak brojanja ovih koraka na sebe je preuzela hrvatska informacijsko-sigurnosna kompanija Diverto, koja je objavila obiman izvještaj “Stanje informacijske i kibernetičke sigurnosti u 2023. godini”, čije vam ključne dijelove predstavljamo u nastavku teksta.

Rast sigurnosne zrelosti, uz znatne sektorske razlike

Nivo organizacijske zrelosti u odnosu na kibernetičke prijetnje uzet je kao početna osnova za ispitivanje općih trendova informatičke sigurnosti u organizacijama. Istraživači su ovaj put usporedili prosječan nivo zrelosti u hrvatskim poslovnim subjektima i nivo sigurnosnog programa koji se primjenjuje i ocijenili ga bodovima. Opći zaključak je da u većini organizacija sigurnosne kontrole u prosjeku postaju zrelije i sveobuhvatnije, što je, pretpostavlja se, posljedica generalnog trenda snažnijeg razvoja informacijske i cyber sigurnosti stupanjem na snagu GDPR-a i Zakona o kibernetičkoj sigurnosti. Organizacijska zrelost je, pri tome, ocijenjena kao postojanje formaliziranog sistema sigurnosnih kontrola na određenom nivou, čak i ako se one ne primjenjuju u potpunosti ili je nemoguće procijeniti njihov konkretan učinak.

Istraživanje je ukazalo na još jedan zanimljiv trend: odsustvo želje organizacija da po dostizanju potrebnog minimalnog nivoa pređu na više nivoe sigurnosti. Razlog za to je poslovnog, a ne sigurnosnog karaktera jer takav korak iziskuje dodatne troškove koje odjeli zaduženi za cyber sigurnost često ne mogu opravdati pred upravama kompanija.

Istovremeno, glavni pokretač inicijativa za jačanje kibernetičke i informatičke sigurnosti je postizanje usklađenosti s novom regulativom. Prema autorima, navedeni pristup cyber sigurnosti može biti opasan jer ne vodi kreiranju proaktivnog informatičko-kibernetičkog sistema odbrane koji bi mogao izaći na kraj s prijetnjama koje kontinuirano evoluiraju. Drugi potencijalno negativan trend je i neujednačen nivo sigurnosne zrelosti u svim sektorima. Tu i dalje dominiraju banke i finansijske institucije. Ovo je ponešto razumljivo zbog činjenice da kod tih subjekata pojam cyber sigurnosti nije nepoznanica već više od dvadeset godina.

Primjeri incidenata u 2023. godini

Instagram profil Grada Dubrovnika bio je hakiran u aprilu 2023, što je rezultiralo gubitkom kontrole nad objavama na profilu. U junu iste godine Hrvatski autoklub pretrpio je hakerski napad na servere, što je utjecalo na rad mrežnih stranica i pružanje internetskih usluga, uključujući informisanje o stanju u cestovnom saobraćaju. Hakerski napad izveden u oktobru blokirao je rad državne firme Hrvatske vode.

Trošak ili ulaganje u poslovanje?

Još jedan indikator stanja u sektoru cyber sigurnosti jeste i visina budžeta koji organizacije izdvajaju za potrebe svoje zaštite. Opći zaključak je da su budžeti za cyber sigurnost u Hrvatskoj ostali na sličnom nivou kao prethodnih godina, uprkos rastućim prijetnjama u ovom sektoru. S druge strane, kako se približavaju rokovi za dovršetak priprema za implementaciju novih direktiva kao što su NIS2 i DORA (Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti za finansijski sektor), neke organizacije su počele izdvajati više za cyber sigurnost.

Za sada se može reći da raste broj organizacija koje troše 10% i više IT budžeta na informatičku i cyber sigurnost. Ipak, ovaj vid sigurnosti se i dalje najčešće percipira kao operativna stavka i trošak, a ne strateška odrednica ili kompetitivna prednost. Kao ilustracija u istraživanju je navedena činjenica da oko 50% ispitanih organizacija u Hrvatskoj informatičku sigurnost percipira kao “nužno zlo”.

S tehničke strane, istraživanje je identificiralo i određene pomake u implementaciji mjera na nivou organizacija, kao što je primjena “Admin tiering” modela i privilegovanih radnih stanica za izvođenje administrativnih zadataka. Isto važi i za korištenje jump-box radnih stanica i naprednije mrežno segmentiranje.

Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka u prošloj je godini znatno pojačala svoje aktivnosti, što je rezultiralo sa sedam izrečenih kazni u ukupnom iznosu većem od 8,2 miliona eura

Raste potražnja za kvalificiranim osobljem

Trend visoke stope davanja otkaza nakon pandemije (tzv. big quit) usporio je u ostatku svijeta, ali posljedice tog trenda nisu pretjerano vidljive u Hrvatskoj. To je zato jer se sve organizacije i dalje suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage u oblasti cyber sigurnosti. Potražnja za specijaliziranim funkcijama, kao što je pozicija direktora informatičke sigurnosti, u 2023. porasla je za 33% u odnosu na prethodnu godinu. Dodatni problem predstavlja očekivani dalji rast potražnje nakon stupanja na snagu nove regulative na području Hrvatske i Evropske unije.

Nešto optimističniju sliku nudi polje zaštite ličnih podataka. Hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka u prošloj je godini znatno pojačala svoje aktivnosti, što je rezultiralo sa sedam izrečenih kazni u ukupnom iznosu većem od 8,2 miliona eura. U poređenju s prethodnim godinama, to je povećanje od 230% prema izrečenim kaznama. I hrvatski Sigurnosno-operativni centar je znatno povećao broj provedenih istraga i obrađenih sigurnosnih događaja. Rast je rezultat povećanja kapaciteta SOC-a, broja korisnika, novih uređaja i podržanih tehnologija te unapređenje sigurnosnih operacija, navodi se u istraživanju.

Potražnja za specijaliziranim funkcijama, kao što je pozicija direktora informatičke sigurnosti, porasla je za 33%

Digitalna infrastruktura i proizvodnja na udaru

Hrvatska se lani suočila s raznim sigurnosnim izazovima, s naglaskom na napade na servere u javno dostupnim servisima. Sektori koji su u 2023. bili najčešća meta napada su digitalna infrastruktura i javne telekomunikacije (25%), proizvodnja (25%), komunalne usluge (13%), ICT sektor (13%), banke i finansijske institucije (12%) i trgovina (12%).

Napadi na servere činili su 34% svih incidenata, dok se na kompromitaciju korisničkog računa odnosilo 22% napada. Napadi malverom, kompromitacijama aplikacije, ransomverom i neovlašteni pristup imali su svaki po 11% u strukturi incidenata. Najviše ranjivosti pronađeno je zbog slabih kriptografskih algoritama, neadekvatnih mjera jačanja servisa i sigurnog dizajna te nedostatka nadogradnji softverskih paketa. Napadi putem softverskih komponenti, repozitorija otvorenog koda i aplikacija trećih strana globalno su u porastu, no u Hrvatskoj nije bilo značajnijih incidenata uzrokovanih slabostima u softverskim komponentama trećih strana. Napadi ucjenjivačkim softverom (ransomware) zabilježili su rast, ali je važno naglasiti da je u 2023. stopa njihove uspješnosti na području Hrvatske bila niža.

Sektori koji su u 2023. bili najčešća meta napada su digitalna infrastruktura i javne telekomunikacije (25%), proizvodnja (25%), komunalne usluge (13%), ICT sektor (13%), banke i finansijske institucije (12%) i trgovina (12%)

Prepoznaju li korisnici phishing poruke?

Od 2018. do 2022. godine zabilježen je konstantan trend pada postotka korisnika koji nisu prepoznali phishing poruku. Međutim, u 2023. taj je broj znatno porastao za 9% u odnosu na godinu ranije i sada iznosi 30%. Ova razlika proizlazi iz činjenice da je lani čak 73% korisnika prvi put testirano. Od prve do četvrte kampanje, postotak korisnika koji ne prepoznaju phishing poruku pao je s 38% na 9%, dok je postotak korisnika koji su ispravno prepoznali i prijavili phishing poruku narastao s 3% na 30%.

Uspon infostealera i coinminera

Napadači su tokom 2023. godine malware koristili primarno za finansijski usmjerene napade. Infostealeri su najčešća vrsta zlonamjernog programa korištenog na prostoru Hrvatske, što je u skladu s globalnim trendovima. Infostealeri ciljaju podatke kao što su unosi na tastaturi, snimke ekrana, podaci o kreditnim karticama, akreditivi različitih aplikacija, elektronska pošta i kontakti te kriptonovčanici. Cilj infostealera je krađa osjetljivih informacija, a najčešće korišteni programi uključuju RedLine, Amadey, Raccoon, ViperSoftX i AgentTesla. Metode zaraze uključuju phishing poruke s priloženim dokumentima i drive-by-download (lažno ažuriranje internetskog pretraživača). Zanimljivo je da su neki kompromitovani linkovi preuzeti s lanca blokova, što ukazuje na evoluciju napadača i njihovu potragu za novim načinima distribucije zlonamjernog koda. Tu su i coinmineri kao zlonamjerni programi koji koriste resurse zaraženih računara za rudarenje kriptovaluta u korist napadača. Raspberry Robin je rastuća prijetnja u Hrvatskoj i globalno, koja se najčešće širi putem USB memorije i služi za dostavljanje opasnih datoteka kao što su Clop i LockBit ransomware.

Sigurnost kao poslovni rizik

Opasnosti povezane s ovom oblašću već su zauzeli visoko mjesto među pet najvećih rizika za poslovanje organizacija, što je trend koji dobija na snazi i u Hrvatskoj. Na kraju istraživanja, autori navode da će cyber sigurnost u Hrvatskoj u dolazećim godinama igrati sve značajniju ulogu u poslovanju, posebno na krilima novih regulatornih okvira kao što su NIS2 i DORA. Ostaje da se vidi koliko dugo će sigurnosni trendovi u Hrvatskoj imati lokalni karakter prije nego što se utope u odraz globalnih kretanja u industriji koja od samih početaka počiva na nepostojanju virtuelnih i geografskih granica.

Oprez ponedjeljkom i utorkom

Ako se analizira broj napada po mjesecima, primjećuje se da su DDoS incidenti u hrvatskom internetskom prostoru učestali tokom cijele godine, bez jasno definiranog razdoblja kada to nije slučaj. Usluge koje se lokalno pružaju kod samih korisnika i u oblaku podjednako su napadane, pri čemu je oblak bio pogodniji i za izvođenje ekonomski orijentiranih napada. Najčešće vrijeme napada u 2023. su ponedjeljak i utorak u jutarnjim satima, što sugerira da napadači biraju vrijeme kada su posljedice po poslovanje najveće. U usporedbi s prethodnim godinama, prošla je godina bila rekordna po količini obuhvaćenih podataka u najvećem zabilježenom napadu, koji je iznosio 5,3 Tb. Geografski gledano, najviše žrtava DDoS napada bilo je u Zagrebu.

Historija magazina a&s Adria

22 Maja, 2024

Objavili smo za ovih osamnaest godina preko 14.000 stranica o uspjesima drugih, ali je nekako najteže pisati o svojim. No, imamo na šta biti ponosni. Dvije stotine brojeva a&s Adrije, liderska pozicija Adria Security Summita, poslovni kontakti širom svijeta i pokretanje a&s Middle Easta sami pričaju svoju priču

Piše: Damir Muharemović; E-mail: damir.muharemovic@asadria.com

Nije sve, onako stereotipno, počelo iz garaže, ali jeste u ekonomski nepovoljnom vremenu, pred samu globalnu ekonomsku krizu, na tržištu sigurnosti koje se tek počelo formirati i zakonski određivati, u podijeljenoj i oštećenoj zemlji, bez investicija i s velikom nepoznanicom i upitnikom iznad glava svih kojima bi se predočila ova vizija. Ideja o prvom bosanskohercegovačkom magazinu namijenjenom industriji koju većina ljudi uopće ne primjećuje u startu je sama po sebi obeshrabrujuća. Toliko da je, zapravo, niko drugi nije ni pokušao izvesti. No, jedan čovjek i jedna redakcija jeste.

Suluda ideja

Veliki entuzijazam i predanost osnivača Mahira Hodžića i prve grupe ljudi okupljene oko ovog projekta izdržao je najteže početne godine. Malo ljudi zna da se teško dolazilo do oglašivača i čitalaca, da su se naše usluge često morale kompenzirati za uređaje ili usluge pa preprodavati drugima, magazine smo autima nosili do trafika, a autori su nerijetko ustupali svoje tekstove bez naknade. Sve je to rezultiralo mnogim radnim noćima, pogotovo onima u prve tri godine poslovanja.

No, jedna je stvar bila i ostala konstanta: i najmanji višak se ulagao u dolazak do pravih poslovnih kontakata na sajmovima i konferencijama širom Evrope i u opremu za što kvalitetniji i brži rad. Takvo je stanje i mene začudilo kada sam prije dvanaest godina došao u redakciju. Doslovno se na svaki način nastojalo prisustvovati svakom većem događaju i ponuditi naše medijske ili organizacijske usluge iako smo jedva finansijski zatvarali mjesec, a nerijetko i nismo. Isprva mi nije bilo jasno, ali sada znam da je to bio jedini pravi put – ne stajati s razvojem. Nikad. Uvijek pokušavati ponuditi nešto novo, neprestano se povezivati s ljudima, širiti spektar usluga dok god ih moguće izvesti, kvalitet i zdrav odnos prema klijentima moraju biti imperativ i – ono najvažnije – nikad ne zaboraviti ljude oko sebe. Poštovati ih, cijeniti njihov doprinos i znanje, dati im priliku da iznesu i realizuju svoje ideje, ulagati u njihovo obrazovanje. Otuda dolazi jedan osjećaj, koji i sam nosim, da se projekat više ne doživljava nečijim, već i svojim. Sada je sve to naš uspjeh. Ugradili smo se u njega. Kolege postanu prijatelji, osjećaj dolaska na posao je ugodan, prijem širom svijeta otvoren i gostoprimljiv, a samo nam vremena fali da implementiramo sve što nam padne na pamet.

Nova era

Nekoliko je važnih prekretnica obilježilo početni razvoj. Prvi je, svakako, osnivanje firme Global Security d.o.o. Magazin je, naime, prvih šest mjeseci bio u suvlasništvu firme Vatrosistemi iz Sarajeva. Dogovorom o otkupu novo će preduzeće od kraja 2006. godine biti jedini nosilac projekta te izdavač magazina. Ta promjena suvlasništva redakciji je donijela novi zamah, tako da već u narednoj godini broji više stalno zaposlenih osoba. Nedugo poslije toga uslijedila je globalna ekonomska kriza, a projekat je, uprkos svemu, ipak rastao iako su ograničavajuća finansijska ulaganja učinila svaki korak ka poboljšanju mukotrpnim i teškim.

No, opet je jedan vizionarski potez utabao posve novi put. Događa se drugi i izuzetno značajan prijelomni trenutak u razvoju magazina – pokretanje jednogodišnjih pregovora s tajvanskom izdavačkom grupacijom New Era International o pridruživanju tada najvećoj medijskoj grupaciji u industriji sigurnosti. Odluka o ulasku pod okrilje njihove a&s grupacije (Automation and Security) 2009. godine bila je apsolutno opravdana i svrsishodna. Brojni pozitivni efekti pristupa najnovijim informacijama i aktuelnostima, većem broju klijenata i licence najveće svjetske medijske platforme iz oblasti sigurnosti odrazili su se na kvalitet tekstova i rast pretplate i distribucije na području Jadranske regije. Grupacija je inače bila osnovana 1991. godine i obuhvatala je petnaest izdanja širom Evrope i Azije: a&s International, a&s China Best Buys, a&s Asia, a&s China, a&s Installer, a&s Solution, a&s Taiwan, a&s SMAhome, a&s Turkiye, a&s Italy, a&s India, a&s Japan, a&s Poland, a&s Rubezh te a&s Adria, kao i niz Secutech sajmova i konferencija.

2006. Prvi broj magazina Zaštita i osnivanje izdavačke kuće

2007. Redakcija broji tri zaposlenika

2008. Počinjemo s organizacijom prvih poslovnih susreta

2009. Prvi broj magazina a&s Adria: Postajemo dio globalno najveće izdavačke a&s grupacije u industriji sigurnosti

2010. Organiziramo odlazak na svjetske sajmove

2014. Nova web-platforma i online usluge

2015. Prvi Adria Security Summit

2020. U pandemijskim uslovima organizujemo Security Summit – Virtual Event

2023. Summit u Ljubljani prelazi broj od 150 izlagača

2023 Prvi broj a&s Middle Easta

Promjena imena

Prateći svoj regionalni rast, kao i rast broja pretplatnika i oglašivača, potpisanim ugovorom s a&s grupacijom u julu 2009. dotadašnje ime Zaštita promijenili smo u a&s Adria, odrednicu koja nas i danas usmjerava na šire, regionalno tržište. U globalno najtežem ekonomskom trenutku izlaz pronalazimo u pridruživanju najjačem. U narednim godinama naš je medij izrastao u respektabilno sredstvo informisanja. Imali smo pristupa objavljenim materijalima i izvorima svih magazina, što je redakciji dalo nevjerovatnu energiju. Teme su bile recentne, intervjuisani su vodeći ljudi širom svijeta, pratio se svaki tehnološki iskorak, a istovremeno lokalizirao sadržaj izvještavanjem o uspjesima regionalnih tržišnih igrača.

Sama licenca nam lakše otvara vrata svjetskih kompanija i poznatih stručnjaka, što je nam je, uz ostale koristi, dalo priliku da i našu regiju promoviramo kao sposobnu i spremnu da se uhvati u koštac s onime što se u svijetu dešava. Time smo i našim tržišnim igračima otvorili kanal saradnje s velikim proizvođačima, asocijacijama i medijima – što je postao, zapravo, i najveći benefit za naše partnere. U nama više nisu vidjeli samo informativni medij već kanal za unapređenje svoga poslovanja. Omogućili smo našim ljudima dolazak do pravih kontakata, preporučivali ih za saradnju i projekte, na upit međunarodnih kompanija zapošljavali regionalne stručnjake. I to, s još većim intenzitetom, činimo i danas, na zaista ličnu radost i zadovoljstvo. Ponosni smo na činjenicu da našim stručnjacima i poslodavcima pomažemo na koji god način možemo, da u nama vide dobru namjeru i korist te da u nekada zajedničkoj a danas podijeljenoj zemlji mi povezujemo, a ne razdvajamo.

Interesantno je da će tajvansku a&s grupaciju nekoliko mjeseci nakon našeg ulaska akvizirati i danas najveći evropski organizator poslovnih događaja, njemačka kompanija Messe Frankfurt. Ovom akvizicijom ojačala se pozicija globalno najsnažnije kompanije u oblasti izdavaštva i organizacije događaja iz oblasti sigurnosti, pa je i a&s grupacija počela poslovati pod imenom Messe Frankfurt New Era Business Media. Važno je istaknuti da se pod njihovim okriljem organizuje jedan od najvećih svjetskih sajmova Intersec Dubai kao i sve prodorniji i jači Intersec Saudi Arabia, što nam otvara i niz drugih vrata, među kojima je i podrška za naš naredni veliki projekat.

Magazin je bio pokrovitelj, medijski sponzor ili organizator blizu 1.000 poslovnih događaja

Adria Security Summit

Prije tačno deset godina počeli smo razrađivati ideju o regionalnom sajmu i konferenciji. Tu smo cijelu godinu proveli razmatrajući doslovno svaki detalj, jer bi neuspjeh unazadio ne samo taj poslovni događaj nego i kvalitet i ozbiljnost našeg dotadašnjeg rada. U tom brainstormingu nadošli smo na ideju da firmama ponudimo nešto što nemaju drugdje: jedinstven organizacijski koncept i istinski regionalni karakter. Naime, kako su veliki proizvođači već tada počeli odustajati od izlaganja na poznatim sajmovima zbog velikih troškova i malog povrata pravih kontakata, naš bi događaj ponudio nešto drugo: bio bi zatvorenog tipa, gdje bi ulazili samo ljudi koji posluju u ovoj i komplementarnim industrijama, svi bi izlagači imali jednake prilike, štand istih dimenzija i jednake mogućnosti za umrežavanje, sajmu bismo pridodali bogat glavni i popratni konferencijski program, gdje bi ponuđači mogli predstaviti svoja rješenja i, u manjim salama, organizovati svoje seminare umjesto da ulažu mnogo više resursa i vremena u svoje – te, na kraju, događaj bi se svake godine održavao u drugoj zemlji regije, čime bi se privukla uvijek nešto drugačija struktura posjetilaca i izbjegla dosada. Naziv se sam nametnuo. Adria Security Summit. Istinsko regionalno okupljanje sigurnosne industrije.

Takav koncept naišao je na odličan prijem svih u nabavnom lancu. Prvi smo Summit održali u Sarajevu 2015. godine i već je tada, statistički, bio među vodećim regionalnim događajima. Izlagački prostor popunila su 24 izlagača, a zabilježeno je prisustvo 393 posjetioca. Bio je to veliki uspjeh za nas. I danas se prisjećam entuzijazma nakon odličnih povratnih informacija prisutnih. Posjetili su nas i naši prijatelji i saradnici s Tajvana, Turske i Italije, a u svojstvu partnera projekta podržale su nas sve komore i udruženja sigurnosti iz naših zemalja. Regionalne i međunarodne kompanije koje su uzele učešća i danas su s nama, deset godina poslije. Uslijedila je organizacija u Beogradu, Šibeniku, Ljubljani i Skoplju, svaki put s velikim rastom broja posjetilaca i izlagača.

Iz teškoće opet prilika

Pred povratak u Sarajevo 2020. godine događa se pandemija, koja zaustavlja sav protok ljudi i roba i naša se ekipa ponovo stavlja na test. Nastaje nova prekretnica u našem poslovanju – snažan prelazak u online prostor. Odlazimo u Austriju da sklopimo ugovor s ponuđačem softverske platforme za networking Connect2b, a koja nam je poslužila da inače veliku bazu kontakata dodatno povežemo i registrovanim korisnicima omogućimo da lakše dođu do prave osobe, razmijene materijale i kontakte, organizuju sastanke i online konferencije itd. Istovremeno licenciramo i drugu platformu koja simulira 3D izlagački prostor sa glavnom konferencijskom dvoranom, holom, posjetiocima… Kombinacijom tih dviju platformi organizujemo Security Summit – Virtual Event, slobodno ću reći – prvi događaj takvog tipa u ovoj industriji u Evropi. Moderirali smo iz improviziranog, a kasnije i pravog studija, predavači su nam se javljali iz svojih ureda, a kompanije izlagale u virtuelnom prostoru.

Ono što je proizašlo iz toga jeste novi niz naših usluga – organizacija webinara. Danas redakcija a&s Adrije aktivno organizuje online konferencije o relevantnim, stručnim temama, a učesnici su predstavnici sigurnosnih kompanija koje su na čelu tehnološkog razvoja.

Najveći događaj na Zapadnom Balkanu

Adria Security Summit se potom smjelo odlučuje na fizičku organizaciju u Beogradu već druge godine pandemije, uz veliki rizik odgađanja ukoliko vlada Srbije donese takvu odluku. No, sreća prati hrabre, pa je to bio jedan jako uspješan događaj, a ljudi koji su dolazili iz zemalja s jakim restrikcijama i zabranom kretanja bili su iznenađeni otvorenošću i, zapravo, radosni što mogu ponovo poslovati normalno. Slijede izuzetno uspješna izdanja u Zagrebu i Ljubljani, oba s više od dvije hiljade posjetilaca i preko stotinu izlagača. Broj se izlagača u Ljubljani popeo na čak 150, uz 2.500 ljudi. Adria Security Summit je danas najveći sajam i konferencija sigurnosti od Italije do Turske, povezuje goste iz pedesetak zemalja i nosi naziv Powered by Intersec, kao dio Intersecovog portfolija.

Prodor na bliskoistočno tržište

Upravo nam je odlazak više puta na sajam u Dubaiju otvorio oči o velikim poslovnim prilikama u zemljama Zaljeva. Intersecu se samo američki ISC i kineski CPSE mogu mjeriti po snazi i veličini. Doslovno svi važniji svjetski igrači pokušavaju prodrijeti na to tržište. Zašto onda ne bismo pokušali i mi? Otvaramo firmu u Emiratima i pokrećemo novi projekat – a&s Middle East na engleskom jeziku. Zapošljavamo nove članove redakcije, novinare s dugogodišnjim iskustvom, krećemo u kreiranje novog vizuelnog identiteta i sklapamo dogovore sa svim većim događajima u tom dijelu svijeta. Neprestano obilazimo kompanije i nudimo usluge, a odziv je za početak dobar. S ponosom mogu kazati da smo za godinu i nekoliko mjeseci dospjeli na treće mjesto najčitanijih sigurnosnih medija u Zaljevu, što je zaista veliki uspjeh s obzirom na još neposložen start.

Ne znamo gdje ćemo dospjeti za deset godina i hoćemo li uspjeti ostvariti svoje ciljeve, ali znam da nas kvalitet, profesionalizam i ljudski odnos prema svima nikada nije ostavio bez nebeske podrške i pomoći.

a&s Adria je objavila više od 14.000 stranica stručnih članaka, intervjua i izvještaja

Ponosni na vaš jubilej

22 Maja, 2024

Eminentne ličnosti iz oblasti industrije sigurnosti sa svih kontinenata uputile su iskrene čestitke povodom 200. broja magazina a&s Adria. Njihove riječi odražavaju duboko poštovanje prema ulozi ovog izdanja u promicanju sigurnosti i tehnoloških inovacija

Israel Gogol, menadžer grupacije, asmag.com / Messe Frankfurt Taiwan

Našim prijateljima i partnerima u a&s Adriji, čestitamo vam na ovoj sjajnoj prigodi – izdavanju vašeg 200. izdanja. Tokom godina a&s Adria je izrasla u najutjecajniji sigurnosni časopis u regiji. Vaš dokazan uspjeh u poticanju i povezivanju sa sigurnosnim tržištem u Jadranskoj regiji i susjednim zemljama jasno je vidljiv u uspjehu Adria Security Summita. Dok nastavljate rad na edukaciji tržišta i diskusiji o ključnim trendovima kroz koje prolazi naša industrija, želimo vam nastavak uspjeha u svemu što radite: a&s Adriji, Adria Security Summitu i a&s Middle Eastu – i radujemo se sljedećih 200 izdanja.

Danijel Jerković, regionalni menadžer za vatrodojavne sisteme u SEA regiji, Bosch

Cijelom vrijednom timu a&s Adrije od srca čestitam na dostizanju ovog, za našu industriju sigurnosti, važnog jubileja – 200. broja vašeg izuzetnog magazina! Ova impresivna prekretnica nije samo dokaz vaše profesionalne izvanredne predanosti aktualnostima, već i vaše neizmjerno važne uloge u promicanju sigurnosti i tehnoloških trendova i inovacija u našoj SEA regiji, a i šire. Kroz godine neprekidnog rada, a&s Adria je bez sumnje postala nezaobilazan izvor informacija i inspiracije za sve nas u industriji sigurnosti. Te informacije nisu korisne samo za usko profilirane tržne niše unutar sigurnosne domene, već primjenjive i korisne za sve sudionike unutar naše struke. Vaša stručnost, temeljito istraživanje i vaša timska angažiranost, tada informaciju transformiraju u poticaj za sve nas da još više rastemo, razvijamo se i kontinuirano unapređujemo naša znanja i praksu do optimalne strukovne izvrsnosti.

Kao Boschev regionalni menadžer, ponosno ističem našu dugogodišnju suradnju koja seže od samih početaka vašeg magazina. Vaša podrška i angažman su uvijek bili od neprocjenjive važnosti za nas kao jednog od svjetskih lidera iz sigurnosnih tehnologija, olakšavajući nam razmjenu znanja i iskustava te profesionalne susrete unutar industrije općenito. Stoga, neka 200. broj bude samo početak novih uspjeha i dostignuća. Radujem se nastavku naše uspješne suradnje kao i daljnjem doprinosu zajedničkom cilju – unapređenju sigurnosti i zaštite u našoj SEA regiji.

Jacek Wójcik, direktor za korisničku podršku za Centralnu i Istočnu Evropu, Optex

Dragom timu a&s Adrije, veliko mi je zadovoljstvo što slavimo ovo značajno dostignuće zajedno s cijenjenim partnerom kao što je a&s Adria. Vaša posvećenost izvrsnosti i promociji sigurnosnih rješenja uveliko su unaprijedili standarde i praksu u industriji. Mi u Optexu smo ponosni što smo povezani s tako cijenjenim partnerom i radujemo se nastavku uspješne saradnje dugi niz godina.

Jakub Kozak, direktor prodaje za Istočnu i Centralnu Evropu, Genetec

S velikim zadovoljstvom želim čestitati a&s Adriji na 200. izdanju njihovog magazina. S a&s Adrijom sarađujemo već nekoliko godina i podrška koju dobijamo uvijek je bila na visokom profesionalnom nivou. Ono što a&s čini jedinstvenim na tržištu sigurnosti je njihov sveobuhvatan pristup sigurnosti. Oni vide industriju sigurnosti u njenoj punoj složenosti i kao širok ekosistem. Imali smo zadovoljstvo učestvovati na mnogim događajima koje organizuje a&s Adria. Bilo to daljinsko učešće na konferenciji tokom izazovnih dana pandemije ili veliki Summit organiziran kao tradicionalni događaj, to je uvijek bilo dobro provedeno vrijeme u krugu profesionalaca i prijatelja. Radujemo se nastavku saradnje i želimo im mnogo uspješnih godina na tržištu.

Vladimir Zrnić, prodajni menadžer za Evropu, Advanced

Naše partnerstvo s a&s Adrijom je ključno za unapređenje regionalne sigurnosne industrije, što je odraz naše zajedničke predanosti izvrsnosti i inovacijama. Svojom posvećenošću pružanju pronicljivih sadržaja i njegovanju saradnje, a&s Adria je odigrala ključnu ulogu u oblikovanju rasta i razvoja protivpožarnog i sigurnosnog sektora u našoj regiji. Ponosni smo što smo bili dio ovog putovanja i radujemo se nastavku uspjeha koji je pred nama. Čestitamo vam na postizanju ove izuzetne prekretnice. Nazdravljam naših mnogo godina partnerstva i napretka!

Eduardo Coutinho, direktor prodaje za Zapadni Balkan, Istočnu Evropu i Portugal, TOA Electronics

Želio bih da čestitam cijelom a&s timu na ovom uspjehu. U saradnji sa a&s-om uspjeli smo uveliko poboljšati našu vidljivost i prisustvo u regiji Balkana u posljednjih nekoliko godina, a o cijelom timu mogu reći samo dobre stvari. Zaista su organizirali fantastičan događaj s Adria Security Summitom, uvijek su od pomoći i vrlo brzo odgovaraju na svaki zahtjev. Samo tako nastavite i sve najbolje u budućnosti!

Dina Kelava, specijalistica za marketing regije Adriatic, Hikvision

Slaveći 200. izdanje časopisa a&s Adria, Hikvision bi želio istaknuti ključnu ulogu koju je taj magazin imao u napretku regionalne sigurnosne industrije. Ponosni smo što smo partneri publikacije koja dijeli našu predanost inovacijama i izvrsnosti. Tijekom dugogodišnje suradnje, zajedno smo doprinijeli oblikovanju tržišta sigurnosne tehnologije u Jadranskoj regiji. Skupa s cijelom timom a&s Adrije, ostajemo predani stvaranju i osnaživanju sigurnije, pametnije budućnosti razvijanjem naprednih tehnologija te ulaganjem u ekologiju i napredak zajednice.

Epic Xiao, voditelj marketinga za Evropu, Zhejiang Uniview Technologies

U ime svih u Uniview timu, upućujem naše najsrdačnije čestitke na izuzetnom dostignuću s izdavanjem vašeg 200. broja! Vaš magazin je konstantno pokazivao izuzetan utjecaj u cijeloj Jadranskoj regiji, pružajući pronicljiv sadržaj koji ima dubok odjek među vašim čitaocima. Kao jedan od vodećih ponuđača sigurnosnih rješenja, Uniview je ponosan što sarađuje s uglednom publikacijom kao što je vaša. Slavimo vaš uspjeh i uzbuđeni smo zbog prilike da nastavimo naše partnerstvo, promovišući sigurnost i inovacije kroz našu vrhunsku AIoT tehnologiju. Da dostignemo još mnogo zajedničkih prekretnica!

Marco Zittino, direktor međunarodne prodaje, AVS Electronics

AVS Electronics s oduševljenjem nastavlja dugogodišnju saradnju s a&s Adrijom, koja je počela još 2015. godine. Vaš magazin i Adria Security Summit bili su neprocjenjivi partneri na našem putu rasta u sektoru sigurnosti. Zajednički rad tokom godina omogućio nam je razmjenu znanja, iskustava i inovacija, doprinoseći podizanju standarda i unapređenju napretka u industriji sigurnosti. Duboko cijenimo ulogu koju a&s Adria i Adria Security Summit imaju u pružanju platforme za dijalog i razmjenu ideja među liderima u industriji. Radujemo se nastavku ove plodne saradnje i daljem doprinosu vašem prestižnom magazinu i budućim događajima.

Stjepan Šurmanović, regionalni prodajni menadžer za Jugoistočnu Evropu, Axis Communications

U ime cijele Axis ekipe za Jugoistočnu Europu htio bih se zahvaliti kompletnoj ekipi a&s Adrije na njihovoj posvećenosti i promociji naše industrije te na praćenju tehnoloških trendova koji nam svima omogućuju da bolje razumijemo poslovne prilike i mogućnosti te da neprestano razvijamo novitete koji su industriji potrebni kako bismo se mogli i dalje razvijati, bolje razumjeti izazove te neprestano usavršavati.

Alberto Pastorello, direktor međunarodne prodaje, EL.MO.

Tim kompanije EL.MO. odlikuje se stalnom težnjom za angažmanom kupaca i otvorenim dijalogom s partnerima, kako kroz poslovanje tako i kroz širok spektar marketinških inicijativa. Među njima objavljivanje članaka u industrijskim časopisima igra osnovnu ulogu. U a&s Adria magazinu EL.MO. je pronašao savršen primjer efikasnog komunikacijskog kanala i izvora korisnih informacija iz sigurnosti i zaštite, koji u potpunosti odražava naš proaktivan pristup. a&s je dosljedno demonstrirao profesionalizam i stručnost u industriji još od početka naše saradnje prije desetak godina. Magazin je znatno doprinio povećanju svijesti o brendu EL.MO. kroz razne publikacije i brojne sajamske događaje, uključujući Adria Security Summit, čime smo povećali prodaju na tržištu Jadranske regije.

Ivo Pavičić, prodajni menadžer za Jadransku regiju i Grčku, D-Link

Želio bih iskoristiti ovu priliku da se zahvalim našoj dugogodišnjoj suradnji, koja je bila bitan faktor za uspjeh naših projekata. Uz to, veseli me najaviti da smo tokom Adria Security Summita sklopili nova partnerstava i proširili našu mrežu i još bolje odgovorili na zahtjeve tržišta. Vaša uloga u ovom procesu je od neprocjenjive važnosti, te se nadam nastavku uspješne suradnje i u budućnosti. Vaša maksimalna profesionalnost i inovativnost uvijek su nas impresionirale. Vaša sposobnost pronalaženja kreativnih rješenja i privlačenja mnogobrojnih partnera iz regije (i šire) ključna je u dinamičnom okruženju u kojem djelujemo i stavlja vas na sam vrh organizatora ovakve vrste u regiji.

Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja, VIVOTEK

Od srca čestitam 200. izdanje ekipi a&s Adrije. Naša suradnja počela je prije malo više od pet godina, i kako onda tako i sada smo imali zajednički cilj – zajedno promovirati sigurnost. Zajedno smo rasli i napredovali u našem razvoju. To znam jer moji partneri iz Rumunjske i Mađarske znaju za a&s Adriju i posjećuju sajmove u vašoj organizaciji.

Günter Landa, izvršni direktor, Advancis Austria

Čestitamo cijelom a&s timu na 200. izdanju! Već nekoliko godina ne samo da imamo stalno medijsko partnerstvo već smo i nekoliko puta izlagali na Adria Security Summitu. Svaki put publika je sve veća, a organizacija sve bolja i bolja. Nevjerovatno je i izvanredno šta postižete i kako napredujete iz godine u godinu! Radujemo se jeseni u Sarajevu i da zajedno nazdravimo i proslavimo ovu prekretnicu!

Thomas Schulz, direktor marketinga proizvoda, ASSA ABLOY Opening Solutions EMEIA

U ASSA ABLOY Opening Solutions smo ponosni što radimo s a&s Adrijom na našem zajedničkom cilju da čitaoce držimo u toku s najnovijim trendovima, novostima i tehnologijom u našoj industriji. Informirani i kreativni urednici publikacije igraju vitalnu ulogu, naročito jer sigurnost i upravljanje pristupom brzo prelaze iz mehaničkog u digitalni svijet. Saradnja s a&s Adrijom uvijek je djelotvorna i efikasna – i naš odnos će ostati izuzetno vrijedan. Čestitamo na 200 izdanja… Već se radujemo sljedećih 200.

Florin Marica, osnivač i izvršni direktor, UltraVision Consult

Čestitamo a&s Adriji na njihovom 200. izdanju i njihovoj dugogodišnjoj posvećenosti tržištima elektronske i cyber sigurnosti. Naša zajednica je imala koristi od vaše posvećenosti pružanju visokokvalitetnog sadržaja i planiranju vrijednih događaja. Za nastavak našeg zajedničkog putovanja, za nas i za sve vaše čitaoce!

Artem Arifov, menadžer za razvoj poslovanja za Evropu, Suprema

Od srca čestitam timu a&s Adria sigurnosnog magazina na 200. izdanju. Vaša nepokolebljiva predanost pružanju vrhunskih informacija u regiji uistinu je za svaku pohvalu. Kroz vašu interakciju s vodećim svjetskim kompanijama, vaši intervjui i članci dosljedno nude jedinstvene uvide na globalnoj razini, efikasno prenoseći primarne trendove koji oblikuju sigurnosnu industriju vašoj publici. Svjedočenje stalnom rastu vašeg tima, kao novinari entuzijasti i organizatori događaja, izvor je zadovoljstva tokom naših sastanaka. Današnji dan označava početak novih horizonata za vaš magazin. Širenje a&s Middle Easta u arapsku regiju donosi nove izazove i bezgranične mogućnosti. Ovo služi kao potvrda vašeg profesionalizma i predanosti novinarstvu usmjerenom na sigurnost, što je rijetkost u današnjem medijskom okruženju.

Radostin Petrov, menadžer za razvoj poslovanja za Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Sjevernu Makedoniju, Milestone Systems

Naš Milestoneov tim sa zadovoljstvom vam čestita na dostizanju ove izuzetne prekretnice i objavljivanju vašeg 200. mjesečnog broja! Tokom ovih godina dokazali ste se kao jedan od vodećih sigurnosnih časopisa i pouzdan izvor najnovijih trendova i vijesti u našoj industriji. Nastavite s odličnim radom i radujemo se još mnogim izdanjima ispunjenim vrijednim uvidima, perspektivama i inovativnim idejama!

Ilia Yashmakov, direktor prodaje za Balkan i Jadransku regiju, Ajax Systems

Ovo nije bilo kakva čestitka da bi se neko dobro osjećao – moja čestitka dolazi iz iskustva stečenog tokom decenije rada s a&s Adria timom. Vi okupljate interese proizvođača, distributera, pružalaca sigurnosnih usluga, instalatera i korisnika – vi ste ljepilo koje drži na okupu regionalnu sigurnosnu industriju. Sretno 200. izdanje i molim vas nastavite raditi ono što radite još barem 200 brojeva.

Kristijan Fabina, regionalni voditelj prodaje, Cambium Networks

Čestitam vam na kvalitetnoj dugotrajnosti i vrijednom doprinosu za industriju u regiji prateći trendove, predstavljajući korisne informacije, reportaže i intervjue iz poslovnog i tehnološkog svijeta. U digitalno doba ostvariti 200 tiskanih izdanja izuzetan je uspjeh te vam kao partner želimo da nastavite s kvalitetnim radom i tradicionalnim godišnjim okupljanjem industrije na vašim događanjima.

Mihael Pinsone Slanc, regionalni menadžer za razvoj poslovanja, SALTO Systems

SALTO želi čestitati timu a&s Adrije na 200. izdanju i zahvaliti se što ste nam pomogli da predstavimo i promoviramo SALTO brend u široj regiji Balkana.

Andrej Ćuraković, direktor prodaje za videonadzor i kontrolu pristupa za Balkan i Izrael, Avigilon

Srdačno vam čestitamo na izlasku jubilarnog 200. broja časopisa! Ovaj značajan doprinos području tehničke zaštite zaslužuje veliko priznanje. a&s Adria je kroz proteklih 15 godina postala važan izvor informacija i edukacije za čitatelje u ovoj oblasti. Članci visoke kvalitete, koje potpisuju renomirani autori, doprinijeli su unapređenju znanja i praksi u tehničkoj zaštiti. Posebno želimo istaknuti vašu predanost praćenju najnovijih trendova i dostignuća u ovoj dinamičnoj oblasti sa osvrtom na problematiku suvremene sigurnosti. Ovim putem bih se zahvalio na dugogodišnjoj suradnji, koja s organizacijom Adria Security Summita, predstavlja nezaobilazni segment u industriji sigurnosti, promovirajući najsuvremenije metode zaštite ljudi i imovine. Iskreno vam želimo da i dalje nastavite s ovim radom i da časopis a&s Adria ostane vodeći izvor informacija u ovoj oblasti.

Andrej Potočnik, Odgovoran za područje zaštite i sigurnosti, Siemens Slovenija

Srdačne čestitke povodom impresivne obljetnice časopisa! Kroz svojih 200 izdanja, magazin a&s Adria prepoznao je bitne potrebe našeg lokalnog tržišta i važnost inovativnih rješenja. Inovacije su pokretač i Siemensa, koji, stvarajući tehnologiju sa svrhom, već više od 175 godina mijenja svakodnevicu nabolje. Upravo zato izuzetno cijenimo našu dugogodišnju suradnju koja doprinosi gospodarstvu u regiji. Uvjereni smo da ćemo nastaviti uspješno surađivati, povezivati digitalni i stvarni svijet te ubrzavati digitalizaciju i održiva rješenja u industriji.

Siniša Pintarić, viši menadžer prodaje, Honeywell

Od srca vam čestitam na važnom postignuću izdavanja 200. izdanja vašeg cijenjenog časopisa a&s Adria. Ova izvanredna prekretnica dokaz je vaše nepokolebljive predanosti, stručnosti i predanosti pružanju neprocjenjivih uvida i resursa zajednici sigurnosti. Tijekom dvjestotinjak izdanja bili ste na čelu pružanja sveobuhvatne pokrivenosti, vrhunske analize i praktičnih rješenja za rješavanje izazova i složenosti sigurnosnog okruženja. Vaš je časopis bio svjetionik znanja i pouzdan izvor informacija za profesionalce, praktičare i entuzijaste, osnažujući ih alatima i znanjem potrebnim za zaštitu života, imovine i infrastrukture. Vaša neumoljiva potraga za izvrsnošću i vaša nepokolebljiva predanost unapređivanju područja sigurnosti i zaštite doista su vrijedni hvale. Kao čitatelj i član sigurnosne zajednice, želim izraziti svoju srdačnu zahvalnost za nezamjenjivu ulogu koju a&s Adria magazin ima u promicanju najboljih praksi, poticanju suradnje i pokretanju inovacija u našoj industriji. Vaši su doprinosi nedvojbeno pozitivno i dugotrajno utjecali na nebrojene pojedince i organizacije diljem svijeta.

Marko Šukilović, specijalista za strateška rješenja, G4S

Čestitamo na ovoj nevjerovatnoj prekretnici. Dvije stotine izdanja zvuči sjajno. To znači da ste barem dvije stotine puta doprinijeli unapređenju naše plemenite sigurnosne profesije. Nastavite s odličnim poslom i ostanite sigurni.

Drago Labazan, Director, Commend Adria

To je jedno izvanredno postignuće. I zaista svi komplimenti timu koji je to uspio. Izvanredni rezultati koji su omogućili cijeloj jednoj zajednici da iskaže i svoja znanja i svoje kompetencije da se ljudi međusobno upoznaju i da na ovim prostorima unaprijede poslovanje. Moje iskrene čestitke.

Regionalne kompanije

Daniela Gogić, direktorica marketinga i kadrovske službe, SEC ONE Group

Dvije stotine brojeva! Iza takvog uspjeha sasvim sigurno stoji profesionalizam i predan rad svih vas koji činite tim a&s Adrije. Hvala vam što ste sve ove godine u cijeloj regiji osnaživali industriju sigurnosti svojim postojanjem i proaktivnim pristupom. Ponosni smo na vas i naše je zadovoljstvo da smo vas mogli pratiti kao partneri i saradnici. Čestitamo a&s Adriji i nadamo se da idemo još dvije stotine brojeva zajedno.

Milorad M. Đukanović, voditelj marketinga i komunikacija, SION NET

Mnogobrojne aktivnosti koje organizuje i objavljuje a&s Adria magazin pružaju širok spektar mogućnosti za uspostavljanje poslovne saradnje sa kredibilnim osobama iz privrede i industrije, što je od izuzetnog značaja za ostvarivanje punog potencijala u poslu kojim se bavimo. Ono što izdvaja ovaj časopis od ostalih je njihova iskrena ambicija da, kao pouzdan savetnik i saveznik, pruže profesionalnu podršku i pomoć svim raspoloživim kapacitetima, na taj način pružajući dodatu vrednost mnogo veću od uobičajenog ispunjenja očekivanja. Kompaniji SION NET je a&s Adria magazin osnovna tačka kontakta sa vendorima i partnerskim firmama iz regiona, kada je u pitanju distribucija opreme i rešenja iz oblasti informatičke bezbednosti.

Matija Mandić, direktor sektora tehničke zaštite i pasivnih mrežnih rješenja, KING ICT

Dragi uredniče, čestitam Vam od srca na velikom postignuću povodom izlaska 200. izdanja časopisa a&s Adria!

Vaša predanost i posvećenost temama iz industrije sigurnosti su od velikog značaja za razvoj i promociju sigurnosti u regiji, a ovaj jubilarni broj samo potvrđuje koliko ste važni za našu zajednicu. Kroz svako izdanje, časopis a&s Adria pruža nam vrlo vrijedne informacije koje pomažu u unapređenju industrije sigurnosti. Vaša angažiranost inspirativna je za sve nas koji radimo u ovom sektoru. Neka ovaj 200. broj bude samo početak novih uspjeha i postignuća za časopis a&s Adria te poticaj za podizanje kvalitete sadržaja na još višu razinu. Želim Vam mnogo uspjeha u budućnosti i radujem se svakom budućem izdanju vašeg časopisa.

Ivica Brekalo, direktor, A.f.p.

Želim da iskažem iskrene čestitke magazinu a&s Adria na ovako kvalitetnom, predanom i uspješnom radu svih ovih 200 brojeva, kroz koje su postali prepoznatljiv brand. To potvrđuje i njihova neizostavna i sve snažnija marketinška prisutnost na regionalnom tržištu sigurnosti. Čestitamo.

Katja Bitenc, voditeljica ključnih kupaca, ID Shop

Iskrene čestitke na izuzetnoj godišnjici – 200. izdanju vašeg cijenjenog časopisa! Ova važna prekretnica ne samo da svjedoči o vašoj posvećenosti i profesionalnosti već i o ogromnom utjecaju koji imate na regionalnu sigurnosnu industriju. Ponosni smo što smo već dugi niz godina dio vaše priče i što zajedno stvaramo kvalitetan sadržaj koji značajno doprinosi promociji i razvoju sigurnosnih rješenja u našoj regiji. Vaša posvećenost i vizija su od neprocjenjive važnosti za širu sigurnosnu zajednicu. Želimo vam uspjeh u daljem radu i radujemo se daljoj saradnji.

Gregor Jenčič, voditelj marketinga, Metra Smart Locker System

Oduševljeni smo što možemo čestitati a&s Adria magazinu na 200. izdanju. To je važna prekretnica i svjedočanstvo o velikom poslu koji su uradili u prošlosti, za koji smo sigurni da će raditi i dalje. Kroz njihove publikacije i događaj Adria Security Summit, a&s Adria je postao primarni izvor informacija o našoj regionalnoj sigurnosnoj industriji, čiji je Metra Smart Locker System s ponosom dio i veliki promotor izvan regije. Radujemo se našoj budućoj saradnji.

Dragan Suhanek, izvršni direktor, CP Security

Kao poslovni partneri a&s Adrije od samog početka, ovim putem pohvaljujemo njihovu posvećenost, razumevanje i doprinos regionalnim događajima iz oblasti korporativne bezbednosti. Vaš magazin i portal doprineli su ostvarenju izuzetne saradnje između a&s Adrije i naše kompanije, čime smo zajedno unapredili nivo bezbednosti u regionu i proširili svest pravnim licima o značaju korporativne bezbednosti. Ova sinergija predstavlja primer uspešnog partnerstva i zajedničkog napora ka boljoj budućnosti korporativne bezbednosti. Čestitamo a&s Adriji na ovom značajnom dostignuću i radujemo se budućoj saradnji.

Marko Sikirica, menadžer za razvoj poslovanja, Tehnozavod

Dragi tim a&s Adrije, čestitamo vam 200. izdanje časopisa! Uvijek ste bili pouzdan partner u razmjeni informacija i trendova, a vaša posvećenost promoviranju regionalne industrije sigurnosti je neprocjenjiva. Radujemo se nastavku naše suradnje!

Vesna Podgajski, voditeljica marketinga, Eccos inženjering

Od samih početaka rado i lijepo surađujemo s cjelokupnim a&s Adria timom. U toku smo s novostima u sektoru sigurnosti redovito listajući stranice a&s Adria magazina, a već dugi niz godina podržavamo konferenciju Adria Security Summit, koja je postala jedna od najvećih sigurnosnih konferencija u regiji. Čestitamo a&s Adria timu na dostizanju jubilarnog dvjestotog izdanja i želimo im puno uspjeha u daljnjoj promociji sigurnosti unutar regije!

Una Süssinger, suvlasnica i generalna direktorica, EGAL

Draga a&s Adria, čestitamo vam na godišnjici, 200. izdanju magazina! Iz posljednje dvije godine saradnje sa a&s Adria timom imamo samo pozitivne povratne informacije. Tim je vrlo profesionalan i trudi se da pokrije sigurnosni sektor na najvišem nivou poslovanja, bilo da dijele najbolje prakse ili razmjenjuju iskustva. a&s Adria magazin definitivno predstavlja dodatnu vrijednost sigurnosnoj industriji u Jadranskoj regiji. Primjetno je da su vas na tom putu vodile vrijednosti kao što su saradnja, timski rad, optimizam, integritet, ambicioznost i još mnogo toga. Dragi a&s Adria timu, želimo vam da i dalje budete najbolji u onome što radite!

Fahrudin Zeljković, osnivač, Middle point

Od samog osnivanja časopisa to je jedan uspjeh u kontinuitetu. Ispočetka se počelo od nas u Bosni i Hercegovini, potom se prešlo na regiju, a danas je to časopis koji se prodaje u cijelom svijetu. I zato svake pohvale na vašem uspješnom radu. Uspjeli ste nas uvezati sa svim kompanijama koje se bave sigurnosnom opremom. Vrlo bitan segment je i Adria Security Summit. Prvi manjeg obima bio je u Sarajevu, a sada je to već međunarodni sajam, koji okuplja eminentne kompanije. Želimo vam dalji uspjeh u radu i da ostvarite još bolje rezultate.

Bata Vulović, CEO, Lunatronik

Draga ekipo magazina a&s Adria, čestitamo vam na dostizanju impresivnog jubileja – 200. broju! Vaša posvećenost promociji sigurnosne industrije u regionu je zaista inspirativna. Kroz našu dugogodišnju saradnju, videli smo kako ste igrali ključnu ulogu u podizanju svesti o najnovijim tehnološkim trendovima i rešenjima. Vaša podrška Lunatroniku bila je od izuzetne važnosti za naš rast i razvoj. S preko 33 godine iskustva u industriji bezbednosti, Lunatronik je prepoznati lider u distribuciji i primeni sigurnosnih sistema. Vaši članci i reportaže pomogli su nam da približimo naše proizvode lokalnim partnerima i krajnjim korisnicima, stvarajući pritom snažnu vezu sa zajednicom. Kroz 200 izdanja magazin a&s Adria je postao nezaobilazan izvor informacija i inspiracije za sve nas u industriji sigurnosti. Hvala vam što ste se posvetili promovisanju inovacija i unapređenju kvaliteta života u našem regionu. Ova prilika je sjajan podsetnik na vašu upornost i kvalitet rada koji su vas izdvojili u industriji, posebno imajući u vidu razne pokušaje drugih magazina koji nisu istrajali. Čestitamo vam još jednom i radujemo se nastavku naše plodne saradnje u budućnosti.

Matjaž Brinovec, menadžer prodaje, Jantar

Kada sam prije dosta godina upoznao Mahira i njegov tim, želio sam da uspiju i da regionalno tržište dobije poseban časopis koji se bavi promocijom sigurnosti. Postigli ste mnogo više nego što sam očekivao u najoptimističnijem scenariju. Osim aktuelnog, atraktivnog i tehnički sofisticiranog časopisa, uspjeli ste pokrenuti i Adria Security Summit, koji je daleko najvažniji događaj te vrste u regionu. Zahvaljujući vama, sastajemo se s kolegama, partnerima i prijateljima svake godine. Kapa dole za sve što ste uradili do sada i sretno u onome što ćete raditi u budućnosti. Svi mi koji cijenimo vaš rad i entuzijazam rado ćemo vas podržati u tome.

Robert Pažitka, osnivač, Pro alarm

Čestitam Mahiru i cijeloj ekipi a&s Adrije na 200. broju. Još se dobro sjećam Mahirove vizije da će magazin postati vodeći u regiji. S vremenom je postao i nešto mnogo više – važna spona između proizvođača, instalatera i profesionalne zajednice. Visoka kvaliteta sadržaja stalno je rasla, a sadržaj oko magazina nadrastao je običnu tiskanu materiju. Povezujući profesionalce u regiji, stalno je unapređivao i razvijao znanja struke te promovirao sigurnost kroz sve napredne tehničke aspekte. Na taj način a&s Adria je postala centar okupljanja i promocije sigurnosti u regiji. Ponosan sam da je Pro alarm od prvog dana uključen u ovaj fantastičan projekt. Čestitke i još 2000 brojeva želim.

Hilmija Arnautović, prodajni menadžer, SYS Company

Uz čestitke povodom 200. izdanja vodećeg strukovnog magazina iz oblasti sigurnosti u Jadranskoj regiji želim, u ime SYS Company, izraziti zahvalnost na profesionalnosti i inovativnosti uredničke ekipe magazina. Uvijek aktuelne teme i relevantni sagovornici iz industrije prve su asocijacije na a&s Adria magazin. Želimo vam još mnogo uspješnih brojeva i vidimo se u oktobru na Adria Security Summitu u Sarajevu.

Mladen Ozimec, generalni direktor, Salon bankarske opreme

Biti u korak s vremenom, imati jasnu viziju razvoja, ali i biti u toku s aktualnostima u domenama sigurnosti i zaštite je proces koji ne prestaje i na tome vam čestitamo jer smo sigurni kako je časopis a&s Adria zabilježio svoje mjesto u domeni informiranja svih profesionalaca za dugi niz godina koje su pred nama. Naravno, čast i zadovoljstvo je bila, a i nadalje će ostati, biti dio stvaratelja sadržaja časopisa, dio sudionika u konferencijama i sajmovima za bolju sigurnost i zaštitu ljudi i imovine.

Milutin Mumin, direktor prodaje, C.C.T.V Centar Master

Želimo da vas pohvalimo na uloženom trudu u ceo projekat vašeg magazina. Informacije iz sektora bezbednosti koje delite sa nama su zaista vrlo korisne. Takođe bismo pohvalili vaše sajamske aktivnosti čiji smo učesnici bili. Čestitamo vam izlazak 200. jubilarnog izdanja i želimo vam da nastavite da napredujete.

Nina Kremenović, voditeljica marketinga, Lanaco

Kao najdugovječnija IT kompanija u Bosni i Hercegovini, koja je na pragu jubileja 35 godina postojanja, kroz saradnju s magazinom a&s Adria prepoznali smo istinski posvećene profesionalce koji s velikim fokusom obrađuju ključne aspekte sigurnosti u IT industriji i izazove s kojima se suočavamo u našoj zemlji. Čestitamo, a&s Adria, na impozantnih 200 izdanja! Vaše predano informisanje u ovoj dinamičnoj oblasti je inspiracija za sve nas. Zajedničkim snagama gradimo čvrstu i sigurnu digitalnu budućnost.

Krešo Belošević, direktor, Krobel Promet

S velikim zadovoljstvom vam čestitam izdavanje 200. broja magazina. Vaša predanost i izvrsnost u promociji industrije sigurnosti su neupitni, a vaš rad služi kao inspiracija za sve nas u branši. Neka ovaj jubilarni broj bude odraz vaše stručnosti i inovativnosti koja vodi regiju prema sigurnijoj budućnosti. Želim vam još mnogo uspješnih izdanja i da nastavite biti vodeći glas u industriji sigurnosti. Čestitke!

Ivan Funčić, predsjednik Uprave, Securitas Hrvatska

Iskrene čestitke na 200. broju a&s Adria magazina te se iskreno nadam da ću biti u prilici jednog dana čestitati vam i na 400. broju! Vaše stručne konferencije i eventi te časopis postali su nezaobilazan faktor u industriji sigurnosti i privatne zaštite u cijeloj regiji. Vaše pouzdano informiranje, pristup temama iz područja sigurnosti i upućenost u samu industriju rezultirali su pozicijom vodećeg i vrlo čitanog magazina u Adria regiji koji na relevantan način obrađuje i bilježi sve ono što se događa u našoj branši. Želim vam puno uspjeha i dobrih tema u budućim izdanjima a&s Adria magazina!

Urban Rozina, generalni direktor, ČETRTA POT

Naša saradnja s a&s Adria magazinom i organizatorom Adria Security Summita, najvažnije konferencije i izložbe za sigurnosnu industriju u Jadranskoj regiji, seže u 2018. godinu, kada je događaj prvi put održan u Ljubljani. I pored perioda mirovanja izazvanog globalnom situacijom, nastavili smo saradnju s istim entuzijazmom. Godine 2022. s ponosom smo predstavili svoja najnovija dostignuća na sajmu u Zagrebu. Učešće na ovakvom regionalnom događaju za nas je izuzetna marketinška i prodajna prilika, jer nas povezuje sa svim ključnim učesnicima na tržištu – od proizvođača i programera sistema do distributera i integratora. Ovom prilikom, povodom 200. izdanja, svim zaposlenima i vlasnicima kompanije upućujemo iskrene čestitke i želimo još mnogo uspjeha u budućnosti.

Dobrila Vranješ, direktorica, MASTER B.C.

Veliko mi je zadovoljstvo biti dio ovog posebnog izdanja časopisa, koji zajedno s našom kompanijom obilježava 20 godina uspješnog prisustva na tržištu. Časopis je kontinuirano rastao i svakim novim brojem pružao sve kvalitetniju i stručniju podršku čitaocima. Na taj način dali ste veliki doprinos kompletnoj industriji sigurnosnih sistema i pomogli poslovanju mnogih preduzeća koja se bave sistemima tehničke zaštite. 200-ti broj predstavlja jasan dokaz da se uz posvećenost i profesionalan pristup može ostvariti veliki uspjeh čak i u najizazovnijim vremenima. Želimo vam još mnogo uspješnih jubileja!

Dragan Biljić, generalni direktor, Telekomunikacije Računari Servisi – TRS

Srećan jubilarac – 200! Počeo je davno, posredno preko kolege Miodraga Kovanovića, tada na funkciji Vice Chair for Mainland Europe ispred BICSI asocijacije… Razvilo se lepo prijateljstvo, kvalitetno i iskreno… Magazin a&s Adria pratimo iz razloga jer nudi kvalitetan stručni sadržaj, novosti i poslovne oglase. Jedan je od retkih u regionu, na jeziku koji razumemo svi. Za prethodnih 199 brojeva dajemo ocenu 10+. Saradnja je fantastična, ekipa je stručna i predusretljiva, profesionalna i sa sjajnom poslovnom kulturom. To nas je odmah privuklo. a&s je značajan za region jer je povezao ljude i biznise, ponovo. Kapa dole i čestitke na svemu. Srećno i nastavite u istom ritmu! Računajte na TRS-ovu podršku uvek.

Dragana Kosić, generalna direktorica, Sector Security

Iskreno vam čestitamo jubilarno 200. izdanje magazina a&s Adria. Inovativnost, profesionalnost te konstantno praćenje digitalnih transformacija brendova i tehnoloških istraživanja čine a&s Adriju jednim od najstručnijih magazina u regionalnoj industriji sigurnosti. Zahvaljujemo se na dosadašnjoj podršci i nadamo se još uspješnijoj saradnji u budućnosti. Želimo vam još mnogo sretnih i uspješnih poslovnih jubileja.

Slava Merculov, direktor, SINPRO

izdanje a&s Adria magazina je izuzetna prekretnica i to je zaista nevjerovatno. Toliko ste truda uložili da svaki član vašeg tima zaslužuje da bude proslavljen za ovo značajno postignuće! Nastavite rasti, poboljšavati se i činiti svijet sigurnijim. Radite zaista sjajan posao u regiji šireći vijest o sigurnosti. Mi iz SINPRO-a upućujemo najsrdačnije čestitke cijelom a&s Adria timu! Samo naprijed i glavu gore!

Aleksandar Vratonjić Gligorijević, direktor marketinga, TeleGroup

Čestitamo na 200. izdanju! Vaš rad nije samo informativan već i edukativan i ohrabrujući za sve nas koji se bavimo informacionom i tehničkom bezbednošću. Uvek aktuelni, pouzdani, bitna karika u izgradnji zajednice stručnjaka u oblasti sigurnosti, pa samim tim i naš logičan izbor da gotovo svake godine nastupamo i predstavljamo naša rešenja na Adria Security Summit-u, jednoj od najvećih security konferencija Jadranske regije. Nastavite s istim entuzijazmom i energijom, a mi ćemo vas pratiti!

Slobodan Spremić, direktor sektora prodaje, DBS

a&s Adria je ključni akter u promovisanju regionalne industrije sigurnosti. Organizovanjem konferencija, sajmova i edukativnih programa posvećenih najnovijim tehnološkim inovacijama i saradnjom s vodećim svetskim i regionalnim kompanijama u sektoru sigurnosti, a&s Adria jača tržište sigurnosnih rešenja i doprinosi uvođenju najnovijih tehnologija. Kroz medije, poput časopisa i online platformi, širi informacije o trendovima i dostignućima u industriji. Pružajući podršku inovativnim projektima, a&s Adria podržava istraživanje i razvoj u sektoru sigurnosti, čime doprinosi promociji regionalnih kompanija na međunarodnom nivou i stvaranju održivog i bezbednog poslovnog okruženja. Zahvaljujemo se a&s Adriji na dugogodišnjoj saradnji i prilici da učestvujemo u jačanju partnerskih odnosa i promociji i unapređenju inovativnih sigurnosnih rešenja. Izdavanje jubilarnog 200. broja magazina je dokaz posvećenosti, uticaja na regionalnu industriju sigurnosti i stvaranju pozitivnog poslovnog okruženja. Želimo Vam da nastavite da doprinosite unapređenju industrije i da uz saradnju i podršku partnera zajedno dočekamo i sledeći jubilarni broj magazina.

Granit Hasani, izvršni direktor, The Rock Security

Dostigli ste nevjerovatnu prekretnicu. Vaša posvećenost kreiranju kvalitetnog sadržaja i njegovanju saradnje unutar sigurnosne industrije je zaista hvalevrijedna. Želim vam da tako nastavite i u godinama koje su pred nama i da nas stalno informišete o novim trendovima i tehnologijama.

Komore i udruženja

Leonid Levit, predsjednik Upravnog odbora, ONVIF

Svaka čast na vašem 200. izdanju! ONVIF cijeni dugogodišnju podršku a&s Adria tima. Njihov fokus na pružanje kvalitetnih članaka i događaja pomogao nam je da prenesemo važnost standarda interoperabilnosti u sigurnosti ovom važnom regionu Evrope.

Verica Mileska Stefanovska, predsjednica, Komora Republike Sjeverne Makedonije za privatno obezbjeđenje

U ime Komore za privatno obezbjeđenje Republike Sjeverne Makedonije i u svoje ime čestitamo vam 200. izdanje a&s Adria magazina, sretni što ostvarujemo odličnu saradnju u protekle dvije decenije. a&s Adria je platforma za objavljivanje najsavremenijih profesionalnih dostignuća u privatnoj zaštiti, ali i pokretač inovacija, novih kreativnih rješenja koja prevazilaze fizičku i tehničku sigurnost. Naime, naša Komora i djelatnici sigurnosti iz Sjeverne Makedonije s a&s Adrijom ostvaruju partnerstvo za Adria Security Summit, godišnji događaj na kojem razmjenjujemo znanja, prakse i iskustva iz sektora privatne zaštite, gdje se nosioci aktivnosti lično sretnu, umreže i stvore nove mogućnosti za postizanje profesionalnog uspjeha. Čestitamo Vam uz želje za dalji uspjeh.

Branko Slak, predsjednik, Zbornica za razvoj slovenske privatne zaštite

Magazin a&s Adria, čiji je dugogodišnji pretplatnik i Komora za razvoj slovenske privatne zaštite, izuzetno je stručan, izuzetno zanimljiv i čitan časopis među stručnjacima iz oblasti privatne sigurnosti u Sloveniji. Donosi svježe informacije o stanju i razvoju industrije fizičke i tehničke zaštite. Obogaćen je stručnim člancima i intervjuima, koji su korisni za razvoj i podizanje standarda u struci. Povodom izlaska vašeg jubilarnog 200. broja magazina a&s Adria, iskreno vam čestitamo i želimo da hrabro nastavite i napredujete s izdavanjem stručnog časopisa, koji je izuzetno važan za regionalno, ali i slovensko tržište privatne zaštite.

Lidija Stolica, predsjednica, Hrvatski ceh zaštitara

Hrvatski ceh zaštitara u ime svojih članica i članova upućuje čestitke povodom Vaše velike obljetnice – jubilarnog 200. broja magazina a&s Adria, 18 godina rada i Vaše punoljetnosti! Posebno izdvajamo pokretanje i održavanje Adria Security Summita, u kojem smo od početka strukovni partner, kao jedinstvenog stručno-izložbenog eventa koji okuplja struku, proizvođače, distributere, korisnike i akademsku zajednicu regije na jednom mjestu. Zahvaljujemo Vam na profesionalizmu, vrijednom partnerstvu i suradnji u razvoju i promociji postignuća sektora privatne zaštite i sigurnosti u Adria regiji. Želimo Vam u nadolazećim vremenima pregršt uspješnih aktivnosti i novih brojeva magazina a&s Adria.

Aleksandar Nedić, sekretar Udruženja za privatno obezbeđenje Privredne komore Srbije

Kao dugogodišnji partner Adria Security Summita, koji organizuje a&s Adria, Privredna komora Srbije – Udruženje za privatno obezbeđenje i ostale uslužne delatnosti redovno daje podršku organizaciji konferencije i samita kao jednoj od najznačajnih regionalnih manifestacija u sektoru privatne bezbednosti. Ovakav vid organizacije doprineo je mnogo na unapređenju i razmeni znanja i najboljih praksi u delatnosti privatne bezbednosti u regionu i šire. Drago nam je što konferencija omogućava direktno umrežavanje i neposrednu komunikaciju davaoca sa korisnicima usluga, kao i stručnjaka i drugih zainteresovanih institucija i pojedinaca. Za nas je veoma bitno to što konferencija za cilj ima i regionalno udruživanje strukovnih komora i udruženja, gde se aktivno razmenjuju iskustva, kako bi se unapredio kvalitet usluga i nastavio rad na regionalnoj saradnji. Privredna komora Srbije – Udruženje za privatno obezbeđenje i ostale delatnosti, kao partner Adria Security Summita će nastaviti da je podržava u njenoj uspešnoj organizaciji.

Muris Prnjavorac, generalni sekretar, Komora zaštitara Federacije Bosne i Hercegovine

Čestitam a&s Adriji na važnom jubileju. Dvije stotine izdanja svjedoci su vašeg truda i predanosti u promoviranju i povezivanju regionalne industrije sigurnosti. Naša saradnja s vašim medijem traje od samog formiranja Komore zaštitara FBiH. Izvještavali ste sa svih naših dosadašnjih konferencija, medijski alarmirali donosioce odluka u društvu o problemima s kojima se suočava sektor privatne zaštite i pisali o rješenjima i prijedlozima naših članica. Želimo vam uspješan rad i narednih dvije stotine brojeva, uz nadu da ćemo zajedno unaprijediti bosanskohercegovačko tržište privatne zaštite.

Dragan Radulović, predsjednik, Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore

U ime Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore želim Vam iskreno čestitati na dostizanju važnog jubileja – izlaska 200. broja vašeg izdanja. Partnerstvo a&s Adrije i naše asocijacije, kao jedinog strukovnog udruženja pravnih i fizičkih lica koja se bave bezbjednosnim poslovima u javnom i privatnom sektoru u Crnoj Gori, predstavlja ključnu kariku u unapređenju sigurnosnih standarda i primjeni najboljih praksi u našem regionu. Vaša uloga kao partnera u našim projektima i inicijativama dodatno je ojačala našu misiju i doprinijela postizanju zajedničkih ciljeva. Uvjereni smo da će naše partnerstvo nastaviti rasti i napredovati, pružajući nove mogućnosti za unapređenje bezbjednosti u našem regionu. Srdačne čestitke još jednom i želimo Vam mnogo uspjeha u budućim projektima.

Tako se kalio čelik

22 Maja, 2024

Industrija videonadzora se iz temelja promijenila u proteklih nekoliko decenija, prelazeći zanimljiv put od videorekordera i snimanja na VHS trake do vještačke inteligencije i pohrane digitalnih podataka u oblaku. O razvoju ove industrije razgovarali smo i sa regionalnim predstavnicima najvećih svjetskih proizvođača videonadzorne opreme

Piše: Nermin Kabahija; E-mail: redakcija@asadria.com

U današnjem brzom i sve više digitalnom svijetu skoro je nemoguće zamisliti sektor, industriju ili biznis koji se ne oslanja na videonadzor. Danas ga koristi širok spektar kompanija i institucija koje nastoje zaštititi ljude, imovinu i resurse te unaprijediti svoj rad. Potreba za nadzorom, baš kao i strah od napada, zapravo su naši urođeni osjećaji. Još od početka nastanka ljudske vrste, nadziranje okoline igralo je presudnu ulogu u opstanku, a rani primjeri nadzora u drevnim kulturama pronađeni su širom svijeta. Naprimjer, u staroj egipatskoj civilizaciji kompleksi hramova opremljeni su stražarskim kulama, koje su funkcionisale slično današnjim nadzornim tornjevima ili centrima za sigurnosne operacije (SOC). I ovi rani oblici nadzora obavljali su iste funkcije poput današnjih modernih sistema videonadzora, a to je nadziranje i zaštita ljudi i imovine.

Nadzor kao ljudska potreba

Industrijska revolucija promijenila je svaki aspekt društva. S pojavom fabrika, urbanizacijom i rastom populacije, postojala je i potreba za većom sigurnošću i kontrolom, prvenstveno u industrijskim područjima. Izumi koje je donijela industrijska revolucija, sredinom i krajem 19. vijeka, postavili su temelje za današnje sisteme videonadzora. U prvom redu mislimo na električni telegraf (Samuel Morse 1837), koji je omogućio prijenos poruka na velike udaljenosti, što je postavilo temelje za budući prijenos vizuelnih informacija. Naravno, izum fotografije (Louis Daguerre i William Henry Fox Talbot 1839) omogućio je snimanje i čuvanje slika, dok su električno svjetlo (Thomasa Edisona 1879) te kamera za pokretne slike (Thomasa Edisona i Williama Kennedyja Dicksona 1891) otvorili put razvoju tehnologije snimanja koja se koristi u videonadzoru.

U ranim danima CCTV sistema (Closed-Circuit Television) tehnologija je bila rudimentarna, potpuno analogna i ograničena u svojim mogućnostima. Kao i kod mnogih današnjih tehnologija, poput GPS-a, interneta i računarstva u oblaku, počeci CCTV sistema imali su korijene u vojnim i vladinim primjenama. Tako je značajno istaći da su prve takve kamere korištene 1942. u Drugom svjetskom ratu kad su njemački istraživači razvili prvi CCTV sistem za nadzor avionskih pista i otkrivanje eventualnih oštećenja. Poslije rata američki proizvođači počeli su 1949. razvijati i prodavati CCTV sisteme za upotrebu u komercijalnim i industrijskim sektorima, a prvi policijski odjel koji ga je koristio za nadzor ulica bio je u Oleanu, New York, 1968. godine.

CCTV sistemi počeli su postajati popularni kasnih 1970-ih kako je i kriminal postajao sve prisutniji. Dominantni uređaji za pohranu bili su VCR (Video Cassette Recorder), popularni videorekorderi. Kamere povezane preko koaksijalnog kabla emitirale su zapis niske SD rezolucije, od 180 do 360 piksela, a sadržaj je pohranjivan na trake. Iako posve analogni, ovi uređaji će se na tržištu zadržati punih 30 godina, a jedino što će se eventualno mijenjati je televizijski sistem emitiranja (PAL i NTSC), odnosno povećavati rezolucija maksimalno do 576 piksela.

S pojavom fabrika, urbanizacijom i rastom populacije postojala je i potreba za većom sigurnošću i kontrolom, prvenstveno u industrijskim područjima. Izumi koje je donijela industrijska revolucija, sredinom i krajem 19. vijeka, postavili su temelje za današnje sisteme videonadzora

Novi milenij i digitalizacija

Naravno, videonadzor je otišao daleko od svojih početaka. Početkom 2000-ih svjedočili smo usponu DVR-a (Digital Video Recorder), odnosno digitalnih videosnimača. Mijenjajući VCR-ove, DVR donosi dvije važne prednosti. Prva je zamjena ne toliko skupih, ali svakako nezgrapnih VHS i Beta traka digitalnim snimanjem, a druga je mogućnost umrežavanja i videonadzora preko IP mreža. Prvi snimači su bili prilično skupi, čak i s ograničenom pohranom i niskom CIF i SD rezolucijom (720×576 p). Iako ni operativni troškovi održavanja traka nisu bili jeftini, DVR je omogućio da se video prvi put može pregledati širom objekata korisnika. Prikaz preko interneta također je bio moguć, ali uz ograničene propusne opsege (maksimalni WAN propusni opseg od 1 do 3 Mb/s) i ograničene kodeke (prije pojave H.264), što je značilo da je kvalitet i brzina gledanja snimaka putem interneta i dalje bila loša. No, mogućnosti prijenosa veće količine podataka pojavom H.264 kodeka sredinom prve dekade 21. vijeka snimci znatno “gube” na težini, što olakšava njihovu masovnu distribuciju preko interneta i mreža općenito. Tu počinje eksperimentisanje proizvođača s višim rezolucijama (od 720p, preko 1080p do današnjih 4K i 8K), jačim procesorima i megapikselnim čipovima. Kako se mreža ubrzavala uz korištenje UTP (CAT 5,6,7) ili optičkih kablova (danas brzine do 800 Gbps), tako su se otvarale i brojne nove mogućnosti.

Treba reći i da su DVR uređaji donijeli i mogućnost direktne pohrane na CD-ove i druge prenosive digitalne medije, dok današnji snimači omogućavaju lokalnu pohranu na instalirane HDD-ove, ali i prijenos podataka u oblak i na druge lokacije.

Hronološki pregled razvoja videonadzornih tehnologija

Ovaj hronološki pregled pokazuje ključne prekretnice i tehnološke inovacije koje su oblikovale industriju videonadzora u posljednjih dvadesetak godina:

1999: Prvi VMS softver za upravljanje videozapisima iz Milestonea

2000–2004: Završila era VCR rekordera, početak upotrebe DVR snimača i prelaska s analognih na digitalne kamere; razvoj IP tehnologije, koji omogućava povezivanje kamera na mrežu

2004: Prvi standard za Power over Ethernet (PoE) – IEEE 802.3af

2005: Razvoj širokopojasnih mreža i početak proizvodnje PoE uređaja i kamera, što omogućava jednostavnije napajanje kamera preko Ethernet kabla

2007: Početak korištenja HD (720p) rezolucije u nadzornim kamerama, što je omogućilo detaljnije snimke

2008: Osnovan ONVIF i početak standardizacije videonadzornih uređaja

2008–2012: Megapikselne kamere prelaze na H.264 kodek

2010: Uvođenje Full HD rezolucije (1080p) u videonadzorne kamere

2011: Pojava sistema zasnovanih na analizi videozapisa (videoanalitika), što omogućava automatsko prepoznavanje uzoraka i aktivnosti na snimcima

2013: Veliki prodor kineskih proizvođača na svjetsko tržište

2014: Početak korištenja AHD (Analog High Definition) tehnologije, koja omogućava prijenos visoke definicije videosignala preko koaksijalnih kablova

2015: Uvođenje ultravisoke definicije (4K) u kamere, pružajući izuzetno visok nivo detalja

2016: Pojava tehnologije oblaka u videonadzoru, omogućavajući pohranu i upravljanje podacima na daljinu

2018: Integracija videonadzora s vještačkom inteligencijom i mašinskim učenjem, što omogućava naprednu analizu videozapisa

Uspon digitalnih tehnologija

Videonadzor je početkom 21. stoljeća uglavnom bio temeljen na analognim sistemima koji su koristili CCTV kamere i DVR snimače. Međutim, s razvojem internetske tehnologije počeli su se pojavljivati digitalni, IP videonadzorni sistemi, koji će omogućiti povezivanje većeg broja kamera na mrežu, čime je daljinsko nadgledanje i upravljanje sistemom videonadzora putem interneta postalo moguće. Ova promjena dovela je do pojave mrežnih snimača (NVR), koji su zamijenili tradicionalne DVR snimače. Daljinsko nadgledanje i upravljanje putem interneta pružilo je veću fleksibilnost i skalabilnost u usporedbi s analognim sistemima te lakši prijenos sve veće količine podataka. Podrškom za napajanje preko UTP kabla (PoE) otvorena su vrata lakšoj instalaciji većeg broja kamera unutar sistema, koje više nisu ovisile o blizini ili daljini napajanja. No, jedan od najznačajnijih razvoja svakako je napredak u kvalitetu slike i tehnologiji kamera. HD i Ultra HD (4K) kamere postale su standard, pružajući mnogo jasnije slike i identifikaciju subjekata, dok su napredne funkcije poput noćnog vida, automatskog fokusiranja i širokougaonih leća poboljšale performanse nadzornih sistema u različitim uslovima osvjetljenja i okolinama.

Razvojem internetske tehnologije počeli su se pojavljivati digitalni, IP videonadzorni sistemi, koji će omogućiti povezivanje većeg broja kamera na mrežu, čime je daljinsko nadgledanje i upravljanje sistemom videonadzora putem interneta postalo moguće

Važnost integracije

Prva integracija videonadzornih sistema sa drugim sigurnosnim sistemima počela je početkom 2000-ih godina, a jedan od prvih oblika integracije bio je povezivanje s kontrolom pristupa. Ova integracija omogućila je da se videozapisi koriste kao dodatni sloj sigurnosti, potvrđujući identitet osoba koje pokušavaju pristupiti određenim prostorijama ili objektima. Inače, integracija je omogućena zahvaljujući razvoju IP tehnologije i digitalnih sistema za videonadzor.

Jako je bitno istaći da je integracija s alarmnim sistemima postala izuzetno važna, budući da je omogućavala kamerama da automatski započnu snimanje kada se aktivira alarm, što je korisnicima pružilo brži uvid u situaciju. Integracija sa drugim sigurnosnim sistemima postala je sve važnija kako je tehnologija napredovala, a korisnici su zahtijevali sveobuhvatnija i efikasnija rješenja. No, temelje za integraciju postavila je danska kompanija Milestone, koja se smatra pionirom u razvoju softvera za upravljanje videozapisima (VMS). Njihov softver lansiran davne 1999. godine prvi je omogućio korisnicima da integrišu različite tipove kamera i uređaja, upravljaju nadzornim sistemima i pristupaju videosadržaju putem jednostavnog korisničkog interfejsa.

Danas je integracija videonadzora sa drugim sistemima postala standard u industriji sigurnosti. A napredne analitičke funkcije poput prepoznavanja lica, detekcije pokreta, brojanja ljudi i prepoznavanja registarskih tablica omogućile su automatizaciju procesa nadzora i pružile dodatne koristi poput poboljšane sigurnosti i lakše analize prometa.

Temelje za integraciju postavila je danska kompanija Milestone, koja se smatra pionirom u razvoju VMS sistema. Njihov softver lansiran davne 1999. godine prvi je omogućio korisnicima da integrišu različite tipove kamera i uređaja

Interoperabilnost i prodor kineskih proizvođača

S razvojem bežičnih tehnologija, a pogotovo brzih mobilnih mreža treće i četvrte generacije (3G i 4G), mobilnih aplikacija i oblaka, videonadzorni sistemi postali su mobilniji i fleksibilniji. Korisnici im sada mogu pristupiti putem pametnih telefona i tableta iz bilo kojeg dijela svijeta, što je omogućilo brzu reakciju na događaje i poboljšalo upravljanje sigurnošću.

Jedan od ključnih trendova u videonadzoru posljednjih godina bila je integracija s drugim tehnologijama kao što su vještačka inteligencija (AI) i internet stvari (IoT). AI tehnologije omogućile su razvoj naprednih algoritama za analizu videozapisa, uključujući prepoznavanje objekata, prepoznavanje emocija i detekciju abnormalnih događaja. IoT integracija omogućila je povezivanje videonadzornih sistema s drugim senzorima i uređajima, što je proširilo mogućnosti nadzora i automatizacije. Osim toga, povećana svijest o privatnosti i sigurnosti podataka potakla je razvoj sigurnosnih protokola i standarda kako bi se zaštitili lični podaci i spriječili neovlašteni pristupi. Zato treba reći i da su globalnoj popularizaciji videonadzora itekako doprinijele dvije stvari. Prva je ONVIF (Open Network Video Interface Forum), globalni standard koji definiše protokole za interoperabilnost između različitih proizvođača opreme za videonadzor, osnovan 2008. godine kako bi se omogućila kompatibilnost i međusobno komuniciranje između različitih uređaja, poput IP kamera, snimača i softverskih rješenja, bez obzira na proizvođača. Druga, ništa manje važnija je masovni prodor kineskih proizvođača videonadzorne opreme na globalno tržište početkom druge dekade ovog vijeka. Oni su donijeli i tehnologiju i pristupačne cijene, čime su znatno utjecali na tržište, budući da su doveli do veće konkurencije i većeg izbora za potrošače. Neke od tih kompanija, poput Hikvisiona, Dahue, Univiewa ili ZKTeca, ne samo da su i danas prisutne nego spadaju u najveće svjetske proizvođače videonadzorne opreme.

Novo doba pionira i proizvođača

Osamdesete i devedesete godine prošloga vijeka donose nam i prve “ozbiljnije” proizvođače videonadzorne opreme a jedan od tih pionira svakako je Axis Communications, osnovan 1984. godine. Ova kompanija široko je priznata po uvođenju prve mrežne kamere na svijetu 1996, a njihovi proizvodi su revolucionirali industriju omogućavajući daljinski pristup i kontrolu nad snimcima. Na taj period osvrnuo se Stjepan Šurmanović, njihov prodajni menadžer. “Axis jeste poznat kao kompanija koja je izumila prvu svjetsku mrežnu kameru AXIS Neteye 200. No, videonadzor je tada uglavnom bio reaktivan, a kamere su se rijetko kada koristile za potrebe izvan same sigurnosti. Detekcija pokreta je bila glavna videoanalitika, a pouzdanost sistema uglavnom nije bila na visokim razinama, iako su se već tada uvodili napredniji filteri i neke tehnike obrade”, kazao je Šurmanović.

On je istakao da je Axis već tada imao otvorenu EDGE platformu te mogućnost kompletne analize na samoj kameri, ali bez vještačke inteligencije. “Naš ARTPEC procesor, naravno, nije bio na razini na kojoj je danas, i tada nije bilo moguće izvoditi sve napredne funkcije kao što je kompletno razumijevanje scene te klasifikacija svih objekata u sceni na kameri – kao što je to slučaj danas”, pojašnjava on. Ubrzan razvoj procesora i mreža potaknuo je i druge proizvođače poput Boscha, Milestonea, Sonyja, Avigilona ili MOBOTIX-a da svoje proizvode plasiraju na globalno tržište krajem 90-ih i početkom 2000-ih. No, počeci su bili prilično skromni.

“Prije dvadesetak godina videonadzor se oslanjao na analogne kamere spojene na uređaje za snimanje kao što su VCR videorekorderi. Snimke su obično bile niske rezolucije, pohranjivane su lokalno, a udaljeni pristup bio je skoro nemoguć”, govori o tome periodu Mitja Novak, menadžer za poslovni razvoj kineske kompanije Hikvision, koja se na tržištu pojavila početkom novog milenija. Prema njegovim riječima, već tada se radilo na razvoju prvih digitalnih snimača sa tzv. grabber karticama, s kojima je bio moguć udaljen pristup, ali i prva digitalizacija snimaka.

Još jedan proizvođač s Dalekog Istoka kojeg svakako treba istaći u ovoj priči je i VIVOTEK. Kompanija je osnovana 2000. godine na Tajvanu i već se od samog početka fokusirala na proizvodnju IP videonadzornih kamera, pružajući visokokvalitetne proizvode po konkurentnim cijenama. Uz to, VIVOTEK je bio jedan od pionira u prelasku s analognih na digitalne kamere, što će godinama kasnije postati standard u industriji.

“Moje radno iskustvo u sigurnosnoj industriji traje skoro 20 godina. Naravno, u to vrijeme suvereno je vladao analogni sistem. VIVOTEK iduće godine slavi 25 godina postojanja, a s obzirom na to da je od početka radio na IP tehnologijama videonadzora, možemo reći da smo bili i ostali pioniri u ovom biznisu, s izuzetno jakim R&D-jem, koji uvijek istražuje nove mogućnosti razvoja ovog tržišta. VIVOTEK je brzo stekao reputaciju pouzdanog proizvođača IP kamera zahvaljujući visokoj kvaliteti proizvoda, inovativnim tehnologijama i podršci korisnicima”, kaže Đorđe Baćić, menadžer za razvoj poslovanja te kompanije.

Od analogije do zvijezda

Industrija videonadzora je u posljednje dvije decenije prošla velik razvojni put. “U proteklih dvadesetak godina videonadzor je prešao s analognih na digitalne IP kamere s većom rezolucijom, naprednim funkcijama, daljinskim pristupom, umjetnom inteligencijom, mašinskim učenjem i pohranom u oblaku. Hikvision je tada nudio analogne CCTV kamere i osnovna rješenja za digitalno snimanje. Sada smo vodeći u naprednim IP kamerama visoke rezolucije i funkcijama koje pokreće AI, kao što je prepoznavanje lica, i sveobuhvatnim softverskim platformama za različite potrebe nadzora”, ističe Novak.

I Axis Communications se, kao i drugi, pomakao od proizvodnje kamera ka pružanju i omogućavanju naprednih EDGE rješenja. “Uz nevjerojatno puno mogućnosti na samoj kameri danas u ponudi imamo i VMS sa centralnom integracijom sistema, sistemom kontrole pristupa, interfonskim sistemima te jedinstveno kompletno mrežno audiorješenje u industriji. Nudimo i kompletno cloud rješenje sistema te video stream ili podatke s kamere direktno na Axis cloud ili na 3rd party cloud servise. Uz sve to nudimo podršku i pomoć prilikom dizajna naprednih sistema, a naši partneri mogu odlučiti žele li graditi sistem s ponudom isključivo iz Axisove ponude ili izgraditi ʻBest of breedʼ rješenje koje se, s našom EDGE tehnologijom, može integrirati s bilo kojim sistemom”, kaže Šurmanović.

Potrebe tržišta kao pokretač razvoja

Od naših sagovornika željeli smo saznati šta je po njima najviše utjecalo na ubrzan razvoj tržišta videonadzora. “Definitivno, napredak i rast u videonadzoru uglavnom su potaknuti digitalnim pomakom, internetskim vezama, pohranom u oblaku, napretkom u umjetnoj inteligenciji i, naravno, povećanom zabrinutošću za sigurnost. Ti su fenomeni zajednički potaknuli napredak i rast tehnologije videonadzora, što je dovelo do njezinog širokog usvajanja i kontinuiranih inovacija”, mišljenja je Mitja Novak. Po njemu, prijelaz na IP kamere i napredak AI tehnologije imali su najveći utjecaj. “Ove su inovacije znatno poboljšale kvalitetu slike, poboljšale značajke i uvele inteligentnu analitiku, potaknuvši široko prihvaćanje i kontinuiran rast u industriji”, kaže Novak, s kojim se slaže i Baćić, koji također smatra kako je digitalizacija samih uređaja otvorila nove mogućnosti razvoja.

No, osim digitalizacije, važni su zahtjevi i očekivanja kupaca, smatraju u Axisu. “Naša kompanija prati razvoj tržišta te nove zahtjeve i očekivanja kupaca, koja su sve veća. Velika snaga Axisa je u tome što mi uistinu njegujemo ljudske odnose te smo jako prisutni sa ključnim i krajnjim kupcima u svakodnevnoj komunikaciji. Stoga možemo pratiti trendove i očekivanja ili želje koje oni imaju te, sukladno tome, tržištu predstaviti upravo ono što oni očekuju”, objašnjava Šurmanović. Naravno, svi ističu i razvoj mikroprocesora kao prvi i osnovni preduslov za izvođenje bilo kakvih funkcija i operacija na kameri. “U našem slučaju tu se vidi taj kontinuiran razvoj te jasni dugoročni ciljevi koje smo implementirali od početka tvrtke, gdje smo odmah u startu razmišljali i o IoT uređajima te o otvorenoj integracijskoj platformi na kameri”, dodaje on.

U proteklih dvadesetak godina videonadzor je prešao s analognih na digitalne IP kamere s višom rezolucijom, naprednim funkcijama, daljinskim pristupom, vještačkom inteligencijom, mašinskim učenjem i pohranom u oblaku

Očekuje nas uzbudljiv period

Videonadzor je doživio impresivan napredak te postao temelj modernih sigurnosnih sistema. Kroz tehnološke inovacije i sve veću integraciju s drugim tehnologijama videonadzor je postao efikasniji, fleksibilniji i inteligentniji, pružajući napredna sigurnosna rješenja za različite industrije i primjene. Lišio nas je fizičkog prisustva i, uštedivši nam vrijeme i sredstva, omogućio nam da iz udobnosti našeg doma nadziremo, kontrolišemo i upravljamo vlastitim resursima čak i na najizolovanijim lokacijama. A za to nam danas nije potrebna ni infrastruktura, budući da neke od ovih usluga možemo jednostavno i unajmiti. Iako djeluje da smo od videonadzora već sve vidjeli, za kraj smo pitali naše sagovornike šta još možemo očekivati u skorijoj budućnosti.

“Naši proizvodi su već postali senzori koji detektiraju sve događaje koje kamera vidi. Te događaje kamera detektira, odmah obrađuje i šalje u neki centralni softver, koji te podatke sprema i priprema za moguću obradu. Razvoj će se nastaviti u pravcu događaja koje kamera može vidjeti, a nama uveliko pomaže analitika koja je razvijena u našem R&D odjelu”, kazao je Bačić. “S obzirom na sve ono što viđamo već sada, gdje smo tržištu predstavili prvu svjetsku kameru s integriranim radarskim sustavom, IoT analitikom te AI mogućnostima na jednome uređaju, smatram da nas očekuje iznimno uzbudljivo razdoblje te da naša industrija ima još puno toga za ponuditi. IoT, AI, cyber sigurnost, cloud rješenja te hibridna AI rješenja (rubna / cloud obrada podataka) bez prisustva on-premise servera će, prema mome skromnom mišljenju, predvoditi nove trendove koji slijede”, smatra Šurmanović. Mitja Novak iz Hikvisiona, pak, ističe da nas u budućnosti očekuju kamere još više rezolucije, dublja integracija vještačke inteligencije za naprednu analitiku, povećana upotreba rubnog računarstva, integracija IoT uređaja, ali i fokus na privatnost i etiku te kontinuiran rast cloud rješenja.

Prvi i jedini regionalni brend

Priča o evoluciji videonadzora u okvirima našeg tržišta ne bi bila potpuna bez spominjanja prvog i za sada jedinog regionalnog brenda videonadzorne opreme. Naravno, govorimo o DVC-u (Digital Video Communication), brendu kompanije Alarm automatika. Prvi DVC sistem prodan je u maju 2003. godine, a do danas je na tržište plasirano više od pola miliona tih uređaja. Od prvog pojavljivanja na tržištu kupcima je nudio sve prednosti najnovijih tehnologija: analognu HD (čak do 8 Mpx analogni HD 4.0) i IP tehnologiju videonadzora (raniju H.263 do današnje najnovije Smart H.265 kompresije videa), kao i dvožična i IP hibridna (bežična ili Ethernet) rješenja videointerfona. Prilikom razvoja brenda birane su najpouzdanije komponente vodećih svjetskih proizvođača kao što su Sony CMOS senzori, Nextchip i Techpoint digitalni procesori signala u analognom HD-u ili HiSilicon u IP tehnologiji videonadzora. Sve je to rezultiralo da danas DVC rješenja nude napredne performanse kao što su 8 Mpx rezolucija, snimanje u ultraniskim svjetlosnim uslovima, WDR, motorizirani zoom objektivi ili Smart IR domet do 80 m za kamere, multistreaming, videoanalitičke funkcije, kao i AI funkcije poput prepoznavanja lica ili registarskih tablica.

Kontrola pristupa u zdravstvu

1 Aprila, 2024

Kako pomiriti sigurnost i otvorenost kontrole pristupa u savremenim zdravstvenim ustanovama? Odgovor je u novim tehnologijama koje od zdravstvenih ustanova više neće tražiti da prave nepovoljne kompromise u pogledu otvorenosti prema pacijentima i njihove zaštite

Piše: Mirza Bahić ; E-mail: redakcija@asadria.com

Kontrola pristupa u zdravstvenom sektoru opterećena je paradoksom. U drugim sektorima ovaj dio sigurnosne slagalice ograničava pristup zaštićenim prostorima bez potrebe da se posebno prilagođava korisnicima, izuzev zadržavanja elementarne pristupačnosti. S druge strane, bolnice, domovi zdravlja i ambulante su mjesta koja održavaju praksu cjelodnevne otvorenosti i pristupačnosti za što širi spektar korisnika.

Nevidljiva ali beskompromisna

Bolnice su ustanove za zaštitu i čuvanje života, zbog čega i pacijenti i medicinsko osoblje s razlogom očekuju da će se s istom posvećenošću pristupiti i zaštiti njihove privatnosti i sigurnosti. Istovremeno, većina medicinskih ustanova mora njegovati i načelo pristupačnosti jer tamo u svako doba dana morate moći potražiti pomoć i dobiti je u najkraćem mogućem roku. S druge strane, pretjerano nametljiv i strog sistem kontrole pacijenata i posjetilaca može izazvati osjećaj nelagode i navesti ih da potraže mjesto na kojem će se osjećati ugodnije.

Ipak, same prijetnje ovim ustanovama su dovoljno stvarne i česte da bi im se pristupalo stihijski. Sigurnosni problemi u bolnicama obuhvataju širi spektar rizika, od ugrožavanja zdravlja u vidu nanošenja povreda, otmica i ucjena te prijetnji nasiljem do ugrožavanja privatnosti pacijenata, krađe podataka, opreme i lijekova i pojave neželjenih posjetilaca. U konačnici, bolnice su mjesta gdje su ljudski životi često na kocki i dodatni vidovi ugrožavanja života i tjelesnog integriteta su posljednja stvar koju pacijenti, osoblje i menadžment žele imati kao dodatnu brigu.

Uz pacijente, ništa manje važna nije zaštita medicinskog osoblja, odnosno ljekara, medicinskih sestara i radnika na održavanju, među kojima su prve dvije skupine najčešće na udaru. Prema istraživanjima, zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima, što naglašava hitnost rješavanja ovih sigurnosnih izazova.

Zdravstveni radnici imaju pet puta veću vjerovatnoću da će se suočiti s nasiljem na radnom mjestu u poređenju sa zaposlenima u drugim sektorima

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da gotovo 40% zdravstvenih radnika doživljava fizičko nasilje na poslu. Sale za operacije, ambulante za pretrage sa skupom opremom i sobe za boravak osoblja zbog toga trebaju biti strogo odvojene od prostora koji su otvoreni javnosti kao što su čekaonice i trijažne stanice. Tu kontrola pristupa mora postojati kao nevidljiva ali ništa manje robusna granica koja razdvaja dva svijeta.

Izazovi cjelodnevnog režima rada

I režim rada u bolnicama jedan je od razloga zašto je fleksibilnost kontrole pristupa u ovim ustanovama važna jednako koliko i nivo zaštite. Zdravstvena zaštita je cjelodnevni posao koji je već po svojoj prirodi dinamičan i nepredvidiv. Raspored rada osoblja često se odvija po nepredviđenim obrascima koji se ne oslanjaju samo na smjene nego uveliko zavisi i od hitnih slučajeva, epidemija, prirodnih nesreća i slično. Zato savremeni sistemi kontrole pristupa u ovim objektima moraju ponuditi fleksibilnost za prilagođavanje nepredvidivom režimu rada, uz istovremeno omogućavanje glatkog pristupa konkretnim zonama za ovlašteno osoblje.

Tu je i jedinstvena institucija posjeta pacijentima koju korisnik sistema kontrole pristupa mora uzeti u obzir. Rizici po osoblje i pacijente smanjuju se ograničavanjem potencijalnih prijetnji kroz upravljanje procesima odobravanja ulaska u objekte i prostorije, čime se podstiče kreiranje sigurnijeg okruženja. To se realizira kroz pojednostavljenu koordinaciju smjena, ograničavanje pristupa grupama korisnika i terminima posjeta te napredno upravljanje posjetiocima.

Neovlašteni pristup imovini ugrožava živote

Moderne zdravstvene ustanove su i mjesta na kojima se čuva vrijedna i skupa imovina, poput medicinske opreme za preglede, lijekova u bolničkim apotekama i medicinskih kartona pacijenata koji se tretiraju kao povjerljiva dokumentacija. Sve ovo naglašava potrebu za rješenjima za kontrolu pristupa koja će biti fleksibilna u smislu pružanja podrške za nesmetanu interakciju osoblja i pacijenata, ali i beskompromisna kada je u pitanju zaštita vrijedne imovine u ovim ustanovama.

Povreda imovine znatno utječe na kvalitet zdravstvene zaštite, kao i na društvenu reputaciju pružalaca zdravstvenih usluga. Incidenti se kreću u rasponu od krađe predmeta kao što su stetoskopi i termometri do otuđenja medicinskih aparata mnogo veće vrijednosti. Krivci su obično članovi osoblja, pacijenti ili izvođači radova.

Međunarodno udruženje za zdravstvenu sigurnost i zaštitu (IAHSS) u svom istraživanju iz 2022. navelo je da je provala u medicinske centre treći najčešći vid kriminaliteta u tim objektima nakon remećenja javnog reda i napada. Prema tim podacima, usljed neadekvatne kontrole pristupa, krađe u bolnicama su porasle za skoro 6% na stotinu kreveta u odnosu na samo godinu dana ranije.

Ipak, krađa medicinske opreme je dosta složeniji problem u odnosu na puko otuđenje stvari. Tačno je da krađa opreme zdravstvenim ustanovama nanosi veliku materijalnu štetu. No, “nevidljivi” dodatni trošak su povećani troškovi zdravstvene zaštite i usluga jer organizacije nastale troškove najčešće prenose na buduće pacijente. Osim toga, ovaj vid ugrožavanja sigurnosti ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da nanese direktnu štetu samim pacijentima u slučaju da do krađe opreme dođe u najhitnijim medicinskim slučajevima.

Zaštita imovine bolnice kroz kvalitetniju kontrolu pristupa postiže se kroz implementaciju dovoljno naprednog sistema koji će zaštititi medicinsku opremu i lične predmete pacijenata na bazi primjene hijerarhije privilegija, upravljanja posjetiocima i vođenja evidencije o događajima.

Krađa opreme ima i nematerijalnu komponentu kroz potencijal da direktno naškodi samim pacijentima u slučaju da do nje dođe u hitnim medicinskim slučajevima

Krađe povjerljivih podataka

Kontrola pristupa u zdravstvu obuhvata fizički pristup objektima kao što su bolnička odjeljenja i administrativne prostorije, kao i digitalni pristup elektronskim zdravstvenim kartonima i drugim osjetljivim informacijama.

Zato je osiguravanje adekvatne kontrole pristupa podacima u zdravstvenim ustanovama esencijalno i za zaštitu privatnosti pacijenata. Jednako važna je i usklađenost s propisima kao što su Zakon o prenosivosti zdravstvenog osiguranja i odgovornosti (HIPAA) u SAD-u ili Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) u Evropskoj uniji. Ovi propisi podrazumijevaju primjenu mjera kao što su autentifikacija korisnika, enkripcija, kontrola pristupa zasnovana na ulogama (RBAC) i vođenje evidencije za ograničavanje pristupa informacijama o pacijentu na osnovu principa najmanjih privilegija. Tako se štiti povjerljivost informacija o zdravlju pacijenata i smanjuje rizik od povrede podataka kroz neovlašteni pristup.

Šta sektor zdravstva traži od kontrole pristupa?

Zbog svega navedenog, sistemi kontrole pristupa u savremenim medicinskim ustanovama moraju odgovoriti na znatno širi spektar sigurnosnih potreba koje se tiču specifičnosti njihovog načina poslovanja. Jedan od osnovnih preduslova je sofisticiran sistemski dizajn koji će jednako dobro služiti i javnim i zaštićenim prostorima. Bolnicama su potrebna rješenja za kontrolu pristupa koja se neprimjetno uklapaju u njihov arhitektonski raspored, a da istovremeno nude robusne sigurnosne mjere. Pouzdanost je još jedna ključna stavka jer su bolnice ustanove koje nemaju radno vrijeme od devet do pet i stalno su otvorene kako bi pružile pravovremenu njegu svakom pacijentu.

Kontrola pristupa u zdravstvu je otežana i činjenicom da klinički centri često obuhvataju komplekse sa više zgrada. Ona se, pri tome, mora povezati s drugim sistemima u tim objektima kao što su videonadzor ili protivpožarni alarmi. Kako imaju presudnu ulogu u vanrednim situacijama, sistemi kontrole pristupa u bolnicama moraju osigurati glatku integraciju s vatrodojavom i videonadzorom. U vanrednim situacijama, moraju podržati i procedure brze evakuacije, uz mogućnost prilagođenog ažuriranja u realnom vremenu za interventno osoblje na terenu.

Kako kontrolirati višak pristupnih tačaka?

U drugim sektorima, prostori zgrada često su nedostupni za širu javnost, tako da njihova zaštita uz standardni sistem akreditiva obično daje dovoljno dobre rezultate. S druge strane, medicinske ustanove najčešće imaju brojne pristupne tačke za javnost, uz ograničen broj sigurnosnog osoblja i primjenu politike opće otvorenosti svima koji traže pomoć.

Privremena opcija je smanjenje pristupnih tačaka za izbjegavanje sigurnosnih incidenata, poput neovlaštenog pristupa, bijega pacijenata ili otmica. Nažalost, to je moguće samo u početnoj fazi izgradnje objekta, čiji se kapaciteti s vremenom neminovno šire. Kako uskraćivanje pristupa glavnoj ulaznoj tački nije opcija, bolnice moraju dati prioritet samo najosjetljivijim prostorima i primijeniti odgovarajuću kontrolu pristupa zasnovanu na ulogama. Naprimjer, pacijenti ne bi trebali moći slobodno pristupati bolničkoj apoteci ili sobama sa zdravstvenim kartonima drugih pacijenata.

Kontrola pristupa na bazi privilegija može smanjiti vjerovatnoću od toga posjetioci izvrše krađu. U slučaju nepredviđene nezgode, evidencija korištenja pristupnih tačaka je važna kao izvor vrijednih podataka koji će pomoći u privođenju krivaca. Osim toga, same pristupne tačke u ustanovi korisno je podijeliti na standardna i sigurnosno osjetljiva područja, odnosno odjeljenja ili zone za koje postoji veća vjerovatnoća od pojave sigurnosnih problema. Tim prostorima je potrebna strožija kontrola pristupa ako se procijeni da u slučaju neovlaštenog upada može doći do ozbiljnog narušavanja sposobnosti zdravstvene ustanove da pruži visokokvalitetnu njegu pacijentima.

Zbog svega navedenog najpovoljnija opcija za kontrolu pristupa u ovakvim ustanovama su napredni sistemi koji tokom cijelog dana odobravaju privilegije pristupa prema ulogama, a uz fleksibilne opcije ograničavanja pristupa. Istovremeno, ovako osmišljena kontrola pristupa mora ponuditi i dugoročnu isplativost kroz skalabilnost i fleksibilnost u konfigurisanju pristupnih zona.

AI podržava automatizaciju pristupa

Trendovi u zdravstvu odraz su globalnih kretanja na tržištu kontrole pristupa. Ono se nakon pandemije oporavilo i doživjelo snažan rast tokom 2021. i 2022. godine, uz vrijednost koja se procjenjuje na 13,3 milijardi dolara. Najvažnije za zdravstvo ipak je temelj na kojem je ostvaren ovaj rast, a to je tehnološki napredak koji omogućava kreiranje prilagođenijih, odnosno bolje integrisanih rješenja. To se u prvom redu odnosi na mobilno upravljanje pristupom, biometriju, integracije u okviru interneta stvari i beskontaktna rješenja.

Osim integracije s vatrodojavnim i evakuacijskim sistemima, kontrola pristupa u bolnicama mora ići korak dalje i ponuditi jednako uspješne integracije s videonadzornim sistemima, protivprovalnim alarmima i ostalim tehnološkim platformama. Zato se u posljednjih nekoliko godina u sektoru zdravstva prepoznavanje lica širi “požarnom” brzinom. Pokretački faktori uključuju poboljšanu sigurnost, automatizaciju pristupa radnom mjestu i besprijekorno korisničko iskustvo.

Jedno od novih rješenja na tržištu koje prepoznaje važnost ove strategije je BioStation 3 sistem kompanije Suprema, koji podržava integrisano upravljanje cijelim sistemom kontrole pristupa. U slučaju bolnica, to donosi pogodnosti u segmentu upravljanja posjetiocima i pacijentima kao ključnim segmentima kontrole pristupa.

Za upravljanje pristupom koristi se integracija sa VoIP interfonom i RTSP (Real Time Streaming Protocol) videonadzorom s bilo koje lokacije. VoIP interfon omogućava neometanu komunikaciju sa svim vratima, dok videonadzor u realnom vremenu podiže nivo sigurnosti i omogućava cjelodnevnu kontrolu za sve pristupne tačke. Ovaj vid kontrole spušten je na nivo vrata kao kontaktnih tačaka kojim obiluju sve zdravstvene ustanove. BioStation 3 se s njima povezuje kao terminal sa skupom funkcija koje trebaju olakšati autentifikaciju i sortiranje korisnika objekata.

BioStation 3 koristi opciju za beskontaktnu autentifikaciju, koja bolnicama nudi i važne higijenske pogodnosti u smislu sprečavanja širenja zaraznih bolesti. Tu je i fleksibilnost u odabiru najprikladnije metode za zadatak filtriranja pristupa. One se kreću u rasponu od autentifikacije lica i mobilnog pristupa uz QR kodove sve do bar-kodova i RFID kartica. Za lakšu instalaciju i skalabilnost, ovaj sistem se može postaviti na gotovo svaki tip vrata u zdravstvenim ustanovama, uključujući i vanjski perimetar uz podržani standard otpornosti na prašinu i mehaničke udare IP65 i IK06.

Suprema BioStation 3

Kako su bolnice objekti čije hitne službe imaju koristi od agilnosti sistema kontrole pristupa, one su uvijek u potrazi za tehnologijom koja će znatno ubrzati procese autentifikacije za različite profile korisnika. Tu se u svijetu kontrole pristupa kao dovoljno brzo rješenje nametnula vještačka inteligencija poput one koju koristi BioStation 3. Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što, upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica, predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu. Ovi sistemi moraju posjedovati i sistem zaštite od pokušaja prevare platforme, uz neometanu funkciju samostalne prijave i registracije predstavljanjem lica ili fotografije na mobilnom uređaju, kao kod Supreminog BioStation 3 sistema.

Optimizacija AI-ja za potrebe autentifikacije postiže neusporedivo visoku brzinu prepoznavanja, što upareno s mogućnošću prepoznavanja različitih etničkih grupa i varijacija lica predstavlja atraktivnu opciju za kontrolu pristupa u zdravstvu

Prst kao neotuđivi akreditiv

Priča o biometriji kao okosnici nove strategije kontrole pristupa u zdravstvu ne završava s vještačkom inteligencijom koja ostale tehnologije treba poslati u prijevremenu penziju. I bez AI-ja procjene govore da je globalno tržište tehnologija za prepoznavanje lica u godini iza nas dostiglo vrijednost od 6,3 milijarde američkih dolara. Ova cifra bi do 2028. trebala ići do 13,4 milijarde dolara, uz godišnju stopu rasta od 16,3%, navodi Marketsandmarkets.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova. To omogućava diverzifikaciju metoda autentifikacije na osnovu konkretnih sigurnosnih potreba ustanova, od pristupnih tačaka do javnih prostora koji se u bolnicama prepliću više nego u drugim zgradama.

Zato i provjera otiska prsta već dugo igra važnu ulogu u biometrijskoj komponenti kontrole pristupa. Osim sigurnosti, autentifikacija otiskom prsta znači da zdravstveni radnici mogu brzo i lako dobiti pristup zaštićenim područjima, bez potrebe za fizičkim ključevima ili pristupnim karticama. Ovaj pojednostavljeni proces štedi vrijeme i smanjuje rizik od izgubljenih ili ukradenih akreditiva.

Osim toga, sistemi kontrole pristupa zasnovani na otisku prsta kreiraju digitalni zapis o svakom pokušaju pristupa, uključujući identitet pojedinca i vrijeme pristupa. Važna prednost je i činjenica da za razliku od tradicionalnih metoda kontrole pristupa, kao što su kartice ili PIN kodovi, otisci prstiju predstavljaju nezamjenjiv dokaz identiteta koji se ne može dijeliti među pojedincima.

Ove prednosti bile su temelj na osnovu kojeg je Suprema razvila svoj BioEntry W2 sistem kontrole pristupa na bazi provjere otisaka prstiju. Uz novi algoritam autentifikacije pomoću otiska prsta u kombinaciji s četverojezgrenim CPU-om za detekciju otisaka uživo, BioEntry W2 nudi visoku brzinu provjere baza podataka s otiscima i preciznu kontrolu sistema zaključavanja u bolnicama. Uz rast broja incidenata u bolničkom okruženju, menadžeri ovih institucija će znati cijeniti robusni dizajn kućišta BioEntry stanice prema IP67 standardu. Uz dvofrekventnu RFID tehnologiju, BioEntry W2 podržava i LF (125 Khz) i HF (13,56 MHz) RFID, uključujući sve RFID standarde koje podržavaju HID multiCLASS čitači. Pored akreditiva za otisak prsta, BioEntry W2 podržava većinu standarda RFID kartica, uključujući MIFARE, HID iCLASS, DESFire, FeliCa, HID Prox, EM i NFC. Na kraju, osobe koje pokušaju neovlašteno pristupiti zabranjenim zonama unutar bolnica suočit će se s jedinstvenim sistemom infracrvenog i bijelog svijetla koji detektira pokušaje prevare s vještačkim otiskom i blokira sve imitacije izrađene od materijala poput gline, gume, ljepila ili papira.

U uslovima u kojima bolnice ne smiju biti prisiljene da prave kompromis sa sigurnošću nauštrb kvaliteta pružene usluge, BioEntry W2 dolazi u paketu ne samo s TCP/IP interfejsom već i s tradicionalnijim interfejsima (RS-485, Wiegand) kako bi se medicinskim ustanovama ponudila veća fleksibilnost instalacije za različita okruženja uz niže troškove instalacije i održavanja te jednostavnije kabliranje.

Osim prepoznavanja lica, kontrola pristupa u bolnicama će najviše profitirati od multimodalne autentifikacije, odnosno kombinacija otiska prsta, prepoznavanja lica, RF kartica i PIN-ova

Brzo lociranje osoblja spašava živote

I RFID uređaji igraju važnu ulogu u kontroli pristupa u bolničkim okruženjima. Riječ je o zreloj tehnologiji koja omogućava brz i besprijekoran pristup različitim zonama jer ovlašteno osoblje može lako cirkulirati između različitih odjela, bez potrebe za fizičkim ključevima ili manuelnim procesima autentifikacije. Rezultat je smanjenje administrativnog opterećenja i ušteda vremena u objektima u kojima su i sekunde nerijetko tanka barijera između života i smrti.

RFID uređaji podržavaju i postavljanje posebnih oznaka (tagova) na akreditacije osoblja, što omogućava menadžmentu da lakše prati kretanje zaposlenih. Osim standardnih prednosti u vidu osiguravanja regulatorne usklađenosti sa sigurnosnim protokolima i praćenja produktivnosti, ova tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva. Isto tako, RFID narukvice ili tagovi mogu se koristiti za identifikaciju i nadzor pacijenata tokom boravka u bolnici. Tu je i mogućnost praćenja dinamike primjene lijekova, pravilnog usmjeravanja pacijenata i blagovremenih medicinskih intervencija.

Kontrola pristupa mora obuhvatiti i perimetar

Sistem kontrole pristupa u medicinskim ustanovama ne počinje i završava u čekaonicama i portirnicama. Tu je i vanjski perimetar bolnica kao prva linija filtriranja neželjenih gostiju u kombinaciji s postojećim videonadzornim sistemom. To je posebno važno u dijelovima bolničkih kompleksa u kojima se odvijaju klinička ispitivanja, a koji rijetko imaju doticaja s posjetiocima ili pacijentima. Isti tretman imaju i prostori u kojima se čuvaju lijekovi ili objekti za potencijalno nasilne pacijente s duševnim oboljenjima.

Kao gotovo školski primjer tehnologije ove namjene je Supremin XPass 2 RFID uređaj, koji dolazi u formatu pogodnom za postavljanje na stubove, u kutije ili u kombinaciji s tastaturom. XPass 2 posjeduje dvofrekventnu (125 kHz / 13,56 MHz) RFID tehnologiju, što mu omogućava čitanje mobilnih kartica koristeći NFC i BLE. Pri tome se komunikacija s pametnim telefonima odvija preko Supremine Mobile Access tehnologije, koja omogućava korištenje pametnog telefona kao ključa i akreditiva za pristup vratima i objektima u sklopu bolnice. Zbog toga se sve odvija na jeftiniji i sigurniji način, koji praktično eliminira mogućnost gubitka akreditiva. Uređaj nudi otpornost na prašinu i vodu prema standardima IP65 i IP67, kao i na pokušaje neovlaštenog rukovanja ili vandalizma, što ga čini prikladnim za vanjske instalacije u medicinskim ustanovama u ambijentalno zahtjevnim okruženjima.

RFID tehnologija ima još jednu ključnu prednost u medicinskim ustanovama: brzo lociranje osoblja tokom prijema i tretmana hitnih slučajeva

Integracija kontrole pristupa i vatrodojave

Kako su bolnice objekti s velikim brojem korisnika, posebno onih s ograničenom mobilnošću, integracija kontrole pristupa s vatrodojavom je još jedan trend koji privlači interes struke i korisnika. U kompaniji Suprema, naprimjer, svjesni su važnosti zadatka olakšane koordinacije između kontrole pristupa i mjera zaštite od požara. Oni su obje komponente učinili dijelom svojih pristupnih čitača i BioStar 2 sistema koji se mogu podesiti za integraciju s vatrodojavnim zonama.

Supremin protivpožarni prozivni softver omogućava organizacijama da prate prisustvo pojedinaca u pojedinačnim zonama tokom vanrednih situacija. Ova tehnologija posebno je korisna u bolnicama i staračkim domovima jer u slučaju požara automatski generiše izvještaj sa ključnim informacijama o tome ko se i gdje nalazi u zgradi. Softveru je za obavljanje ovog zadatka dovoljna pametna kartica za kontrolu pristupa ili privjesak koji zaposleni koristi za pristup zgradi ili izlazak iz nje.

Osim toga, integracija senzora za požar u rubne uređaje i jedinice za kontrolu pristupa omogućava otkrivanje opasnosti od požara u realnom vremenu, dok signali upozorenja daju trenutna obavještenja osoblju i tako olakšavaju poduzimanje brzih protivmjera.

Ovo je tek ilustracija trenda evolucije kontrole pristupa u pravcu prelaska na hibridni model u kojem se prepliću tehnički i digitalni sistemi. Zdravstvene ustanove su tu prikladan lakmus papir za testiranje efekata ovog trenda jer holistička pristupna rješenja po definiciji nude veću otvorenost i fleksibilnost koje su prijeko potrebne ovim ustanovama.

Više od sigurnosti: podizanje kvaliteta usluga

Kako sve zdravstvene ustanove pacijentima nastoje ponuditi personaliziranu i efikasnu njegu, biometrijska tehnologija kontrole pristupa može poslužiti i kao alat za unapređenje kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima. Uz biometrijsku autentifikaciju, bolnice mogu pojednostaviti registraciju pacijenata uz do sada neviđeni nivo preciznosti i minimiziranja identifikacijskih grešaka.

Navedeno pomaže u sprečavanju pojave medicinskih grešaka, kao što su zamijenjene dijagnoze ili pogrešno usmjereni tretmani za pacijente, što može dovesti do ozbiljnih posljedica po sigurnost korisnika zdravstvenih usluga i kvalitet njege.

Uz prepoznavanje lica kakvo već nude sistemi kontrole pristupa, biometrijski sistemi pojednostavljuju i proces prijave tako što po dolasku automatski prepoznaju pacijente kroz njihove jedinstvene biometrijske karakteristike. Ovo smanjuje vrijeme čekanja i administrativno opterećenje osoblja, što medicinskom osoblju omogućava da se bolje fokusira na pružanje kvalitetne njege umjesto na papirologiju ili spore provjere identiteta. Isto važi i za druge sigurnosne tehnologije poput prepoznavanja šarenica oka ili otiska prsta, koje pored brze identifikacije smanjuju i mogućnost pogrešnog prepoznavanja pacijenata ili krađa zdravstvenih kartona čiji se slučajevi na godišnjem nivou u svijetu broje u milionima.

Nema tenzija između pristupačnosti i sigurnosti

Kontrola pristupa u medicinskim ustanovama podrazumijeva pronalazak delikatne ravnoteže između sigurnosti i pristupačnosti, što je ključno za dobrobit i osoblja i pacijenata. Efikasna kontrola ulazaka i izlazaka pojedinaca u bolnicama ne samo da štiti sigurnost osoblja i pacijenata već čuva i reputaciju i imovinu ustanove.

Sistemi kontrole pristupa prvobitno su osmišljeni da regulišu ulazak u prostorije i objekte, no oni su danas i u zdravstvu evoluirali dalje od svoje konvencionalne uloge. Biometrija se tu pojavila kao revolucionarna tehnologija unutar zdravstvenog sektora jer maksimalno ubrzava identifikaciju pacijenata i osoblja uz do sada neviđen nivo preciznosti. Osim toga, ona je postala i fleksibilan alat za kreiranje dodatne vrijednosti jer pojednostavljuje svakodnevne operacije bolnica, povećava efikasnost pružanja njege i olakšava usklađenost s propisima o zaštiti privatnosti. Uz dodatno profiliranje ove i srodnih tehnologija, kontrola pristupa će pacijentima ponuditi personaliziraniju, pristupačniju i sigurniju uslugu na zadovoljstvo svih karika u lancu zdravstva.

Nisu svi odjeli isti

Kontrola pristupa ne suočava se s istovjetnim izazovima širom sektora zdravstva. Pojedine medicinske ustanove imaju posebne sigurnosne potrebe koje traže fokus na specifične segmente kontrole pristupa. To se posebno odnosi na psihijatrijske ustanove i institucije za odvikavanje od droga i drugih ovisnosti. U istraživanju nasilja u Velikoj Britaniji, naprimjer, trećina (36%) psihijatrijskih pacijenata je iskusila, a skoro polovina (46%) svjedočila nasilju tokom boravka u bolnici. Takvim institucijama je potrebna znatno strožija kontrola na izlazima i ulazima, uz detaljniju kontrolu posjeta kroz integraciju s alarmima za obavještavanje osoblja, videonadzor i detektore kretanja.

U porodilištima, s druge strane, kontrola pristupa mora uključivati sisteme orijentirane na prevenciju otmica novorođenčadi ili zamjena beba. Sistemi kontrole pristupa moraju se integrisati sa sigurnosnim sistemima radi pravilne identifikacije i povezivanja beba s odgovarajućim roditeljem, kao i njihovog nadzora i zaštite od namjernih i nenamjernih ugrožavanja sigurnosti.

U bolničkim apotekama slični sistemi trebaju pratiti pristup prostorima za čuvanje medikamenata, uključujući ormariće i rashladne jedinice kako bi se spriječile krađe ili neovlaštene upotrebe lijekova, posebno onih koji imaju potencijal za izazivanje ovisnosti. Integracija sa sistemima za upravljanja zalihama može pomoći u praćenju distribucije lijekova, datuma isteka i lakšeg naručivanja novih količina.

Kontrola pristupa za klinička ispitivanja

Osim zaštite pacijenata i osoblja, kontrola pristupa u zdravstvenim ustanovama ima još jednu važnu komponentu: zaštitu podataka koji se odnose na klinička ispitivanja i aktivnosti na planu istraživanja i razvoja. Zaštitom podataka iz kliničkih ispitivanja medicinske ustanove štite povjerljive nalaze istraživanja o novim medicinskim sredstvima i intelektualno vlasništvo povezano s njima. Adekvatna kontrola pristupa tako postaje jedini način da medicinske ustanove zadrže status sigurnih okruženja za klinička ispitivanja i inovacije u medicini.

Biometrija igra važnu ulogu u ovom segmentu jer omogućava osoblju da brzo dođe do tačnih podataka o svim učesnicima u kliničkom ispitivanju, bez ugrožavanja privatnosti pacijenata. Uz biometrijsku tehnologiju za preciznu identifikaciju i praćenje učesnika u ispitivanjima, istraživači mogu biti sigurni da će samo odabrane osobe na kraju završiti u odgovarajućim grupama i kohortama.

Biometrijska tehnologija pomaže istraživačima i da na siguran način upravljaju dobijenim podacima i pobrinu se da samo ovlašteni pojedinci dobiju uvid u strogo povjerljive rezultate studija.

Kako se banke bore protiv ugrožavanja imovine?

1 Aprila, 2024

O ovoj veoma važnoj i uvijek aktuelnoj temi razgovarali smo s regionalnim sigurnosnim stručnjacima odgovornima za sigurnost u bankama. Naši sagovornici u prvi plan ističu važnost usvajanja naprednih tehnologija s ciljem zaštite, ali i napominju da su svjesni zaposlenici najbolja i najpouzdanija zaštita banaka

Piše: Seđad Muhić; E-mail: redakcija@asadria.com

Brza ekspanzija informacijskih tehnologija, redefiniranje sistema platnog prometa, masovna primjena kartičnog poslovanja, odnosno prelazak na online načine realizacije svih vrsta finansijskih transakcija – izazovi su koji su se stihijski nametnuli pred kompletan bankarski sektor. Stručnjaci zaduženi za sigurnost u bankama, odnosno novca i vrijednosti klijenata, osim što i dalje moraju voditi računa o fizičkim napadima, pljačkama i svim drugim vrstama sigurnosnih izazova u bankarskom sektoru, imaju i dadatni problem u vidu sve učestalijih cyber napada koje vode kriminalci za tastaturom.

Razvoj tehnike i tehnologije, dakle, uslovio je da ranije poznati načini ugrožavanja bankarskih institucija prepoznatih u razbojničkim pljačkama (fizičkim napadima) postaju gotovo zanemarivi u odnosu na novi način ugrožavanja. Potvrdio nam je to i Haris Dizdarević, direktor Sektora za informacionu i fizičko-tehničku bezbjednost u Hipotekarnoj banci Crne Gore, koji je kazao da se cilj bankarskih institucija nije promijenio, ali se morao prilagoditi novonastalim izvorima ugrožavanja, a u svrhu zaštite svih bankarskih operacija i tehnološke infrastrukture, kako bi sistemi uvijek bili u stanju sigurnog funkcionisanja.

Napredne sigurnosne mjere

“Hipotekarna banka strateški ulaže veliki trud i sredstva kako bi uz visok stepen zaštite kontinuirano i stabilno pružila svoje usluge te klijentima pružila visok stepen zaštite od neovlaštenog pristupa podacima klijenta, krađe podataka, potencijalne prijetnje phishingom i drugih vidova zaštite. Naša banka sprovodi brojne napredne sigurnosne mjere za sprečavanje svih oblika cyber napada, ali se i trudi da što više educira i informiše sve klijente o pravilnoj i sigurnoj upotrebi bankarskih usluga. Izazovi su brojni i ne odnose se samo na vanjsko ugrožavanje već se velika pažnja mora posvetiti i unutrašnjem ugrožavanju (socijalnom inženjeringu za pristup restriktivnim područjima i poslovnoj špijunaži), što je preduslov uspješne zaštite cjelokupnog sistema”, kaže Dizdarević. Činjenica je, kaže, da je tendencija banke danas u orijentiranosti na laku pristupačnost i dostupnost klijentima.

“Veliku pažnju poklanjamo i fizičkoj zaštiti, za koju se trudimo da ni na koji način nije prepreka klijentima u obavljanju svakodnevnih aktivnosti u banci. Da ne bude upadljiva, a opet da postiže cilj u osiguranju imovine i pružanju sigurnosti kako klijentima tako i zaposlenima u banci. Aktuelni izazovi u današnjem poslovanju odnose se kako na zaštitu poslovnica tako i na zaštitu bankomata od svih vrsta napada, zaštitu transporta novca i dragocjenosti, kao i zaštitu od unutrašnjih ugrožavanja od strane zaposlenih. Kako bi se i zaposleni osjećali sigurno, mnogo pažnje i sredstava se poklanja stalnim edukacijama zaposlenih koji se odnose na sigurno poslovanje”, naglašava Dizdarević.

Ključni sistemi zaštite

S ciljem adekvatne zaštite potrebno je osigurati kvalitetan sistem fizičke zaštite kako bi se spriječio bilo kakav neželjeni incident u prostorijama banke. Neophodnost sprovođenja redovnih procjena sigurnosnog rizika od vitalne je važnosti jer doprinosi identifikaciji potencijalnih ranjivosti, doprinosi da se stekne uvid u potencijalne slabosti i da se one proaktivno rješavaju kako bi se spriječilo narušavanje sigurnosti.

“Uz trendove koji se razvijaju i najsavremeniju tehnologiju, banke danas imaju bolje opcije da osiguraju svoj prostor i poslovanje kako bi se minimizirala izloženost fizičkim prijetnjama. Postoji nekoliko ključnih sigurnosnih sistema i rješenja koji značajno unapređuju bezbjednost finansijskih institucija, tako da danas koristimo najsofisticiranije kamere za videonadzor koje snimaju i prate aktivnosti, alarmne sisteme koji se mogu aktivirati u svim slučajevima neovlaštenog pristupa, sisteme kontrole pristupa koji reguliraju ko i kada može da uđe u prostor, izuzetno tehnički opremljeni monitoring-centri sa mogućnostima davanja komandi na udaljene pozicije (daljinski nadzori), mobilne patrolne ekipe za intervencije itd.”, kaže Dizdarević.

Bankomati se posmatraju kao posebne jedinice i, radi adekvatne zaštite, opskrbljeni su velikim brojem tehničkih rješenja kojima se dolazi do ranog uzbunjivanja na sve vrste napada, kao i antieksplozivnim i protivgasnim sistemima. Generalno, kada je u pitanju bankarski sektor, Dizdarević navodi aktuelne sisteme i uređaje koji se trenutno koriste u borbi protiv kriminala. U tom smislu ističe alarmni nadzorni centar, kao srce sistema sigurnosti, koji je opremljen najsavremenijim tehničkim sredstvima pomoću kojih se u slučaju incidentnih situacija (provale, povrede prostora, požara, aktiviranja panik-alarma) omogućava dežurnim dispečerima brza obrada dobivenih podataka i reakcija u vidu upućivanja mobilne patrole na ugroženo mjesto, obavještavanja pretpostavljenih lica i ostalih dežurnih službi organizacije.

Alarmni sistemi obavještavaju dispečere u monitoring-centru

“Sistem videonadzora igra ključnu ulogu u odvraćanju potencijalnih napadača i osiguranju dokaza u slučaju protivzakonitih radnji. Moderne kamere koje koristimo nude nam visok stepen rezolucije, daljinski pristup i napredne funkcije detekcije. Sofisticirani sistemi kontrole pristupa u stanju su da ograniče pristup određenim prostorima unutar banke i da nas informišu o pokušajima neovlaštenog pristupa. Biometrijski sistemi autentifikacije osiguravaju visok stepen bezbjednosti u prostorijama u kojima čuvamo ključnu opremu i povjerljive informacije, dok alarmni sistemi obavještavaju dispečere u monitoring-centru i nadležne osobe koje postupaju po potencijalnim prijetnjama”, kaže Dizdarević. Oni mogu biti pokrenuti raznim događajima kao što su neovlašteni pristup, specifični oblici ponašanja, požar, poplava itd. “GPS sistem je specijalizirani sistem za praćenje kretanja i aktivnosti vozila, ljudstva i sigurnosnih kofera u transportu novca, 24 sata dnevno, svakog dana u godini. Aplikacija nam omogućava da uživo pratimo sve navedeno, a da je sistem zaštićen od vanjskih upada”, zaključuje on.

Digitalna transformacija

U Bosni i Hercegovini aktuelni sigurnosni izazovi u bankarskom sektoru prije svega idu u korak s digitalnom transformacijom kao i prijetnjama koje su se prebacile u cyber prostor. Kaže to Belma Ohranović, direktorica sigurnosti Raiffeisen banke u Bosni i Hercegovini, koja napominje da izazovi kreću od socijalnog inžinjeringa, u kojem napadači pokušavaju nizom tehnika usmjerenih na zaposlenike doći do ključnih informacija za proboj u bankarske sisteme.

“Sve značajnijom integracijom s pružaocima usluga, cloud uslugama i daljinskim načinom rada, sigurnosni izazovi za bankarski sektor se prebacuju i na treće strane, a ogledaju se u obezbjeđenju adekvatnih mehanizama odgovora na pripadajuće rizike, cyber higijenu i ranjivosti koje se mogu naći u povezanim okruženjima. Veoma prisutan izazov je održati nivo svijesti o važnosti poštivanja sigurnosnih politika i procedura. Ujedno, važno je imati na umu i prijetnje u vidu ransomware i DDoS napada koji zahtijevaju posebne sigurnosne servise i mehanizme, te operatorske kapacitete za adekvatan odgovor, a sve to je moguće uz dobro pripremljene i obučene timove, interne sigurnosne kapacitete”, tvrdi Ohranović.

Kada govorimo o najkvalitetnijim sigurnosnim rješenjima i sistemima zaštite banaka, ona napominje da ultimativna zaštita danas ne postoji, a cyber sigurnost je odgovornost svakog pojedinca u organizaciji.

Važno je imati na umu prijetnje u vidu ransomware i DDoS napada koji zahtijevaju posebne sigurnosne servise i mehanizme i operatorske kapacitete za adekvatan odgovor. To je moguće uz dobro pripremljene i obučene timove i interne sigurnosne kapacitete

Važno je imati dobre sigurnosne prakse

“Za zaštitu su neophodni poštivanje osnova cyber higijene, relevantne kontrole usklađene s poslovnim procesima te implementacija kontrolnih mehanizama detekcije, prevencije i odgovora na cyber događaje u informacionim sistemima. S obzirom na to da nije poznato kada će se neki događaj desiti, organizacije trebaju biti spremne i otporne na njih. Sigurnosni sistemi u bankarskom sektoru su individualni i ne postoji centralizovano tijelo za odgovor na cyber događaj. Svaka banka ima timove koji vrijedno rade da doprinesu stabilnosti sigurnosti, a najkvalitetniji sistem zaštite su svjesni uposlenici te mandatorne obuke iz oblasti cyber sigurnosti. Bez toga su i najjači sigurnosni servisi i alati nedovoljni u borbi protiv malicioznih napadača i cyber kriminala”, zaključuje Ohranović.

Što se tiče sistema i uređaja koji se trenutno koriste u ovom sektoru, a s ciljem smanjenja stope kriminala, Ohranović navodi činjenicu da na tržištu postoje različiti komercijalni i open source sistemi i uređaji za detekciju i prevenciju cyber prijetnji i događaja. S tog aspekta, dodaje, banke su u većini slučajeva tehnološki agnostici ukoliko postoji omjer dobre sigurnosne kontrole i nivoa prihvatljivog rizika, kao i adekvatan kadar za upravljanje takvim sistemima i uređajima. Važno je imati dobre sigurnosne prakse, kompetentan sigurnosni i tehnološki tim te integrisati prakse i sigurnosne tehnologije u bankarske procese na nivou na kojem oni neće blokirati poslovanje.

Ubrzana digitalizacija kao najveći izazov

Iz Hrvatske udruge banaka, također, tvrde da za banke u Hrvatskoj, kao i u drugim državama, jedan od najvećih izazova predstavlja ubrzana digitalizacija poslovanja, pri čemu je potrebno voditi računa o najvišim sigurnosnim standardima.

“Banke imaju razvijen jedan od najsigurnijih kibernetičkih sustava kako bi spremno odgovarale na sve izazove digitalnog doba i nove metode pokušaja prijevara. Međutim, istovremeno je važno redovito educirati i upozoravati klijente na različite vrste prijevara koje imaju za cilj krađu osobnih i financijskih podataka klijenata banaka radi ostvarivanja financijske koristi. Također, banke teže integrirati svoje sigurnosne sustave kako bi dodatno podigle razinu zaštite. Sigurnost digitalne imovine nužan je uvjet za povjerenje klijenata banaka te je taj spektar komparativna prednost banaka jer raspolažu s dovoljnim resursima za velika ulaganja u sigurnost, a ona je ipak glavna usluga koju potrošači traže”, kažu iz organizacije koja okuplja banke u Hrvatskoj.

Sistemi banaka, navode, znatno doprinose visokoj razini sigurnosti usluga i proizvoda koje koriste njihovi klijenti. Koriste se najsavremenije metode za prijavu korisnika, zaštitu podataka u prijenosu, provjeru transakcija u sustavima za sprečavanje prevara te odobrenje transakcija.

Za zaštitu je neophodno poštivanje osnova cyber higijene, relevantne kontrole usklađene s poslovnim procesima te implementacija kontrolnih mehanizama detekcije, prevencije i odgovora na cyber događaje

Simulacije sigurnosnih incidenata

Banke su garancija autentičnosti, integriteta i neporecivosti svih aktivnosti i provedenih transakcija. One redovno prate sve vrste kibernetičkog kriminala u svijetu te provode razne simulacije sigurnosnih incidenata u svrhu otklanjanja mogućnosti proboja u njihove sisteme. “Banke ulažu značajna sredstava u najsuvremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Iz sigurnosnih razloga nije moguće detaljno opisati sve metode sigurnosnog sustava jer to su izrazito strogo čuvane poslovne tajne svake pojedine banke. Uz zaštitu transakcija, banke štite i svoje poslovnice i bankomate. Kod bankomata, sukladno zakonskoj obvezi, uspostavljen je sustav elektrokemijske zaštite, koji u slučaju pljačke oboji novčanice. Ključno je povezivanje svih sustava kako bi se u što većoj mjeri postigla prevencija i potencijalne napadače odvratilo od pokušaja razbojstva”, ističu iz Hrvatske udruge banaka.

Trend preventivnog djelovanja

Žanet Primorac, specijalistkinja sigurnosti u Primat logistici, distributeru sigurnosne opreme, kaže da je već dugi niz godina u Evropi i svijetu trend da se upotrebom sredstava i naprava tehničke zaštite preventivno djeluje na potencijalne počinitelje krivičnih djela. Prije svega, štiti se ljudski život koji je neprocjenjiv i nezamjenjiv, kako zaposlenika tako i ostalih osoba koje se zateknu u prostorima banaka i ostalih finansijskih institucija, a ujedno se štiti i imovina od protivpravnog otuđivanja. Iz tog razloga sve se više stavlja naglasak na preventivno djelovanje, kojim se već smanjio broj počinjenja krivičnih djela, iz razloga što su mnogi pokušaji razbojništva ostali samo na pokušaju nakon što su se razbojnici susreli s raznim preprekama i zamkama ili odustali od nauma znajući čime se banke štite i šta ih čeka.

“U bankama, već godinama, sigurnosni sefovi ili trezori i trezorske prostorije visokih su stupnjeva protuprovalnosti prema normama EN 1143-1 ili 1143-2 za depozitne sefove. Sefovi ili trezori kategorizirani su u stupnjevima I-VI prema normi EN 1143-1, dok su trezorske prostorije (trezori veći od 2 m²) u klasama od V-XII, za što posjeduju odgovarajuće certifikate koji garantiraju veliku sigurnost i okvirno vrijeme koliko je potrebno za djelomični i potpuni proboj (ovisno o stupnju protuprovalnosti) korištenjem svih poznatih sredstava za provalu. Istovremeno, tu su i visokosigurnosne brave koje sefovima i trezorima dodaju dodatnu zaštitu. Službena Europska norma po kojoj se određuje stupanj sigurnosti brave u četiri klase (A, B, C, D) je EN 1300”, navodi Primorac.

Unazad nekoliko godina, na tržištu bankarskog sektora aktuelne su brave s vremenskom odgodom otvaranja, koje sprečavaju provalnike da upotrebom prijetnje vatrenim ili drugim oružjem prisile zaposlenike na otvaranje sefova i trezora i otuđivanje njihovog sadržaja. Danas su takve brave standard ne samo u bankama već i u ostalim sektorima, a i obaveza shodno hrvatskom Zakonu o zaštiti novčarskih institucija za sve one na koje se ovaj zakon odnosi.

Protivprovalni i vatrootporni sefovi i ormari

“Osim vremenske odgode otvaranja, nove generacije brava omogućavaju i upravljanje na daljinu, otvaranje i zatvaranje na daljinu, dodjeljivanje jednokratnih šifri i mnogo toga što banke i sve ostale čini sigurnijima, a provalnicima nedostižnima, dok istovremeno pružaju konstantnu kontrolu i nadgledanje statusa brava i njihove događaje u realnom vremenu”, kaže Primorac. Primat logistika, ističe ona, pruža sigurnu zaštitu imovine i ljudi svojim programom sigurnosne opreme u kojem nudi rješenja u skladu sa zakonom i u mogućnosti je u najkraćem roku kvalitetno i stručno implementirati visokosigurnosne brave, sisteme kontrole pristupa, protivprovalne sefove svih stepeni sigurnosti prema EN 1143-1, sigurnosne ladice s vremenskom odgodom otvaranja, depozitne sefove i slično, uz sve prateće certifikate i potvrde u skladu sa zakonom.

“Osim za bankarski sektor i ostale financijske institucije, u svom sigurnosnom programu nudimo jednako protuprovalne i vatrootporne sefove, sigurnosne vatrootporne ormare, sustave za upravljanje ključevima, sustave za upravljanjem opremom (kontrola zaduženja alata, laptopa, tableta, mobitela i ostalog inventara), vatrostalne ormare za lako zapaljive tekućine, sigurnosne ormare za pohranu i punjenje litijskih baterija. Tu su i drugi slični proizvodi za poslovni i privatni sektor”, zaključuje Primorac.

Zaštita prijenosa novca i dragocjenosti

Kada se govori o transportu novca i dragocjenosti, obavezno je poštivanje propisanih standarda u pogledu blindiranih vozila kojima se vrši prijevoz novca, opreme i sredstava u kojima se novac prenosi, korištenje tehničkih inovacija s ciljem bojenja novca usljed napada, aktivno GPS pozicioniranje i panik-tasteri s raznim mogućnostima blokade tehničke opreme i vozila koja se koriste. Elektrohemijski koferi i torbe za prijenos novca dizajnirani su da zaštite novac u transportu, da prilikom pokušaja pljačke ili neovlaštenog otvaranja u novac ispuste boju koja će nepovratno oštetiti novac. Unificirani znak kojim se obilježava novac donosi dodatnu sigurnost u stalnoj manipulaciji gotovinom i praćenju tokova novca u redovnim okvirima.

Banke ulažu značajna sredstava u najsavremenije metode zaštite u skladu s visokim sigurnosnim standardima. Iz sigurnosnih razloga nije moguće detaljno opisati sve metode sigurnosnog sistema jer to su izrazito strogo čuvane poslovne tajne svake banke

Kibernetički napadi vodeći rizici

Stanislava Zadravec Caprirolo, direktorica Udruženja banaka Slovenije, u intervjuu za magazin Korporativna sigurnost također je istaknula cyber napade kao jedan od vodećih sigurnosnih rizika u bankarskom sektoru, pa je, između ostalog, kazala da veliku pažnju posvećuju cyber rizicima.

“Upravljanje cyber rizikom jedna je od najvažnijih oblasti operacija. Svi smo sve više izloženi rizicima zbog razvoja tehnologije. U upravljanju izloženošću cyber rizik je zaista izražen, pa je izuzetno važna saradnja različitih institucija, kao što su Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, policija i svi oni koji mogu doprinijeti većoj zaštiti. Veoma važna je saradnja u preventivnim aktivnostima i jedna je od oblasti kojoj članovi Udruženja posvećuju veliku pažnju, posebno u podizanju svijesti javnosti. Uspješno obučen i svjestan pojedinac je vjerovatno garant visokog nivoa operativne sigurnosti u bankarskom sektoru. Banke i štedionice koriste sigurnost sistema i mehanizama pomoću kojih će zaštititi podatke klijenta u najvećoj mogućoj mjeri, ali ovi mehanizmi i sistemi ne mogu spriječiti izloženost rizicima u slučajevima kada klijenti sami, nehotice ili u nekim slučajevima čak i ako to žele, prosljeđuju svoje podatke nekome ko ih onda može proslijediti dalje u prevarantske ili druge nezakonite svrhe”, rekla je Zadravec-Caprirolo.

Prethodni
1
…
5
6
7
8
9
…
25
Sljedeći

Najave II

Kako osigurati posao pod suncem?

Principi tehnologije detekcije plinova

Mobilne patrolne aplikacije i pohranjivanje u oblaku

Savjeti za efikasnu instalaciju interfona

Između “nužnog zla” i regulatornog pritiska

Historija magazina a&s Adria

Ponosni na vaš jubilej

Regionalne kompanije

Komore i udruženja

Tako se kalio čelik

Kontrola pristupa u zdravstvu

Kako se banke bore protiv ugrožavanja imovine?

INTERVJUI

Intervju: Piotr Rek, direktor prodaje za Centralnu i Istočnu Evropu, ICT

Intervju: Peter Strom, predsjednik i izvršni direktor, March Networks i VIVOTEK

Intervju: Matija Mandić, direktor sektora integrisane sigurnosti i pametnih sistema, KING ICT

IZDANJA

NAJČITANIJE

Teledyne FLIR predstavio pristupačniji termalni komplet za istraživačke laboratorije

JVSG: Hikvision i dalje vodeći brend videonadzora, bullet kamere najpopularniji izbor

Aikom Technology u ponudu uvrstio Teltonikin industrijski router RUT361

Global Security d.o.o.

Najnovije

Najave II

Regionalne kompanije

Komore i udruženja

INTERVJUI

Tags

IZDANJA

NAJČITANIJE

Global Security d.o.o.