Poslovna zgrada DCB Montana postavlja nove standarde za moderne radne prostore u Ljubljani. Kombinira vrhunsku arhitekturu, luksuz i funkcionalnost, čime privlači kompanije koje traže prestižne prostore za rad. Jedinstvenom lokacijom na rubu gradskog centra i predivnim pogledom na Alpe i sam grad, predstavlja ikonu moderne arhitekture i tehnološke savršenosti
Piše: Katja Bitenc, voditeljica ključnih kupaca, ID Shop; E-mail: katja@idshop.si
Sigurnosno rješenje implementirano u zgradi DCB Montana odražava istu razinu inovacija kao i sama arhitektura. Budući da je riječ o poslovnoj zgradi koja će iznajmljivati prostore različitim korisnicima, ključno je bilo implementirati modularni sigurnosni sistem koji omogućava odvojen, ali centralno nadziran pristup.
Planiranje sigurnosnih sistema
DCB Montana sa svojom šestospratnicom i dvospratnom podzemnom garažom nudi različite vrste prostora, uključujući restoran, teretanu, centar za jogu i edukativno-razvojni centar. Zbog te raznolikosti, planiranje sigurnosnih sistema bio je zahtjevan proces, jer su morali uzeti u obzir specifične zahtjeve korisnika. Za kontrolu pristupa izabran je SALTO-ov sistem, koji omogućava jednostavno upravljanje pristupom putem pametnih čitača RFID kartica. U zgradi su postavljeni čitači u crnoj boji koji se estetski uklapaju u moderan dizajn. Sistem je povezan sa Schindler liftovima putem funkcije Liftcall, što omogućava potpuno integrisano upravljanje kretanjem unutar objekta. Također, postavljeni su i brzi prolazi Easygate ELITE S, koji dodatno ubrzavaju i nadziru prelaze.
Napredna mehanička rješenja za zaključavanje
Osim napredne elektronske kontrole pristupa, u DCB Montana je ugrađen i mehanički sistem zaključavanja EVVA EPS, koji služi kao rezervna opcija u slučaju prekida električne energije ili tehničkih problema. Sistem je patentiran i zaštićen, što pruža dodatnu sigurnost u vanrednim situacijama. Sistemski ključ omogućava brz pristup svim ključnim vratima u objektu. Naručilac je odabrao ovo rješenje prvenstveno zbog njegove pouzdanosti i sposobnosti brzog odgovora u kritičnim trenucima. Ova dvostruka sigurnosna rješenja pružaju optimalnu zaštitu za poslovne prostore različitih zakupaca.
Tehnički izazovi i estetska usklađenost
Zbog luksuzne prirode objekta, posebna pažnja posvećena je estetskom aspektu svih instaliranih sigurnosnih sistema. Svaka komponenta, od pametnih čitača do mehaničkih brava, izabrana je tako da ne narušava elegantan izgled interijera. Na spiralnim stepenicama na prvom spratu postavljen je prolaz Pegas GLE, prilagođen tako da se odlično uklapa u arhitekturu zgrade. Također, ključni zahtjev naručioca bio je da sigurnosni sistemi ne budu samo efikasni već i potpuno integrisani s postojećim protivpožarnim sistemima i drugim tehnološkim rješenjima zgrade. Integracija je provedena u saradnji s arhitektonskim biroom Bax Studio, što je osiguralo usklađenost između funkcionalnosti i estetike.
Inače, zgrada DCB Montana nije samo poslovni objekat, ona je simbol modernosti i tehničke savršenosti. Ovaj projekat dokaz je da je moguće spojiti vrhunsku estetiku s najnaprednijim sigurnosnim sistemima, a da se ne ugrozi korisničko iskustvo. Sa sveobuhvatnim sigurnosnim rješenjem, koje uključuje najsavremenije elektronske i mehaničke sisteme, naručiocu je omogućena potpuna kontrola nad objektom, dok je istovremeno očuvana elegancija i prestiž koji ova zgrada nudi.
Ljetne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine jedan su od najznačajnijih sportskih događaja ove godine. Iako su simbol mira, jedinstva i sportske izvrsnosti, organizatori su se suočili s raznim sigurnosnim izazovima, od kojih su neki bili zaista neočekivani
Sigurnost na Ljetnim Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine predstavljala je ključni aspekt organizacije ovog globalnog događaja. Održavanje reda i mira tokom sportskih natjecanja koja privlače milione posjetilaca i hiljade sportista iz cijelog svijeta zahtijeva opsežnu pripremu i koordinaciju različitih sigurnosnih tijela. Izazovi su brojni i uključuju prijetnje terorizmom, kibernetičke napade, organizirani kriminal te općenito upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama. U ovom tekstu ćemo se osvrnuti na sigurnosne izazove s kojima su se suočili organizatori i institucije zadužene za očuvanje sigurnosti na Olimpijadi, kao i strategije koje su primijenjene kako bi se osiguralo da događaj prođe bez većih incidenata.
Brojni izazovi
Održavanje reda i mira tokom masovnih sportskih natjecanja kakva je i olimpijada sigurno nije lahko. Upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama uz potencijalne prijetnje terorizmom, organiziranim kriminalom te kibernetičkim napadima samo su neki od aspekata koje je potrebno pažljivo planirati i nadzirati. Sveobuhvatan pristup uključuje upotrebu naprednih tehnologija, intenzivnu obuku sigurnosnog osoblja te blisku saradnju s međunarodnim sigurnosnim agencijama. Izazov je to koji zahtijeva neprekidnu budnost i spremnost na brzo djelovanje kako bi se odgovorilo na sve moguće prijetnje, osiguravajući da Ljetne Olimpijske igre u Parizu 2024. godine budu siguran i uspješan događaj za sve sudionike. Preko malih ekrana igre su definitivno protekle sigurne i bez incidenata. No, to ne znači da organizatori nisu imali pune ruke.
Kao prvo, jedan od najvećih izazova svakako je bila ceremonija otvaranja Igara. Kako bi izbjegli “kliše”, organizatori su se odlučili da ovaj put učesnicima, gostima i gledaocima širom svijeta ponude nešto posve novo, pa su ceremoniju otvaranja umjesto na stadionu – što je višedecenijska praksa svih zemalja domaćina – izveli na otvorenom, na rijeci Seni. Više od deset hiljada učesnika raspoređenih u 160 brodova prodefilovalo je dionicom dugom šest kilometara, koja vodi ispod 17 gradskih pariskih mostova, čime su organizatori znatno proširili sigurnosni perimetar unutar kojeg je potrebno zaštititi sve sudionike otvaranja – njih više od 320 hiljada, od koji su mnogi političari i najveći domaći i strani dužnosnici. A to je itekako bio veliki izazov. “To je dionica duga šest kilometara i to je, priznat ćete, veoma veliki perimetar za nadziranje. Zato nam je potrebno toliko sigurnosnog osoblja. Naši sigurnosni planovi uzimaju u obzir najnovije događaje i pokušavaju se prilagoditi. Također, vrlo blisko sarađujemo s američkim sigurnosnim službama i njihovom tajnom službom”, izjavio je pred otvaranje Igara Lambis Konstantinidis, šef za planiranje i koordinaciju Olimpijskih igara.
Lažne karte i cyber napadi
Drugi veliki izazov svakako je bio kako zaštititi 11 hiljada učesnika Igara i više od 13 miliona posjetilaca. Zbog sumnje na moguće terorističke prijetnje i napade policija je za osiguranje Olimpijade mobilizirala oko 2.000 agenata i još 35.000 pripadnika različitih snaga sigurnosti koji su bili raspoređeni duž glavnog grada Francuske, ali i Marseja, Lilla i drugih mjesta gdje su se Igre održavale. Angažirani su i helikopteri te poseban Odred za borbu protiv dronova, koji je bio stacioniran na krovovima francuskih gradova i koji je koristio specijalne “radarske topove” kako bi se neutralizirali potencijalni ilegalni dronovi. No, napada na sportiste i posjetioce ipak nije bilo.
Važan dio odbrane predstavljala je i strategija cyber zaštite digitalne infrastrukture. Organizatori su poboljšali praćenje digitalnih platformi i znato pojačali međunarodnu saradnju kako bi se ove prijetnje ublažile. Tako su francuske vlasti i američka Agencija za kibernetičku i infrastrukturnu sigurnost (CISA) prije i za vrijeme održavanja Igara dijelile obavještajne podatke radi jače cyber sigurnosti i ta saradnja je bila itekako uspješna. Prema medijskim izvještajima, od 26. jula do 11. augusta, francuska vladina agencija za kibernetičku sigurnost (ANSSI) zabilježila je 141 cyber incident, od kojih su 119 bili “sigurnosni događaji s malim utjecajem”, a od većih je otkrivena i prevara s oko 700 web-domena koje su prodavale lažne olimpijske karte i smještaj. Za cyber napade je navedeno da dolaze iz Rusije.
Upravljanje velikim brojem ljudi na različitim lokacijama uz potencijalne prijetnje terorizmom, organiziranim kriminalom te kibernetičkim napadima samo su neki od aspekata koje je potrebno pažljivo planirati i nadzirati
Krađa planova osiguranja uplašila naciju
Početkom godine u javnosti se pojavila informacija da je torba s računarom koji sadrži policijske planove osiguranja Olimpijskih igara u Parizu ukradena. Krađa se navodno dogodila u vozu na pariskom željezničkom kolodvoru Gare du Nord, a torba je pripadala inžinjeru zaposlenom u pariskoj gradskoj vijećnici. Tokom ispitivanja policija je ustanovila da je inžinjer torbu stavio u pretinac za prtljag iznad sjedišta u vozu, odakle je i ukradena, a sve je dodatno zabrinula informacija da je u torbi nosio privatni laptop i dva USB stika puna osjetljivih podataka s planovima osiguranja Ljetnih olimpijskih igara. Zbog ovog incidenta policija je bila primorana mijenjati neke od ranije pripremanih planova.
Ozbiljni sigurnosni incidenti
Ako izuzmemo krađu torbe, najveći sigurnosni incidenti koji se svakako mogu povezati s terorizmom i održavanjem Olimpijskih igara dogodili su 26. i 29. jula. Prvi napad dogodio se samo nekoliko sati prije svečane ceremonije otvaranja, kada su nepoznati napadači podmetnuli desetke požara širom francuske brze TGV željezničke mreže, koji je izazvao zastoje u transportu puna tri dana. No organizatori nisu dozvolili da to utječe na otvaranje Igara. I drugi napad, koji se zbio u noći 29. jula u francuskom naselju Vergigny, targetirao je željeznicu. No, ovaj put u fokusu su bili optički kablovi raspoređeni duž trase pruge. Taj je napad zapaljivim materijama, od kojih je jedna pronađena i na jugu zemlje u Marseju, ostavio dobar dio zemlje nekoliko sati bez interneta. Premijer Francuske Gabriel Attal nije želio spekulirati o identitetu počinilaca, ali je zbog obima i načina na koji je izveden napad istakao dozu zabrinutosti. “Ono što znamo je da je ova operacija bila pripremljena, koordinirana i da su meta bili nervni centri naše zemlje. Dodatno zabrinjava i to da su napadači itekako poznavali našu mrežu i da su znali gdje udariti”, rekao je Attal.
Što se tiče samih Igara, ipak, zahvaljujući dobroj organizaciji, nismo zabilježili nikakve incidente, ako zanemarimo da su igrači Izraela na jednoj fudbalskoj utakmici gađani petardama – koje su nekim čudom prošle kroz rigorozne kontrolne punktove – te upotrebu drona za potrebe špijuniranja protivničke ekipe, što je djelo pomoćnog trenera kanadske ženske fudbalske reprezentacije. Što je najbitnije, sigurnost učesnika i posjetilaca niti u jednom trenutku nije dolazila u pitanje.
Integracijom naprednih sistema za automatizaciju zgrada, ventilaciju i klimatizaciju te tehnologija za gašenje požara na osam lokacija, kompanija Johnson Controls pomogla je Međunarodnom olimpijskom komitetu u prioritetiziranju sigurnosti i operativne efikasnosti
Sigurnosne kompanije “učesnici” Igara
Organizator Olimpijskih igara u samoj pripremi usvojio je dva, za njih važna pravila: bez ruskog i kineskog hardvera i softvera na Igrama te upotreba vještačke inteligencije. Iako se većina ugovora sa proizvođačima sigurnosne opreme i rješenja držala u tajnosti, zna se da su pojedine francuske kompanije, kao što su STid, CDVI, TIL Technologies i IDEMIA, kao značajni proizvođači uređaja za kontrolu pristupa i drugih sigurnosnih rješenja – bile uključene u zaštitu učesnika i infrastrukture. Naprimjer, STid i IDEMIA su igrali ključne uloge u implementaciji naprednih sigurnosnih tehnologija, uključujući biometrijsku identifikaciju i sisteme za kontrolu pristupa, kako bi osigurali da događaj prođe sigurno i bez incidenata.
Zaštita i nadzor Stade Nautique de Vaires-sur-Marne i rekreacijskog kompleksa Vaires-Torcy, u kojima se održala ceremonija otvaranja, kao i većina vodenih sportova, povjerena je sigurnosnim rješenjima kanadske kompanije March Networks. “Za March Networks je velika čast doprinijeti sigurnosti tako prestižnog globalnog događaja kao što su Olimpijske igre u Parizu. Naša tehnologija i stručnost pomogle su sportistima i gledateljima da se fokusiraju na natjecanja, znajući da su zaštićeni”, rekao je njihov potpredsjednik za Evropu Claus Rønning. Na Stade Nautique u Vaires-sur-Marne, gdje su se održavala natjecanja u veslanju i kanu-kajaku, postavljeni su različiti modeli pametnih AI kamera za nadzor cijelog prostora, a ovaj kompleksni sistem implementiran je u saradnji s francuskim sigurnosnim integratorom RJ45 Technologies. S druge strane, u rekreacijskom kompleksu Vaires-Torcy, koji prima sportiste, gledatelje i turiste, instaliran je cjelokupan sistem solarno napajanih kamera. Oba prostora zaštićena tehnologijom kompanije March Networks, a prvenstveno Command Enterprise softverom, međusobno su bila povezana putem radioveze u dužini od 5 km.
Efikasnost i automatizacija
Na pet olimpijskih lokacija u Parizu koristila se i najnovija tehnologija kompanije Johnson Controls. Integracijom naprednih sistema za automatizaciju zgrada, ventilaciju i klimatizaciju te tehnologija za gašenje požara na osam lokacija, kompanija ne samo da je pomogla Međunarodnom olimpijskom komitetu u prioritetiziranju sigurnosti i operativne efikasnosti već je i doprinijela ambicioznom cilju Komiteta da smanji karbonski otisak ovog događaja za 50% u odnosu na prethodne Igre. Postizanje ovog cilja zahtijevalo je da se infrastruktura zgrada iza olimpijskih lokacija učini energijski efikasnijom i održivijom. Naprimjer, dva najnovija inovativna industrijska rashladna uređaja York 3.3 MW kompanije Johnson Controls u funkciji su u novoj rashladnoj proizvodnoj stanici, postrojenju La Chapelle, koje se nalazi u sportskom i kulturnom kompleksu Adidas Arena. Ova oprema osigurala je održivo i energijski efikasno hlađenje na jednom od glavnih lokacija Igara.
Također, na poznatom teniskom stadionu instaliran je Johnson Controlsov sistem za automatizaciju zgrada Metasys, koji povezuje najvažniju opremu zgrade, uključujući ventilaciju i klimatizaciju, kontrolu rasvjete i upravljanje energijom. Sistem kontrolira i prati performanse te pruža podatke u stvarnom vremenu kako bi menadžeri objekta mogli prepoznati potencijalne probleme, izvršiti prilagodbe i osigurati da stadion radi što efikasnije i održivije.
“Ponosni smo što sarađujemo s ovim prestižnim objektima i pomažemo našim klijentima da postignu željene ciljeve u energijskoj efikasnosti, smanjenju emisija ugljika, sigurnosti, sigurnosnim sistemima i upravljanju zgradama. Naša stručnost u pametnim stadionima i velikim objektima učinila je Johnson Controls partnerom izbora za stadione širom svijeta, a mi nastavljamo inovirati u ovom prostoru kako bismo dodatno unaprijedili iskustvo gledatelja”, izjavio je Marc Vandiepenbeeck, voditelj finansija i predsjednik za EMEA regiju u kompaniji Johnson Controls.
15.000 kamera s vještačkom inteligencijom
Tokom Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine široko su korišteni videonadzorni sistemi s podrškom za vještačku inteligenciju kako bi se poboljšala sigurnost na raznim lokacijama. Ovi sistemi su bili dizajnirani da u stvarnom vremenu prate i analiziraju videosnimke, otkrivajući potencijalne prijetnje kao što su sumnjivi objekti, neobično ponašanje mase i općenito hitne situacije. Oko 15.000 kamera s AI podrškom postavljeno je širom gradova, pružajući sveobuhvatan nadzor i poboljšavajući situacijsku svijest sigurnosnog osoblja.
Ovi AI sistemi su odigrali ključnu ulogu u zaštiti sportista, gledalaca i osoblja, a tehnologija se pokazala posebno efikasnom u prepoznavanju i rješavanju problema prije nego što bi eskalirali, što je pomoglo u održavanju sigurnog okruženja tokom igara. Međutim, upotreba AI nadzora izazvala je i zabrinutost zbog privatnosti i sigurnosti podataka, jer su ovi sistemi prikupljali opsežne podatke s javnih površina. Francuske vlasti su preduzele korake kako bi uravnotežile ove zabrinutosti s potrebom za efikasnom sigurnošću, pridržavajući se strogih EU propisa za zaštitu građanskih sloboda.
Vidimo se u Los Angelesu
Možemo reći da su Olimpijske igre u Parizu održane u atmosferi prilično složenih političkih prilika u Francuskoj i svijetu te pojačanih sigurnosnih prijetnji, uz nekoliko fizičkih i kibernetičkih napada koji su pratili ovaj događaj. Napadi su ciljali ključnu infrastrukturu, uključujući željezničke i IKT sisteme, uzrokujući privremene poremećaje. Iako su Igre protekle bez većih incidenata zahvaljujući opsežnim mjerama zaštite, stalna prijetnja mogućih napada stvorila je ozračje opreza i još jednom naglasila važnost robusnih sigurnosnih sistema tokom ovakvih globalnih događaja.
Niz je izazova vezanih za zaštitu perimetara velikih objekata. Nešto ranije smo analizirali neke od njih, a sada ćemo razmotriti i ostale zajedno s načinima za nošenje s njima
Piše: Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com
Organizacija nadzora u realnom vremenu na velikoj lokaciji može biti izazov. Kašnjenje u identifikaciji i reagiranju na sigurnosne prijetnje može predstavljati važan problem. Rješenja kompanije Senstar nude trenutne i precizne informacije o sigurnosnim prijetnjama. Neke od njih su trenutno lociranje upada u krugu od nekoliko metara i grafički prikaz rezultata u lokalnim ili udaljenim sigurnosnim operativnim centrima i upravljanje videom s kamera svih većih proizvođača preko ONVIF standarda. Zatim, tu su i stražarske stanice koje pomoću kompaktnih mrežnih videouređaja dobijaju pristup videu uživo, a kojima se upravlja s centralne lokacije, podrška interventnim timovima u vidu podataka u realnom vremenu na mobilnim telefonima, uključujući i pregled videa uživo s kamera i aktivnih alarma, te praćenje aktivnosti osoba i vozila pomoću videoanalitike optimizirane za rad na otvorenom.
Troškovi
Glavni izazov povezan sa zaštitom velikih objekata je nepostojanje električne i mrežne infrastrukture duž perimetra, a svako rješenje koje zahtijeva instalaciju novih kablova za napajanje i umrežavanje brzo podiže visinu troškova. Senstar protivprovalni senzori projektovani su tako da smanje troškove instalacije i rada. Rigorozno su testirani tokom cijelog radnog vijeka na poligonu na otvorenom, gdje su izloženi ekstremnim temperaturama i različitim vremenskim uvjetima. Ovisno o zahtjevima, Senstar nudi i nekoliko isplativih rješenja.
FiberPatrol je pogodan za ograde i podzemne aplikacije. Ovaj optički senzor ne zahtijeva aktivne komponente na terenu. Njegovi optički kablovi imaju vijek trajanja od 20+ godina, a jedna jedinica može pokriti perimetre dugačke i do 80 km. Osim toga, neiskorištena vlakna mogu se prenamijeniti za umrežavanje druge opreme za zaštitu perimetra kao što su kamere.
FlexZone je ekonomično protivprovalno rješenje za ograde. On smanjuje zahtjeve za posjedovanjem terenske infrastrukture jer podržava umrežavanje i napajanje preko svojih senzorskih kablova. Svaki procesor pokriva udaljenost do 600 m, pri čemu do pet procesora može dijeliti jedno niskonaponsko napajanje.
OmniTrax je neprimjetno rješenje koje se postavlja ispod zemlje. Također, smanjuje zahtjeve za posjedovanjem terenske infrastrukture jer podržava umrežavanje i napajanje preko svojih senzorskih kablova. Svaki procesor pokriva udaljenost do 800 m po senzorskom procesoru, pri čemu do tri procesora mogu dijeliti jedno niskonaponsko napajanje.
Ravnoteža između sigurnosti i pristupačnosti
Realizacija svakodnevnih aktivnosti uz odgovarajući nivo sigurnosti je ključni zahtjev. Ako se sigurnost usložni, veća je vjerovatnoća da će neke aktivnosti prosto biti izgubljene iz vida. Ovaj rizik se može svesti na minimum pažljivim razmatranjem procesa u kombinaciji s tehnološkim rješenjima. Senstar protivprovalni senzori s mogućnošću određivanja dometa omogućavaju odvijanje dozvoljenih aktivnosti u zonama visokog prometa kao što su kapije uz održavanje cjelodnevne zaštite u susjednim segmentima ili zonama, praćenje pristupa zaposlenih putem integrirane elektronske kontrole pristupa (EAC), a pristup ovlaštenom osoblju može se pojednostaviti putem videoanalitike za prepoznavanje lica i automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR).
Zaštita perimetra je prva linija odbrane i važan preduslov neometanog rada. No, izazovi su veći kada su objekti veliki ili raspoređeni na više lokacija. U nastavku ćemo istražiti kako bi prava tehnološka rješenja mogla pomoći u njihovom rješavanju
Piše: Brad Martin, direktor razvoja proizvoda, Senstar; E-mail: brad.martin@senstar.com
Ispravno projektovano rješenje za zaštitu perimetra djeluje kao multiplikator sile, jer ljudske resurse oslobađa umjesto da ih troši. Kako bi osigurali da cjelokupni sigurnosni sistem ispunjava zahtjeve objekta, dizajneri i integratori sistema moraju odabrati sigurnosnu tehnologiju koja operaterima objekata pruža kritične informacije potrebne da bi stekli bolji uvid u stanje na terenu.
Razmjer i složenost
Da bi lakše upravljali tom složenošću, Senstarovi senzori dijele zajednički komunikacijski okvir i dostavljaju precizne informacije o upadu centraliziranim sigurnosnim operativnim centrima. Sveobuhvatan portfolio uključuje potpuno integrisana rješenja za ograde, zidove, ulazne kapije i uređaje za kontrolu pristupa. Kada se ti senzori kombinuju sa Senstarovom Symphony Common Operating platformom, lokacije upada su grafički prikazane na mapama i mogu se koristiti da se automatski provjeri snimak s određene videonadzorne kamere ili pokrenu adekvatne radnje. Jedinstven interfejs pojednostavljuje obuku i pruža operaterima alate koji su im potrebni da odgovore na niz prijetnji.
Alociranje resursa
Tehnologija otkrivanja upada u perimetar olakšava rad osoblju tako što im, uz bolji uvid u situaciju na terenu, omogućava da brže reaguju. Alarmi za otkrivanje upada usmjeravaju pažnju operatera na kritične događaje. To im pomaže da povuku odgovarajuće poteze. Umjesto da više ljudi pasivno gleda u ekrane u potrazi za sumnjivim događajima, operateri sada mogu nadgledati veće površine, a osoblje se posvetiti drugim aktivnostima. Senstarovi senzori također su dizajnirani da minimiziraju broj lažnih alarma. Testirani i dokazani na terenu, mogu prepoznati utjecaj okoline, ali i sudjelovati u fuziji senzora zasnovanoj na vještačkoj inteligenciji. Servisno osoblje će koristiti dobijene podatke da brzo locira oštećenu ili labavu ogradu, čime se smanjuje učestalost i vrijeme potrebno za njeno fizičko pregledanje.
Ograničena pokrivenost nadzorom
Ranjivosti poput slijepih uglova ili problema s linijom vidljivosti izazov su u nadzoru svih vrsta objekata, a posebno velikih. U stvarnosti se može učiniti da je potpuno, visokokvalitetno pokrivanje nadzorom skupo. Slična zabrinutost se odnosi na LOS senzore kao što je zemaljski radar. Srećom, za ovaj specifičan izazov Senstarovi ukopani ili senzori koji se postavljaju na ogradu otkrivaju jednu od svojih glavnih prednosti – pokrivenost cijelog područja, bez praznina koje uljez može iskoristiti.
Senstar također nudi rješenja koja poboljšavaju mogućnosti nadzornih kamera. Jedno od takvih je osvjetljenje. U jednom je LM100 rješenju omogućeno osvjetljenje perimetra i detekcija upada. Ujednačeno osvjetljenje linije ograde male snage s visokom vrijednošću indeksa reflektiranja boja (CRI) poboljšava mogućnosti procjene nadzornih kamera, osiguravajući visok kvalitet noćne vidljivosti bez žarišnih tačaka. Tu je i sigurno umrežavanje. Kada su optički senzori raspoređeni duž perimetra, neiskorišteni optički kablovi mogu biti prenamijenjeni tako da ih iskoriste mrežne kamere, pa se ne moraju postavljati dodatni. To smanjuje ukupne troškove instalacije uz viši nivo sigurnosti u odnosu na Ethernet kablove.
Detektori metala, od skromnih početaka do sofisticiranih modernih uređaja, postali su neizostavan dio sigurnosnih sistema diljem svijeta. Proučavajući povijesne korijene, razvoj i široku primjenu, otkrivamo kako su ovi uređaji evoluirali u nepogrešive čuvare sigurnosti
Piše: Jani Ferjan, CEO Nomadis; E-mail: info@nomadis.si
Povezivanje detektora metala s povijesnim događajima može se pratiti sve do atentata na američkog predsjednika Jamesa Garfielda 1881. godine. Neposredno nakon tog događaja izumitelj Alexander Graham Bell ponudio je svoju tehničku pomoć u stvaranju uređaja koji bi mogao detektirati zrno metka u tijelu predsjednika. Zajedno s kolegama iz Nacionalne akademije znanosti, Bell je stvorio elektromagnetski detektor metala, koji je postao prvi korak u sigurnosnim praksama kakve poznajemo danas.
Povijesni korijeni
Razvoj u narednim godinama omogućio je upotrebu prvih detektora metala za deminiranje u Prvom svjetskom ratu. U dvadesetim godinama prošlog stoljeća detektori metala dobili su novu, širu namjenu koja je zauvijek promijenila standarde u sigurnosti. Prvi prolazni detektor metala, odnosno detektorska vrata 1920. predstavili su znanstvenici H. Geffchen i H. Richter u Njemačkoj, u pokušaju da se, bez fizičkog kontakta i pregleda, spriječi krijumčarenje skupocjenog materijala i proizvoda iz tvornice. U današnje vrijeme proizvođači sigurnosnih detektora metala mogu ponuditi vrhunske uređaje s niskim troškovima operativnog rada i održavanja, omogućavajući veliki broj prolaznika i istovremeno visok nivo sigurnosti. U nastavku ćemo navesti i nekoliko različitih primjena detektora.
Na aerodromima
Detektorska vrata, poput Garrett PD6500i, za upotrebu na osjetljivim kontrolnim tačkama kao što su aerodromi moraju ispunjavati najviše sigurnosne standarde i imati sve potrebne međunarodne sigurnosne, kao i zdravstvene certifikate. Detektorska vrata ne smiju nikako utjecati na zdravlje osoba koje kroz njih prolaze (npr., ako prolaznici imaju ugrađen pejsmejker ili ako su u pitanju trudnice). Ona koriste višezonsku detekciju i osoblje u trenutku alarma dobija LED svjetlosni signal u zoni u kojoj se nalazi metalni predmet, što omogućava bržu dodatnu kontrolu ručnim detektorom, a ne utječe se na protok putnika. Zbog visoke razine sigurnosti na vratima je po traženom standardu uključen program za detekciju na aerodromima i ona su podešena na visoku osjetljivost.
U zatvorima
Detektorska vrata Garrett PD6500i pružaju najvišu razinu sigurnosti i u zatvorskim uvjetima, smanjujući rizik da posjetitelj ili zatvorenik unese opasne predmete. Vrata koriste višezonsku detekciju u oba panela, što znači da je osjetljivost detekcije podjednako raspoređena po prolazu u vratima. Zbog visoke razine sigurnosti na vratima je uključen program za detekciju svih vrsta metala i vrata su, također, podešena na najvišu osjetljivost.
U sudovima i drugim državnim institucijama
Detektorska vrata su ključni elementi sigurnosti i u državnim institucijama, gdje često čuvaju glavne ulaze u zgrade. Zbog potrebe za velikim brojem prolaza, vrata su podešena tako da zaustavljaju samo one metale koji su karakteristični za sve vrste oružja, dok sitni i bezopasni predmeti ne aktiviraju alarm. Na kontrolnoj tački osoblje je opremljeno i ručnim detektorima metala, tipa Garrett SuperWand ili SuperScanner, kako bi mogli brzo i učinkovito izvršiti pregled bez fizičkog kontakta. To je naročito važno ako se radi o kontroli osobe suprotnog spola.
U školama
Detektorska vrata i ručni detektori metala igraju važnu ulogu u sprečavanju unošenja opasnih predmeta u prostorije škole, pružajući sigurnost učenicima, osoblju i roditeljima. Svi, od nastavnika i školskih upravitelja do kriminologa i psihijatara, pokušavaju utvrditi temeljni uzrok nasilja u školama, koje je u posljednje vrijeme promijenilo sigurnosnu situaciju i u našoj regiji. U usporedbi sa školama bez detektora metala, škole s detektorima metala u, npr., SAD-u pokazuju smanjeni broj učenika koji nose oružje (78% prema 14%), što nas navodi da se zapitamo jesu li detektori metala učinkoviti u stvaranju sigurnijih škola? Odgovor je, naravno, da jesu.
Korištenjem detektora metala postižemo i dodatni učinak, jer samo postojanje detektorskih vrata može djelovati kao odvraćajući faktor. Svijest o prisutnosti ovih mjera može odvratiti potencijalne prijestupnike od pokušaja unošenja opasnih predmeta.
U klubovima i kasinima
U zabavnim objektima detektorska vrata pomažu u održavanju reda i sprečavaju unos oružja ili drugih opasnih predmeta. Nakon nasilnih događaja u jednom noćnom klubu u regiji, postalo je očito da detektorskim vratima zaustavljamo unos oružja, a da istovremeno ne smanjujemo protok posjetitelja. Rezultat upotrebe detektora metala na ulazu u prostorije kluba nije samo očito povećanje sigurnosti već i povećanje renomea lokala u kojem će se posjetitelji osjećati sigurno.
U industriji
Detektorska vrata i ručni detektori metala u industriji koriste se za sprečavanje iznošenja skupocjenih materijala ili proizvoda, čime se čuva integritet i smanjuje trošak proizvodnje. U modernoj industriji često se koriste skupi materijali koji su posljedično dovoljan motiv za pokušaj krađe. Detektorska vrata ili ručni detektori metala detektiraju sve vrste metala – željezo, magnetne i nemagnetne metale poput titana ili inoksa. Detektorom metala na izlaznoj kontrolnoj tački postižemo deterentni učinak, jer samo postojanje detektorskih vrata na izlazu djeluje kao odvraćajući faktor.
Implementacija detektora metala u sigurnosni sustav
Firma Nomadis d.o.o. ovlašteni je zastupnik renomiranog proizvođača Garrett Electronics i u našoj regiji nudi sveobuhvatne usluge klijentima, fokusirajući se na pružanje vrhunskih i ekonomičnih rješenja za povećanje sigurnosti. Ove usluge obuhvataju savjetovanje, dostavu, montažu, osnovno obučavanje operatera i servis, osiguravajući da klijenti dobivaju ne samo vrhunsku opremu već i podršku koja im je potrebna za uspješnu implementaciju detektorskih vrata.
Budućnost detektora metala
Budući razvoj detektora metala usmjeren je na integraciju naprednih tehnologija poput umjetne inteligencije, dubokog učenja i senzorskih inovacija. Očekuje se da će budući detektori metala biti još precizniji, brži i prilagođeniji raznolikim sigurnosnim potrebama. Od prvog rudimentarnog detektora metala do savremenih, sofisticiranih uređaja ovi instrumenti postali su ključni za očuvanje sigurnosti u različitim okruženjima. Ručni detektori – poput SuperScannera i SuperWanda, pružaju mobilnost i preciznost, dok detektorska vrata, poput Garrett PD6500i ili najnovijeg Paragona, osiguravaju širu sigurnost. S neprestanim tehnološkim napretkom, detektori metala ne samo da čuvaju sadašnjost već oblikuju i sigurniju budućnost.
S detektorom metala postižu se pozitivni rezultati, praktično, odmah nakon ugradnje, što je potrebno znati ukoliko nam treba efikasna, brza i visoka razina sigurnosti
Kompanija OPTEX, vodeći svjetski proizvođač senzora, lansirala je svoju novu seriju iznimno pouzdanih i preciznih senzora za detekciju vozila koji se vrlo jednostavno postavljaju, a otporni su na sve vremenske uvjete
E-mail: optex@optex.com.pl
OPTEX OVS-02 je savršeno rješenje za osjetljivost automatskih vrata i rampi jer se lako instalira iznad tla – na zid, stup ili kućište barijere – zamjenjujući petlju na tlu i djelujući kao „virtualna petlja“. To ga čini pogodnim za gotovo svaku primjenu, a pogotovo se to odnosi na situacije gdje postoje otežavajuće okolnosti za instalaciju ili određena zakonska ograničenja. Senzor se može koristiti za upravljanje prometom, zaštitu vozila ili u sigurnosne svrhe.
Mikrotalasna tehnologija
Novi OVS-02GT senzori koriste vrlo preciznu mikrotalasnu tehnologiju s logikom detekcije kratkog i dugog dometa, što pomaže u otkrivanju vozila kod automatizacije vrata i rampi na širokom spektru komercijalnih, stambenih i industrijskih lokacija. Nadzemni senzori pružaju idealno rješenje za bilo koje mjesto ili okruženje gdje se ne može postaviti petlja uzemljenja, kao što su mjesta gdje je kopanje zabranjeno ili gdje to nije moguće budući da je površina oštećena ili nije sanirana, ili kod područja sklonih poplavama. Ovi senzori također uklanjaju potrebu za bilo kakvim dodatnim građevinskim radovima, jer se mogu jednostavno postaviti na stup ili zid s uglom podešavanjem do 96 stepeni.
Senzori OVS-02GT mogu detektirati vozila bilo koje boje i vrste, kako u pokretu tako i u stanju mirovanja, unutar podesivog raspona detekcije do osam metara, pri čemu će uspješno ignorisati pješački promet. Mogu detektirati i vozila koja se kreću brzinom do 35 km/h i na njih ne utječu promjenjivi vremenski uvjeti. Oni pružaju ujednačene performanse u zatvorenom ili na otvorenom prostoru tokom cijele godine.
Održivo i precizno rješenje
Toshiyasu Matsuyama, menadžer poslovnog razvoja OPTEX Japan, kaže da novi OVS-02GT senzori značajno poboljšavaju performanse za detekciju vozila i zanemarivanje pješaka te efikasno odgovaraju na zahtjeve kupaca za jednostavnim nadzemnim rješenjem. „Naša posljednja generacija senzora za detekciju vozila OVS-02GT pruža kupcima održivo i precizno rješenje, utemeljeno na stručnosti i znanju OPTEX-ovih rješenja za detekciju koja su razvijana više od 40 godina. Jednostavna montaža, u kombinaciji s jednostavnim podešavanjem postavki putem namjenske mobilne aplikacije, pomaže korisnicima da skrate vrijeme instalacije za trećinu – u usporedbi s instalacijom konvencionalne petlje uzemljenja“, istakao je Matsuyama.
Zbog dvostrukog izlaza, senzor može aktivirati više uređaja odjednom, poput automatskih barijera, kapija i vrata, signalnog svjetla ili automata za prodaju karata. Više informacija o ovim senzorima možete dobiti na web-portalu proizvođača: www.optex-europe.com.
Iako su mnogi kritizirali odluku FIFA-e da jednoj pustinjski vreloj i u sportskom smislu efemernoj maloj zemlji dodijeli organizaciju Svjetskog prvenstva, pa još i u decembru, što je samo po sebi presedan, prvenstvo u Kataru ispalo je po gotovo svemu najbolje do sada. Prikazan je fantastičan fudbal, utakmice je posjetilo najviše gledalaca, a zabilježeno je najmanje sigurnosnih propusta i problema. Kako je domaćinima to pošlo za rukom?
Kako bismo lakše shvatili šta je mala zaljevska zemlja, površinom pet puta manja od Bosne i Hercegovine, uspjela postići u svjetskim okvirima, priču o Svjetskom fudbalskom prvenstvu u Kataru moramo ispričati od samog početka. Katar je na iznenađenje mnogih 2010. pobijedio u utrci za domaćinstvo popularnog mundijala. Odluka FIFA-e da toj zemlji dodijeli domaćinstvo najveće globalne sportske manifestacije izazvala je brojne reakcije i kontroverze, budući da je smještena na Arapskom poluotoku, gdje dnevne temperature dostižu preko 50 stepeni, a pri tome nema razvijenu fudbalsku infrastrukturu. Još kad je odlučeno da se prvenstvo mora igrati u decembru – što je samo po sebi presedan, jer zahtijeva pomjeranja u organizacijama svih fudbalskih saveza koji učestvuju na prvenstvu – nezadovoljstvo sportske javnosti je kulminiralo. Govorilo se da je nemoguće održati takvu manifestaciju u pustinji, da zbog toga Katar uopće neće biti posjećen, da su infrastrukturni problemi nepremostivi, a da će sigurnost posjetilaca biti upitna.
Autsajder iznenadio
Ukratko, prizivao se totalni krah organizatora. Podignute su čak i neke tužbe, zahtijevalo se poništenje odluke i dodjela domaćinstva nekoj evropskoj ili drugoj zemlji. “Izbor Katara bio je velika greška. Katar je premala zemlja, fudbal i Svjetsko prvenstvo su mnogo veći od nje”, govorio je Sepp Blatter, bivši predsjednik FIFA-e. “Da budem još jednom jasan, Katar je velika pogreška i jako loš izbor”, naglašavao je Blatter samo nekoliko dana pred početak prvenstva. Ne ulazeći u način na koji je Katar zaista dobio organizaciju prvenstva i da li je bilo navodne kupovine glasova u organizacijskom odboru za izbor svjetskih prvenstava, sad kad je spuštena zavjesa na mundijal jedno se ipak mora reći – Katar je pobijedio! I to u svakom aspektu. Potpuni autsajder uspio je organizirati najbolje, najzanimljivije, najposjećenije i najsigurnije Svjetsko fudbalsko prvenstvo u historiji, čime je zatvorio usta svim kritičarima, a sebe pozicionirao visoko na globalnoj mapi najprestižnijih i najpoželjnih turističkih destinacija. U nekoliko narednih stranica pokušat ćemo objasniti šta su to domaćini uradili – prvenstveno s nama najvažnijeg sigurnosnog aspekta – kako bi postigli takav uspjeh.
Katar u brojkama
Za potrebe prvenstva renoviran je jedan i izgrađeno sedam potpuno novih, prelijepih stadiona, unaprijeđena ili izgrađena nova putna, željeznička i aerodromska infrastruktura, postavljeno je više od 15.000 nadzornih kamera, primijenjena su mnoga inovativna sigurnosna rješenja u kontroli pristupa, angažirana prava mala vojska zaštitara i drugih radnika. Broj posjetilaca prvenstva bio je zaista impresivan i premašio je cifru od jednog miliona, dok je prodato gotovo 3,4 miliona ulaznica. Svi oni mogli su uživati u stadionskim zdanjima kakve svijet još nije vidio – luksuzno opremljenim objektima sa klimatiziranim tribinama. Uprkos velikom broju gostiju, prvenstvo se odvijalo u potpuno sigurnom ambijentu, gdje nije zabilježen nijedan ozbiljan sigurnosni prekršaj vezan za terorizam, huliganstvo i navijačko divljanje ili opijanja, čemu je u dobroj mjeri doprinijela i reducirana distribucija alkoholnih pića za vrijeme prvenstva. No, Katar je na ovu organizaciju potrošio oko 200 milijardi dolara, barem se tom cifrom barata u javnosti. Kako god, investicija se potpuno isplatila. Treba spomenuti i to da je u Kataru oboren i rekord za najgledaniji online sportski prijenos u historiji – finalnu utakmicu prvenstva između Francuske i Argentine preko interneta je pratilo više od 2,5 milijardi ljudi širom svijeta.
Sigurnost na prvom mjestu
Opće je poznato da su organizacije velikih sportskih događaja poput Svjetskog fudbalskog prvenstva ili Olimpijade najsloženije sigurnosne operacije, pri čemu je sigurnost postala jedan od najvažnijih faktora cijelog projekta i kao takva jednostavno nema cijenu. Koliko je bitan segment u pitanju, možemo vidjeti iz primjera ranijih manifestacija, poput Olimpijskih igara u Sidneju, gdje je budžet za sigurnost iznosio oko 200 miliona dolara. Danas su ti iznosi mnogo veći i mjere se milijardama. “Evolucija rizika uvjetuje da je, u smislu sigurnosti, svako sljedeće Svjetsko nogometno prvenstvo sve složenije, čime se potvrđuju i temeljne odrednice sigurnosnih studija. Samo na kibernetičku sigurnost potrošeno je više od jedne milijarde američkih dolara. Prilikom dodjeljivanja domaćinstva takvih natjecanja, analizira se vjerojatnost i učestalost terorizma u zemlji domaćinu, zatim razina zločina i drugih pitanja javne sigurnosti, tehničke i stručne kompetencije sigurnosnih snaga, razina složenosti potrebnih sigurnosnih operacija te kapacitet domaćina za odgovor na sigurnosna pitanja različitog spektra. Na takvim je događajima stoga važno formalno institucionalno ustrojstvo sigurnosti”, kaže dr. Luka Leško, direktor Visoke škole za sigurnost iz Hrvatske.
Prema njegovim riječima, otkada im je događaj povjeren 2010. godine, Katar se fokusirao na općenito poboljšanje svoje policijske prakse. “Katar je potpisao memorandume o razumijevanju s Turskom, Francuskom, Sjedinjenim Državama, Marokom, Pakistanom i Ujedinjenim Kraljevstvom, između ostaloga, kako bi osigurao sigurnosnu opremu i osoblje te prikupio primjere dobre prakse. Također je sklopio partnerstvo s Interpolom, Međunarodnim centrom za sportsku sigurnost i Europolom. Ovi posljednji proveli su obuku za sigurnosno osoblje za rješavanje mogućih kriznih scenarija, a organizirana je tzv. Operacija štit za zaštitu zračnog prostora i teritorijalnih voda od terorističkih i drugih prijetnji”, kazao je Leško. Tako su prije početka prvenstva katarske sigurnosne snage, koje su za vrijeme mundijala činile 32 hiljade vojnika i policajaca te 17 hiljada zaštitara, zajedno sa partnerima iz 13 zemalja izvele i petodnevnu vježbu širom zemlje pod nazivom “Watan”. Vježba je imala za cilj provjeravanje gotovosti i spremnosti odgovaranja na hitne situacije. Koliko je priprema bila uspješna, najbolje pokazaju rezultati nakon završetka prvenstva, gdje je zabilježen tek jedan manji incident u fan zoni i koškanje između navijača Argentine i Meksika.
ISS-ova tehnologija za provjeru vozila
Secur OS rješenje za nadzor podnožja vozila (UVSS) iz ISS-a korišteno je u zaštiti stadiona i drugih objekata i prostora širom Katara. U partnerstvu s lokalnim integratorom Gulf Networks Security Solutions i velikim tehničkim timom na licu mjesta, ISS je postavio 40 UVSS jedinica na kontrolnim punktovima za vozila za osam stadiona, tri logističke zone i fan zone u Dohi i okolini kako bi se zaštitili posjetioci, a proces pregleda vozila učinio sigurnijim, bržim i efikasnijim.
Jedinstveni kontrolni centar bez presedana
Videonadzorne kamere postavljene na stadionima i prilaznim ulicama Dohe i drugih gradova bile su opremljene tehnologijom prepoznavanja lica, dok su istraživači s Univerziteta u Kataru razvili nadzorne sisteme pomoću dronova koji rade procjenu broja prolaznika na gradskim ulicama. Svi podaci i snimci slali su se u Aspire kontrolni centar, koji su katarski zvaničnici razvili kao sjedište za praćenje sigurnosti kapija, transportnih sistema i servisnih aktivnosti na stadionima i gradskim ulicama. Ovaj centar je bio tehnički centar turnira, gdje su sve operacije za osam stadiona bile centralizirane zahvaljujući jedinstvenoj platformi koja ih je povezala. Opremljen mnoštvom velikih ekrana i videozidova centar je pomalo ličio i na kontrolne sobe poznatih svemirskih agencija NASA-e ili Space X-a. Prostor je popunjen s ELITE konzolama posebno dizajniranim za smještaj različite opreme i monitora. Komandni centar posjedovao je i pravu kriznu sobu s kriznim stolom serije ELITE MEET sa svim potrebnim konektorima za napajanje i povezivanje, te drugim stolovima za sastanke iz te serije. Cijeli projekat je upotpunjen sa stotinu K18 stolica za sve pozicije projekta.
“Ono što vidite ovdje je novi standard, novi trend u radu na stadionima i ovo je naš, katarski doprinos svijetu sporta. Ovo je budućnost stadiona. Odavde možemo otvarati sva vrata na stadionima, i ne samo to”, rekao je Abdurrahman Niyas, izvršni tehnički direktor turnira. Kontrolni centar je nadzirao i sve obližnje vozove podzemne željeznice i autobuse, dok su dronovi davali preciznu procjenu broja ljudi na ulicama. “Imamo odgovor za sve moguće situacije i sve dok nema materijalne štete i povrijeđenih, mi nećemo poduzimati ništa izuzev promatranja”, rekao je Hamad al-Mohannadi, direktor komandnog centra.
Prvo digitalno rješenje za kreiranje pametnih stadiona
Kako bi se svi stadioni pretvorili u jedan digitalni projekat, kompanija Intaleq specijalno je razvila i dizajnirala novo digitalno rješenje za Svjetsko prvenstvo u Kataru. Rješenje, prvo takvo za kreiranje pametnih stadiona u svijetu, pogonjeno je Johnson Controlsovom digitalnom platformom Openblue i Microsoftovim cloud softverom Azure. Svaki stadion je imao svog 3D digitalnog blizanca, tj. interaktivni digitalni model koji je timu stručnjaka iz komandnog centra pružao uživo informacije o sigurnosti, udobnosti i održivosti. Openblue je prikupljao podatke s rubnih uređaja i sistema i usklađivao ih kako bi operaterima omogućio jednostavno iskustvo u procjeni situacija, kao što je prepoznavanje kada sigurnosni problem može utjecati na navijače i igrače ili kako veličina gužve i promjene vremena mogu utjecati na energijsku efikasnost ili uslove igranja.
Prije razvoja ovog novog digitalnog rješenja, veliki sportski događaji oslanjali su se na više sistema i operatera za analizu podataka, pa su odgovori na incidente bili manje efikasni, a zahtijevali su mnogo više vremena, truda i resursa. Međutim, sada digitalni blizanac kroz jedinstveni komandni centar omogućava pregled stadiona u realnom vremenu te interaktivni nadzor, daljinsko upravljanje i kontrolu, više konteksta za aktiviranje alarma i mogućnost rješavanja incidenta znatno brže od tradicionalnog komandno-kontrolnog rješenja. Dodatno, alat za automatizaciju radnih procesa pomaže korisnicima da automatiziraju standardne operativne procedure, omogućavajući im da lakše upravljaju stadionima. Glavni komercijalni direktor Johnson Controlsa Rodney Clark je povodom uspješno obavljenog posla i saradnje s Microsoftom kazao: “Intaleq i stvaranje prve digitalne platforme ove vrste je nevjerovatan dokaz snage partnerstva i mijenja način na koji svijet gleda na primjenu vještačke inteligencije za optimizaciju upravljanja stadionom.”
Kontrola pristupa
Kompanija HID Global je, treći put zaredom, bila proizvođač pametnih ulaznica za FIFA Svjetsko prvenstvo. Ove godine HID je također pružio potpuno prilagođeno rješenje za kontrolu pristupa vanjskom perimetru i svim izlaznim kapijama kako bi se osigurao nesmetan ulaz/izlaz i olakšala hitna evakuacija. Krivotvorenje je stalna briga organizatora, pa se FIFA oslonila na HID da isporuči oko dva miliona papirnih ulaznica proizvedenih s jedinstvenim sigurnosnim karakteristikama, uključujući i mogućnost radiofrekvencijske identifikacije. Za razliku od karata sa bar kodom, koje se lakše krivotvore, RFID prenosi jedinstveni identitet karte i vlasnika karte putem radiotalasa, a budući da RFID skeneri ne trebaju direktnu vidljivost kao tradicionalni skeneri bar kodova, validacija ulaznica teče bez problema, ubrzavajući ulazak ljudi na velike događaje.
Kao dio projekta, HID je također pružio rješenje za personalizaciju sigurnih karata, uključujući samouslužne kioske za ulaznice za dodjelu medijskih mjesta, ormare za trenutno izdavanje karata sa posebnim štampačima za personalizaciju karata u pokretu, hiljade ručnih skenera i podršku na licu mjesta tokom svake utakmice. Prateća HID-ova platforma za upravljanje događajima (EMP) je pružala podatke u stvarnom vremenu i izvještavanje kroz nekoliko korisničkih kontrolnih ploča, što je pomagalo službenicima sigurnosti i organizatorima događaja da daljinski nadgledaju i upravljaju svime, od broja učesnika na svakoj ulaznoj i izlaznoj tački do akreditacije medija i upravljanja velikim brojem ljudi. Od HID-a je također zatraženo da omogući nivo kontrole pristupa vanjskom perimetru za sigurnosne provjere na svakom stadionu i terenima za treninge širom zemlje. Da bi to uradili, u stotine kapija ugradili su novu, patentiranu UHF booster tehnologiju koju je razvio HID, koja služi kao prateći uređaj za uobičajene UHF čitače i koja poboljšava kapacitet čitanja RFID tagova. Jedinice su integrisane u EMP za nadzor događaja u realnom vremenu i praćenje stanja sistema. Najvažnije je to što se sve ovo odvijalo automatski kako bi se održao nesmetan protok u i iz kapija, te osiguralo optimalno korisničko iskustvo za navijače. “Posjedovanje podataka u stvarnom vremenu o tome kada vlasnici ulaznica ulaze i izlaze iz perimetra je ključno za organizatore događaja kako bi osigurali najbolje moguće iskustvo za navijače i akreditovane osobe, kao i da dobiju podatke o tome kojoj je kapiji potrebno posvetiti više pažnje u kontekstu kontrole gužve i hitne evakuacije”, pojasnio je Cesare Paciello, voditelj projekta.
Hayya kartica
Svi domaći i gostujući međunarodni navijači koji su htjeli prisustvovati utakmicama Svjetskog prvenstva morali su aplicirati za Hayya karticu za digitalnu identifikaciju. Riječ je o identifikacijskom dokumentu za posjetioce zasnovanom na pametnoj tehnologiji, koji sadržava sve potrebne informacije potrebne za ulazak na turnir. Svaka osoba koja je prisustvovala bilo kojoj od utakmica morala je imati tu karticu, uz odgovarajuću kartu, a korisnici su je mogli preuzeti u dva oblika: kao fizičku pametnu karticu ili digitalnu karticu putem Hayya aplikacije. Kartica je služila i kao viza, uz pokazivanje pasoša, i omogućavala je posjetiocima višestruki boravak u Kataru u trajanju od 60 dana. Njena primjena počela je deset dana prije prvenstva, 27 dana tokom turnira i 23 dana nakon njegova završetka. Također je služila i kao dozvola za ulazak u Katar za sve međunarodne putnike, bez obzira na razlog, i bila je jedini način ulaska između 1. novembra 2022. i 1. januara 2023. Prednost Hayya kartice bio je i pristup besplatnom javnom prijevozu na dane utakmica. Bilo da su koristili metro, tramvaj ili autobus do i od stadiona, hotela ili mnogih znamenitosti između njih, korisnici su mogli koristiti svoju Hayya karticu do svake destinacije. No, ona se mogla koristiti i za određivanje tačne lokacije korisnika, ukoliko se ukazala potreba za tim.
Ofsajdi su prošlost
Kako bi se pobrinula da regularnost utakmica bude na najvišem nivou, FIFA je za Katar pripremila nekoliko provjerenih i jednu sasvim novu tehnologiju. Goal tehnologija i VAR su nešto na što smo navikli i što je već postalo standard u fudbalu, mada je novina da se u Kataru izgubljeno vrijeme na konsultacije sa VAR-om moralo u potpunosti nadoknaditi, zbog čega su nerijetko utakmice trajale i po petnaestak minuta duže. Zanimljivo, finalna utakmica između Argentine i Francuske imala je četiri produženja, koja su trajala ukupno 22 minute, pa se seriji penala pristupilo tek nakon nevjerovatne 142 minute utakmice.
No, na mundijalu u Kataru iskazala se i jedna nova tehnologija – poluautomatski ofsajd (SAOT). Namijenjena da bude alat koji će olakšati donošenje bitnih odluka na utakmici prilikom spornih situacija kakvi su ofsajdi, potpuno je opravdala svoju ulogu. Tehnologija poluautomatskog ofsajda funkcionira pomoću 12 specijalnih kamera u krovnoj konstrukciji stadiona koje stalno prate i snimaju 29 tačaka na tijelima igrača, čak 50 puta u jednoj sekundi. Na taj način softver preračunava tačnu poziciju svakog igrača u polju, a 29 tačaka podrazumijeva sve udove i ekstremitete koji mogu biti u ofsajdu, odnosno one dijelove tijela koji su relevantni za postizanje gola. U praksi je to značilo da je sistem brže proračunavao i rješavao sporne situacije nego što su to činile sudije na terenu.
Dvije kontroverzne situacije
Dodatni element ovoj tehnologiji bila je i Al Rihla, zvanična Adidasova lopta za Svjetsko prvenstvo u Kataru, u koju je ugrađen IMU 500 Hz inercijski senzor. Ovaj senzor smješten je u središte lopte i ima zadatak da šalje podatke o njenom kretanju u kontrolnu sobu tačno 500 puta u sekundi, čime je omogućeno veoma precizno otkrivanje njenog položaja i tačke udarca. Upravo se ovaj detalj pokazao ključnim u situaciji koja je zamalo prerasla u kontroverzu prvenstva, kad je Cristiano Ronaldo u utakmici grupne faze protiv Urugvaja tražio da se njemu pripiše prvi pogodak njegove reprezentacije na utakmici. Loptu je sa strane ubacio njegov saigrač Fernandes, Cristiano je skočio i, čini se, dotakao glavom loptu koja je završila iza leđa golmana Urugvaja. Slavlje portugalskog igrača ipak je kratko trajalo budući da je na semaforu ubrzo izašla zvanična informacija da on nije strijelac, već njegov saigrač. Ronaldo je nezadovoljan odmahivao glavom, a nakon utakmice se otišlo i dalje jer je portugalska reprezentacija uputila zvanične žalbu na odluku i insistirala da se gol pripiše njihovom najboljem igraču. Kako bi riješila situaciju, FIFA se obratila Adidasu kao kreatoru lopte, a tehnologija je ubrzo dala jasan odgovor. Adidas je objavio podatke senzora iz lopte koji su pokazali da Ronaldo ipak nije dirao loptu. “Zahvaljujući Connected Ball tehnologiji u službenoj lopti Al-Rihla korištenoj na utakmici Portugala i Urugvaja, definitivno možemo reći da nije bilo kontakta Cristiana Ronalda i lopte kod gola. Podaci kažu da nikakve vanjske sile nisu utjecale na loptu dok se kretala ka golu”, istakli su iz Adidasa.
Ni zrak više nije problem
Još jedna situacija koja se mora spomenuti je detalj kod drugog gola Japana, u utakmici grupne faze Svjetskog prvenstva protiv Španije. Japanci su izveli brz napad iz kojeg su postigli gol, a svi na stadionu i pred televizijskim ekranima su se zapitali da li je lopta prilikom povratnog pasa japanskog fudbalera prije toga bila van terena. Isto su se zapitali i igrači reprezentacije Njemačke, treće ekipe u grupi, kojima je baš ovaj pogodak odlučivao o daljoj sudbini na prvenstvu. No, ono što oko nije vidjelo, kamere i softver jesu. Videografika koja se pojavila nekoliko minuta nakon toga pokazala je da je lopta, iako je bila u zraku, zbog čega se i prvobitno mislilo da je sigurno napustila granice igrališta, ipak bila u terenu, pa je gol priznat. Da stvar bude nevjerovatnija, tehnologija je utvrdila da je lopta liniju terena dotakla sa svega 3 mm svoga obima, no i to je bilo dovoljno da se gol prizna. Španci se nisu bunili, a Nijemci su zbog toga morali pakovati kofere za povratak kući. Da gol nije priznat, kući bi išli Japanci. Generalno gledajući, VAR i ostale tehnologije i ovaj put su u potpunosti opravdale svoju ulogu, etablirajući ova rješenja kao nezaobilazna u svim budućim velikim sportskim manifestacijama.
Zaključak
Ima smisla reći da je Katar svijetu podario jedno zaista uspješno i nezaboravno Svjetsko prvenstvo. Praksa i iskustva s ovog mundijala sigurno će poslužiti kao primjer budućim organizacijama kako se može istovremeno napraviti predivno, a potpuno sigurno i ugodno okruženje za održavanje masovnih manifestacija. “Ponosni smo na činjenicu da tokom turnira nije zabilježen niti jedan ozbiljniji sigurnosni incident. Bio je ovo jedan siguran i pravi porodičan turnir koji je poslužio spajanju različitih kultura širom svijeta. Ni na jednom prvenstvu do sada nije zabilježeno da su se igrale četiri utakmice različitih grupa u jednome danu i u jednome gradu. Bio je to zaista težak izazov, ali smo ipak uspjeli”, rekao je Nasser Al Khater, izvršni direktor FIFA Svjetskog prvenstva u Kataru 2022. U duhu slogana prvenstva “Gdje se stvara historija”, Katar je nesumnjivo postao zemlja u kojoj se igrala historija. Čestitamo!
Iako su tehnologije za zaštitu perimetra napredovale, one i dalje povremeno i pod određenim okolnostima reaguju na lažne alarme. To dovodi do većih troškova i manjeg povjerenja u efikasnost sistema. Razlog je to zašto je industrija spremna za sljedeći korak u evoluciji sistema za zaštitu perimetra – senzorsku fuziju
Fuzija senzora relativno je nova tehnologija za zaštitu perimetra. Riječ je o procesu objedinjavanja istovremenih ulaznih podataka iz više vrsta senzora s ciljem dobijanja preciznijih i tačnijih signala od onih koje generiše pojedinačni, izolirani senzor. Mogu se koristiti različite vrste senzora, kao što su videonadzorne kamere, detektori postavljeni na ograde, zapreminski senzori i dr. Ukupna količina podataka se sofisticiranim tehnikama mašinskog učenja razlaže kako bi se dobili inteligentni rezultati, a istovremeno se minimiziraju potencijalne slabosti i nedostaci pojedinačnih senzora.
Senzorska fuzija ≠ Bulova logika
Sve to izgleda prilično jednostavno, ali da bi sistem zaista koristio senzorsku fuziju, ulazni podaci se moraju kombinovati na tačno određen način. Česta je greška pomisao da je senzorska fuzija jednaka korištenju Bulove logike. Naime, Bulova logika je način kombinovanja tačnih i netačnih vrijednosti koristeći funkcije kao što su “i”, “ili” i “ne”. Primjer njene upotrebe u sigurnosti jeste kada sistem pošalje obavijest o upadu u zaštićeni prostor nakon što istovremeno i senzor na ogradi detektuje pokret i kamera zabilježi kretanje. S druge strane, senzorska fuzija je mnogo naprednija od ovoga jer ispituje ukupni kontekst. Ona koristi naprednu matematiku (digitalne filtere, probabilističke modele i neuronske mreže) pomoću koje obrađuje sirove podatke. Da bi to uradio, takvom sistemu potrebna je velika procesorska snaga, ali i pristup senzorskim podacima nižeg nivoa, što je teško moguće ako se koriste sistemi različitih proizvođača.
Da bismo razumjeli zašto sistem zasnovan na Bulovoj logici i onaj sa senzorskom fuzijom nisu isti, poslužit ćemo se jednostavnim primjerom zgrade s ogradom i perimetrom podijeljenim u šest zona. Sigurnosni sistem je opremljen senzorima koji ogradu dijele na šest dijelova, od A do F. Svaki je podijeljen na podzone, tako da se svaki dio ograde dijeli na četiri kako bi se precizirala pozicija detektovanog ometanja. Dakle, postoje dvadeset četiri podzone. Svaku zonu također nadziru kamere s videoanalitikom, koje šalju signal kada detektuju ljude na slici. Integracija sistema zasnovana na Bulovoj logici zahtijeva da obje vrste senzora, i detektori pokreta na ogradi i videonadzorne kamere, rade zajedno kako bi spriječili lažne alarme. Koristi se “i” logika, koja kombinuje izlazne podatke protivprovalnih senzora na svakoj zoni s podacima s kamere koja nadzire tu zonu. Da bi se oglasio alarm, mora se istovremeno pomjerati ograda i provalnik mora biti snimljen. Vjetar koji pomjera ogradu neće aktivirati uzbunu ako nije ujedno snimljen i uljez, kao što neće ni osoba koja hoda po ogradi ne dodirujući je.
Sličnost senzorske fuzije s ovakvim sistemom ogleda se u tome da ona također ispituje podatke iz oba tipa senzora da bi donijela odluku. Međutim, razlikuje se po tome što uzima podatke nižeg nivoa sa svakog senzora i provlači ih kroz algoritam koji traži podudaranja u obrascima te koji te podatke uspoređuje i suprotstavlja ih jedne drugima. Algoritmi ne traže samo ogradu koja se pomjera i oblik osobe, već sumu obrazaca koja može indicirati problematičnu namjeru. Samim tim će teže biti prevaren radnjama koje se mogu činiti kao pokušaj upada, a ustvari to nisu.
Jasne prednosti
Ako, naprimjer, uzmemo situaciju gdje istovremeno puše vjetar duž cijelih zona A i B i provalnik pokušava preći ogradu u zoni A, sistem zasnovan na Bulovoj logici neće oglasiti uzbunu u zoni B jer kamera nije detektovala uljeza, dok će aktivirati alarm duž cijele zone A jer nije u stanju razlikovati je li pomjeranje ograde uzrokovao vjetar ili čovjek. To znači da se aktiviraju tri lažna i jedan stvarni alarm. Fuzija senzora, pak, kombinuje sirove podatke sa svih senzora i analizira ih pomoću vještačke inteligencije. Ona prepoznaje karakterističan obrazac pomjeranja ograde usljed vjetra u obje zone i zbog toga ne aktivira alarm, ali pokreće uzbunu u onoj zoni gdje je način pomjeranja ograde drugačiji usljed ljudske aktivnosti uz potvrdu da je riječ o osobi pomoću videonadzorne kamere. Stoga, dakle, prijavljuje samo jedan alarm u jednoj podzoni.
Ako bi se, recimo, u istim uvjetima našao pješak, a ne provalnik, sistem zasnovan na Bulovoj logici bi opet prijavio alarm u četiri dijela zone A, s tim da bi ovaj put sva četiri bila lažna jer prolaznik ne pokušava preskočiti ogradu. Senzorska fuzija, s druge strane, istrenirana je da razumije nijanse u podacima prikupljenim pomoću kamere i senzora pokreta, npr. da li je osoba okrenuta prema ogradi ili sa strane. Također, senzor može prepoznati ko pomjera ogradu, čovjek ili životinja. To je moguće jer je prepoznavanje takvih ponašanja rezultat hiljada različitih benignih testova kojima je sistem naučen prije nego što je pušten u upotrebu. U ovom slučaju sistem bi prepoznao da nema prijetnje.
Iako su ovi primjeri namijenjeni da pokažu sofisticiranije mogućnosti sistema s fuzijom senzora, nisu neke neuobičajene situacije s kojima se ne možete susresti. Fleksibilnost i preciznost ovih sistema senzora daje im ogromnu prednost u smanjenju broja lažnih alarma bez potrebe da se žrtvuje sigurnost lokacije. Ustvari, sigurnost se povećava s boljim razlikovanjem senzorskih ulaznih podataka, pametnijom korelacijom između podataka i maksimalnom osjetljivošću senzora.
Sistem koji uči obrasce
Sistem senzorske fuzije ne može izdvojiti suptilne karakteristike iz stalnog toka podataka koje procesiraju ako se ne nauče, što podrazumijeva prikupljanje velike količine podataka s ciljem finog podešavanja algoritama. To znači da se algoritmi ne treniraju samo na jednostavnim varijablama već i na kvalitativnim atributima senzorskih podataka kao što su lokacija, intenzitet signala i nivo pouzdanosti. Još je važnije to što sistem nauči da ne obraća pažnju na određene vrste obrazaca, koji mogu prevariti jednostavnije sisteme. Ako se ograda i kamera pomjeraju, to ne znači nužno da je razlog tome provalnik, već može biti i vjetar. S druge strane, ovakav sistem može s visokom pouzdanošću aktivirati alarm ukoliko provalnik pokušava određenom metodom onesposobiti određeni senzor. Senzorska fuzija jako je korisna u zaštiti perimetra, jer iskorištava snagu pojedinačnih senzora, a izbjegava njihove slabosti, smanjuje broj lažnih alarma i maksimalno iskorištava postojeću sigurnosnu infrastrukturu.
Između dvije krajnosti
Nisu sve tehnologije jednako efikasne u zaštiti perimetra važnijih lokacija poput kritične infrastrukture. Zbog toga se često koristi slojeviti pristup, pri kojem druga sigurnosna tehnologija u nizu štiti štićeni prostor od potencijalne prijetnje ukoliko je prva nije detektovala. Ovakav pristup, ali na još višem nivou, nudi fuzija senzora. Jedan od najvećih izazova u zaštiti perimetra su lažni alarmi, zbog kojih sigurnosno osoblje gubi vrijeme i resurse na provjeri situacije na terenu. Senzorska fuzija stoga dosta efikasno rješava ovaj problem. Sintetiziranjem podataka iz više senzora sistem može razlikovati prave prijetnje ili potencijalne incidente od lažnih izazvanih pomjeranjem vegetacije, vremenskim neprilikama ili životinjama.
S druge strane, neobaziranje na lažne alarme ne smije dovesti do zanemarivanja svih uzbuna i zato je fino podešavanje osjetljivosti sistema između dvije krajnosti zahtjevno. Fuzija senzora nema taj problem jer se svaki senzor može podesiti na najvišu osjetljivost budući da sistem za zaštitu perimetra koristi što više sirovih podataka, a onda iz njih izvlači zaključke. Sistem je, samim tim, visokoosjeljiv na stvarne prijetnje kada se dogode.
Kao što smo ranije spomenuli, da bi senzorska fuzija radila ispravno, interni podaci nižeg nivoa sa svakog senzora moraju raditi efektivno, što obično zahtijeva da su svi od istog proizvođača. Prednost je toga i u činjenici da je za rad sistema odgovorna jedna strana i nema prebacivanja odgovornosti na drugu za učinak sistema. Sistem s fuzijom različitih senzora osmišljen je da radi kao cjelina i stoga ne zahtijeva mnogo podešavanja vezanih za lokaciju na kojoj su postavljeni kao što to traže alternativni sistemi. Naprimjer, sistemi koji koriste Bulovu logiku moraju se posebno konfigurisati da kombinuju podatke sa svake kamere i dijela ograde. Takvim sistemima trebat će dosta podešavanja nivoa osjetljivosti kako bi se postiglo razlikovanje lažnih alarma od važnih događaja.
Veće povjerenje u sigurnosni sistem
Korist tačnog prepoznavanja prijetnji je veće povjerenje operatera u efikasnost sistema. Veliki broj lažnih alarma dovodi do ležernosti u njihovoj provjeri, što može dovesti do zanemarivanja stvarne prijetnje. Sve to dovodi do niskog povjerenja u sistem. Senzorska fuzija, pak, razlikuje stvarne od lažnih prijetnji u stvarnom vremenu. A kada se smanji broj lažnih alarma, manja je potreba da se šalju zaštitari da provjere lokaciju, što smanjuje i troškove. Ušteda je posebno velika na troškovima osiguranja, jer sistem bolje reaguje na probleme ukoliko se pojave, što dovodi do veće sigurnosti, a tu su i manji troškovi za saniranje oštećene imovine ili sigurnosnih sistema te za nadoknadu ukradene imovine.
Mnoge organizacije krajnjih korisnika pridaju veliku važnost zaštiti perimetra. Ipak, ona nosi određene probleme, npr. pojavu lažnih alarma. Vještačka inteligencija tu može biti od pomoći
Izvor: asmag.com; E-mail: redakcija@asadria.com
Za mnoge kompanije zaštita perimetra je prioritet. Ipak, poznato je da ona, iako važna, pravi određene probleme korisnicima. Jedan od njih su lažni alarmi, koje izaziva, naprimjer, pogrešna detekcija životinja ili njišuće trave kao uljeza. Istovremeno, krajnji korisnici traže konkretne funkcije od svojih sigurnosnih rješenja za zaštitu perimetra, kao što su pametno pretraživanje i poslovna inteligencija.
U tom smislu, vještačka inteligencija može biti od pomoći. “Upotreba AI-ja za identifikaciju i provjeru sumnjivih aktivnosti može dati preciznije rezultate i smanjiti broj lažnih pozitivnih rezultata, a time i broj lažnih alarma. A upravo njih žele izbjeći oni koji nadgledaju velike perimetre. Kamere koje podržavaju vještačku inteligenciju mogu filtrirati bezazlene aktivnosti nakon što ih se obuči za određene slučajeve primjene, kao što je prepoznavanje ljudi i vozila. Također, korisnici sada dobijaju kamere s odmah dostupnim podešavanjima i kalibracijama. Tako se krajnjem korisniku ili sistem-integratoru omogućava da lako podese ponuđeno rješenje”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.
Prednosti korištenja AI-ja u zaštiti perimetra
Zaštita perimetra se temeljno oslanja na detekciju upada, nepotrebnog zadržavanja i drugih sumnjivih aktivnosti duž perimetra. Analitika zasnovana na vještačkoj inteligenciji može pomoći korisnicima da ispune te ciljeve i tako im biti od koristi. “Najčešći tipovi videoanalitike na bazi vještačke inteligencije za potrebe zaštite perimetra su: praćenje ljudi i vozila koje je optimizirano za rad na otvorenom i nudi znatno niži broj lažnih alarma u odnosu na prostu detekciju pokreta ili promjene piksela; automatsko prepoznavanje registarskih tablica (ALPR), koje pojednostavljuje operacije, kreiranje zapisa i izvještavanje o njima; i, na kraju, prepoznavanje lica, koje se može koristiti kao dio sistema dvofaktorske autentifikacije za objekte visoke sigurnosti”, kaže Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u kompaniji Senstar. Naravno, postoje i drugi tipovi analitike zasnovane na vještačkoj inteligenciji, ali oni obično služe zahtjevima specifičnim za određenu nišu ili konkretne objekte i stoga su manje uobičajeni u zaštiti perimetra.
Dok se vještačka inteligencija u zaštiti perimetra često koristi u kombinaciji s videom, ona se može primijeniti i na podatke s drugih senzora. “Vještačka inteligencija se može primijeniti na svaki složeni signal i koristiti za identifikaciju ključnih obrazaca koji se obično dobivaju pomoću dubinskog učenja i drugih AI tehnika. Međutim, kritični sistemi, poput onih koji se nalaze u aplikacijama visoke sigurnosti, moraju upravljati nepoznatim podacima ili novim situacijama na jedan predvidljiv i kontrolisan način. Tu do izražaja dolaze iskustvo i pažljiv dizajn sistema. Sistemi s vještačkom inteligencijom mogu postići viši nivo performansi u segmentima kao što je smanjenje smetnji i broja lažnih alarma. No, oni prethodno moraju uključiti precizno podešene dopunske mehanizme kako bi podržali detekciju u svim valjanim, ali potencijalno neprovjerenim scenarijima”, ističe Martin.
Smanjenje broja lažnih alarma
Jedan od najvećih izazova zaštite perimetra su lažni alarmi, kojima se bavi i vještačka inteligencija. “Za primjene u segmentu zaštite perimetra poboljšanje senzora upada pomoću AI tehnologija ima potencijal da otkloni lažne ili nepotrebne alarme uz maksimalnu vjerovatnoću otkrivanja (PD). Uzmite kao primjer neki perimetar u blizini javne površine s velikim prometom. Tehnologije vještačke inteligencije mogu razlikovati ljude i vozila od malih životinja, krhotina ili okolišnih fenomena, čime se eliminira uobičajeni izvor nepoželjnih alarma. Istovremeno, senzori na ogradi mogu paralelno otkrivati autentične izvore smetnji duž ograde”, kaže Martin dodavši da se time smanjuje potencijal od pojave lažnih alarma aktiviranih bezazlenom ljudskom aktivnošću u blizini perimetra, kao što je, npr., stajanje ili hodanje duž ograde s vanjske strane.
“Dva glavna izazova za svako rješenje za zaštitu perimetra i dalje su osiguravanje dovoljno visoke vjerovatnoće detekcije uz postizanje vrlo niske stope lažnih alarma. Oba segmenta su potrebna kako bi se zadržalo povjerenje operatera”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa. “Bandweaver koristi vještačku inteligenciju u rješenjima za zaštitu perimetra kako bi se filtrirale ambijentalne smetnje uzrokovane saobraćajem, vremenskim prilikama itd., a da, pri tome, i dalje možemo otkriti svakog uljeza. Primjenjujemo algoritme najnovije generacije, DNN, RNN i druge tehnike mašinskog učenja kako bismo ponudili naprednu detekciju na tržištu uz minimalan broj lažnih alarma.” Pametna pretraga
Vještačka inteligencija također ubrzava pametno pretraživanje, što je ključno tokom istraga. Mogućnost brzog pretraživanja velikih količina videozapisa za određene uzorke, kao što su konkretna lica, boja vozila ili čak i kape, ima potencijal za velike uštede resursa operatera. Isto važi za identifikaciju događaja koje ljudi nekada jednostavno mogu previdjeti. Osim toga, smanjenje smetnji i lažnih alarma može pomoći organizacijama i kroz smanjenje ukupnog obima nevažnih događaja.
Manji troškovi
Ako su adekvatno dizajnirana, AI rješenja nude znatno smanjenje operativnih troškova. “Na višem nivou automatizacija zadataka sa čestim greškama štedi troškove slanja osoblja da istraži i rješava incidente. Na taj način vještačka inteligencija je ključni multiplikator prednosti. Uštede na indirektnim troškovima uključuju niže troškove osiguranja i usklađenosti, pored direktnih troškova vezanih za pretrpljene gubitke ili odgovornost uzrokovanu upadima. Međutim, da bi se ostvarile ove značajne uštede, tehnologije za prevenciju upada moraju biti precizne, s dovoljno niskim brojem lažnih pozitivnih rezultata”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle.
Poslovna inteligencija
U konačnici, vještačka inteligencija pruža obilje uvida za korisnike, koji mogu kvalitetnije planirati zaštitu perimetra. “Iz perspektive poslovne inteligencije, visokokvalitetna analitika podataka je ključna jer AI može obaviti ove procese brzo i u velikom obimu. To će omogućiti kompanijama da bolje razumiju prijetnje koje se obično detektuju na perimetru, planiraju sigurnosne strategije za zaštitu prostora i primijene adekvatna rješenja za podršku”, kaže Rosell. Tehnologija vještačke inteligencije se vodi podacima. Ključni cilj perimetarske AI tehnologije zasnovane na videonadzoru je da se iz podataka izvuku korisni uvidi radi boljeg oponašanja ljudskih funkcija za sigurnosne operacije u realnom vremenu. Međutim, isti podaci se mogu koristiti i na duže staze, za stjecanje uvida i praćenje trendova koji pomažu sigurnosnim profesionalcima da optimiziraju operacije. “U maloprodajnom sektoru vještačka inteligencija se već koristi za razumijevanje obrazaca kretanja kupaca, prometa i kupovine, a koji utječu na planiranje prostora radi optimizacije korisničkog iskustva”, napominje Kalluri dodavši da, u kontekstu perimetra, sigurnosni eksperti počinju koristiti vještačku inteligenciju za dizajniranje kontrolnih, ulaznih i izlaznih tačaka, fizičkih barijera i dr. oslanjajući se na podatke o incidentima koje prikuplja AI.
Pet popularnih tehnologija za zaštitu perimetra
Zaštita perimetra ima za cilj spriječiti direktni upad izvana. Kao takav, ovaj segment je bitan za različite profile krajnjih korisnika, u rasponu od kritične infrastrukture i vojnih kompleksa do komercijalnih i stambenih lokacija. Potražnja za zaštitom perimetra raste stabilnim tempom. Prema Marketsandmarketsu, tržište sigurnosnih komponenti za zaštitu perimetra će porasti sa 61,3 milijarde američkih dolara u 2020. na 96,5 milijardi dolara do 2026. godine, uz složenu godišnju stopu rasta od 7,9 posto.
Zaštita perimetra podrazumijeva detekciju prijetnji putem senzora, uz jedinstveni metod detekcije. Ovo su neke od sigurnosnih tehnologija namijenjenih zaštiti perimetra koje se probijaju na tržištu.
Lidar
Lidar senzor emitira laserske impulse u okolinu i izračunava udaljenost objekta na osnovu vremena koje je potrebno impulsima da se vrate nazad. Prednost lidara u odnosu na video je neosjetljivost na izvore svjetla ili nepovoljne vremenske uvjete. “Uz znatno interesovanje u automobilskom sektoru, rješenja s lidarom su sve jeftinija, a pri tome nude i poboljšane specifikacije i performanse za rad na otvorenom”, mišljenja je Brad Martin, direktor upravljanja proizvodima u Senstaru.
Optička vlakna
Optički senzori rade tako što šalju impulse laserske svjetlosti do optičkog vlakna i mjere refleksije svjetlosti koje se javljaju duž njegove rute. Poremećaj koji se javlja u slučaju vlakana može biti uzrokovan vibracijama na ogradi zbog osoba koje se penju po njoj ili stavljaju ljestve uz nju. Tako se, naprimjer, mijenja količina svjetlosti koja se vraća iz određene tačke. Optički senzori su danas već etablirano rješenje i ponovo privlače veliku pažnju uz veću dostupnost isplativih rješenja za manje lokacije i produženi vijek trajanja od 20 i više godina.
Bežične komunikacije
Senzori i pozadinski sistem za podršku sve češće komuniciraju bežično. “Bežična komunikacija senzora i glavnog sistema je u ekspanziji zbog jačanja povjerenja tržišta u bežičnu tehnologiju”, smatra Ken Arimura, direktor azijsko-pacifičkog prodajnog sektora u Optexu. Ovaj trend je posebno važan u stambenim objektima te malim i srednjim komercijalnim lokacijama. Upravljanje pomoću telefona
Funkcije daljinskog upravljanja i nadzora su veoma tražene. “Mogućnosti korištenja telefona za daljinsko upravljanje i nadzor sada su neizbježna stavka u upitima koje dobijamo iz stambenog sektora. Osim toga, neki projekti zahtijevaju funkciju kućne automatizacije”, kaže Arimura. Video
Videonadzor je popularna, pa i neophodna tehnologija za zaštitu perimetra. “Bez sumnje, videonadzor se sve više koristi u zaštiti perimetra, i to zbog ekspanzije daljinskog nadzora. On donosi veću potrebu za vizuelnom verifikacijom kako bi se smanjili troškovi povezani s reagovanjem na lažne alarme. Ostali senzori su korisni u utvrđivanju da li je došlo do pokušaja ili upada u perimetar, no video omogućava udaljenim operaterima da jasnije utvrde o čemu je riječ i, što je najvažnije, ponude najadekvatniji odgovor”, kaže Niklas Rosell, globalni menadžer proizvoda za pametne kamere u kompaniji Axis Communications.
“Video je ključan za zaštitu perimetra. Bez trenutne procjene alarma pomoću videa sigurnosno osoblje ne može imati povjerenje u protivprovalne sisteme. Da bi se maksimizirala efikasnost videonadzora i procjene situacije, sistem za upravljanje videom mora biti u stanju povezati lokaciju upada (u rasponu do maksimalno nekoliko metara) s određenom kamerom ili unaprijed podešenim PTZ sistemom”, ističe Martin. Automatsko pozivanje kamera nudi mnoštvo prednosti: brži odgovor operatera, manje potrebe za obukom, optimizirani kvalitet videa i postavki za čuvanje materijala te mogućnost pokretanja mjera odvraćanja specifičnih za određenu lokaciju.
Ipak, korištenje videa treba povezati i s konkretnim vidom primjene, odnosno scenarijem. “Štitimo i neke velike lokacije na kojima je teško dovesti struju na teren kako bi CCTV mogao raditi. Naša PID rješenja zasnovana na optičkim vlaknima ne zahtijevaju struju ili električnu energiju, tako da je mnogo isplativije štititi velike ili udaljene perimetre. Međutim, za manje lokacije na kojima napajanje nije problem gotovo svi projekti na kojima radimo imaju neki vid integracije videa, bilo direktno s našim kontrolerima ili putem PSIM-a ili SMS-a. Naši klijenti imaju koristi od vizuelne potvrde upada i mogućnosti primjene odgovarajućeg odgovora”, kaže Mark Horton, potpredsjednik Bandweaver Technologiesa. Fuzija senzora
Jasno je da svaka tehnologija detekcije ima svoje prednosti i nedostatke. Fuzija senzora, odnosno kombinovanje tehnologija čini zaštitu perimetra znatno efikasnijom. “Da bi se zaista iskoristile prednosti ovih tehnologija, organizacije traže inteligentna, integrisana rješenja koja mogu maksimalno povećati snagu svake pojedinačne tehnologije. To je razlog zašto fuzija senzora ponovo privlači veliki interes”, kaže Martin. On pojašnjava da se prava fuzija senzora prije aktiviranja alarma oslanja na ogromnu dostupnu računarsku snagu za analizu podataka u realnom vremenu u kombinaciji s historijskim, lokacijskim, ambijentalnim i klasifikacijskim informacijama. Za operatere je ovo ključ za konačno otklanjanje smetnji uz istovremeno održavanje najvišeg nivoa sigurnosti.
Video i drugi senzori kao primjer
Primjer je uparivanje senzora za otkrivanje upada s videom. “Video kao senzor ima ograničenja – ne radi u mraku i često mu nedostaju detalji za detekciju i klasifikaciju visoke preciznosti pri izraženom kontrastu ili nekom drugom prostornom kontekstu. Ova ograničenja se mogu prevazići kombiniranjem videopodataka s informacijama s dodatnih senzora”, kaže Srinath Kalluri, izvršni direktor kompanije Oyle. Naprimjer, senzori za detekciju prelaska zamišljene linije kao što su vlakna šalju upozorenja za velike, ograđene perimetre, dok radar i lidar dodaju prostorne informacije i rade i u zahtjevnim okruženjima.
“Integracija sa senzorima i IP kamerom / VMS-om je u ekspanziji. Na azijskom tržištu videonadzor je prvi izbor za krajnjeg korisnika koji razmišlja o sigurnosnom rješenju. Međutim, mnogi kupci će tome dodati senzorsko rješenje za aktiviranje snimanja videa i slanja obavještenja kako bi otklonili slabu tačku u sistemima koja se oslanjaju samo na video. Najčešće rješenje koje biraju su aktivni infracrveni senzori. Neki objekti koji zahtijevaju visoku sigurnost biraju lasersko skeniranje i optičke senzore. Interes za novim trendom vizuelne verifikacije putem videa i alarma u vidu kombinovanog rješenja kao što je CHeKT javlja se u kompanijama koje se bave praćenjem alarma”, zaključuje Arimura.
Iako je od samog početka zamišljen kao međunarodna kompanija, ZKTeco je započeo skromno, sa proizvodima koji su se prodavali u inostranstvu, bez dodatnih usluga i prilagođavanja konkretnim potrebama kupaca. No, tada se na globalnom nivou događa nešto što je, suprotno očekivanjima, mnogim kompanijama otvorilo nove prilike – svjetska ekonomska kriza. Te 2008. godine mnoge sigurnosne kompanije odlučile su se oprobati na međunarodnim tržištima. ZKTeco je bio među prvima.
Mnoštvo je događaja naša redakcija ispratila u proteklih šesnaest godina. Radeći na već stotinu sedamdeset osmom izdanju a&s Adrije, svjedočili smo nastanku i sazrijevanju tehnologija, inovacijama koje su izazivale kontroverze, a zatim postajale svakodnevica, gašenju nekadašnjih velikana za koje se mislilo da ne mogu propasti i rastu novih, razgovarali i družili se s nizom profesionalaca koji, zapravo, i jesu posijali sve što je izraslo u proteklim decenijama. No, u svemu tome i svih tih godina jedna nas stvar uvijek onako sačeka iza ugla i zatekne – priča o imenu i reputaciji izrasloj iz vizije da se može, bez obzira na izazove. Po jednu takvu priču ovaj put smo otišli u predgrađe Madrida, gdje je, obraslo šumom raznih biznisa, evropsko sjedište kompanije čiji je bršljan kontrole pristupa i ulaza zelen. I napravili reportažu. O ZKTecu…
Pogledajte video reportažu:
Kreativnost sa svih strana svijeta
Europsko sjedište i skladište osnovani su 2010. godine i već dvanaest godina nalaze se u Madridu. Pionir u biometriji i RFID tehnologijama, ZKTeco je danas multinacionalna kompanija sa blizu 3600 zaposlenih. Od početka su njeni osnivači i inžinjeri težili nezavisnom razvoju algoritama za verifikaciju biometrijskih karakteristika tijela, što je s godinama postao ekosistem za provjeru identiteta i pametnu sigurnost. I hardver i firmver i softver proizvode sami, u razvojno-istraživačkim centrima razasutim od Indije do Xiamena, Daliana i Dongguana. Ponudu danas zaokružuju ne samo biometrijskim i RFID modulima već i sistemima kontrole pristupa, pješačkim barijerama i rampama, videonadzorom, detektorima metala te integrisanim sigurnosnim rješenjima. U evropskom, pak, sjedištu, u kojem su smješteni servisni, prodajni, razvojni i finansijski odjeli te skladište, čije kapacitete uskoro udvostručuju prelaskom na novu lokaciju, njihovi partneri i distributeri dobijaju svu potrebnu uslugu. Odatle pružaju podršku i ostalim evropskim podružnicama: britanskom, njemačkom i italijanskom, čiji broj, također, namjeravaju povećati.
Ekonomska kriza prilika za promjenu strategije
U prostorijama nas je dočekala izuzetno prijatna ekipa, na čelu s generalnim direktorom Evenom Wangom, s kojom smo se osjećali kao da smo i sami dio njihovog kolektiva. Druženje do poslijepodnevnih sati proteklo je u ugodnim i korisnim razgovorima. Njihova prijateljska sinergija, kasnije ćemo pomisliti, sigurno je jedan od kotača rastućeg poslovanja na evropskom tlu, o kojem ćemo više saznati nešto kasnije.
“ZKTeco je počeo kao mala firma, s dvoje-troje ljudi”, započeo je naš razgovor direktor Wang i nastavio: “Osnivač je gospodin John Che. Počela je poslovati kao tehnološka firma koja istražuje biometriju. U tom trenutku, biometrija nije bila tako česta u svijetu i tako su oni pokušali dizajnirati jedan biometrijski modul koji će ponuditi tržištu. Korak po korak, pomislili su da mogu razviti i terminal za evidenciju radnog vremena. I tako se skupilo nešto novca da se pređe u Shenzhen, zonu poznatu po elektronskoj industriji.” Firma je postepeno napredovala, no to nije bilo dovoljno za veći proboj na tržište. Poslovalo se uglavnom u Kini, a u inostranstvu su se samo prodavali proizvodi, bez servisa i kastomizacije za klijente. No, tada se na globalnom nivou događa nešto što je, suprotno očekivanjima, mnogim kineskim kompanijama otvorilo nove prilike – svjetska ekonomska kriza. Te 2008. godine firme iz te zemlje odlučile su se oprobati na međunarodnim tržištima kako bi preduprijedile finansijske probleme. “ZKTeco je bio među onima koji su najranije usvojili ovu strategiju. Ispočetka smo imali mali broj ljudi, ali i sreću da se potražnja za biometrijskim sistemima naglo povećavala”, dodaje naš sagovornik. Razliku na tržištu ZKTeco je napravio nudeći dobru cijenu, široku ponudu i kvalitetan servis. Klijenti su znali da na raspolaganju imaju ljude koji su im na usluzi, što je u biznisu veoma važno.
Rezultiralo je to naglim rastom poslovanja. Ponosni su, kažu, na tadašnju odluku. No, nije bilo lako. “Odete u drugu zemlju u kojoj vas niko ne poznaje, morate naučiti živjeti tamo, pronaći klijente, razgovarati s njima na lošem engleskom. Ja sam se kompaniji pridružio 2010. godine. Ispočetka sam radio u Indiji i znam koliko je teško za kinesku kompaniju početi od nule izvan matične zemlje. Jezik, zakoni, porezi – sve su to veliki izazovi. Ali mi se pokušavamo postepeno prilagoditi, pronaći lokalne ljude i partnere, razumjeti se i premostiti kulturalni jaz. Mogu reći da nakon 14 godina razvoja imamo veoma dobar tim. Sada imamo 3600 zaposlenika, od toga je 450 stranaca. Mislim da je to najveći broj stranih zaposlenika u jednoj kineskoj kompaniji”, naglašava Wang.
Izlazak na berzu
Druga važna prekretnica za ZKTeco dogodila se pretprošle godine, koju je obilježio opet jedan trend među kineskim sigurnosnim kompanijama – izlazak na berzu. Veći priliv kapitala omogućio im je dodatno jačanje i širenje. I ZKTeco je, nešto ranije, počeo s procesom primarne emisije dionica (IPO) kako bi postao javna kompanija i povećao kapitalna ulaganja u širenje proizvodnje i otvaranje novih ureda. “Novac će uglavnom biti uložen u istraživanje i razvoj, posebno u softverskom dijelu. Drugi dio odnosit će se na servisnu mrežu, otvorit ćemo pet novih ureda, nova skladišta i nastaviti upošljavati lokalne ljude. Smatram da treba imati lokalne ljude u svakoj zemlji, jer je vrijednost nuditi usluge svojim klijentima lokalno”, objašnjava Wang. ZKTeco trenutno 38 podružnica u Hong Kongu, Makau, Tajvanu i drugim zemljama. U Evropi planiraju otvoriti urede u Francuskoj, Rumuniji, Poljskoj, ali i drugim zemljama.
Ljudi najveći resurs
Nekako paralelno s izlaskom na berzu nastupila je pandemija koronavirusa. I opet kao nekad s ekonomskom krizom, ZKTeco je pronašao priliku da korisnicima ponudi nova rješenja, ovaj put u vidu isplativog i prilagodljivog rješenja za mjerenje temperature i detekciju nošenja maski. “Dobili smo dosta dobrih klijenata, kao što je Telecom Italia i španska Telefonica, i priliku da uđemo u dosta banaka i vladinih institucija. To nam je umnogome pomoglo da prebrodimo težak period u 2020. godini. Zadržali smo i čak povećali broj ljudi. Održali smo rad u svim zemljama i nastavili s razvojem i istraživanjem. Naš ured u Velikoj Britaniji upravo smo i otvorili za vrijeme pandemije. Čak i u najtežem periodu u maju 2020. naš je tim nastavio pomagati klijentima u Italiji”, prisjeća se generalni direktor ZKTeca Europe. Kompanija je, pri tome, i 2019. i 2020. godine povećala prihode za 15 do 20 posto, a 2021. zadržala otprilike isti nivo – oko 30 miliona eura prihoda u Evropi.
Najveća snaga u fokusiranosti na kontrolu ulaza
Iako se predstavljao kao biometrijska kompanija, ZKTeco se uvijek pokušava prilagoditi različitim primjenama. “Trenutno smo vrlo fokusirani na razvoj tehnologija i rješenja za kontrolu ulaza, uključujući prolaz vozila, ljudi i prtljaga. Smatram da u tome imamo visoku vrijednost. Koliko god AI i IoT mijenjali svijet, ljudi moraju početi od ulaza. Ulaz je ključna tačka za automatizaciju domova i sigurnost ureda. U proteklih dvadeset godina ZKTeco je radio na samo jednoj stvari – kontroli ulaska. Pokušavamo ponuditi najbolja hardverska i softverska rješenja. Zato danas imamo deset serija proizvoda. Naša najveća snaga je upravo u toj fokusiranosti”, rekao je Evan Wang, generalni direktor Evropske poslovne grupacije u ZKTeco.
Rušenje stereotipa
A šta je sve bilo potrebno da bi kompanija iz godine u godinu širila poslovanje u zemljama Evrope bila je tema o kojoj smo podrobnije razgovarali s Kingom Zarzyckom, menadžericom za razvoj poslovanja, koja je ujedno bila naš domaćin i osoba iza organizacije naše posjete. ZKTeco je godinama imao jednu prepreku koja ih je sputavala da izađu iz raširenih stereotipnih okvira. Naime, u percepciji korisnika, na tu se kompaniju uglavnom gledalo kao na dobavljača hardvera za kontrolu pristupa i evidenciju radnog vremena. Međutim, posljednjih nekoliko godina fokusirali su se na isporuku rješenja, počevši od savjetovanja i prilagođavanja rješenja zahtjevima projekata do pomaganja u njihovoj implementaciji. “Naš cilj u narednim godinama je da tu percepciju promijenimo jer se ZKTeco mijenja i stalno raste, ne samo u smislu prihoda već i u pogledu rješenja i njihovog kvaliteta. Da bismo to postigli, u posljednjih pet godina otvorili smo lokalne podružnice u Njemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Imamo prodavače u Rumuniji i Poljskoj. U bliskoj budućnosti namjeravamo otvoriti lokalne urede u tim zemljama i Francuskoj. Veoma nam je važno biti blizu naših partnera te brže reagirati i prilagoditi naša rješenja potrebama lokalnog tržišta”, objašnjava Zarzycka.
U svrhu što kvalitetnije podrške kupcima evropska se misija najviše širila u segmentu pretprodajnih i projektnih odjela. Riječ je, zapravo, o novom segmentu ZKTeca koji je ne tako davno kreiran da podrži partnere uglavnom kroz proizvode. Iako je distribucija važna, i integracija je još jedan kanal koji treba podržati. Trenutno rade s više od 100 partnera širom Evrope. Na pitanje rade li direktno i s instalaterima i integratorima ili samo s distributerima, dobili smo odgovor da sve zavisi od zemlje do zemlje. “Radimo i s integratorima, i to ne samo s onim velikim koji imaju kapacitete da razvijaju svoja rješenja, ali sve zavisi od strategije u određenoj zemlji i kako je ta država organizirana. Ne može svaki kanal distribucije u nekoj zemlji funkcionirati na istom nivou ili biti jednako dobar kao u, naprimjer, Jadranskoj regiji”, kaže menadžerica za razvoj poslovanja navevši Češku, Holandiju i Veliku Britaniju kao primjere zemalja koje su uglavnom fokusirane na integraciju sa softverom za upravljanje sigurnosnim sistemima.
Kupcima nude više rješenja
Naša je sagovornica zadužena i za organizaciju poslovanja u našoj, Jadranskoj regiji. Već četiri godine sarađuje s partnerima iz Jugoistočne Evrope, a u tu je svrhu tri puta gostovala na našem Adria Security Summitu. “Pokušali smo se ovih godina još više približiti našim partnerima kroz podršku dobijenu na Adria Security Summitu. Planiramo posjetu i narednom izdanju u oktobru u Hrvatskoj. To je jedan od načina da upoznamo potencijalne partnere i kompanije s kojima bismo mogli raditi. Ne radi se samo o tome da im ponudimo našu tehnologiju kontrole pristupa, koja je naš najprodavaniji proizvod na tim prostorima, već i da ih upoznamo sa drugim rješenjima koja nudimo, poput rampi za parkinge i okretnih barijera. Također, uz male i srednje, ulazimo i u druge, veće i složenije projekte s različitim, nestandardnim zahtjevima”, kaže Zarzycka. Kako bi ostvarili taj cilj, konstaktno ulažu resurse u edukaciju partnera i kupaca o novih serijama proizvoda i rješenja, paralelno rade na integraciji s različitim sigurnosnim platformama, što znači da će moći pristupiti projektima ne samo sa hardverom već i sa čitavim spektrom proizvoda i partnera specijaliziranih za druge, komplementarne segmente sigurnosti. Sa proizvodne strane uskoro prebacuju skladište u novi objekat u Madridu, gdje će moći raditi na integraciji okretnih barijera. Dakle, jedan sveobuhvatan pristup uz čiju pravilnu provedbu uspjeh neće izostati.
Bez kašnjenja u proizvodnji i isporuci
Kada je riječ o skladištenju proizvoda s ciljem pravovremene isporuke u vremenu otežanog poslovanja zbog nedostatka čipova na globalnom tržištu, iz ZKTeca tvrde da su ranije pripremili za nedostatak materijala i uskladištili dosta sirovina. “Nemamo kašnjenja u proizvodnji, a osim toga, udvostručili smo zalihe svih proizvoda koje prodajemo ovdje u Evropi, tako da nemamo problema s isporukom. Sve je samo pitanje pravilnog planiranja. Sigurna sam da će s većim skladištem situacija biti još bolja, odnosno da će to biti još manji problem nego što je sada”, kaže naša sagovornica. Međutim, usljed povećanja cijena sirovina i višestruko povećanih troškova transporta bili su primorani revidirati cijene svojih proizvoda, ali su, s druge strane, želeći to kompenzirati, produžili njihovu garanciju na tri godine.
Obilazak showrooma
A da bismo se pobliže upoznali s cjelokupnom ponudom ZKTeca, posjetili smo lijepo uređen izložbeni salon, koji je podijeljen po segmetima proizvoda, od kontrole pristupa i evidencije radnog vremena do pametnih brava za hotele i manje stambene jedinice. Tamo nas je čekao izvrsni prodajni inžinjer Robertodino Sebastiano Leita. Kao odličan poznavalac ZKTecovih proizvoda i rješenja, upoznao nas je sa svakom grupom proizvoda i detaljno odgovorio na sva naša pitanja.
ZKBioSecurity – jezgro ZKTecovih rješenja
U srcu ZKTecovih rješenja je ZKBioSecurity web-platforma, koja integriše više funkcionalnosti. Riječ je o tzv. modulima za kontrolu pristupa, evidenciju radnog vremena, online i offline kontrolu liftova, upravljanje hotelima i posjetiocima, parkinge, mobilne patrole i videonadzor. Tu su i novi moduli koji omogućavaju upravljanje podacima sa svih uređaja kontrole pristupa, uključujući i mjerenje tjelesne temperature. Uključeni su VMS moduli koji podržavaju termalne kamere i mrežne snimače, a kada se koriste ProFace X [TD] ili SpeedFace V5L [TD] uređaji za prepoznavanje lica, slika osobe se šalje u softver, pri čemu zaštitar ima mogućnost da identificira osobu kod koje je očitana viša temperatura od uobičajene. U modulu za evidenciju radnog vremena dodato je upravljanje protokom ljudi. Posljednja verzija platforme omogućava i napredne sigurnosne funkcije poput FP online registracije, HTTPS šifrirane komunikacije, registracije pomoću QR koda, LCD ekrana za prikaz evidencije pristupnih događaja uživo itd.
“Platforma je jedna od naših glavnih usluga. Ne definišem je kao proizvod, već kao uslugu jer obuhvata sva potrebna rješenja unutar sigurnosnog okvira. Kontrola pristupa je jezgra onoga što radimo, a tome možemo dodati još funkcionalnosti koje su ovdje prevedene kao moduli. Kontrola koju pružamo primarno je orijentisana na zaštitu korisnika. Pod ovim mislim na bilo koju vrstu informacija, kao što su normalni ulasci, normalni događaji, alarmni događaji i neke vrste anomalija – sve je to savršeno nadzirano. Moguće je izvršiti integraciju ne samo s našim ostalim uređajima već i proizvodima naših partnera putem API-ja i SDK-ova direktno. Svaki modul komunicira s drugim modulima, što je fundamentalno. To znači da ako želite pregledom snimka potvrditi alarm izazvan kontrolom pristupa ili, pak, aktivirati alarm, otvoriti ili zatvoriti vrata zbog eventa u CCTV ili senzorskom modulu, možete to učiniti”, kazao nam je Leita. Platforma se može koristiti u projektima svih veličina. Njena optimizirana arhitektura, koja omogućava naprednu biometrijsku identifikaciju, te moderan interfejs korisnicima pružaju posve novo iskustvo i jednostavno upravljanje različitim sistemima.
Evidencija radnog vremena s bilo kog mjesta
Kada je riječ o evidenciji radnog vremena, glavna je razlika, ako govorimo o hardveru, da ZKTeco uglavnom ne koristi kontrolere, već terminale. Ipak, “tržište se dosta promijenilo tokom godina i svjesni smo da mobilna, cloud rješenja preuzimaju primat. Zato je jedna od naših posljednjih inovacija GoTime Cloud, u okviru kojeg korisnik, uz tradicionalne načine provjere pomoću kartice i biometrije, može koristiti mobilni telefon, a supervizori imaju potpunu kontrolu nad zaposlenicima: gdje su, na kojoj vrsti poslova rade itd. Na ekranu možete vidjeti da je svaki takav radni kod označen određenom slikom i svi se mogu eksportovati u vidu izvještaja”, objašnjava Leita. Lokalizacija je dostupna u vidu mape, što je na tržištu sve više traženo, a možete napraviti napredne kalendare, prilagođene rasporede smjena ili konfigurisati sve promjene u svojoj firmi.
Integracija mehaničke kontrole ulaza i kontrole pristupa
Serija proizvoda iz kontrole ulaza ima više kategorija. Dostupno je više vrsta pješačkih barijera i rampi, koje su podijeljene prema nivou mehanike i elektromehaničke kontrole koja nam je potrebna. U izložbenom salonu bile su izložene razne trokrake i barijere s zakrivljenim i ravnim krilcima te rampe za parkinge, a u ponudi imaju i vertikalne trokrake barijere (češljeve) koje se koriste na fudbalskim stadionima. No, prava korist nije samo u samim proizvodima već u tome što ih mogu sami integrisati s vlastitom kontrolom pristupa. “Važno je spomenuti da svaku mehaničku i softversku integraciju možemo sami izvesti, jer smo mi vlasnici naše tehnologije. Ovo znači da bez obzira na to kakav čitač ili kontroler želite na pješačkim barijerama, možemo to ponuditi našim kupcima. To umnogome pojednostavljuje posao instalaterima koji će ih postavljati na terenu”, ilustrirao je naš sagovornik.
Inovativnost na djelu
Da bismo stekli ideju o nivou razvojne moći njihovih inžinjera, predstavljen nam je ZPad Plus, jedan od ZKTecovih najprodavanijih proizvoda. Izvorno je to bio uređaj za evidenciju radnog vremena, ali tokom pandemije pojavila se potreba za provjerom zelenog certifikata. Zato su iskoristili izvorni javnih aplikacija koje je certificirala talijanska vlada i integrisali ih sa svojim hardverom, koji može donositi odluke i otvarati vrata ili aktivisati neki relej za neku vrstu alarma na osnovu validnosti ili nevalidnosti certifikata. “To je jedan od naših najboljih uradaka do sada i ima veliki uspjeh, posebno zato što smo unaprijedili algoritam koji ima mogućnost da provjerava i lične dokumente, tako da možemo biti sigurni da certifikat pripada osobi koja ga pokazuje”, naglašava Leita.
Imali smo priliku vidjeti i Mars Pro seriju pješačkih barijera s ravnim ili zakrivljenim krilcima, namijenjenih za prostore s velikim protokom ljudi. Modularne je strukture, a dolazi s novim funkcionalnostima, kao što su modularnost okvira, koji se lako može montirati i demontirati. Bez obzira na štetu načinjenu na vašoj pješačkoj barijeri, samo će taj dio biti zamijenjen. Ipak, najvažnija funkcionalnost je broj od deset miliona ciklusa, što je rijetkost na tržištu.
Rampe s radarom
Na tržištu se traže dvije vrste rampi: one sa snažnom mehanikom, koja može podizati letve duge i do šest metara, te cjenovno isplative rampe za stambena i komercijalna područja. ZKTeco nudi obje vrste. Rješenje za parkinge zasnovano je na LPR bullet i dome kamerama integrisanim s rampama s našim VR10 radarom, koji potpuno uklanja potrebu za bilo kakvom indukcijskom petljom. Naime, kada vozilo izlazi, nije potrebno ponovo očitavati tablice, pa se obično u zemlji ugrađuje bakarna spirala koja detektuje težinu vozila i šalje signal rampi da se otvara. Kod radara nema potrebe za tim, jer se on samo usmjeri na pravu stranu i kalibriše. Registarskim tablicama se lokalno upravlja pomoću kamere, a VR10 upravlja letvama bez potrebe za instaliranjem magnetske petlje, što također olakšava posao instalaterima. Dobra stvar je i anti-shock mehanizam, koji detektuje prepreku (npr. dijete koje prolazi) i sprečava spuštanje letve. “Dodatna važna funkcionalnost ovog rješenja je da može raditi samostalno ili ga možete povezati s našom ZKBioSecurity platformom, tako da osim svih informacija o vozilima koja su prošla kroz rampu, možete i svaki automobil povezati s korisnikom u sistemu”, zaključio je Leita.
Boravak u izložbenom salonu okončali smo rješenjima s pametnim bravama za hotele i manje stambene jedinice, pri čemu ZKTeco nudi četiri serije: online upravljanje hotelima, offline upravljanje hotelima, pametne brave s lokalnom konekcijom putem Bluetootha ili pametne brave povezane u oblaku putem bilo kojeg e-mail korisničkog računa. Time je omogućeno daljinsko upravljanje kredencijalima, bez potrebe za izlaskom na lokaciju.
Trinaesta sigurnosna kompanija na svijetu
Nakon cjelodnevnog obilaska evropskog sjedišta ZKTeca i razgovora s vodećim ljudima u upravi, razvoju poslovanja i tehničkom odjelu, nije nas napuštao osjećaj da je kompanija tokom svih ovih godina mnogo napredovala. Kada se sjetimo njenih prvih gostovanja na većim sajmovima sigurnosti prije desetak godina i njenih tada skromnijih biometrijskih rješenja s fokusom na cjenovnu isplativost i poredimo to s onim što smo imali priliku vidjeti i čuti radeći ovu reportažu, nije ni čudo da je ZKTeco, prema Security 50 listi, dospio na 13. mjesto među prvih pedeset sigurnosnih kompanija na svijetu. Izašli su iz okvira jedne grupe proizvoda ka višeserijskim rješenjima, ali zadržali fokus na jednome – kontroli ulaza. U tome je najveća prednost ZKTeca.
