21 Maja, 2026
image
Home Tehnologija i proizvodi Kategorija Sistemi za kontrolu pristupa (Page 2)

Sistemi za kontrolu pristupa

Vueko barijere: Kontrola pristupa za moderan biznis

Vuekovo rešenje efikasno kombinuje biometrijsku kontrolu pristupa putem prepoznavanja lica sa alatima za efikasno vođenje poslovanja. Hibridna arhitektura, koja garantuje i online i offline funkcionalnost, osigurava kontinuitet rada čak i u slučaju prekida internet-veze

Piše: Slavko Vulin, generalni direktor, Vueko; CEO, faceMember

E-mail: s.vulin@vueko.net

U poslovnom svetu, gde su brzina i sigurnost ključni, tradicionalni sistemi kontrole pristupa pokazali su se nepouzdanim i postali su prepreka za efikasno poslovanje. Kartice, šifre ili ključevi su rizični usled gubitka, kopiranja i zloupotrebe. Danas kompanije zahtevaju rešenja koja pružaju sigurnost, operativnu efikasnost i lakoću korišćenja – istovremeno. Odgovore na ove izazove nudi faceMember.

Neprekidna operativnost

Kompanija koja je kreirala faceMember je Vueko, jedan od glavnih distributera KNX opreme u regionu i prvi centar za KNX edukaciju. Proizvod koji nude efikasno kombinuje biometrijsku kontrolu pristupa putem prepoznavanja lica sa alatima za efikasno vođenje poslovanja. Hibridna arhitektura, koja garantuje i online i offline funkcionalnost, osigurava kontinuitet rada čak i u slučaju prekida internet-veze. Za razliku od sistema koji su zavisni od cloud infrastrukture, faceMember istovremeno štiti prostor – vrata i barijere su aktivni i sigurni 24/7 – dok se svaka aktivnost beleži. Ova tehnologija osigurava isključivo autorizovan pristup, a sprečavanjem zloupotreba poput tailgatinga, donosi dvostruku korist: jednostavno, brzo iskustvo za korisnike i potpunu kontrolu nad prostorom za poslovanje, što je posebno važno za prostore sa visokom frekvencijom prolazaka.

Osim kontrole pristupa, faceMember nudi i kompletnu optimizaciju poslovanja kroz menadžment poslovanja (uključujući zalihe i resurse), klijenata i zaposlenih, izveštaje i analitiku, sinhronizaciju na više lokacija, finansijski menadžment, personalizovana i kompletno brendirana rešenja. Dakle, faceMember nudi sveobuhvatan pristup: i bezbednosno rešenje i poslovnu inteligenciju.

Kako je NOLIMITGYM unapredio poslovanje

Za fitnes centar svaki detalj je važan, od sigurnosti članova do njihovog iskustva. NOLIMITGYM, lanac fitnes centara iz Novog Sada, odlučio je da unapredi oba aspekta uvođenjem faceMember platforme. Rezultati su bili vidljivi odmah.

Broj neovlašćenih ulazaka smanjen je za 99%, a rizici svedeni na minimum. Check-in je kraći od tri sekunde, pa članovi imaju brzo i jednostavno iskustvo, bez čekanja na ulazu. Eliminisani su svi troškovi vezani za plastične kartice i zamenske ključeve. Menadžment ima uvid u podatke i analitiku u realnom vremenu, što im omogućava donošenje pametnijih poslovnih odluka. Za NOLIMITGYM ovo nije samo tehnička promena – već strateško unapređenje poslovanja koje donosi sigurnost i bolje iskustvo za svakog člana.

Kontrola pristupa i poslovni menadžment u jednoj platformi

Od fitnes centara i kancelarija do hotela i poslovnih zgrada, uz faceMember kontrola pristupa postaje jednostavna i sigurna, a optimizacija poslovanja efikasnija. Više o proizvodu saznajte na www.facemember.com.

 

AI rješenja za borbu protiv naprednih deepfake prijetnji

Suprema ima više od dvadeset pet godina iskustva u autentificiranju pristupa, što omogućava izuzetnu tačnost i otpornost sistema. Na temelju tog iskustva, godinama je razvijala vlastite algoritme dubokog učenja, posebno namijenjene za prepoznavanje lica i otisaka prstiju. Ovi AI algoritmi trenirani su na ogromnim skupovima podataka koji uključuju stvarne slike, lažna lica i videozapise

Izvor: Suprema Europe

E-mail: sales_eu@supremainc.com

U svijetu kojim upravlja vještačka inteligencija, lažna lica, glasovi i identiteti više nisu naučna fantastika. Deepfake tehnologija već je prouzrokovala štetu – kriminalci su je koristili za krađu identiteta, preuzimanje naloga i finansijske prevare. Ove hiperrealistične falsifikate sada testiraju i protiv fizičkih sigurnosnih sistema. Zašto je to toliko opasno? Zato što se biometrijski sistemi – posebno prepoznavanje lica – danas široko koriste za kontrolu pristupa kancelarijama, centrima podataka i kritičnoj infrastrukturi. Ako deepfake može prevariti ove sisteme, napadači bi mogli ući na glavni ulaz – neprimijećeni.

Suprema se odlučno suočava s ovim izazovom. Zahvaljujući vodećoj AI biometrijskoj tehnologiji i dokazanim mogućnostima zaštite od prevara, Suprema postavlja nove standarde u zaštiti sigurnosnih sistema od deepfake prijetnji.

AI provjera identiteta dokazana u stvarnim uslovima

Suprema ima više od dvadeset pet godina iskustva u autentificiranju pristupa, što omogućava izuzetnu tačnost i otpornost sistema. Na temelju tog iskustva, godinama je razvijala vlastite algoritme dubokog učenja, posebno namijenjene za prepoznavanje lica i otisaka prstiju. Ovi AI algoritmi trenirani su na ogromnim skupovima podataka koji uključuju stvarne slike, lažna lica i videozapise, što im omogućava da precizno razlikuju stvarnu od lažne osobe.

Supremini uređaji za autentifikaciju putem lica koriste kameru koja snima i u RGB i u infracrvenom spektru svjetlosti. U kombinaciji s kamerom za detekciju živosti u stvarnom vremenu i naprednim AI algoritmima, ovi uređaji pružaju snažnu otpornost na deepfake napade. Tehnologija je uspješno prošla i ISO/IEC 30107-3 test zaštite od prevara koji je proveo iBeta, jedna od najpouzdanijih svjetskih laboratorija za testiranje biometrijskih uređaja.

Ova tehnologija funkcioniše u svim uslovima – za sve korisnike. Suprema pruža izuzetnu tačnost prepoznavanja bez obzira na etničku pripadnost ili razlike u crtama lica, čak i kada korisnici nose naočale, kape, brade, nikabe, zaštitne maske ili imaju različite frizure. Sistem radi pouzdano i u zahtjevnim svjetlosnim uslovima – od slabog osvjetljenja i odsjaja do jakog pozadinskog svjetla.

 

Zaštita od falsificiranja otisaka

Supremina tehnologija prepoznavanja otisaka prstiju također koristi duboko učenje i napredne funkcije zaštite od falsifikata za otkrivanje lažnih otisaka. Zahvaljujući deep learning algoritmima, sistem može precizno izdvojiti biometrijske šablone čak i iz deformisanih ili otisaka niskog kvaliteta. Osim toga, tehnologija za prepoznavanje živog prsta (Live Finger Detection) efikasno prepoznaje lažne otiske izrađene od materijala poput gume, papira, filma, gline i silikona, analizirajući neprirodne karakteristike i nepravilnosti. Supremina tehnologija prepoznavanja otisaka prstiju dobila je certifikat Prvog stepena na testu performansi prepoznavanja otisaka prstiju (Finger-print Recognition Performance Test), koji je proveo Korejski nacionalni biometrijski centar za testiranje (K-NBTC). Ova institucija djeluje u okviru Korejske agencije za internet i sigurnost (KISA), koja posluje prema strogim ISO/IEC standardima.

 

Višefaktorska autentifikacija za viši nivo sigurnosti

Snažna sigurnost ne staje na jednom sloju. Suprema nudi najkompletniji set akreditiva u industriji – prepoznavanje lica i otisaka prstiju, mobilni pristup, QR kod, barkod, PIN i RFID – omogućavajući korisnicima da implementiraju višefaktorsku autentifikaciju prema vlastitim potrebama. Jedna od najpopularnijih i najsigurnijih konfiguracija kombinuje prepoznavanje lica s mobilnim akreditivom. Korisnici se autentificiraju skeniranjem lica, koje se zatim potvrđuje putem sigurne aplikacije na pametnom telefonu. Ovaj proces je brz, jednostavan i znatno teži za falsifikovanje.

Supremina biometrijska rješenja pokretana vještačkom inteligencijom, u kombinaciji s robusnom višefaktorskom autentifikacijom, imaju povjerenje sektorā u kojima se o važnosti sigurnosti ne pregovara – u državnim institucijama, sektoru odbrane, zdravstvu, finansijama, centrima podataka i kritičnoj infrastrukturi. U ovim ključnim industrijama, sprečavanje neovlaštenog pristupa nije izbor – to je nužnost. Suprema osigurava da pristup imaju isključivo provjerene i ovlaštene osobe.

Ispred vremena

Prijetnja od deepfake tehnologije sve više raste, a mnogi tek počinju obraćati pažnju na ovaj problem. Međutim, Suprema se na ovu situaciju pripremala godinama. “Suprema je već ispred svog vremena, s naprednim, provjerenim tehnologijama pokretanim vještačkom inteligencijom koje su već u upotrebi”, izjavio je Hanchul Kim, generalni direktor te kompanije.

Umjesto da reaguje tek nakon što se prijetnja ostvari, Suprema ugrađuje otpornost na buduće prijetnje u svaki svoj proizvod. Njena rješenja su dizajnirana tako da se razvijaju kako se razvijaju i sami napadi – jer prava sigurnost zahtijeva stalnu prilagodbu i inoviranje.

Supremina tehnologija prepoznavanja otisaka prstiju dobila je certifikat Prvog stepena na testu performansi prepoznavanja otisaka prstiju, koji je proveo Korejski nacionalni biometrijski centar za testiranje (K-NBTC)

Red Dot nagrada za biometrijski eGate HID-a i ASSA ABLOY-a

Saradnja HID-a i ASSA ABLOY-a na biometrijskom eGate BG100 Speedgate uređaju nagrađena je prestižnom Red Dot nagradom za dizajn proizvoda 2025. godine u kategoriji “Interior Design Elements”. Ova nagrada zapravo je priznanje za revolucionaran dizajn i funkcionalnost rješenja koje potpuno redefiniše sigurnost na aerodromima, a time i iskustvo putnika.

BG100 Speedgate kombinuje HID-ovu tehnologiju prepoznavanja lica Facepod sa ASSA ABLOY-jevim Speedgate sistemom. Integracijom naprednih biometrijskih sposobnosti i modularnog dizajna optimizira ključne procese na aerodromima, od prijave za let i ukrcavanja do protoka putnika – a sve to uz očuvanje vrhunskog nivoa sigurnosti. U srcu dizajna BG100 Speedgatea nalazi se HID Facepod, multifunkcionalni biometrijski sistem s naprednim kamerama, intuitivnim ekranima na dodir i LED indikatori za uputstva.

Njegov minimalistički, ali savremen dizajn impresionirao je žiri koji dodjeljuje Red Dot nagradu, koji je prepoznao njegovu inovativnost i funkcionalnost.

“Ponosni smo što smo dobili Red Dot nagradu, koja odražava posvećenost HID-a da unaprijedi avioindustriju i putovanja. Ova nagrada potvrđuje naše liderstvo u biometrijskim tehnologijama i prepoznavanju lica, ističući i našu posvećenost pružanju sigurnih, intuitivnih i vrhunskih iskustava verifikacije identiteta za putnike širom svijeta”, izjavio je Vito Fabbrizio, potpredsjednik za upravljanje proizvodima i inovacije u HID-u.

S visokim modularnim dizajnom, BG100 Speedgate je jednostavan za instalaciju i prilagodljiv za različita aerodromska okruženja. “Ova nagrada potvrđuje snagu našeg partnerstva s HID-om. Zajedno oblikujemo budućnost putovanja, poboljšavajući i sigurnost i iskustvo putnika”, rekao je Robert Zimmerman, direktor sektora za aerodrome u ASSA ABLOY-u.

Aerodromi Balkana u eri novih prijetnji

Sigurnosne službe na aerodromima suočavaju se sa sve složenijim izazovima. Uz sve veći oslonac na napredne tehnologije i automatizaciju, ključno postaje pitanje kako uskladiti ljudski faktor, regulativu i tehničke resurse. Na ovu temu svoje su mišljenje dali stručnjaci iz oblasti avijacijske sigurnosti, uključujući predstavnike aerodroma, državnih institucija i sigurnosnih kompanija iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Piše: Dženana Bulbul; E-mail: redakcija@asadria.com

Aerodromi su ključne tačke globalne mobilnosti, ali i potencijalne mete brojnih sigurnosnih prijetnji. Njihova strateška važnost i visok protok putnika čine ih posebno ranjivima na širok spektar rizika – od terorizma i međunarodnog kriminala, preko cyber napada, do prijetnji iznutra.

Teroristički napadi ostaju među najozbiljnijim izazovima, upravo zbog velikog protoka ljudi na tim lokacijama. Istovremeno, aerodromi često služe kao logističke tačke za krijumčarenje droge, oružja i ljudi, što ih stavlja u fokus transnacionalnih kriminalnih mreža. Ne treba zanemariti ni tzv. unutrašnje prijetnje, slučajeve kada zaposleni zloupotrebljavaju pristup sigurnosnim zonama za ličnu korist ili u dosluhu s kriminalnim grupama.

Spektar izazova

Savremeni aerodromi sve više zavise od digitalne infrastrukture, pa je cyber sigurnost postala nezaobilazan segment zaštite. Hakerski napadi mogu ugroziti komunikacijske sisteme, baze podataka i sam raspored letova. Uz to, veliki protok putnika svakodnevno stvara operativni izazov – potrebno je održati visoke sigurnosne standarde, a istovremeno izbjeći stvaranje gužvi i zastoja. Pojava dronova također je donijela nove rizike, jer njihovo prisustvo u blizini pista može ugroziti letove i dovesti do zatvaranja aerodroma, dok su zdravstvene prijetnje, poput nedavne pandemije, pokazale koliko je važno da aerodromi imaju razvijene mehanizme za kontrolu širenja zaraznih bolesti. Konačno, jedan od stalnih izazova jeste i koordinacija između različitih sigurnosnih i državnih službi koje djeluju na aerodromima – bez efikasne saradnje, čak i najbolji sistemi mogu zakazati u kriznim situacijama.

Prema riječima potpukovnika Želimira Pojužine, šefa Kabineta ministra odbrane Crne Gore i predsjednika Skupštine SMATSA, terorizam, subverzija, sabotaža, organizovani kriminal i cyber prijetnje – sve su to opasnosti na koje aerodromi moraju biti spremni. Iako su ovo globalni izazovi, ni zemlje Balkana nisu izuzete. Zbog svog geostrateškog položaja, političke osjetljivosti i tranzitne uloge, aerodromi u regionu suočavaju se s nizom specifičnih prijetnji koje zahtijevaju visok nivo pripravnosti i saradnje među državama.

“Evropska unija dodatno identifikuje i druge prijetnje koje se moraju uzeti u obzir. Ključno pitanje je: kako da usmjerimo sve segmente državne moći i resurse u pravcu efikasne zaštite od ovih prijetnji? Aerodrom, kao dio kritične infrastrukture, mora biti prioritet. To podrazumijeva blisku saradnju svih bezbjednosnih struktura – obavještajnih, kontraobavještajnih i zaštitnih. Neophodna je čvrsta veza i koordinacija između civilnog i vojnog sektora aerodroma. Drugi važan aspekt jeste ljudstvo i raspoloživa tehnička oprema, što u velikoj mjeri zavisi od finansijskih sredstava koja su na raspolaganju Ministarstvu odbrane. Organizaciona unapređenja, efikasnija zakonska rješenja i precizno identifikovanje prijetnji su nužni”, rekao je potpukovnik Pojužina.

Niska zarada

Ovakav strateški i koordiniran pristup zaista jeste ključan za efikasnu zaštitu aerodroma. Međutim, u zemljama regije, sigurnosni sistemi na aerodromima suočavaju se i s dodatnim specifičnostima. Osim što moraju pratiti globalne trendove i usklađivati se s međunarodnim sigurnosnim standardima, često se bore s ograničenim budžetima i neujednačenim nivoom tehničke opremljenosti. Također, balansiranje između visokog nivoa sigurnosti i efikasnosti rada stalni je izazov, jer predugačke ili komplikovane procedure mogu negativno utjecati na putničko iskustvo i poslovne procese.

Jedan od sve izraženijih problema jest i nedostatak stručnog kadra. Niske zarade, koje nerijetko nisu u skladu sa stepenom odgovornosti i stresom koji ovaj posao nosi, dovode do toga da kvalifikovani radnici napuštaju sektor ili uopće ne žele da se angažuju u oblasti aerodromske sigurnosti. Ovaj trend dodatno ugrožava kontinuitet obuka i prijenos znanja, što može dugoročno utjecati na ukupni nivo sigurnosti.

U vezi s ovim izazovima, Krsto Pavićević, pomoćnik direktora za bezbjednost, traganje i spašavanje u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, naglasio je značaj usklađivanja regulative i razvoja sigurnosnih sistema: “Crna Gora je 2015. godine postala dio One Stop Security režima, a nešto kasnije i Srbija. Na nacionalnom nivou, svaka država ima tijelo koje donosi regulativu te kontrolira njenu primjenu. Gotovo 99% te regulative je istovjetno u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, i usklađeno je s regulativom Evropske unije. Svi smo svjedoci da su mjere bezbjednosti evoluirale u posljednjih pedeset godina, posebno od 2001. godine. Redovno su predmet revizija, pa danas imamo mjere koje su mnogo strože i efikasnije nego prije dvadeset ili trideset godina”, rekao je Pavićević, a zatim se osvrnuo na vjerovatno i veći problem, a tiče se nedostatka dovoljno stručnog i obučenog kadra.

“Svi ljudi uključeni u sistem bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva moraju biti certificirani od nadležnih institucija, a pogotovo jer je sigurnosna oprema značajno napredovala – od ranijih rendgenskih uređaja kod kojih slike nisu bile dovoljno jasne do današnjih sistema sa 3D slikama. Velika je razlika kada usporedimo stare uređaje s novim, koje mora certificirati i Evropska unija”, kazao je on.

Proaktivan pristup

Slične probleme u upravljanju kadrovima i potrebama za certificiranjem prepoznaje i Ivan Ročić, dugogodišnji predsjednik Uprave i direktor Sektora avijacije u Securitasu Hrvatska, koji naglašava važnost mijenjanja percepcije sigurnosti kao troška i privlačenja mladih stručnjaka: “Situacija je relativno dobra, ali moramo biti znatno aktivniji i proaktivnije sagledavati probleme s kojima se suočavamo, kao i načine da ih riješimo. Klijenti zračnih luka pristupaju ovom pitanju znatno ozbiljnije nego ostali korisnici usluga. Za druge korisnike sigurnost je uglavnom samo trošak, dok je na aerodromima sigurnost ključna – ako nema zaštite putnika, nema ni njihovog poslovanja ni osnovne djelatnosti. Zato je važno da, kao industrija, poradimo na tome da sigurnost više ne bude percipirana kao trošak, bilo na aerodromima ili kod drugih klijenata.”

On naglašava još jedan važan aspekt – neophodno je učiniti ove poslove privlačnijim za mlađe generacije, jer oni trenutno ne pokazuju interesovanje za njih. “Potrebno je da postanemo otvoreniji i pristupačniji prema mladima. Državne institucije prihvataju naše savjete i sugestije, ali proces traje predugo. Moramo biti agresivniji, kako prema institucijama tako i prema medijima, kako bismo istakli važnost onoga što radimo. Danas je ključni zadatak trenirati ljude na ovim prostorima i omogućiti im da rade u ovoj industriji, uključujući i strance”, kazao je Ročić.

S tim se slaže i Milan Kuč, direktor korporativne bezbjednosti aerodroma Nikola Tesla u okviru VINCI Airports Concessiona i dugogodišnji stručnjak iz oblasti sigurnosti, koji je svoju karijeru gradio upravo u ovom sektoru.

“Pored opreme, ma koliko bila sofisticirana, stub bezbednosti čine, pre svega, ljudi. Tržište ljudskih resursa u regionu poslednjih godina suočava se sa ozbiljnom krizom, a dodatni izazov u popunjavanju kapaciteta na poslovima bezbednosti, konkretno na aerodromu Nikola Tesla, jeste odlazak mladih”, kaže Kuč i dodaje kako trenutna regulativa ne dozvoljava angažovanje ljudi koji nisu državljani Republike Srbije i koji zvanično nisu stekli licence u skladu s propisanim zakonima.

“Sistem sertifikacije i selekcije je vrlo složen, i mi poštujemo međunarodnu regulativu i standarde Evropske komisije. Briga o bezbednosti vazdušnog saobraćaja, putnika i zaposlenih odgovoran je i veoma delikatan zadatak. Trenutno imamo deficit kadrova u sektoru bezbednosti od oko 30 odsto, upravo zbog kompleksnosti sistema obuke. Također, suočavamo se i sa izazovima u zadržavanju postojećeg kadra. Današnje generacije nisu sklone višegodišnjem sticanju iskustva. Kada smo mi počinjali da radimo u ovoj oblasti, kretali smo od nule. Niko nije došao na direktorsku poziciju a da pre toga nije godinama gradio karijeru”, rekao je Kuč.

Unutrašnje potrebe

Suočavanje sa svim sigurnosnim izazovima na aerodromima zahtijeva ne samo primjenu naprednih tehnologija već i koordinisan strateški pristup, koji uključuje pravni okvir i saradnju civilnih i vojnih struktura. “Negdje tokom 2019. ili 2020. godine, kao država smo usvojili Zakon o prepoznavanju i zaštiti kritične infrastrukture, gdje je aerodrom jasno prepoznat kao jedan od ključnih segmenata. Posmatrajući kroz istoriju, različita državna uređenja su, u skladu sa funkcionalnom namjenom, uspostavljala podjelu aerodroma na vojne, civilne ili mješovite”, pojašnjava potpukovnik Pojužina te dodaje: “U praksi zapadnoevropskih zemalja često se može vidjeti da jedan aerodrom ima i civilni i vojni sektor, što dodatno olakšava upravljanje i bezbjednosne aspekte, jer je vojna regulativa stroža i specifična u odnosu na civilnu, sa čime javnost nije uvijek upoznata, kao što je, na primjer, Aerodrom Podgorica.” Zakonska rješenja su, kaže Pojužina, na nacionalnom nivou već definisana i propisana kroz strateške dokumente, prije svega kroz Nacionalnu strategiju koja jasno adresira ovu oblast, identifikujući potencijalne bezbjednosne rizike i izazove. U tom kontekstu, vojni aerodromi su prepoznati kao poseban segment ukupnog bezbjednosnog sistema. “Uporedimo li naš okvir sa NATO dokumentima, jasno je da kao država moramo graditi bezbjednosnu arhitekturu koja odgovara i unutrašnjim potrebama i zahtjevima kolektivne bezbjednosti”, zaključuje on.

Napredni sistemi

Kao odgovor na sve prisutnije sigurnosne prijetnje, od terorizma do cyber napada, moderni aerodromi uvode sve sofisticiranije sigurnosne sisteme koji obuhvataju širok spektar tehnologija i procedura. Ovi sistemi ne samo da omogućavaju pravovremeno otkrivanje rizika već doprinose i efikasnijem protoku putnika i robe.

Među njima su videonadzorni sistemi visoke rezolucije opremljeni vještačkom inteligencijom za prepoznavanje sumnjivog ponašanja, biometrijski sistemi za kontrolu pristupa putem prepoznavanja otisaka prstiju ili šarenice oka te napredni rendgenski i detektorski skeneri za pregled putnika i prtljaga.

Perimetar aerodroma štite radarski sistemi, infracrvene kamere i senzori pokreta, dok integrisani sigurnosni centri povezuju sve ove komponente u jedinstvenu platformu za efikasno upravljanje sigurnošću. Dodatno, koriste se sistemi za detekciju i ometanje neovlaštenih dronova, kao i cyber sigurnosna zaštita koja čuva IT mreže i podatke. Roboti za detekciju eksploziva i automatizovani sistemi za kontrolu putnika dodatno poboljšavaju sigurnost i efikasnost.

Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo implementirao je napredne tehnologije kako bi unaprijedio sigurnost i efikasnost. Na perimetru dužine 11,5 km postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama koje detektuju neovlašteni pristup. Također, uveden je sistem E-gate za brži prolaz putnika kroz sigurnosne kontrole, čime se smanjuje vrijeme čekanja i povećava sigurnost.

Kada je riječ o beogradskom aerodromu, na perimetru dužine preko 16 kilometara postavljen je videonadzorni sistem sa modernim kamerama, uključujući IP kamere koje su zamijenile analogni sistem videonadzora. Također, uveden je sistem za detekciju upada i nabavljen robot za rad sa opasnim i sumnjivim predmetima, koji može ući u avion, proći između sjedišta i otvoriti prtljažni prostor gdje se smješta ručni prtljag. Ovaj robot može iznijeti sumnjivi prtljag na sigurnu lokaciju i uništiti ga pomoću vodenog topa i drugih sredstava. Beogradski aerodrom nabavio je i nova vatrogasna vozila, kamere za snimanje donjeg dijela vozila, sistem za otkrivanje i ometanje dronova, kao i simulator helikoptera i simulator požara rezervoara pod pritiskom.

Poboljšanje iskustva

Zračna luka u Zagrebu, u saradnji sa Securitasom Hrvatska, implementira napredne tehnologije kako bi poboljšala sigurnost i efikasnost putničkog iskustva. Jedan od ključnih tehnoloških pomaka je uvođenje Smart Lane sistema tj. automatizirane trake za pregled ručne prtljage. Ovaj sistem omogućava istovremeni pregled više putnika i centraliziranu obradu slike, što povećava razinu sigurnosti i zadovoljstvo putnika te doprinosi efikasnijem radu operatera.

Što se tiče sigurnosnih mjera na Aerodromu Podgorica, oni su implementirali mjere zaštite civilnog zrakoplovstva, uključujući ljudske i materijalne resurse za osiguranje sigurnosti putnika i imovine. Aerodrom Podgorica primjenjuje sigurnosne mjere u skladu s EU regulativama, uključujući korištenje certificirane sigurnosne opreme koju odobrava Agencija za civilno zrakoplovstvo Crne Gore, u skladu s nacionalnim i međunarodnim standardima. Također, redovno se provodi obuka zaposlenih vezana za sigurnosne procedure i zaštitu.

Međunarodni aerodrom Skoplje, kojim upravlja TAV Macedonia, podružnica turske kompanije TAV Airports Holding, implementirao je integrisane sigurnosne sisteme koji obuhvataju više od 2.000 tačaka pristupa i videonadzor s preko dvije stotine kamera. Aerodrom posjeduje i centralizirani sigurnosni centar koji omogućava efikasno upravljanje alarmima i sigurnosnim procedurama. Osim toga, Skopski aerodrom postao je “tihi aerodrom”, što znači da se javna glasovna obavještenja emituju samo za ukrcavanje, čime se smanjuje buka i poboljšava korisničko iskustvo.

Aerodrom Tirana, najveći u Albaniji, uveo je sveobuhvatni sistem upravljanja sigurnošću (SMS), koji omogućava koordinaciju svih sigurnosnih jedinica i efikasan odgovor na potencijalne prijetnje. Također je usklađen s međunarodnim sigurnosnim standardima i direktivama Evropske unije.

U korak s trendovima

Automatizacija prvog stepena sigurnosne kontrole na aerodromima u Evropi već je postala standard, pri čemu mašine preuzimaju primarnu ulogu u pregledu ručnog prtljaga. Ovi sistemi omogućavaju efikasniji i precizniji pregled, smanjujući potrebu za manuelnom intervencijom i ubrzavajući protok putnika. Uzimajući u obzir ovaj tehnološki napredak, logično se postavlja pitanje: kada možemo očekivati široku svakodnevnu primjenu ovih uređaja na aerodromima regiona?

“Ne postoji apsolutna bezbednost niti savršeno rešenje. Cilj je da se rizici i pretnje svedu na minimum. Kada smo pre trideset godina započinjali karijere, rendgenski uređaji su imali samo jedan generator i prikazivali sliku iz jednog ugla. Kasnije su se pojavili uređaji sa dva generatora, zatim i oni sa automatskom detekcijom eksploziva. Danas, kada govorimo o kontrolama ručnog prtljaga, koristimo uređaje sa kompjuterskom tomografijom koji pružaju 3D sliku prtljaga. Na taj način možemo detaljno pregledati sadržaj, a softver ističe sumnjive predmete koje je moguće dodatno analizirati na posebnom monitoru, gotovo kao da smo ručno otvorili prtljag”, kazao je Vladimir Mičić, direktor kompanije Aviation Solution and Consulting.

U kontekstu globalnog razvoja aerodromske sigurnosti, izdvajaju se tri glavna trenda: tehnološki napredak, jačanje institucionalne zaštite i redefinisanje uloge ljudskog faktora. Ovi trendovi nisu prisutni samo na velikim svjetskim aerodromima, već se sve jasnije reflektuju i u praksama regionalnih centara poput Sarajeva, Beograda, Skoplja, Zagreba i Ljubljane.

Sinergija finansija i kadrova čini aerodrome sigurnijima

Kada je riječ o radnoj snazi i finansijskim aspektima sigurnosti i zaštite na aerodromima, Vladimir Mičić iz Aviation Solution and Consultinga naglašava kako je pravilno finansiranje kroz security taksu ključno za pokrivanje troškova, ali i izazove vezane za pronalaženje i zadržavanje kvalifikovanog kadra.

“Kada govorimo o radnoj snazi, tu imamo i finansijsko-materijalni element koji ne bi trebalo da predstavlja problem za avijaciju. Avijacija ima security taksu – dakle, postoji projekcija broja putnika za narednu godinu, i na osnovu te projekcije vi znate svoje troškove: opreme, radne snage, plata, obuka, uniformi – i prema tome formirate security taksu za aerodrom. Sigurnost na aerodromu ne bi trebalo da bude trošak, jer ste je na taj način već pokrili. Uvozimo radnu snagu iz inostranstva, jer nemate dovoljno ljudi koji žele da rade na aerodromu. Taj posao je prilično zahtevan. Kada smo mi započinjali karijere pre trideset godina na aerodromu, situacija je bila drugačija. Danas je novčana naknada jedan od ključnih faktora na osnovu kojeg možemo da zadržimo radnike”, pojasnio je Mičić.

AI neizbježan saveznik

Kada je riječ o tehnološkom razvoju, sljedeći korak, smatra Mičić, jeste primjena vještačke inteligencije.

“Trenutno rendgen predstavlja prvi nivo odlučivanja: ako je prtljag bezbedan, prolazi, a ako postoji sumnjiv sadržaj, označava se crvenim okvirom. Operater zatim, u skladu sa propisima različitih država, analizira snimak i odlučuje da li je prtljag bezbedan ili treba dodatnu proveru. Drugi nivo odlučivanja obavlja drugi operater, koristeći različite metode za detaljniju inspekciju i konačnu procenu. U budućnosti, veštačka inteligencija bi trebalo da preuzme upravo ovu drugu fazu odlučivanja. Na ovom polju svi proizvođači beleže značajan napredak, a nabavka savremene opreme postaće neizbežna kako bismo dodatno smanjili rizike”, kaže on.

Dušan Sofrić, šef sigurnosti aerodroma Jože Pučnik Ljubljana, naglašava važnost uvođenja naprednih tehnologija poput CT mašina i budućih APIDS sistema s vještačkom inteligencijom. “Pored ključne uloge ljudi u ovom procesu, značajnu ulogu ima i specijalizirana oprema, kao i napredni softver na kojem kontrolori polažu svoje kvalifikacione testove. Finansije na aerodromima ne bi trebalo da budu problem, jer zapravo je putnik taj koji plaća za sigurnost”, naglašava Sofrić i pojašnjava da je napredak u ovom segmentu u posljednjih pedeset godina ipak veliki, a naročito od 2001. godine, kada su zemlje koje nisu imale 100% pregled prtljaga i same morale uvesti takve mjere. “Danas su automatizovani sistemi na visokom nivou, a tehnologija poput CT mašina znatno ubrzava i unapređuje procese. Očekujem da će u narednih pet godina biti uvedeni APIDS sistemi uz podršku vještačke inteligencije, koji će pomoći operaterima u pregledanju i analizi sadržaja prtljaga. Također, u oblasti cyber sigurnosti očekujemo značajan napredak, jer se oslanjanje na tehnologiju mora pratiti efikasnom zaštitom. Siguran sam da ćemo za pet do deset godina imati još napredniju tehnologiju – zapravo, već je danas koristimo”, rekao je Sofrić.

Održiva kultura

Pored tehničkih i infrastrukturnih mjera, ključni segment sigurnosti na aerodromima predstavlja institucionalni pristup, koji se ogleda kroz jasno definisane sigurnosne politike i efikasno upravljanje rizicima. Naprimjer, Međunarodni aerodrom Sarajevo provodi sveobuhvatnu politiku sigurnosti koja uključuje sistematsko prepoznavanje i upravljanje rizicima, jasno određene odgovornosti svih zaposlenih, kontinuiranu edukaciju osoblja, kao i podsticanje kulture prijavljivanja sigurnosnih prijetnji bez straha od sankcija. Takav pristup doprinosi ne samo operativnoj sigurnosti već i razvoju pouzdane i održive sigurnosne kulture.

Ipak, pored tehnologije i ljudskog faktora, neophodno je imati i organizacijski sistem koji osigurava efikasnu koordinaciju svih učesnika u procesu zaštite aerodroma. Kao primjer uspješne organizacijske prakse ističe se Beogradski aerodrom, gdje su uspostavljene procedure za upravljanje sigurnošću koje omogućavaju brzu razmjenu informacija, pravovremenu provedbu kontrola i provođenje korektivnih mjera. Ovakav sistem osigurava visok nivo sigurnosti, kao i usklađenost s važećim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.

Jasni koraci

Kao odgovor na sve ove kompleksne izazove sigurnosti, regionalni menadžeri aktivno sarađuju s domaćim i međunarodnim institucijama kako bi unaprijedili zaštitu aerodroma. Primjer takvog pristupa dolazi sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo, gdje je sa predstavnicima EUFOR-a, Granične policije Bosne i Hercegovine i Terenskog ureda za aerodrome, dogovoren plan aktivnosti za 2025. godinu s ciljem daljnjeg unapređenja sigurnosnih standarda. Ovaj vid saradnje pokazuje da menadžment aerodroma ne posmatra sigurnost samo kao tehničko pitanje već kao koordiniran proces koji uključuje više sektora i institucija, u skladu s međunarodnim praksama. Osim toga, Sarajevo je uvelo E-gate sistem i postavilo moderan videonadzorni sistem duž perimetra aerodroma. Također, postignuta je ISO/IEC 27701:2019 certifikacija, što je dokaz visokog nivoa zaštite podataka u regiji.

Aerodrom Jože Pučnik Ljubljana preduzeo je značajne korake ka internom upravljanju sigurnosnim operacijama. Zaposlena su sedamdeset tri  nova stručnjaka koji samostalno upravljaju sigurnosnim kontrolnim punktovima za putnike, rukovanjem prtljagom i platformom aerodroma. Ovim potezom jača se sigurnosni sistem aerodroma, podiže kvalitet usluge i unapređuje operativna izvrsnost, s posebnim fokusom na potrebe putnika i poslovnih partnera.

Međunarodni aerodrom u Beogradu otvorio je novu centralnu zgradu koja omogućava brži protok putnika kroz check-in i sigurnosne procedure. Uvedeni su i 3D skeneri za detaljan pregled ručne prtljage, bez potrebe za vađenjem uređaja ili tečnosti, što znatno olakšava i ubrzava kontrolu. Integrisani su i napredni sigurnosni sistemi za videonadzor i komunikaciju, čime je poboljšana koordinacija u reagovanju na sigurnosne prijetnje.

Zračna luka Zagreb u Hrvatskoj implementira platformu za upravljanje aerodromskim operacijama (A-CDM) kompanije Emma Systems. Ova AI platforma omogućava praćenje operacija u stvarnom vremenu, precizno predviđanje ključnih događaja i bolje upravljanje operativnim izazovima, što će poboljšati efikasnost i iskustvo putnika.

Nove perspektive

Sigurnost na aerodromima Balkana brzo se mijenja i razvija. U narednim godinama ključni fokus bit će na uvođenju naprednih digitalnih tehnologija, a posebno vještačke inteligencije koja će omogućiti bržu i precizniju detekciju prijetnji, kao i prediktivnu analitiku za pravovremeni odgovor. Biometrijski sistemi će postati standard, ali s posebnim naglaskom na zaštitu ličnih podataka i privatnosti korisnika. Cyber sigurnost će dobiti dodatni značaj, jer će aerodromi postati sve češće mete sofisticiranih napada. Regionalna saradnja među aerodromima i državnim institucijama bit će još važnija, jer samo zajedničkim djelovanjem može se efikasno odgovoriti na rastuće sigurnosne izazove. Sve ove inovacije i napori ka modernizaciji i integraciji učinit će balkanske aerodrome otpornijim, sigurnijim i spremnijim da odgovore na složene sigurnosne prijetnje, štiteći putnike i cjelokupnu infrastrukturu. Sigurnosna budućnost je, dakle, u stalnoj inovaciji, prilagođavanju i međusobnoj saradnji – jer to je jedini način da aerodromi ostanu sigurna vrata svijeta.

Zašto ljudi i dalje prave razliku

Ivan Medenica, šef Službe bezbjednosti Aerodroma Tivat, rekao je kako je posebno otežavajuća sezonska priroda saobraćaja na Tivtu, kao i niske plate koje ne prate nivo odgovornosti i stresa ovog posla. “Problem s kojim se svi aerodromi u okruženju suočavaju je nedostatak radne snage, iz kojeg proizlazi problem i sa sertifikacijom osoblja. Aerodrom Tivat ima dodatni izazov zato što je sezonski, pa je razlika u saobraćaju između ljetnog i zimskog perioda izuzetno velika. Mogućnost angažovanja i pronalaska sertifikovanog kadra moguća je samo za jedan dio godine. Svi smo svjesni da regulativa zahtijeva da kadar ima određeni kvalitet u radu da bi održao svoje sertifikate. Proces sertifikacije je kompleksan i zahtijeva vrijeme, a po mom mišljenju veći problem su niske plate koje nisu u skladu sa nivoom stresa i odgovornosti. Kao posljedicu imamo potpuni gubitak kontinuiteta u obukama u posljednjih pet i više godina. To znači da stvaramo nove operatere, ali oni brzo odustaju kada vide primanja. Koliko god tehnologija napreduje, čovjek je taj koji donosi konačnu odluku o bezbjednosti”, zaključio je Medenica.

Kamir: iLOQ brave, revolucija sigurnosti i praktičnosti

Razvojem interneta stvari i rastućom potražnjom za automatizacijom doma, pametne brave danas postaju nezaobilazan dio modernog života. Nudeći kombinaciju napredne tehnologije, praktičnosti i sigurnosti, jedan su od najnovijih trendova u industriji tehničke zaštite

Piše: Ana Lukenda, voditeljica marketinga, Kamir; E-mail: ana.lukenda@kamir.hr

Među vodećim brendovima na tržištu kontrole pristupa ističe se iLOQ, koji svojim rješenjima redefinira koncept sigurnosti i upravljanja pristupom. Njihova su rješenja odnedavno u ponudi grupacije Kamir, gdje je testirana praktična primjena dva proizvoda: iLOQ S50 lokota 8/60 mm te iLOQ DIN demo bloka.

Pametne brave bez baterija i kablova

Jedna od ključnih prednosti iLOQ pametnih brava je njihova ekološka održivost i jednostavnost. Ove brave ne koriste baterije niti kablove, što znatno smanjuje troškove održavanja tijekom životnog ciklusa proizvoda. Instalacija je brza i jednostavna, bez potrebe za velikim infrastrukturnim prilagodbama, što ih čini idealnim za nove objekte ili renovacije postojećih prostora.

Prednosti iLOQ brava uključuju samonapajajuću tehnologiju (brave ne koriste žice ni baterije, već energiju generiraju samostalno prilikom korištenja), mobilne i digitalne ključeve (sigurno i fleksibilno upravljanje pristupom putem mobilne aplikacije ili ključeva s mogućnošću programiranja), zaštitu od neovlaštenog kopiranja (napredna enkripcija i upravljanje pristupnim pravima u realnom vremenu), prilagodljivost za različite objekte (idealno za poslovne zgrade, industrijske objekte, stambene komplekse i kritičnu infrastrukturu) te jednostavnu instalaciju i integraciju (kompatibilnost s postojećim sustavima i lako održavanje donosi potpunu kontrolu pristupa ne ugrožavajući sigurnost, uz optimizaciju troškova i ekološku održivost).

Koliko su pametne brave sigurne?

Odgovor na ovo pitanje ovisi o specifičnom proizvodu i načinu njegove implementacije. Pametne brave nude razne sigurnosne funkcionalnosti, uključujući dvostruku autentifikaciju (npr. kombinacija otiska prsta i PIN koda), obavijesti o pokušajima neovlaštenog pristupa, kao i mogućnost daljinskog zaključavanja i otključavanja. Međutim, kao i kod bilo kojeg drugog uređaja, ključna je kvaliteta proizvodnje i sigurnosni protokoli koji se primjenjuju prilikom dizajniranja sustava.

Korištenje dodatnih sigurnosnih mjera poput jake enkripcije, dvofaktorske autentifikacije i pravovremenih ažuriranja može znatno smanjiti rizik od cyber prijetnji. No, korisnici moraju biti oprezni prilikom odabira uređaja te birati samo proizvode od renomiranih proizvođača koji nude odgovarajuće sigurnosne funkcije i podršku.

Zaključak

Nova ILOQ smart lock rješenja nude značajan napredak u pogledu sigurnosti, komfora i efikasnosti upravljanja pristupom prostorima. Iako tehnologija brzo napreduje, važno je uvijek razmatrati sigurnost u kontekstu cyber prijetnji. Za korisnike koji žele maksimalno iskoristiti prednosti pametnih brava, ključno je ulaganje u proizvode s naprednim sigurnosnim funkcijama i redovitim ažuriranjima kako bi se osigurala njihova zaštita. Inovacije u ovoj industriji donose nove mogućnosti, ali sigurnost ostaje najvažniji čimbenik u implementaciji pametnih brava.

Arhitektonska ikona Varšave pod zaštitom ICT-ja

Jedinstveni oblik zgrade, ugodni uslovi za rad i lokacija u samom centru grada čine Rondo 1 jednim od najprestižnijih nebodera u Srednjoj i Istočnoj Evropi. Riječ je o prvoj visokoj zgradi AAA klase u Varšavi s visinom od 192 metra, 41 nadzemnim spratom te 103.000 m2 ukupne površine. Dizajnirali su ga svjetski poznati arhitekti iz američkog studija Skidmore, Owings & Merrill

Piše: Aude Desbrieres, direktorica operacija za EMEA regiju, ICT; E-mail: adesbrieres@ict.co

Stambeno-poslovni kompleks Rondo 1 ima dvije zgrade: ustakljenu 40-spratnu kulu (zgrada B), koja se nalazi paralelno s Avenijom Jana Pavla II, te 10-spratnu zgradu A u Ulici Swietokrzyska, s fasadom od neprozirnog mat stakla. Rondo 1 nudi kancelarijski i servisni prostor koji zadovoljava najviše standarde. Prostori za iznajmljivanje mogu se urediti na bilo koji način kako bi u potpunosti zadovoljili potrebe i najzahtjevnijih zakupaca.
Rondo 1 je bio prvi evropski neboder koji je dobio LEED Gold ekološki certifikat u kategoriji “postojećih zgrada”. U 2016. godini završen je proces recertifikacije u okviru kojeg je Rondo 1 dobio najviši ekološki certifikat – LEED Platinum.
Protege GX sistem

LEED certifikat u kategoriji “postojećih zgrada” karakteriše kontinuirana verifikacija radnih parametara zgrade i zahtijeva stalno unapređenje efikasnosti njenog rada kako bi se ispunili noviji i strožiji zahtjevi procesa certifikacije. Proces je evaluirao, između ostaloga, u procjeni održivosti lokacije, efikasnom korištenju vodnih i energijskih resursa te korištenih materijala. Rondo 1 je jedna od najprepoznatljivijih poslovnih zgrada u samom centru Varšave. Koriste je kompanije koje cijene dobru reputaciju, visokokvalitetan poslovni prostor i blizinu ključnih sadržaja poput željezničke stanice, modernih restorana, tržnog centra i kina.

Protege GX, rješenje za kontrolu pristupa kompanije Integrated Control Technology, pomaže u kontroli protoka ljudi i sigurnosti ove kultne zgrade. Svako jutro hiljade ljudi prođe kroz kapije koje osigurava Protege GX. Svaka kapija opremljena je ne samo ulaznim/izlaznim čitačima već i OTIS panelima. Zahvaljujući besprijekornoj integraciji Protege GX-a i OTIS-a, svaki korisnik koji prođe kroz kapiju automatski se dodeljuje jednoj od mnogih kabina lifta, što omogućava da na najbrži način stigne do željenog sprata. Ova funkcionalnost je ključna da se rastereti protok hiljada ljudi u jutarnjim satima. ICT-jevi čitači opremljeni sigurnom MIFARE i DESFire tehnologijom imaju i BLE (Bluetooth Low Energy) opciju, koja korisnicima omogućava fleksibilnost da koriste bilo koju vrstu pristupnih akreditiva.

Ponosni na rješenje

ICT-jev certificirani partner xPro Security Technology bio je ključan za implementaciju Protege GX sistema, koji uključuje nekoliko desetaka sistemskih kontrolera, stotine ekspandera vrata, desetke inteligentnih i nadgledanih izvora napajanja 4A te nekoliko stotina proximity RFID čitača. Sistem kontrole pristupa Protege GX koristi svoju integraciju HLI lifta za komunikaciju sa desetak OTIS liftova. Još desetak liftova upravlja se pomoću input-output ekspandera.

“Veoma smo ponosni što naše rješenje ne samo da štiti ovu kultnu zgradu već je čini efikasnijom u upravljanju protokom zaposlenih pomoću integracije sa sistemom liftova. Ova vrsta projekata pokazuje fleksibilnost naše Protege GX platforme”, kaže Miloš Kohout, direktor prodaje ICT-ja za Centralnu i Istočnu Evropu.

Uloga Konica Minolte i MOBOTIX-a u zaštiti od kibernetičkih prijetnji

Sigurnost kritične infrastrukture i osjetljivih podataka postaje sve važnija tema u digitalnom dobu. Europska unija donijela je NIS-2 direktivu s ciljem jačanja kibernetičke sigurnosti među državama članicama, namećući strože sigurnosne zahtjeve za organizacije koje djeluju u ključnim sektorima

Piše: Vito Lalić, menadžer razvoja poslovanja MOBOTIX-a za Adria regiju, Konica Minolta; E-mail: Vito.Lalic@konicaminolta.hr

Direktiva o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti (NIS-2) proširena je verzija prve NIS direktive, nadograđene s ciljem povećanja otpornosti i zaštite organizacija od kibernetičkih prijetnji. Ova regulativa nameće strože sigurnosne mjere, uključujući proaktivno upravljanje rizicima i primjenu sigurnosnih politika, obvezno prijavljivanje incidenata nadležnim tijelima, veću odgovornost uprave za sigurnosne propuste i povećane kazne za nepoštivanje regulative.

Kao inovator u području sigurnosnih tehnologija, Konica Minolta, uz MOBOTIX inteligentne sustave, nudi rješenja koja organizacijama pomažu u osiguravanju usklađenosti s NIS-2 direktivom. Ključni aspekti uključuju nekoliko segmenata.

Napredna kibernetička sigurnost

MOBOTIX kamere dizajnirane su s visokim sigurnosnim standardima, koristeći end-to-end enkripciju i decentraliziranu arhitekturu, čime se smanjuje rizik od kibernetičkih napada i neovlaštenog pristupa sustavima. Cyber sigurnost je neizostavan dio identiteta MOBOTIX-a i njihovi videosustavi redovito prolaze penetracijske testove, primjerice, Centra nacionalne prevencije i zaštite (CNPP) te SySS-a GmbH, vodećeg instituta za penetracijske testove u Njemačkoj. Svi MOBOTIX proizvodi i rješenja integrirani su u sveobuhvatnu strategiju cyber sigurnosti, koja je ujedinjena pod MOBOTIX Cactus konceptom.

 Inteligentna videoanalitika

Implementacijom AI-ja i napredne analitike, MOBOTIX rješenja omogućuju prepoznavanje prijetnji u realnom vremenu, pomažući organizacijama u ranoj detekciji sigurnosnih incidenata i proaktivnom odgovoru na potencijalne prijetnje. Na primjer, aplikacije s MOBOTIX platforme mogu dinamički pikselizirati slike prepoznavanjem i automatskim anonimiziranjem ljudi. To može biti ključno za nadzor osjetljivih područja, javnih mjesta ili škola, osiguravajući dodatnu zaštitu privatnosti.

 Sigurna pohrana i pristup podacima

Zahvaljujući decentraliziranom sustavu pohrane, MOBOTIX kamere ne ovise o centralnim serverima, čime smanjuju mogućnost napada na osjetljive podatke i omogućuju veću otpornost na kibernetičke incidente. Prijenos podataka događa se samo kad je to potrebno, a svi podaci su enkriptirani. Time je osigurana maksimalna sigurnost i privatnost.

 Usklađenost s EU regulativama

Konica Minoltina i MOBOTIX-ova rješenja u skladu su s europskim sigurnosnim standardima i zakonodavstvom. U skladu s novim propisima Europske unije, MOBOTIX je usklađen s Direktivom o mrežnoj i informacijskoj sigurnosti 2 (NIS-2) i Zakonom o operativnoj otpornosti (DORA). To znači da MOBOTIX proizvodi zadovoljavaju visoke standarde cyber sigurnosti. DORA se primjenjuje od listopada 2024., dok je NIS-2 stupio na snagu od 1. siječnja 2025. Ova nova regulativa ima za cilj osigurati veću sigurnost i otpornost kritičnih sektora te poboljšati ukupnu cyber sigurnost unutar Europske unije. Konica Minolta i MOBOTIX pružaju rješenja koja omogućuju usklađenost s ovim regulativama, štiteći kritične infrastrukture i osjetljive podatke od sve sofisticiranijih prijetnji.

ICT i IDEMIA imaju ključ za pametni pristup

Kompanija Integrated Control Technology (ICT) nudi pametniju sigurnost u vidu nove integracije svoje Protege GX platforme za kontrolu pristupa i IDEMIA MorphoManagera. Objedinjavanje biometrijske autentifikacije i kontrole pristupa u jednom sistemu čini upravljanje pristupom lakšim, bržim i sigurnijim nego ikada

Piše: Aude Desbrieres, direktorica operacija za EMEA regiju, ICT; E-mail: adesbrieres@ict.co

U kompaniji ICT vjeruju u moć otvorene tehnologije koja korisnicima omogućava da kreiraju željena rješenja spajanjem moćnih sistema, objašnjava Josh Baker, menadžer proizvoda za integracije u ICT-u. “S obzirom na procjene da će vrijednost tržišta biometrije narasti na 136 milijardi dolara do 2031. godine, zadovoljstvo nam je dodati IDEMIA-u našem asortimanu biometrijskih integracija. Tako ćemo korisnicima pojednostaviti upravljanje i omogućiti multifaktorsku autentifikaciju u Protege GX-u”, kaže Baker.

Integracija

Uz novu integraciju preko IDEMIA BioBridgea, korisnički zapisi se kontinuirano ažuriraju i sinhroniziraju između Protege GX-a i MorphoManagera, koji upravlja otiscima prstiju i 3D šablonima lica do 100.000 korisnika te može konfigurirati hiljade biometrijskih terminala. Ova integracija omogućava ICT-jevim korisnicima da koriste bilo koji IDEMIA-in biometrijski uređaj, od kontaktnih i beskontaktnih čitača otisaka prstiju do uređaja za prepoznavanje lica. Istovremeno, podržano je i centralno upravljanje pravima pristupa za sve korisnike. Korisnici mogu mapirati svoje objekte i podesiti različite sigurnosne postavke ovisno o nivou rizika. Nakon toga, oni odlučuju koje vrste uređaja za identifikaciju ili njihovih kombinacija će koristiti u kojim zonama: multitehnološke čitače, uređaje za prepoznavanje otisaka prstiju ili lica. Protege GX upravlja nivoima pristupa u skladu s pravima korisnika i sigurnosnim pravilima postavljenim za konkretne zone. Moguće je implementirati i scenarije prema zahtjevima korisnika, poput automatskog aktiviranja i deaktiviranja sigurnosnog sistema ili dopuštanja pristupa određenoj zoni samo uz prisustvo supervizora.

Jednostavnije upravljanje

Biometrija je efikasan i sam po sebi siguran način identifikacije zaposlenih i posjetilaca. Ona pojednostavljuje upravljanje akreditivima eliminacijom potrebe za karticama ili tagovima koji se mogu izgubiti ili zametnuti. “ICT-jeva integracija s IDEMIA-om otključava pametniji pristup i pruža skalabilno sigurnosno rješenje. Naši korisnici u finansijskom, državnom i sektoru kritične infrastrukture imat će koristi od fleksibilnosti i pouzdanosti naše platforme za protivprovalu i kontrolu pristupa u kombinaciji s robusnošću i sigurnošću IDEMIA-inih biometrijskih senzora”, kaže Thomas Napora, potpredsjednik i generalni direktor za EMEA regiju u ICT-u. Josh Baker dodatno je pojasnio ICT-jevu filozofiju otvorene tehnologije i integracija. “Znamo da je vrijeme novac, a unos istih podataka u dva sistema nije nešto što danas morate raditi. Zato smo posvećeni cilju da i dalje nudimo integracije koje su lakše za implementaciju i donose dodatnu vrijednost našim korisnicima”, zaključio je on.

Više informacija o ovoj integraciji možete dobiti na ICT-jevoj web-stranici https://ict.co/products-solutions/our-integrations/biometric-systems/idemia/.

Axis: Šest ključnih tehnoloških trendova u 2025. godini

Na početku svake godine razmatramo tehnološke trendove koji će utjecati na sektor sigurnosti u narednih dvanaest mjeseci. Brzina kojom se odvijaju promjene i dalje je prilično velika, a neki od trendova nastavak su evolucije svojih prethodnika iz ranijih godina

Pišu: Johan Paulsson, tehnički direktor, Mats Thulin, direktor osnovnih tehnologija, i Thomas Ekdahl, menadžer inženjeringa, Axis Communications

Očigledan primjer evolucije u našem sektoru je nastavak rastućeg interesa za primjenu vještačke inteligencije, pri čemu smo istaknuli nekoliko novih aspekata koji će sigurno privući pažnju i u budućnosti. Osim toga, tu su i neki potpuno novi trendovi, kao i povratak tema koje nismo razmatrali već neko vrijeme. Državni i regionalni zakonodavci nastavit će nastojati pratiti brzinu tehnoloških inovacija. Temeljne teme, poput vještačke inteligencije, cyber sigurnosti, zaštite privatnosti te nužnosti osiguravanja otpornosti ključnih institucija, bit će u središtu novih i predloženih regulativa. Iako ih nismo izdvojili kao specifične trendove, ove teme ostaju prioritetni izazovi s kojima će se svaka kompanija morati nositi.

Prilike koje dolaze s novim trendovima unutar svih aktuelnih trendova nose brojne prilike za naš sektor. Za naše klijente to znači veće mogućnosti, fleksibilnost, vrijednost i efikasnost.

Hibridna rješenja: temelji slobode izbora

I prethodnih smo godina naglašavali kako su hibridne arhitekture postale najpoželjniji izbor u sigurnosnim rješenjima, jer na najbolji način kombinuju tehnologije na rubu mreže, u oblaku i na fizičkim lokacijama. Razlozi za odabir hibridne arhitekture su specifični za svakog klijenta, uzimajući u obzir njihove tehnološke, pravne, etičke i upravljačke zahtjeve, dok svijest o brzim promjenama u okruženju čini slobodu izbora ključnom.

Hibridna rješenja omogućuju korisnicima slobodu u odabiru načina na koji pohranjuju, analiziraju i upravljaju podacima, uređajima i videosadržajem. Kombinacija tehnologija na rubu mreže, na samoj lokaciji ili u oblaku može ponuditi optimalno i cjelovito sistemsko rješenje.

Bilo da su hibridna rješenja usklađena s lokalnim regulativama ili su odgovor na zabrinutost u vezi s kontrolom podataka, troškovima i energijskom efikasnošću, ona će i dalje pružati veliku fleksibilnost u oblikovanju arhitektura koje se prilagođavaju potrebama kompanija i omogućuju skalabilnost sistema.

Evolucija vještačke inteligencije uz veću efikasnost

Vještačka inteligencija napreduje brže nego ikad. Tehnologije dubokog učenja sada čine osnovu većine analitičkih rješenja u sigurnosnom sektoru, dok noviji oblici generativne vještačke inteligencije brzo sazrijevaju. Iako je i dalje prisutno određeno senzacionalističko izvještavanje o AI-ju, stvarne primjene generativne AI tehnologije postaju sve dostupnije sektoru sigurnosti. Svaka faza evolucije donosi nove mogućnosti, ali postavlja i pitanja o etici, pravima i korporativnim odgovornostima.

Generativni AI modeli su obimni i zahtijevaju ogromnu računarsku snagu, što postavlja izazov u balansiranju troškova AI-ja (finansijskih, energetskih i ekoloških) s njegovom stvarnom vrijednošću. Veliki napori ulažu se u smanjenje veličine modela uz zadržavanje visokog kvaliteta rezultata, a šira primjena AI-ja učvršćuje hibridne arhitekture kao neophodni standard.

Od prepoznavanja objekata temeljenog na dubokom učenju do primjena generativne vještačke inteligencije, različite vrste AI tehnologija mogu biti primijenjene ili optimizirane kroz različite segmente lanca vrijednosti i specifična okruženja.

Generativni AI omogućava operaterima da komuniciraju sa sigurnosnim rješenjima koristeći prirodni jezik. Iako ovo zahtijeva značajnu procesorsku snagu, analitika temeljena na dubokom učenju, kao što je unaprijeđeno prepoznavanje objekata, može se izvoditi direktno na videonadzornim kamerama. Tako će, s vremenom, generativni AI modeli biti sposobni izvršavati zahtjeve direktno na kamerama, uz visoke performanse. Istovremeno, modeli se stalno poboljšavaju u pogledu etičkih pitanja, pristrasnosti i rizika od pogrešnih odluka.

Razvoj tehnologije donosi značajan skok u efikasnosti sigurnosnih operacija. Algoritmi će biti u stanju bolje razumjeti događaje na sceni i reagirati na osnovu analize različitih vrsta podataka, uključujući ali ne ograničavajući se na vizuelne informacije. Ulazni podaci će dolaziti s radara, zvučnih i drugih senzora, što će kreirati rješenja koja omogućuju proaktivne reakcije i dugoročne planove u sigurnosnim scenarijima.

Primjena tehnologije izvan sigurnosti

Korištenje sve naprednijih tehnologija računarskog vida, zvuka, kontrole pristupa i drugih povezanih tehnologija nastavit će podržavati scenarije primjene u oblasti sigurnosti i zaštite. S napretkom u primjeni AI-ja, preciznost analize omogućit će brže i efikasnije odgovore na sigurnosne incidente, posobno u segmentu prepoznavanja objekata.

Podaci koje generiraju različiti senzori (video, audio, okolišni i drugi uređaji) imaju ogromni potencijal za primjenu izvan same sigurnosti. Iako trenutno čine mali dio tržišta, očekujemo njihov brži razvoj u primjenama vezanim za operativnu efikasnost i poslovnu inteligenciju. Ovaj trend podrazumijeva i veći fokus na saradnju unutar kompanija korisnika.

Tehnologija koja je nabavljena za jednu specifičnu namjenu može kasnije biti primijenjena i u drugim područjima poslovanja. Naprimjer, podaci koje generišu kamere i koji se prvenstveno koriste u sigurnosne svrhe, s vremenom se mogu i analizirati kako bi se poboljšalo iskustvo kupaca ili unaprijedila efikasnost poslovnih procesa.

Preporod kvaliteta slike

Može se činiti nelogičnim da je fokus na kvalitetu slike i dalje trend u sektoru u kojem je on oduvijek prioritet (i jeste). Međutim, ovaj trend se sada odnosi na način na koji se slike s vizuelnih senzora iskorištavaju, kao i na nove mogućnosti koje viši kvalitet slika pruža.

Promjena paradigme nastaje s obzirom na činjenicu da danas računarski sistemi, a ne ljudi, često prvo analiziraju slike. Također, sada se slike analiziraju kontinuirano, a ne samo kad se dogodi neki incident.

Napredak u analitici i AI tehnologijama znači da viša rezolucija donosi bolje rezultate bez obzira na scenarij i vrstu primjene. Prepoznavanje objekata bit će preciznije, uz kreiranje detaljnih metapodataka koji unapređuju analizu. Motivacija da se postigne viši kvalitet slike bit će i dalje jako izražena, što će omogućiti veću efikasnost i efektivnost.

Jedna kamera koja pruža slike mnogo višeg kvaliteta može pokriti područje koje je ranije zahtijevalo više kamera. Slike visoke rezolucije također omogućavaju analizu, naprimjer, u velikim gužvama, na prometnim raskrsnicama ili na brzim proizvodnim linijama.

Ljudski faktor i dalje igra ključnu ulogu. Operateri će automatski biti upozoreni na scene na koje trebaju obratiti pažnju, čime se povećava efikasnost i brzina reakcije. Fokus na kvalitet slike također stavlja naglasak i na održavanje videonadzornih kamera, što je često “manuelni” posao, jer čak i male greške mogu znatno utjecati na kvalitet analize.

Vrednovanje proizvoda kroz softversku podršku

Kvalitet hardverskih uređaja u sigurnosnom sektoru iz godine u godinu raste, posebno u višem segmentu tržišta. Danas su hardverski uređaji toliko kvalitetni da su očekivanja u pogledu njihovog životnog vijeka, performansi i mogućnosti veća nego ikad prije. Iako kvalitetan hardver može trajati mnogo godina, što potvrđuju i duži garantni rokovi, ključni je faktor za funkcionalnost kamere, uključujući njenu cyber sigurnost i dugoročnu vrijednost – kontinuirana softverska podrška.

Obaveza proizvođača da osiguraju podršku softveru tokom očekivanog životnog vijeka hardvera od presudne je važnosti, budući da softver stalno unapređuje i poboljšava funkcionalnost kamere, čineći je sigurnijom. Ovaj faktor ima i veliki utjecaj na ukupne troškove vlasništva nad hardverom. Investicija u kvalitetniju kameru, uz potpunu softversku podršku tokom njenog vijeka trajanja, na kraju se pokazuje kao efikasnije i isplativije rješenje.

Tehnološka autonomija kao prednost

Naša uloga, kao i uloga našeg partnerskog ekosistema, usmjerena je na zadovoljavanje potreba korisnika. Tehnologija koja se razvija sama za sebe na kraju ne koristi nikome, pa inovacije moraju biti usklađene s prioritetima krajnjih korisnika. To znači jasnu podršku njihovim ciljevima u oblasti sigurnosti, zaštite, operativne efikasnosti i poslovne inteligencije. Također, znači i podršku njihovoj strategiji cyber sigurnosti, posvećenost održivosti kroz energijski efikasna rješenja, te pružanje fleksibilnosti i slobode u odabiru tehnologija i platformi baziranih na otvorenim standardima.

Proizvođači koji imaju veću autonomiju nad osnovnim tehnologijama u najboljoj su poziciji da ispune ove zahtjeve kupaca. Veća kontrola nad osnovnim tehnologijama omogućava proizvođačima da u proizvode integrišu specifične mogućnosti i funkcije koje odgovaraju potrebama korisnika. Ovaj pristup vlasništvu nad osnovnim tehnologijama također omogućava proizvođačima da ispune i obavezu da budu “sigurni po samom dizajnu”.

Osim toga, veća kontrola nad tehnologijom na nivou komponenti, ili čak materijala, predstavlja ključnu prednost za efikasnije upravljanje rizicima povezanim s poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja. Time se poboljšava sposobnost da se ispune zahtjevi kupaca kada to postane prioritet.

Kako nezavisnost u pogledu osnovne tehnologije postaje ključni trend, s ponosom možemo reći da smo već 25 godina ispred drugih, razvijajući vlastiti sistem na čipu, ARTPEC. Ovo je naše viđenje nekih od trendova koji će oblikovati sektor sigurnosti u 2025. godini. Sigurni smo da imate svoje mišljenje o ovim temama, kao i o drugim trendovima, i spremni smo da s vama razgovaramo o njima.

Hikvision: Inovacije u upravljanju kontrolom pristupa za vozila

Sustavi za kontrolu pristupa vozilima više nisu samo pitanje sigurnosti – postali su ključni dio modernog urbanog života. S rastom gradova i napretkom tehnologije, sustavi koji upravljaju pristupom vozilima u stambenim kompleksima također se razvijaju

Pripremila: Dina Kelava, Odjel marketinga, Hikvision Adriatic; E-mail: adriatic-malta@hikvision.com

Kako naši gradovi rastu tako se mijenjaju i potrebe za sigurnošću i praktičnošću života. Jedan od najvidljivijih sektora u kojem se ovaj trend odražava je tržište kontrole pristupa vozilima, koje bilježi snažan rast. Prema podacima MarketsandMarketsa, globalno tržište kontrole pristupa vozilima porast će s 10,8 milijardi USD u 2020. na 22,6 milijardi USD do 2027. Jedan od razloga je porast broja vozila po kućanstvu, što je trend koji stvara potrebu za naprednim sustavima učinkovitog upravljanja ulascima i izlascima vozila, a koji smanjuju gužve i frustracije stanovnika. No, nije riječ samo o kvantiteti – riječ je i o kvaliteti. Stanari danas očekuju besprijekorno iskustvo života, a čekanje u redu za skeniranje kartica ili pojedinačno pozivanje gostiju postaje nedovoljno.

Inovacije u kontroli pristupa vozilima

Kako MarketsandMarkets ističe, raste potreba za optimiziranim sustavima koji omogućuju brz i siguran pristup bez potrebe za ručnom intervencijom. Također, stambeni kompleksi pod pritiskom su da postanu održiviji i smanje ugljični otisak. Prema izvješću američkog Ministarstva energetike, u toj zemlji godišnje se izgubi oko tri milijarde galona goriva zbog vožnje u praznom hodu, što generira oko 30 milijuna tona CO2. Učinkoviti sustavi pristupa mogu pomoći smanjiti prazni hod i potrošnju energije. Tehnološki napredak donosi nova rješenja za ove izazove, omogućujući veću učinkovitost, poboljšano korisničko iskustvo i održivost.

Pametne rampe s ANPR kamerama

Ovi sustavi kombiniraju automatsko prepoznavanje registarskih pločica (ANPR) s inteligentnim rampama i radarima za precizno upravljanje kretanjem vozila. ANPR kamere automatski prepoznaju registarske pločice, omogućujući registriranim vozilima ulazak bez ručne intervencije. Sustavi također omogućuju prikupljanje podataka, optimizirajući protok prometa i poboljšavajući iskustvo stanara. Sigurnosne značajke, poput sprječavanja pada rampe i automatskog podizanja, dodatno jamče sigurnost vozila i stanara.

Sustavi za upravljanje posjetiteljima

Ovi sustavi povećavaju praktičnost i sigurnost omogućujući stanarima i upraviteljima da putem pametnih telefona upravljaju pristupom posjetitelja. Stanari mogu daljinski odobriti ili odbiti pristup, pojednostavljujući upravljanje posjetiteljima i osiguravajući da samo ovlaštene osobe mogu ući.

Centralizirane platforme za upravljanje 

Različiti sustavi kontrole pristupa integrirani su u jednu nadzornu ploču pomoću centraliziranih platformi za upravljanje, omogućujući upraviteljima da prate promet, odobravaju ulaze i generiraju izvješća. To optimizira operativnu učinkovitost i pomaže pri donošenju odluka temeljenih na podacima, povećavajući zadovoljstvo stanara. Sustav poput Hikvisionove platforme HikCentral Professional omogućuje praćenje u stvarnom vremenu i analizu podataka, pojednostavljujući operacije.

Tijekom događaja s velikim brojem posjetitelja, unaprijed registrirani gosti mogu dobiti QR kodove za brži i sigurniji ulazak, čime se povećava sigurnost i učinkovitost. Ovakvi sustavi smanjuju pogreške, povećavaju sigurnost i smanjuju operativne troškove, skraćujući vrijeme čekanja i poboljšavajući cjelokupno iskustvo stanara.

IZDANJA

Global Security d.o.o.

Hasiba Brankovića 3, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Tel: +387 (0)33/788-985
Fax: +387 (0)33/788-986
Web site: www.asadria.com
Marketing: marketing@asadria.com
Pretplata: pretplata@asadria.com
PDV broj: 201142740001
Identifikacioni broj: 4201142740001
ISSN 1986-5

Magazin a&s Adria – stručni magazin za kompletna sigurnosna rješenja – mjesečna je publikacija licencirana od strane kompanije Messe Frankfurt New Era Business Media za Adriatic regiju: Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.